DANSKI PRIMJER

Zatim se na primjeru iz danske nacionalne bibliografije svaki od tih tipova

dokumenata podvrgava analizi s obzirom na vrstu i podvrstu dokumenta koji se
obuhvaća i teritoriji što označava porijeklo dokumenta.

Nalazi su sljedeći: sva rješenja i dvojbe koje su postojeće preporuke predviđale za

dokumente s konačnim fizičkim oblikom vrijede i dalje. Neke modifikacije u vezi
sa promjenom pozicije određenih dokumenata veoma su značajne pa autorica
(koja vodi konferenciju) preporučuje da se neki od tih dokumenata ne uvrštavaju
u nacionalnu bibliografiju.
 MREŽNI DOKUMENTI

Za mrežne dokumente situacija je prepuna izazova i neizvjesnosti. Postojeće

razlikovanje monografija i članaka u mrežnom okruženju prilično je
komplicirano. Dodatni problem za definiranje i procjenu vrijednosti mrežnog
dokumenta jeste promjena izdavača, te prosječno vrijeme života dokumenta.
Postavlja se i pitanje kako definirati teritorij mrežnog dokumenta i mjesto
njegovog izdavanja. Je li to mjesto gdje se nalazi bibliotekar poslužitelj ili je to
mjesto dokumenta. Ako oznaku prihvatimo kao odrednicu mjesto izdavanja
dokumenta, kako ćemo se nositi s internacionalnim dokumentom gdje se ne može
pronaći izvorište dokumenta.
Suradnja između nacionalnog bibliografskog
središta postaje imperativom i pritom je potrebno
osigurati i pristup integralnom mrežnom
dokumentu ,a ne samo zapisu o njemu. Da bi se to
postiglo potrebno je postaviti ove ciljeve: odrediti
odgovornost za pojedine domene ili njihove
dijelove, razviti mašine za pretraživanje, poticati
autore da se služe standardnim metapodacima,
odrediti koji dijelovi mreže traže tradicionalno
katalogiziranje, raditi na reviziji obaveznog
primjerka kako bi njime bile obuhvaćene i
informacije na mreži.
1991. godine predstavljeni su zadaci i izneseni rezultati koji su postali temelj i
zadaća bibliografskog zapisa što ih određuju nacionalna bibliografska središta. Ta
studija je temeljena na potrebama korisnika i na njihovom pristupu
bibliografskom zapisu. Osnovu metodologije čini analitička tehnika i odnos za
pristup bibliografskim zapisima
Ova studija pokazuje i svojstva relacija,a to je sve poredano prema važnosti za
svako korisničko pitanje. Pri tome, ispitan je širok raspon unutar konteksta
pronađi, identificiraj, odaberi, nabavi. Tako su npr. za dokument popisan u
nacionalnom bibliografskom zapisu važni odnosi autora prema djelu, izdavača
prema obavljenom primjerku, onoga koji ga posjeduje prema toj knjizi.
Deskriptivni elementi su : područje naslova i
odgovornosti, izdanja, materijalni opis, nakladnik
jedne cjeline, napomena, identifikacijski broj s
uvjetima dostupnosti, prošireni za serijske
publikacije i elektronske izvore
Osnovni cilj ove studije bio je pomoći smanjivanju
troškova katalogizacije razmjenjivanjem
bibliografskih zapisa i preporučiti one najkorisnije i
najvažnije podatke koje bi trebalo da takav zapis
sadržava da bi se zadovoljile potrebe korisnika.

Analiza nije dala razradu detaljnih primjena za

posebne medije, ili različitih metoda pristupa i
prikazivanja bibliografskih zapisa
Ovdje, na ovoj konferenciji, bio je najvažniji stav
Britanske knjižnice koja je bila potaknuta sumnjom
da nacionalna bibliografija ne ispunjava sasvim svoj
zadatak jer se smatralo da nije dovoljno zastupljena
na novim medijima i da nije vođena u skladu sa
zadacima nacionalne bibliografije.
Pa je ova biblioteka krenula u potragu za načelima
na kojim bi mogla razviti određene promjene. U tu
svrhu najprije se osvrnula na određene smjernice i
dala upute da treba bilježiti nacionalne tekstove
HVALA NA PAŽNJI!!!