You are on page 1of 54

Teorija

igara
Anđela Keljanović
Mart, 2020
• Saradnja i takmičenje
• Socijalne dileme
– Dilema zatvorenika
– Dilema javnih dobara
– Dilema zajedništva

Sadržaj • Teorija igara


– Osnovni pojmovi

prezentacije – Strategije
– Vrste igara
– Nešov ekvilibrijum
– Primena u svakodnevnom
životu
Saradnja i takmičenje
Ko će oprati sudove • Saradnja nastaje kada
dve ili više osoba ili
Sukob između Srba i
grupa imaju zajednički
Albanaca cilj koji nastoje da
• Sukob nastaje kada dve ili postignu
više grupa ili pojedinaca
– Samo zajedno mogu
imaju suprotstavljene
da postignu cilj
ciljeve.
– Takmičenje je situacija
u kojoj svaka strana u
sukobu nastoji da ostvari
sopstveni cilj nauštrb
interesa druge strane
• Konflikt u kome najkorisniji postupak
za pojedinca, ako ga odabere većina
ljudi, ima štetne posledice za sve
– Knjiga Stivena Kinga
• Najčešći način istraživanja socijalnih
dilema je pomoću igre dileme
zatvorenika
Socijalne dileme • Neke vrste socijalnih dilema:
– Dilema zatvorenika
– Dilema javnih dobara
– Dilema zajedništva
Dilema zatvorenika

• Policija je sigurna da su dvojica osumnjičenih


počinili zločin, ali nema dokaza. Nakon
hapšenja, osumnjičeni su razdvojeni radi
ispitivanja, tokom kojeg od policije dobijaju
istovetnu ponudu.
• Budu li obojica ćutali, tj. odluče li da ne priznaju
zločin, slede im minimalne kazne.
• Ukoliko jedan odluči da okrivi drugog, a ovaj
drugi ćuti, cinkaroš biva oslobođen, a
ocinkarenom preti maksimalna kazna za dato
krivično delo.
• Ako pak obojica izdaju onog drugog, obojica će
dobiti srednje tešku kaznu.
• Na osumnjičenima je da odluče hoće li ćutati ili
izdati saučesnika. Nemaju mogućnost da stupe
u kontakt i dogovore se.
• Kako bi trebalo da postupe?
• Pod pretpostavkom da teži
najnižoj mogućoj kazni,
zatvoreniku je najisplativije da

Dilema •
se ponaša sebično i svali
krivicu na saučesnika.
Šta god odlučila druga strana,
zatvorenika jedna će izdajom ostvariti
maksimalnu dobit.
• Usled simetričnosti igre,
međutim, proizilazi da
optimalna opcija nije ujedno i
najprofitabilnija.
• Logično je da će i drugi
zatvorenik težiti najnižoj
mogućnoj kazni i ponašati se
sebično.
• U slučaju kada obojica cinkare,
obojici sledi srednja kazna. Da
su pak odlučili da igraju
kooperativno – da jedan
drugom pomognu ćutanjem –
prošli bi s minimalnim
kaznama.
• Strategije:

– Biranje X –
saradnička
strategija

– Biranje Y –
takmičarska
strategija

• Ne znajući koju
mogućnost odabira
vaš partner

• Vaša ispata zavisi od


vašeg izbora i izbora
vašeg partnera
• Većina ljudi započne izborom mogućnosti Y
• Izbor mogućnosti X povećava verovatnoću da
će obe strane osvojiti nešto ali je ovaj izbor
rizičan
• Mogućnost Y deluje kao najsigurniji izbor
– A ako oba igrača razmišljaju na ovaj način,
obe strane gube
• Ako hoće da pronađu rešenje prihvatljivo za obe
strane, treba da veruju jedni drugima
• Nedostatak poverenja dovodi do niza
takmičarskih poteza gde niko ne pobeđuje na
kraju
– Parovi koji se razvode
• http://www.gametheory.net/Mike/applets/PDilem
ma/
• Misaoni eksperiment, poznat
kao zatvorenikova dilema,
već decenijama se koristi u
studijama evolucije
kooperativnog ponašanja.
Mada naizgled jednostavna,
ova psihološka igra reflektuje
Zatvorenikova fundamentalni problem s
kojim se suočava svaka
dilema populacija čije se jedinke
takmiče za ograničene
resurse: iskušenje da se
varanjem stekne
maksimalna lična korist, čak
i u situaciji kada međusobna
saradnja daje bolji ishod.
• “milo za drago”-način povećanja
saradnje kod kojeg se prvo ponašate
saradnički, a zatim uvek reagujete
na način na koji je vaš protivnik
reagovao u prethodnom krugu
– Korisna u podsticanju druge
Strategije osobe da reaguje saradničkom i
poverljivom reakcijom
• Strategija rešavanja sukoba na
nivou pojedinca a ne grupe
– Veća verovatnoća da se
sarađivati dva pojedinca nego
dve grupe
Dilema javnih
dobara
• Situacija u kojoj pojedinci moraju doprineti
zajedničkim resursima kako bi zadržali
javno dobro.
• Primeri?
• Plaćanje poreza
• Tv pretplata
• Plaćanje gradskog prevoza
#kartazaboljuvožnju
– Svako mora nešto da da, da bi imali
svi. Ako većina prestane da daje,
gube svi
• Dilema zajedništa-
situacija u kojoj
svako uzima iz
zajedničkih resursa,
koji se obnavljaju
ako se koriste
umereno, ali nestaju
ako se koriste
preterano
• Seča šume
• Preterano
izlovljavanje ribe

Dilema zajedništva
• Saradnja i takmičenje
• Socijalne dileme
– Dilema zatvorenika
– Dilema javnih dobara
– Dilema zajedništva

Sadržaj • Teorija igara


– Osnovni pojmovi

prezentacije – Strategije
– Vrste igara
– Nešov ekvilibrijum
– Primena u svakodnevnom
životu
• Neizvesnost u
odlučivanju-igra
• Teorija igara-
matematička teorija
konfliktnih situacija, tj.
procesa donošenja
odluka protivnika koji
su u konfliktu
• Cilj teorije igara jeste
da se odrede
optimalne strategije za
svakog učesnika u
igri, odnosno da se
preciznim
matematičkim
algoritmom detaljno
preispita konfliktna
situacija i odredi
razumno ponašanje

Teorija igara igrača u toku konflikta


• Proučavanje konfliktnih
situacija koje se
pojavljuju prilikom
suprotstavljenih interesa
učesnika u igri
• Igra-skup svih pravila
pomoću kojih se određuje
tok igre i ponašanje
igrača
• Igrači treba da znaju
pravila igre i moraju ih se
pridržavati
• Cilj svakog učesnika
jeste da postigne u igri
onakvo rešenje koje će
mu omogućiti da ostvari
najbolji mogući rezultat
• Ishod igre=funkcija
plaćanja (numerički izraz
dobitaka odnosno
gubitaka učesnika neke

Osnovni pojmovi igre)


Strategija

• Skup svih alternativa


kojima igrač
raspolaže pri
donošenju odluke
• Igrač bira strategiju
na početku igre
• Svaka igra se
ostvaruje preko
pojedinačnih poteza
igrača
• Skup većeg broja
poteza čini partiju
• Kooperativne, nekooperativne i igre sa
kombinovanim motivima
• Kooperativne igre- igrači imaju zajednički
interes. Obrazuju koalicije koje im služe da
međusobno usklade ponašanja i izaberu takve
strategije koje će im omogućiti postizanje
Podela najboljih rezultata

igara
(prema
interesima
igrača)
• Ne postoji saradnja
pri izboru poteza od
strane igrača

Nekooperativne
igre
Igre sa
kombinovanim
motivima

• Ima elemenata i kooperativnosti i nekooperativnosti


istovremeno
• Odnos sindikata radnika i uprave nekog preduzeća
• Dve strane u suštini imaju suprotne interese ali moraju da
sarađuju jer pripadaju istom preduzeću i samo ako drže
određen nivo kooperativnosti mogu doći do postizanja
profita koji odgovara i jednoj i drugoj strani
Prema kriterijumu
prisustva ili odsustva
elemenata slučajnosti

• Igre na sreću- kod kojih igrač


svojim sposobnostima ne može
da utiče na njihov ishod
• Strateške igre- igrač direktno
svojim sposobnostima utiče na
ishod igre
• Sa jednim igračem
• Igre sa dva igrača (šah)
• Igre sa proizvoljnim brojem
igrača

Prema broju
igrača
Broj mogućih strategija:

• Konačne- svaki
igrač ima samo
konačan broj
strategija i ako se
svaka partija te igre
završava u konačno
mnogo poteza
• beskonačna
Po karakteru i opsegu
informacija koje
poseduju igrači

• Igre sa potpunom informacijom-


svaki igrač pri svakom potezu
zna sve ranije poteze i stanje u
igri u određenom trenutku
• Igre sa nepotpunom
informacijom- igrač ne zna koje
se pločice nalaze kod protivnika
Prema karakteru
funkcije plaćanja
• Igre sa nultom sumom
(poker) su igre u kojima je
suma ukupnog plaćanja
jednaka nuli,odnosno
ukupan dobitak jednog ili
više igrača jednak je
ukupnom gubitku poraženih
igrača
• U igrama sa nenultom
sumom suma ukupnog
plaćanja je različita od nule
(lutrija)
• Normalna forma- za igre u
kojima igrači istovremeno
povlače svoje poteze i
Prema načinu mogući ishodi igre se
predstavljaju u obliku matrice
predstavljanja • Ekstenzivna forma- graf
igre tipa stablo i koristi se u
igrama u kojima igrači
naizmenično vuku svoje
poteze
Igrači
• Igrači su savršeno racionalne individue koje nastoje da
maksimiziraju svoju korist
• Racionalno ponašanje podrazumeva da se odluka
donosi i na osnovu predviđanja mogućih poteza
protivnika
• Učesnici u igri će se često stavljati u poziciju
konkurenta, kako bi mogli da predvide njegove buduće
poteze i da onda na osnovu toga izaberu
odgovarajuću strategiju
• Koncept rešenja igre koja uključuje dva
ili više igrača, kod koga se podrazumeva
da svaki igrač zna strategije
ekvilibrijuma ostalih igrača, i nijedan
igrač ništa ne može da dobije tako što
samo on promeni svoju strategiju. Ako je
svaki igrač izabrao strategiju,i nijedan
Nešov igrač ne može da profitira promenom
svoje strategije pod pretpostavkom da
ekvilibrijum ostali igrači ne promene svoje
strategije,onda trenutni skup izabranih
strategija i odgovarajućih dobitaka
predstavlja Nešov ekvilibrijum
• Dva igrača su u Nešovom ekvilibrijumu
ako je svaki doneo najbolju moguću
odluku, uzevši u obzir odluku protivnika
Istorija teorije igara

• Teoriju igara osnivaju matematičari


u 17.veku, pokušavajući da reše
probleme u raznim kockarskim
igrama koje su se igrale na
francuskim dvorovima
• 1650. Pascal I Fermat- osnovne
ideje
• 1912. Ernest Zermelo
• 1928. Džon fon Nojman-teorija
strateških igara
• 1944. matematičke osnove teorije
• 1994. Nobelova nagrada za
ekonomiju Džonu Nešu
Matrične igre

Strateške igre
u kojima dva
igrača imaju
suprotne
interese

M

m ov i a
av m
eš te rš odo
ov m v
ita atr z a is h
s t i čn se
ra e
t e ig r a enim
gij re Ig eđ
a - r
od

e- Nak
ne igr odigra on svakog
os te matrič egija obrač vanja vrši
Pr st rat un i p s
čista laćan e
je

Zb
jed ir dob bi
nog ita i gu
ka koj raču
zbi jedna igrača a č
Igr aća ig bija
ru k je
pla pl ji do ji je
igra drug ćanja ko s ko n
o
nul ča-ig og izn dređe igre
tim re o im a
zbi sa vil
rom pra
Bimatrične igre
• Igre u kojima suma nije konstantna
• Dobitak jednog igrača nije jednak
gubitku drugog
• Nekooperativne i kooperativne igre
• Saradnja i takmičenje
• Socijalne dileme
– Dilema zatvorenika
– Dilema javnih dobara
– Dilema zajedništva

Sadržaj • Teorija igara


– Osnovni pojmovi

prezentacije – Strategije
– Vrste igara
– Nešov ekvilibrijum
– Primena u svakodnevnom
životu
Primena teorije
igara

• Životne situacije
• Vojne nauke
• Političke nauke
• Primena u pravu
Životne situacije

• Igra koordinacije
• Borba polova
Igra koordinacije
Džesi i Selin se upoznaju putujući
vozom po Evropi. Odlučuju da
zajedno siđu u Beču, gde provode
jedan dan. Nakon toga, svako odlazi
svojim putem, uz dogovor da se za
godinu dana sastanu na istom mestu,
ali u međuvremenu neće postojati
nikakav vid komunikacije među njima.

Kako treba da postupe?


Igra koordinacije
• Ako odu u Beč svako od njih ima dobitak u
iznosu 2 (veća vrednost isplativosti znači i veći
dobitak)-ishod igre koji oboje najviše žele
• Situacija u kojima igračima nisu poznate
isplativosti koje drugi igrač pripisuje određenim
situacijama se može rešiti jedino komunikacijom
• Racionalno ponašanje i maksimiziranje dobitka
• Ishod gde su svi igrači izabrali svoje strategije i
nijedan igrač ne može proći bolje ako jedini
promeni svoju strategiju- Nešov ekvilibrijum
Borba polova

•Zamislite situaciju u kojoj par


zajedno provodi veče. Ona želi da
ide u bioskop, a on da gleda
utakmicu kod kuće.
•Šta treba da urade ako ni jedan
igrač ne želi da odustane od svoje
ideje a dogovor je da veče provedu
skupa?
• Ni jedan igrač ne želi da sam
promeni strategiju
• U borbi polova ne postoji
očigledno najbolji ishod
• Ako oba igrača žele da
udovolje, oboje su na gubitku
• Jedino kombinacija u kojoj
jedan igrač istraje, a drugi
udovolji će rezultovati
obostranim dobitkom
• Šelingova tačka-ishod koji je
očigledan
Vojne nauke

• Bitka u
Bizmarkovom
moru
• Igra zastrašivanja
(igra odvraćanja)
Bitka u
Bizmarkovom
moru
https://www.youtube.com/w
atch?v=2DDYtd5FDUk
Bitka u
Bizmarkovom moru
• Ako bi se konvoj kretao severnom linijom i
ukoliko bi američke trupe takođe bile smeštene
na istoj liniji, Amerikancima bi bilo potrebno
određeno vreme da otkriju konvoj i da ga u
uslovima smanjenje vidljivosti nakon toga i
bombarduju. U tom slučaju, japanska
komanda može očekivati dva dana teškog
bombardovanja
• Američke snage na severnoj liniji, a konvoj
išao južnom- bombardovanje uz odličnu
vidljivost (sigurno bombardovanje u trajanju od
2 dana)
Bitka u
• Situacija koja najviše odgovara
japanskoj komandi jeste da Amerikanci
budu smešteni na južnoj liniji, a da se
Bizmarkovom •
oni kreću severnom
Potrebno vreme da se konvoj otkrije i
moru •
snage premeste
Zbog slabe vidljivosti-najkraće
bombardovanje i najmanje gubitaka
Najgori mogući
ishod za
Japance

• Da krenu južnom linijom,


a da su Amerikanci
smešteni baš na toj
putanji
• Sledi brzo otkrivanje i uz
uslove odlične vidljivosti
bombardovanje u trajanju
od 3 dana
• Situacija sa stanovišta
američke komande- za njih ne
postoji strategija koja bi donela
bolje rešenje od neke druge
strategije
Šta je • Situacija iz ugla japanske
komande- postoji strategija koja
rešenje je slabo dominantna u odnosu
na drugu
ove igre? • Ravnoteža ove igre je severna
putanja-severna putanja sa
ravnotežnim rezultatom od dva
dana bombardovanja pri
uslovima slabe vidljivosti
• Dva igrača-država
branilac i država
napadač
• Odvija se u tri etape
• Na osnovu
nagoveštaja, država
branilac zaključuje
da joj preti opasnost
od neke druge
države
• Igra ne počinje sve
dok pretnja ne
postane neki
konkretan potez u
igri
• Nakon otkrivanja
pretnje, igra počinje i
država branilac je
Igra zastrašivanja tada na potezu
Igra zastrašivanja

• Na pretnje,
država branilac
može da:
• ne preduzima
ništa ili
• izvrši mobilizaciju
Igra zastrašivanja
Rezultat A-situacija u kojoj mobilizacija raspoloživih vojnih trupa odvraća
potencijalnog napadača od napada
Igrači ne donose odluke istovremeno

Model testiran na istorijskim podacima od 1885. godine

Rezultatom A završeno 58 slučajeva

Rezultatom B 10 slučajeva

Rezultatom C 14 slučajeva

Što se branilac jače sprema za otpor to je manja verovatnoća da će do


sukoba uopšte doći
Političke
nauke

• Samarićaninova dilema
• Veliki broj građana živi od
preraspodele i taj broj
neprestano raste
• Igrač I- potencijalni
Samarićanin
• Igrač II- onaj koji očekuje
pomoć
• Igrač I ima na raspolaganju 2
strategije: da ne pomogne
igraču II ili da mu pomogne
• Igrač II ima 2 strategije: da
radi i da ne radi i čeka pomoć
Samarićaninova dilema

• Igra sa nepotpunom informacijom jer igrači odluke donose istovremeno


• Uticaj pomoći na onog ko očekuje pomoć
• Postoji potreba da se pomogne onima koji su u nevolji
• Dugoročna pomoć može da ima loš uticaj na onog ko je prima
• Suma koju Samarićanin želi da da igraču II obrnuto je proporcionalna
dohotku koji igrač sam zarađuje (što manje zarađuje to dobija više pomoći)
• Igrač II ne želi da se previše trudi, jer što se on manje zalaže, to dobija veću
pomoć
Primena u
pravu

• Da li da se upusti u krađu
kojom može da zaradi
sumu od milion dolara
• Mora da računa na to da
će sigurno biti tražen i
verovatno uhvaćen od
strane policije
• Saznanje da li je policija
potkupljiva ili ne
Igra
pregovaranja

• Pregovaranje o tome
koliko novca treba dati
policajcu da ne bi prijavio
kradljivca
• Spoljašnja opcija za
policajca-ne želi da uzme
mito nego kradljivca
privodi i tako ostvaruje
dobitak jednak nuli
• Zatvorske kazne mogu biti
različite dužine u zavisnosti
od težine učinjenog dela
• Da li ukoliko je kazna velika
policajac može da ucenjuje
kradljivca da će ga prijaviti i
tako iznuditi viši iznos mita
• Racionalni igrač je svestan da
je ovakva ucena policajca
prazna: ukoliko bi ga policajac
prijavio, on sam ne bi ostvario
nikakav dobitak, nema mita,
što znači da takvo ponašanje
nije u njegovom ličnom
interesu
• Pretnja kaznom je prazna bez
obzira na visinu predviđene
kazne za određeno delo
• Visina predviđene kazne
nema uticaja na visinu mita
koji će potencijalni kradljivac
isplatiti policajcu
• Nivo predviđene zatvorske
kazne neće sprečiti
kriminalno ponašanje ukoliko

Igra pregovaranja
su policajci skloni mitu i
korupciji
• https://drive.google.com/file/d/1UxxG
fANl_MQp9TfINYE-tdZrpDVG3gPc/v
iew?usp=sharing
Na ovom linku se nalazi dodatna
literatura
Literatura za teorije • http://www.gametheory.net/Mike/appl
ets/PDilemma/
igara Igrica (probajte različite strategije)
• TED Talks (pogledajte)
– https://www.ted.com/talks/lucas_
husted_game_theory_challenge
_can_you_predict_human_beha
vior
– https://blog.ted.com/further-readi
ngs-in-game-theory-how-it-appli
es-to-marriage-kidney-donation-
chains-and-government-gridlock/

You might also like