1.

Neki primjeri opisa pojma znanja (iskazi nekih istraživača)

Albert Einstein: Znanje je iskustvo. Sve drugo je samo informacija.

Nonaka and Takeuchi: Znanje je istinito vjerovanje.
Mark Twain: Znanje postaje mudrost samo nakon što je praktički primijenjeno.
Ralph Waldo Emerson: Znanje postoji da bi bilo dano (dijeljeno).

2. Podatak, informacija , znanje

Podaci se sastoje od činjenica, observacija ili percepcija. Podaci reprezentiraju ‘sirove’

brojeve ili iskaze (bez konteksta).
Informacija je procesirani podatak (podaci). Informacija je podskup podataka (uključuje samo
one podatke koji imaju kontekst, relevantnost i svrhu. Informacija uključuje manipulaciju
‘sirovim’ podacima.
Znanje je različito od podataka i informacije. Znanje je najbogatije, najdublje i najvrednije
(komparirano s podacima i informacijama). Informacija sa smjerom (akcija).

3. KM, potreba za uvođenjem Kma

KM je postupak (skup metoda) koji ima za cilj maksimalnu iskorištenost (primjenu) izvora
znanja. Općenito, KM je fokusiran na organizaciju i raspoloživost potrebnog (važnog) znanja
gdje i kada je potrebno. KM se odnosi na koncept intelektualnog kapitala.
Motivacija za uvođenjem:
1. Povećanje domenske kompleksnosti:
Složenost internih i eksternih procesa, povećana konkurencija i vrlo brzi razvoj novih
tehnologija.
2. Akceleracija tržišnih promjena:
Brzina promjena unutar svake tržišne domene se rapidno povećava.
3. Povećanje brzine reakcije:
Vrijeme za poduzimanje odgovarajućih akcija na promjene u okruženju (adaptibilnost) se
stalno smanjuje.
4. Relativnost individualnog iskustva:
Napuštanje kompanija i potreba stalnog učenja.

4. KM sustavi

KM sustavi je integracija tehnologije i mehanizama koji su razvijeni kao podrška KM

procesa. IT omogućuje razmjenu (sharing) i akcelerirani rast znanja. IT omogućuje velike
brzine prijenosa podataka (informacija, znanja i ideja). Znanje se danas udvostručuje svaki 18
mjeseci. Primjena najnovijih tehnologija (e.g., Web-based conferencing) omogućuje značajna
poboljšanja u KM. KMS kao sinergija najnovijih tehnologija i socijalnih /strukturalnih
mehanizama.

5. Klasifikacija KM sustava temeljem realizacije KM procesa

Knowledge Discovery Systems KDS-Sustavi za kreiranje (otkrivanje) znanja

Knowledge Capture Systems KCS-Sustavi za čuvanje i formalizaciju znanja
Knowledge Sharing Systems KSS-Sustavi za organizaciju i distribuciju znanja
Knowledge Application Systems KAS-Sustavi za primjenu znanja
Efektivni KM ima za cilj ‘dobiti znanje koje radi’. Koriste se razne tehnologije i discipline
(integralni pristup). Jedna od primarnih razlika između konvencionalnih IS i KMS je aktivna
uloga korisnika KMS-a u građenju sadržaja KMS-a.

6. Suština KM-a

 KM praksa treba ohrabriti i stimulirati sposobnosti zaposlenika da razvijaju nova

znanja
 KM metodologije i tehnologije trebaju omogućiti efektivne načine za dobivanje
(elicitaciju), reprezentaciju, organizaciju, ponovnu upotrebu i obnavljanje znanja
 KM treba prepoznati i afirmirati osobe koje doprinose bazi znanja organizacije
(kreativni zaposlenici, eksperti)

7. Subjektivni i objektivni pogled znanja

Subjektivni pogled znanja: Znanje kao stanje uma (individualno). Znanje kao praksa
(distribuirano po članovima grupe).
Objektivni pogled znanja: Znanje kao objekt (pohranjeno istinito vjerovanje). Znanje kao
pristup informacijama (pristupiti i koristiti informacije). Znanje kao sposobnost (strateška
sposobnost koja može biti primijenjena za dobivanje kompetitivne prednosti).

8. Proceduralno i deklarativno znanje

Deklarativno znanje je znanje vezama između varijabli (Što).

Proceduralno znanje je znanje izraženo kao niz koraka ili akcija za dobivanje rezultata
(Kako).

9. Tacitno i eksplicitno znanje

Tacitno znanje uključuje razumijevanje, intuiciju i slutnje.

Eksplicitno znanje je znanje izraženo riječima i brojevima (formalizirano znanje).
Možemo transformirati (pretvoriti) eksplicitno znanje u tacitno znanje (učenje) EZ->TZ
Obrnuto je problem-Problem formalizacije znanja TZ->EZ

10. Opće i specijalno (specifično) znanje

Opće znanje je znanje koje ima velik broj individua i lako se transferira između individua.
Specifično znanje je znanje koje posjeduje vrlo ograničeni (mali) broj individua i njegov
transfer je skup.

11. Ekspert, tipovi ekspertize

Ekspertiza se definira kao znanje visoke kvalitete. Espert je osoba (agent) koji može vršiti
zadatke (rješavati probleme) mnogo bolje od drugih.
 Asocijacijska ekspertiza (nema detaljno razumijevanje teorije danog polja)
 Motorička ekspertiza (vještina dobivena ponavljanjem radnji (prakse)
 Teorijska (‘duboka’) espertiza
12. Tipovi znanja: jednostavno, kompleksno, suportno, taktično, strateško znanje

Jednostavno znanje (fokusirano na jedno bazično područje).

Kompleksno znanje (znanje koje se odnosi na veze između različitih područja).
Suportno znanje olakšava dnevne operacije u organizaciji.
Taktičko znanje odnosi se na kratkoročno (short-term) pozicioniranje organizacije u odnosu
na tržište, konkurenciju i dobavljače.
Strateško znanje odnosi se na dugoročno (long-term) pozicioniranje organizacije u terminima
vizije i strategija za postizanjre te vizije.

13. Znanje i informacijski zahtjevi: determinističko okruženje, neizrazito okruženje,

piramidalna struktura i odgovarajuće tehnologije

14. Makroskopsko, mikroskopsko znanje

Mikroskopsko znanje:
 Fokusirano na jednu domenu u kojoj gotovo da nema kontradikcije
 Često smatrano ‘očiglednim’ osobama s iskustvom u danoj domeni
 Solidno, čvrsto, precizno, točno (Crisp)
Mikroskopsko znanje je usmjereno prema analitičkim detaljima.

Makroskopsko znanje:
 Neizrazito, Nejasno, neodređeno, bez detalja (Fuzzy). Pripadni modeli su također
fuzzy.
  Neizrazitost karakterizira makroskopsko znanje, njegove ciljeve i ograničenja.
 Suštinski interdisciplinarno, kvalitativno, sugestivno: dopušta se kontradiktornost u
konceptima i referencama.
 Fleksibilno i adaptibilno na promjene okoline i njenim evolucijskim pravilima
Konzistentnost baze znanja se osigurava metapravilima.

15. Rezervoari (lokacije) znanja

16. Karakteristike znanja (Eksplicitnost, Kodificiranje, Podučivost, Specifičnost)

17. Ciklus znanja i inovacija
18. Mogući svjetovi K. Poppera
19. Elementi propozicijske logike
20. Primjeri logičkih problema i metoda njihovog rješavanja
21. Neizrazita (fuzzy) logika

22. KM rješenja

KM rješenja su razni načini omogućavanja (realizacije) KM-a

KM procesi
KM sustavi
KM mehanizmi i tehnologije
KM infrastruktura

23. KM procesi: otkrivanje, obuhvat

24. KM procesi: dijeljenje, primjena

25. Eksternalizacija, internalizacija

Eksternalizacija uključuje konvertiranje (transformaciju) tacitnog znanja u eksplicitne forme

(riječi, koncepti, slike, grafovi, tablice..) (formalizacija).
Internalizacija je konverzija eksplicitnog znanja u tacitno znanje (učenje).

26. KM mehanizmi

KM mehanizmi su organizacijska i strukturalna sredstva upotrijebljena za realizaciju

(promociju) KM-a. Primjeri KM mehanizama uključuju razne oblike učenja (učenje činjenjem
(learning by doing), učenje promatranjem (learning by observation), obrazovanjena poslu (on-
the-job training), sastanci (face-to-face meetings).
Mehanizmi, koji omogućuju smjernice, uključuju tradicionalne hijerarhijske relacije u
organizaciji, uslužne centre (help desks and support centers).
Mehanizmi, koji podržavaju rutine, uključujuorganizacijska pravila, radnu praksu i standarde.
27. KM tehnologije

Tehnologije, koje podržavaju smjernice, uključuju ekspertne sustave (expert systems) i

sustave za podršku odlučivanju (decision support systems) i sustave za otklon kvarova
(troubleshooting systems), gdje se primjenjuju CBR sustavi (case-based reasoning systems).
Tehnologije, koje omogućuju rutine, uključuju ekspertne sustave, ERP sustave ( enterprise
resource planning systems) i tradicionalne informacijske sustave za menažment (management
information systems). KM tehnologije su podrška KM-u; uključuju razne tehnologije:
umjetna inteligencija (AI) technologies. Rule-based reasoning systems. Knowledge
acquisition and case-based reasoning systems.
 Electronic discussion groups
 Computer-based simulations
 Databases
 Decision support systems
 Enterprise resource planning systems
 Expert systems
 Management information systems
 Expertise locator systems
 Videoconferencing
 Information repositories encompassing best practices databases and lessons learned
systems

28. KM infrastruktura

Organizacijska kultura [Organizational Culture]

Organizacijska struktura [Organizational Structure]
IT infrastruktura [Information Technology Infrastructure]
Općepoznato (zajedničko) znanje [Common Knowledge]

29. Organizacijska kultura

Organizacijska kultura odražava norme i vjerovanja na kojima se temelji ponašanje članova

organizacije.
Atributi organizacijske kulture:
 razimijevanje vrijednosti KM prakse
 podrška menadžmenta za KM na svim razinama (motivacija (nagrade) za dijeljenje
znanja, ohrabrenje interakcija za kreiranje i dijeljenje znanja)

30. Organizacijska struktura

Hijerarhijska struktura određuje interakcijske grupe unutar koji se onda transferira znanje.
Organizacijska struktura može omogućiti KM kroz interesne grupe (communities of practice).
Organizacijska struktura može olakšati KM kroz specijalizirane strukture i uloge.
31. Dijagram KM rješenja

32. Intelektualni kapital

Ljudski kapital: znanje zaposlenika

Strukturni kapital (organizacijska sposobnost): baze podataka, dokumentacija, priručnici...
(sve ono što ostaje nakon što zaposlenici odu kući)

33. KM = IT ?, Mitovi

Myth1: KM technologies deliver the right information to the right person at the right time.
Myth2: ITs can store human intelligence and experience.
Myth3: ITs can distribute human intelligence.

34. Prepreke u KM implementaciji

Barriers to KM Implementation

Immaturity of Technology Immaturity of Industry

19% 16%

Cost
12%
Cultural Resistance
48%

Lack of Need
5%
35. Dimenzije utjecaja KMa na organizaciju (utjecaj na ljude i procese)

KM može olakšati učenje zaposlenika. KM dovodi do fleksibilnijih (adaptibilnijih)

zaposlenika, a također povisuje njihovo zadovoljstvo na poslu.
Utjecaj na učenje (edukaciju zaposlenika) ostvaruje se kroz:
 Eksternalizaciju
 Internalizaciju
 Socijalizaciju
 Interesne grupe
Utjecaj na adaptilnost zaposlenika:
 Adaptibilnost kao posljedica interakcije
 Vjerojatnije prihvaćanje promjena
 Bolje su pripremljeni za odgovore na promjene
Utjecaj na zadovoljstvo zaposlenika poslom:
 Redukcija u broju napuštanja firme
 KM omogućuje bazu ‘ prethodno riješenih slučajeva'
Utjecaj na procese:
KM omogućuje poboljšanja organizacijskih procesa-marketing, proizvodnja, računovodstvo,
inženjerstvo, odnose s javnošću...
Dimenzije utjecaja:
 Efektivnosts
 Efikasnost
 Stupanj inovacije procesa
Efektivnost je vršenje najviše odgovarajućih procesa i donošenje najbolje mogućih odluka.
Efikasnost je vršenje procesa na brz i jeftin način (quickly and in a low-cost fashion).
Inovacija je vršenje procesa na kreativan i novi način: poboljšanje efektivnosti, efikasnosti,
prodaje.
Utjecaj na efektivnost procesa:
 KM omogućuje organizacijama povećanje efektivnosti pomažući u selekciji i vršenju
najviše odgovarajućih procesa
 KM omogućuje brzu adaptaciju procesa u skladu s tekućim uvjetima (process
effectiveness in changing times)
Utjecaj na efikasnost procesa:
 Efektivno upravljanje znanjem omogućuje organizajima da budu produktivniji i
efikasniji
Utjecaj na inovaciju procesa:
 KM (dijeljenje znanja) ima za posljedicu inovativna rješenja problema i razvoj
inovativnih organizacijskih procesa

36. Dimenzije utjecaja KMa na organizaciju (utjecaj na produkte i performanse organizacije)

Oblici utjecaja na produkt:

 Dodavanje vrijednosti produktima
 Produkti temeljeni na znanju
KM procesi mogu pomoći organizaciji da osmisle nove produkte ili poboljšaju postojeće
produkte (‘inteligentni’ produkti). Novodobiveni produkti omogućuju inovaciju procesa.
KM ima značajan utjecaj na produkte temeljene na znanju (razvoj software-a i raznih
tehnologija). Produkti utemeljeni na znanju (Knowledge based products) mogu ponekad igrati
značajnu ulogu u tradicionalnim proizvodnim firmama.
Utjecaj na organizacijske performanse:
Direktni utjecaj:
 Primjena znanja u kreiranju inovativnih produkata koji generiraju uspješnije
poslovanje
Indirektni utjecaj:
 Primjena KM-a u demonstraciji intelektualnog vodstva (intellectual leadership) unutar
industrije, što ima za posljedicu povišenje korisničke lojalnosti
 Primjena znanja u stjecanju povoljnije pregovaračke pozicije u odnosu na
konkurenciju ili partnerske organizacije
Povećanje broja istovrsnih proizvoda i povećanje raznovrsnosti proizvoda (Economy of Scale
and Scope). Za izlaz (proizvodnje) se kaže da pokazuje EofSca (economy of scale) ako se
prosječni trošak po jedinici proizvodnje smanjuje s povećanjem proizvodnje jedinica. Za izlaz
se kaže da ima EofSco ako je ukupan trošak proizvodnje više različitih proizvoda manji od
sume troškova svakog proizvoda produciranih separirano.

37. Kategorije kontekstualnih faktora (karakteristike zadataka, karakteristike znanja)

Kategorije kontekstualnih faktora:

Karakteristike zadataka:
KM procesi koji su odgovarajući za jednu organizacijsku subjedinicu zavise o prirodi njenih
zadataka.
 Neizvjesnost zadataka
 Međuovisnost zadataka
Neizvjesnost zadataka reducira organizacijsku sposobnost za razvoj rutina, te će primjena
znanja ovisiti o smjernicama. Uz visoku neizvjesnost zadataka, procesi eksternalizacije i
internalizacije će biti ‘skuplji’ kao posljedica promjenjivosti problema i zadataka. Nizak
stupanj neizvjesnosti omogućuje razvoj rutina za rješavanje problema.
Međuovisnost zadataka indicira opseg u kojem zadaci neke subjedinice ovise o zadacima
drugih subjedinica. Rješavanje međuovisnih zadataka uglavnome se temelje na dinamičkoj
interakciji u različitim funkcionalnim grupama.
Karakteristike znanja:
 Eksplicitno, tacitno
 Proceduralno, deklarativno
 Općenito, specifično

38. Kategorije kontekstualnih faktora (karakteristike okoline i organizacije)

39. Identifikacija odgovarajućih KM rješenja
40. Izbor KM procesa ovisno o faktorima utjecaja

41. Zašto KM procjena ?

 Ne bi bilo moguće odrediti gdje su potrebna poboljšanja

 Utvrđivanje temelja za implementaciju KM rješenja
 Razumijevanje da li su opravdani troškovi KM implementacije
 Identifikacija nedostataka u KM realizaciji
 Opravdanje za veće investiranje u KM

42. Kvalitativne i kvantitativne procjene KMa

Kvalitativne KM procjene daju temeljno razumijevanje da li KM napori ‘rade’.

Kvantitativne KM procjene produciraju specifične numeričke vrijednosti koje indiciraju
koliko je organizacija (odjel, pojedinac) dobra u vršenju KM-a.

43. Procjene utjecaja KMa

KM rješenja i znanje utječu na organizacijske performanse i zato je važna procjena ovog

utjecaja:
 Utjecaj na zaposlenike
 Utjecaj na procese
 Utjecaj na produkte
 Utjecaj na organizacijske performanse

44. Preporuke za KM procjenu

 Zašto KM?
 Utvrditi bazičnu crtu
 Kvalitativne metode
 Jednostavnost
 Izbjeći KM metrike koje su teške za kontrolu
 Mjere na odgovarajućoj razini
 Nagrade
 Permanencija (zadržavanje dobrih svojstava, Be conservative)

45. Semantičko modeliranje, specifikacijski jezici

Semantičko modeliranje je modeliranje načina na koji ljudi razumijevaju i procesiraju realnost

[aplikacijsku domenu].
Specifikacijski jezici: formalni, grafički
Formalni: PL,LPR, Fuzzy logic...
Grafički: UML, ER, ORM

46. Koncepti

Koncept ili Tip je ideja (pojam) koji primjenjujemo na stvari ili objekte realnosti (aplikacijske
domene AD). Pomoću koncepata, kao prepoznavajućeg mehanizma, uređujemo
(strukturiramo) stvarnost (AD).
K : (Simbol, Intenzija, Ekstenzija)
 Koncept bez imena K1: (_, I, E)
 Koncept bez ekstenzije K2: (S, I, _)
 Koncept bez intenzije K3: (S, _, E)
 Koncept sa sinonimom Ks: ((S1, S2), I, E)
 Koncept s homonimom Kh: (S, (I1, I2), (E1, E2))
Domena ili kontekst omogućuje razumijevanje koncepata.

47. Homonimi, sinonimi

 Koncept sa sinonimom Ks: ((S1, S2), I, E)

 Koncept s homonimom Kh: (S, (I1, I2), (E1, E2))

48. Klasifikacija

Klasifikacija je relacija izmedju tipova i objekata.

Klasifikacija je postupak (rezultat) primjene koncepta na neki objekt.
Koristeći koncepte klasificiramo objekte (stvari) iz AD tj. DoI.

49. Objekt, multipla klasifikacija objekta

Objekt je instanca koncepta; objekt je član ekstenzije koncepta.

Objekt je bilo koja stvar o kojoj možemo razmišljati, koju možemo opisati, diskutirati o njoj,
referirati na nju, ili imati iskustvo o njoj [imati koncept koji je primjenjiv na danu stvar:
objekt postaje član ekstenzije koncepta].
Objekt postaje dio naše svjesnosti onog trenutka kada na njega primijenimo neki koncept.
Multipla klasifikacija:
Objekt je član više ekstenzija, tj., imamo koncepte K1: (S1, I1, E1), .., Kn: (Sn, In, En) tako
da je za objekt o ispunjeno o element od E1 i .. i o element od En.
50. Dinamička klasifikacija objekta

Dinamička klasifikacija:
Skup koncepata primjenjivih na dani objekt, tj. skup ekstenzija čiji član je dani objekt, može
se mijenjati tijekom vremena [za vrijeme životnog ciklusa danog objekta].
Neka je Sk skup koncepata, P(Sk) partitivni skup skupa Sk, N skup prirodnih brojeva, tada je
dkl(o) : N -> P(Sk) dinamička klasifikacija objekta o.

51. Generalizacija

Generalizacija je postupak (rezultat) uočavanja koncepta (tipa) koji uključuje drugi koncept
(koncepte).
Generalizacija/specijalizacija je relacija između tipova koja vodi na subtipove i supertipove
(podtipovi, nadtipovi).

52. Agregacija

Agregacija je postupak ili rezultat formiranja cjeline (složenog objekta) koristeći druge
objekte kao dijelove. Dijelovi čine komponente cjeline.
Agregacija specificira da neki objekt moze biti komponiran ili da moze biti dio drugog
objekta.
53. Metamodeliranje

Koncepti su objekti, tj. članovi ekstenzije koja je određena intenzijom pojma koncept.
Koncept: (C, I, E)
I: Pojam ili ideja koja je primjenjiva na neke objekte u aplikacijskoj domeni
E: K1,.., Kn ; gdje su K1,.., Kn koncepti.

54. Rezoniranje o znanju

55. Kripkeova struktura
56. Pravila za procjenu da li neka formula vrijedi u Kripkeovoj strukturi
57. (M, s) ⊨ Ki(F)
58. (M, s) ⊭ Ki(F)
59. Metarezoniranje
60. Znanje, vjerovanje