Društvene igre

 Društvene igre su zahtijevane ili donirane od strane korisničke

zajednice
 I ovdje je mala bibliografska kontrola koja bi mogla pomoći prilikom
selekcije
 Selekcija je zasnovana prvenstveno na reputaciji igre, preporukama i
potražnjom
 Također se moraju razmotriti svrha, objekti i načini upotrebe
 Moraju se postaviti pitanja kao npr. gdje će se igra koristiti
 Ukoliko će se igra koristiti samo u biblioteci, mora se izdvojiti posebno
mjesto za to (Ukoliko će igra cirkulirati očuvanje svih njenih dijelova
može postati noćna mora)
 Mikroforme
 Mikroforme nisu osobito omiljene među korisnicima zbog
osjećaja da su teške za upotrebu
 One, međutim, štede spremišni prostor i dobar su format za
rjeđe korištene materijale, stare brojeve novina i časopisa, te
duplicirane primjerke
 Mikroforme su također dobre za materijale kojih nema u
štampanoj formi ili za arhivske materijale
 Dok mikroforme mogu riješiti spremišne probleme biblioteke,
materijali lako mogu biti zagubljeni ili pogrešno pohranjeni – da
se nikad više ne pronađu
 Mikroforme
 Potrebna je dodatna oprema da se vide i fotokopiraju
mikroforme
 Budućnost mikrofilmiranja je upitna, pogotovo jer digitalizacija
sve brže postaje preferiraniji medij pohrane
 Pitanja koja se moraju razmotriti u vezi sa selekcijom mikroformi
su: povećanje slike (trenutno postoji pet različitih veličina),
format (mikrofilm, stvarna forma ili fiša su najpopularniji),
polaritet, cijena, trajnost itd.
  
 Kriteriji selekcije za periodične publikacije
 Indeksne i apstraktne službe: indeksne i apstraktne službe daju
jedini sistematiziran način da se pretraži sadržaj periodičkih
publikacija
 Dok su najpopularnije periodičke publikacije spomenute u glavnim
indeksnim službama (kao što je Reader's Guide to Periodical
Literature), mogu se javiti neki naslovi koji nisu indeksirani ili su
indeksirani u ineksima koje jedna biblioteka ne uzima u obzir
 Dobra je ideja ograničiti broj časopisa koji nisu indeksirani u jednoj
biblioteci; međutim, pretplata na periodiku koja se odnosi na
potrebe lokalne zajednice (npr. časopise na stranim jezicima) i dalje
je korisna, čak i kada te periodičke publikacije nisu indeksirane
 Kriteriji odabira periodike
 Cijena. Periodika je skupa. Ne samo da se mora platiti godišnja pretplata (koja
poskupljuje svake godine), već periodika mora biti pohranjena i zaštićena
 Ukoliko biblioteka posjeduje starija periodička izdanja, možda će ona morati biti

zabranjena za širu upotrebu

 S obzirom da su članci u periodici relativno kratki, a mnoge periodičke

publikacije se ne posuđuju izvan biblioteke, korisnici često žele fotokopirati

određene članke za kasniju upotrebu
 Potrebe fotokopiranja predstavljaju posebnu skupinu troškova za samu fotokopir

mašinu najprije, potom za potrepštine kao što su papir i toner, te njihovo redovno
održavanje
 Moge biblioteke naplaćuju korisnicima usluge fotokopiranja da bi nadonadile

troškove za ove dodatne usluge

 Kriteriji odabira periodike
 Zahtjevi za starim brojevima. Stari brojevi i zahtjevi za njima
mogu oduzimati mnogo vremena
 Prikupljanje starijih brojeva može biti komplikovano i skupo
 Za više informacija o starim brojevima može se posjetiti stranica
Back Issues and Exchanges; ovaj sajt izlistava starije brojeve i
usluge razmjene koje se besplatno nude preko Interneta.
 Dobro je pohranjivati zahtjeve za brojeve koji nedostaju što prije,
jer se može desiti da količina dodatnih brojeva bude ograničena
 Kriteriji odabira periodike
 Promjene i obnove periodičkih publikacija. Jedan od najvećih izazova u
radu sa periodikom jeste sposobnost praćenja njihovih promjena!
 Periodične publikacije često mijenjaju naslov ili područje interesovanja,
dijele se na dijelove (A,B,C), stapaju se sa drugim naslovima itd.
 Potrebno je redovno pregledati pretplate na periodiku unutar biblioteke,
da bi se osiguralo da te pretplate još uvijek zadovoljavaju bibliotečke
potrebe
 Ovo je posebno važno ukoliko se pretplate na periodiku odvijaju preko
dobavljača za serijske publikacije ili automatski direktno preko izdavača
 Kriteriji koje treba razmotriti
prilikom odabira periodične građe
 Svrha, opseg, čitateljstvo. Koja je svrha periodike, šta ona
zapravo uključuje i kome je namjenjena? Ovo može biti
precizirano pretraživanjem sadržaja, područja pisanja, autora,
urednika i riječi korištenih u člancima
 Tačnost, istinitost. Koliko je tačan materijal u periodici? Trebao
bi biti korektan u činjenicama i relativno objektivan. Ovo može
biti određeno evaluiranjem onih koji pišu za te novine ili
časopise, njihovih izdavača i predmeta. Za periodiku iz oblasti
tehnike i tehnologije, mišljenja stručnjaka su od velike koristi.
 Kriteriji koje treba razmotriti
prilikom odabira periodične građe
 Lokalni interes. Da li je naslov periodičke publikacije
interesantan lokalnoj zajednici?
 Format jedinice. Kakav je kvalitet otiska? Da li su ilustracije
dobrog kvaliteta? Da li se čini da ih je više nego teksta?
 Indeksiranje. Da li je naslov indeksiran u službi na koju je
biblioteka pretplaćena?
 Kriteriji koje treba razmotriti
prilikom odabira periodične građe
 Cijena. Kolika je cijena pretplate? Hoće li biti potrebni stariji
brojevi? Ako da, koliko će koštati njihovo očuvanje ili pohrana
na mikroformatima?
 Potražnja. Hoće li naslov biti korišten u dovoljnoj mjeri da
opravda pretplatu?
 Dostupnost. Da li je naslov moguće dobiti na korištenje kroz
međubibliotečku pozajmicu ili u biblioteci s kojom postoji
ugovor o dijeljenju informacijskih resursa?
  
 Odabrani vodiči za periodiku
 Kao pomagala u selekcijskoj odluci u vezi sa periodičkim publikacijama
mogu nam pomoći neki bibliotečki časopisi koji daju preglede
periodičkih naslova (npr. Library Journal i New Magazine Review)
 Ukoliko se zainteresirano za dodavanje već ustanovljenog časopisa
bibliotečkoj zbirci, a ne nekog novog može se koristiti Magazines for
Libraries Williama Katza koji selektivno izlistava i anotira približno 7000
«najboljih» časopisa za biblioteke i može biti pomogalo u pretplati na
časopise za određene oblasti znanja.
 Magazines for Libraries se objavljuje svakih nekoliko godina, pa nije
koristan za novopokrenutu periodiku i za svakodnevnu izgradnju
fonda.
 Odabrani vodiči za periodiku
 Direktoriji za časopise i za novine. Za pronalaženje informacija
o pretplati, a ponekad i za kratke opise časopisa i novina, postoji
nekoliko uobičajenih referentnih izvora.
 Ovi izvori za cilj imaju cjelovitost (sveukupnost), a ne
selektivnost i objavljuju se godišnje.
 Ulrich's International Periodicals Directory i Serials Directory
(EBSCO) obezbjeđuju informacije o pretplati za periodiku širom
svijeta, uređenu po predmetnicama. Ulrich's se ažurira nekoliko
puta godišnje.
 Odabrani vodiči za periodiku
 Katalozi izdavača. Može se informirati o mogućnostima
kupovine periodičkih naslova preko izdavača periodičkih
publikacija i/ili vendora, kao i pregledavanjem njihovih Internet
ili štampanih kataloga.
 Izlistane vendore serijskih publikacija, kao što je EBSCO i Faxon
možemo naći na Internet stranici LibraryLand's Serials Service
Vendors
 Odabrani vodiči za periodiku
 Spiskovi periodike. Drugi način da se utvrdi koji naslovi periodičkih
publikacija su dostupni jeste konsultiranje publikacija kao što su: Reader's
Guide to Periodical Literature koju objavljuje H.W. Wilson i New Serials Titles
koju proizvodi Kongresna biblioteka.
 Nijedna od spomenutih listi ne donosi informacije o mogućnostima
kupovine, već samo bibliografske informacije ili preglede.
 Iako Reader's Guide nije zamišljen kao sredstvo selekcije, mnoge biblioteke
se oslanjaju na ovu publikaciju prilikom selekcije i to na osnovu činjenice
da li je periodička publikacija indeksirana u ovom izvoru
 New Serials Titles indicira koje su biblioteke pretplaćene na koje od
izlistanih naslova časopisa i novina.