UVOD U DRUŠTVENO-HUMANISTIČKE ZNANOSTI

Broj ECTS-a: 3

Satnica: 15P +15S

Ishodi učenja:
1. Objasniti okolnosti nastanka i razvoja društveno-humanističkih disciplina.
2. Čitati, razumjeti i interpretirati tekstove iz različitih područja društvenih i
humanističkih znanosti.
3. Definirati i usporediti ključne teorijske pojmove i pristupe.
4. Razlikovati intelektualne tradicije i s njima povezane ključne pristupe,
metodologije i pojmove.
5. Raspravljati na temelju pročitanih tekstova o relevantnim problemima društvenih i
humanističkih disciplina.
6. Kritički misliti o društvenim fenomenima kojih se dotiču seminarski tekstovi.

Ciljevi kolegija:
Kroz obradu središnjih tema suvremene humanistike i društvenih znanosti, studenti će se
upoznati s ključnim teorijskim koncepcijama, njima svojstvenim ključnim pojmovima i
raspravama koje su obilježile povijest društvenih i humanističkih znanosti. Čitajući
reprezentativne teorijske tekstove, studenti neće samo vlastite discipline razmotriti u širem
kontekstu, nego će upoznati sa perspektivama više različitih disciplina koje se na Fakultetu
izučavaju i time steći uvid u dodatne mogućnosti interdisciplinarnosti koje Fakultet nudi.
Ovako koncipiran uvodni kolegij trebao bi poslužiti kao osnova svim studijskim programima
kako bi u okviru vlastitih disciplina mogli zatim dalje produbljivati specifična teorijska
znanja.

Provjera ishoda učenja:

Predaja sažetka zadanog teksta za sat svaki tjedan i sudjelovanje u diskusiji na seminaru.
Da bi student mogao pristupiti ispitu, mora predati minimalno 11 sažetaka.
Pismeni ispit u dva dijela: odgovori na kratka pitanja i esejsko pitanje.

Raspodjela ECTS bodova:

Pohađanje nastave - ukupno 30 sati

Čitanje težeg teksta (233 stranice) - ukupno 23,3 sata
Učenje težeg teksta (222 stranice) - ukupno 37 sati
____________________________ ukupno 90,3 sati rada = 3 (3,23) ECTS

Literatura:

Pregled:

Bod, R. 2013. A New History of the Humanities, Oxford University Press: Oxford, poglavlja
4,5,6 (142-346).

Popis obveznih (A) i izbornih radova (B) naveden je uz svaku temu.

Sadržaj:
1. Uvodno predavanje i dogovor o načinu rada.

2. Znanost
PREDAVANJE
Pojam znanosti, nastanak modernih znanosti, znanstvene paradigme. Društvene i
humanističke znanosti. Discipline i interdisciplinarnost. Društveni uvjeti proizvodnje znanja.

SEMINAR
A: Bahtin, Mihail 2009. „O metodologiji humanističkih znanosti“. Quorum 5-6, 393-408.

B: Kuhn, Thomas S. 2013. Struktura znanstvenih revolucija. Naklada Jesenski i Turk: Zagreb.

Lyotard, Jean-François 2005. Postmoderno stanje : izvještaj o znanju. Ibis-grafika: Zagreb.

Bourdieu, Pierre 2014. Znanost o znanosti i refleksivnost. Jesenski i Turk: Zagreb.

3. Društvo
PREDAVANJE
Definicije i tumačenje društva, od evolucionističkog pristupa do suvremenih poimanja društva
i zajednice. Uloga društva kao kolektiva ili pojedinca u dinamici promjena, identitet pojedinca
i zajednice, socijalna refleksnost. Pregled tumačenja društvenih odnosa kroz evolucionistički,
funkcionalistički, sturukturalistički i postmodenistički pristup.

SEMINAR
A: Giddens, Anthony 2007. „Društvo“ u Sociologija, Nakladni zavod Globus: Zagreb.

B: Engels, Friedrich 1946. Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države. Naprijed:

Zagreb.

Garner, Roberta/ Hanckok, Black Hawk ur. 2014. Social Theory: Continuity and
Confrontation. University of Toronto Press, Toronto.

4. Kultura
PREDAVANJE
Teorija kulture kao cjelokupnog načina života. Definicije kulture kao zbira značajki koji čine
identitet neke grupe i/ili naroda; kultura kao iskaz “civiliziranosti”. Koncepti obične, življene,
naučene kulture. Pregled dominantnih teorija o kulturnim utjecajima i kulturnim promjenama.
Problematika nastanka i razvoja kulture kroz konstrukte univerzalno -individualno;
naslijeđeno-naučeno.

SEMINAR
A: Williams, Raymond 2006. „Analiza kulture“ u Politika teorije, ur. Dean Duda, Disput:
Zagreb.

B: Spencer-Oatey, Helen 2012. What is culture? A compilation of quotations. GlobalPAD

Core Concepts.

5. Jezik
Obrat k jeziku: akteri i modeli. Ferdinand de Saussure: sinkronijska perspektiva u lingvistici,
jezik i govor, sustav i njegove jedinice. Strukturalistička paradigma u humanistici i
društvenim znanostima.

SEMINAR
A: de Saussure, Ferdinand 2000. Tečaj opće lingvistike, ArTresor naklada: Zagreb. (45-66 i
121-127)

B: Eagleton, Terry 1987. „Strukturalizam i semiotika“ u Književna teorija, Sveučilišna

naklada Liber: Zagreb.

6. Ideologija
PREDAVANJE
Povijest i definicije ideologije. Ideologija kao skup ideja. Ideologija kao iskrivljena svijest i
lažna stvarnost. Ideologija kao simbolički sustav. Ideologija kao posljedica čovjekove
racionalnosti. Funkcija ideologije. Ideologija u suvremenoj praksi.

SEMINAR
A: Althusser, Louis 2018. Ideologija i ideološki aparati države: bilješke za istraživanje,
Arkzin: Zagreb.

B: Marx, Karl 1979. „Njemačka ideologija“ u Filozofsko-politički spisi, Fakultet političkih

znanosti: Zagreb.

7. Diskurs
PREDAVANJE
Od lingvistike jezika do lingvistike diskursa. Učinci i materijalnost diskurza, iskaz kao
događaj, arheologija umjesto povijesti, genealogija i poststrukturalizam.

SEMINAR
A: Foucault,  Michel 1994. „Poredak diskursa“ u Znanje i moć, Nakladni zavod Globus:
Zagreb. (prvi dio teksta, 115-133)

B: Horrocks, Christopher 2004. Foucault za početnike, Jesenski i Turk: Zagreb.

8. Identitet i subjekt
PREDAVANJE
Predavanje polazi od autonomnog subjekta kakav je u povijest uveo Descartes, no težište se
postavlja na kritici upravo takvog subjekta koji je bio upisan u modernistički projekt.
No pojam subjekta neraskidivo je povezan i s pojmom identiteta. Glavni fokus razmatranja
identiteta jest njegova procesualna narav i izvedbena karakteristika. Razmatraju se različite
forme subjektiviteta i identifikacija od rodnih i spolnih, preko klasnih i profesionalnih do
grupnih nacionalnih i etničkih.

SEMINAR
A: Butler, Judith 2000. „Tjelesni upisi, performativne subverzije“ u  Nevolje s rodom,
Feminizam i subverzija identiteta, Ženska infoteka: Zagreb.

B:
Culler, Jonathan 2001. „Identitet, identifikacija i subjekt“ u Književna teorija: vrlo kratak
uvod, Jesenski i Turk: Zagreb.

Žižek, Slavoj 2002. Sublimni objekt ideologije, Arkzin: Zagreb. (234 – 249)

Barth, Frederik 1998. “Introduction” u Ethnic Groups and Boundaries, Weveland Press: Long
Grove.

Woodward, Katherine 1997. Identity and Difference, Sage: London.

9. Nacija
PREDAVANJE
Definiranje pojmova nacija, nacionalizam, nacionalni identitet, nacionalna država/država-
nacija. Predstavljanje geneze, razvoja i perspektiva nacije i nacionalizma te njihovih različitih
poimanja (primordijalističke, perenijalističke, modernističke, etnosimbolističke i
postmodernističke teorije i pristupi).

SEMINAR
A: Gellner, Ernest 1998. „Što je nacija?“ i „Definicije“ u Nacije i nacionalizam, Politička
kultura: Zagreb, (73-82 i 21-27)

B: Wehler, Hans-Ulrich 2009. Nacionalizam – povijest, oblici, posljedice, Naklada Jesenski i

Turk: Zagreb.

Smith, Anthony D. 2003. Nacionalizam i modernizam. Kritički pregled suvremenih teorija

nacija i nacionalizma, Fakultet političkih znanosti: Zagreb.

Katunarić, Vjeran 2003. Sporna zajednica. Novije teorije o naciji i nacionalizmu, Naklada
Jesenski i Turk: Zagreb.

Malešević, Siniša 2017. Države-nacije i nacionalizmi. Organizacija, ideologija i solidarnost,

Naklada Jesenski i Turk: Zagreb.

10. Vrijeme
PREDAVANJE
Definiranje pojma vrijeme i njemu pridruženih pojmova te predstavljanje različitih – kulturno
i društveno određenih – poimanja vremena (temporalnost, prošlost, sadašnjost, budućnost,
cikličko i linearno vrijeme, kratko i dugo trajanje, istovremenost neistovremenog, buduća
prošlost, kontinuitet i diskontinuitet, kronologija i kalendar, modernost, teleologija, napredak,
propadanje, zaostalost, individualno i kolektivno sjećanje i pamćenje)

SEMINAR
A: Braudel, Fernand 1983. „Historija i društvene nauke: dugo trajanje“ u Časopis za
suvremenu povijest 15, 2, 99-122.

B: Le Goff, Jacques 2015. Treba li povijest zaista dijeliti na razdoblja, TIM Press: Zagreb.

Hunt, Lynn 2008. Measuring Time, Making History, Central European University Press:
Budapest – New York.
11. Pripovijedanje
PREDAVANJE
Pripovijedanje kao metoda i/ili predmet humanističkih i društvenih znanosti (oral history,
etnografija, psihoanaliza). Pripovijedanje u književnosti i svakodnevici. Naratologija i
humanističke/društvene znanosti. Pripovjedač, fokalizator, zaplet, aktancijalna strukura,
naslovljenik pripovijedanja. Narativno posredovanje iskustva i konstrukcija subjekta.

SEMINAR
White, Hayden 1989. „Vrijednost pripovjednosti u predstavljanju zbilje“, RIVAL, 1-2/1989.,
str. 130-143.
Grdešić, Maša 2016. Uvod u naratologiju, Zagreb: Leykam international

12. Nesvjesno
PREDAVANJE
U predavanju se težište stavlja na otkriće nesvjesnog i načina na koji se manifestira. Posebno
se tematizira utjecaj na društvene i humanističke znanosti.

SEMINAR
A: Freud, Sigmund 2001 „Metoda tumačenja snova. Analiza jednog uzorka sna“ u Tumačenje
snova, Stari grad d.o.o., Zagreb.

B: Mollon, Phill 2006. Nesvjesno, Jesenski i Turk: Zagreb.

13. Umjetnost
PREDAVANJE
Polje umjetnosti, historijske preobrazbe, status umjetničkog djela. Discipline i metode
proučavanja umjetnosti. Odnosi među umjetnostima. Umjetnost i zbilja, intertekstualnost.
Društveni uvjeti proizvodnje i recepcije umjetnosti.

SEMINAR
A: Benjamin, Walter 1986. „Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije“ u Estetički
ogledi, Školska knjiga: Zagreb.

B:
Danto, Arthur C. 2007. Nasilje nad ljepotom : estetika i pojam umjetnosti, Zagreb: MSU.

14. Politika
PREDAVANJE
Pojam politike: od Aristotela do suvremenih rasprava o političkoj diferenciji (politika/
političko, politika/policija).

SEMINAR
A: Rancière, Jacques 2015. „Početak politike“ u Nesuglasnost: politika i filozofija, Fakultet
političkih znanosti: Zagreb.
B: Lalović, Dragan. 2012. „ʻPolitička razlika̕ kao temeljni spoznajni izazov političke teorije (o
pojmovnom razlikovanju politike i političkog)“. U: Politička misao 49, 1: 171-183.

Marchart, Oliver. 2007. The Post-Foundational Political Thought: Political Difference in

Nancy, Lefort, Badiou and Laclau. Edinburgh: Edinburgh University Press.

15. Obrazovanje
PREDAVANJE
Ideja obrazovanja. Frekventni pristupi obrazovanju. Obrazovne institucije. Obrazovanje i
društvena reprodukcija. Država i obrazovanje.

SEMINAR
A: Giroux, Henry 2013. „Ideologija i ljudsko djelovanje u procesu obrazovanja“, u: Političko
- pedagoško : Janusova lica pedagogije, ur. I. Perica, Zagreb: Udruga Blaberon.

B: Liessmann, Konrad Paul 2008. Teorija neobrazovanosti: zablude društva znanja, Naklada
Jesenski i Turk: Zagreb.

NAPOMENA: Izradit će se detaljan priručnik za nastavnike s pripremama nastave i nastavnim

materijalima te organizirati radionica s budućim izvođačima nastave na kolegiju.
U planu je i izrada udžbenika/priručnika za studente.
Popis literature revidirat će se po potrebi u dogovoru s nastavnicima koji će kolegij izvoditi.