Osnovne karakteristike i principi

izvršenja krivičnih, alternativnih

sankcija u BiH
Izvršenje mjera sigurnosti u BiH
Onlin nastava za 14.4.2020.

Doc.dr. Vildana Pleh

 Uvodni osvrt
• Poštovane kolegice i kolege, današnja tema obuhvata karakteristike i principe izvršenja krivičnih
sankcija i izvršenje mjera sigurnosti, za punoljetne počinioce krivičnih djela, u BiH. Prva sankcija
na koju pomislimo kada kažemo krivične sankcije je kazna zatvora. Činjenica da ćemo se u
najvećem broju časova baviti upravo izvršenjem kazne zatvora, ovog puta ćemo je samo
spomenuti.
• Međutim, pored uvodnih naznaka, u ovim izlaganjima podsjetiti ćemo se na karakteristike
alternativnih modela i to alternativnih sankcija. Posebnu pažnju ćemo posvetiti jednoj koja je
“najmlađa” u sistemu alternativnih sankcija u FBIH, za punoljetne osuđenike i to kućnom zatvoru
sa elektronskim nadzorom.
• Što se tiče mjera sigurnosti posebna pažnja biće posvećena obaveznom psihijatrijskom liječenju i
obavezno liječenje o ovisnoti koje će biti izložene kroz odbranu seminarskog rada kolegice Soraje
Kobilj.
• Pogled na vrste i karakteristike krivičnih sankcija, u penološkom smislu, je
drugačiji i specifičniji u odnosu na druge krivičnopravne nauke, jer se
penologija bavi djelovanjem individualizirane sankcije na konkretnog
učinioca krivičnog djela i ostvarivanju njene svrhe, kroz multidisciplinarni
pristup!
• Tražeći odgovore na to da li je konretna mjera ili sankcija postigla svoj
resocijalizirajući i reintegrirajući cilj, odabrali smo poseban sistem borbe protiv
kriminaliteta nazivajući ga TRIJALISTIČKIM SISTEMOM SANKCIJA!
 Trijalistički sistem sankcija u BiH
• O trijalističkom sistemu sankcija smo govorili govoreći općenito o sistemima reagovanja država na
kriminalitet i njihovom razvoju, te smo pri tome naglasili da zahvaljujući prihvatanju savremenog
kocepta restorativne pravde, sistem sankcija u BiH čine tri grupe sankcija. Zato smo taj sistem i nazvali
trijalističkim.
Trijalistički sistem sankcija čine:
• Alternativne sankcija
• Mjere sigurnosti (nisu alternativne jer nisu samostalne sankcije, uvijek se izriču kao sporedne sankcije)
• Kazna zatvora
• BiH je jedna od država čije krivično zakonodavstvo ima i praktično uspostavljen ovaj sistem
sankcioniranja a koji se uz to kontinuirano i razvija!
 Alternativne sankcije
• Dosadašnja uporednopravna iskustva, pokazala su da je uloga ovih sankcija bitna u
sistemu borbe društva protiv kriminaliteta i da u procesu resocijalizacije na jedan
nerepresivan način, postiže značajne rezultate. Također, treba imati u vidu da su
alternativne sankcije jedan od načina rješavanja niza problema, kao što su to:
pretrpanost zatvora, visok procent recidivizma posebno učinilaca lakših i srednje teških
krivičnih djela i sl., upravo u obezbjeđenju uslova i većoj primjeni alternativnih
sankcija.
• Novi vidovi sankcioniranja sa tendencijom manjeg stepena represije, šira paleta
izbora sankcija i sofisticiranije metode njihovog izvršenja, obilježja su budućeg pravca
razvoja sistema krivičnih sankcija.
• Da bi iz sistema krivičnopravnih sankcija u BiH izdvojili one koje imaju karakter alternativnih uzećemo u
obzir opći kriterij i to kriterij isključivo zamjene kazne zatvora. Znači riječ je o onim sankcijama koje su
alternative samo kazni zatvora.
• Prema ovom kriteriju u krivičnom zakonodavstvu BiH, imamo slijedeće oblike alternativnih sankcija i to:
• novčanu kaznu,
• rad za opće dobro na slobodi,
• uslovna osuda i uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom,
• sudska opomena,
• zamjena kazne zatvora novčanom kaznom i
• kućni zatvor sa elektronskim nadzorom.
• Pretrpanost zatvora, visoki troškovi izvršenja kazni zatvora, sumnja u efekte
kratkih kazni u preodgojnom smislu, dominirajući principi humanizacije
kazne i ostali razlozi, predstavljaju ključne probleme sa kojima se i naš
sistem izvršenja krivičnopravnih sankcija, odnosno sistem izvršenja kazne
zatvora, susreće.
• Spektar alternativnih sankcija u BiH je veliki, još ako tome dodamo i one
koje se izriču maloljetnim prestupnicima , možemo zaključiti da je krivično
zakonodavstvo BiH jedno od savremenijih i razvijenijih zakonodavstava!
 Kućni zatvor sa elektronskim nadzorom
• Sistem elektronskog nadzora je jedan od najsofisticiranijih oblika reagovanja države
na kriminalitet. Naime, riječ je o elektronskom nadzoru osumnjičene, osuđene ili
osobe na uslovnom otpustu od strane države. Nadležni državni organ prati kretanje
tih osoba uz pomoć obruča – narukvice kojeg osoba nosi.
•  U nekim zakonodavstvima ovaj vid nadzora se vrši nad pritvorenicima, znači uz
mjeru privremenog lišenja slobode u toku krivičnog postupka. Kod nas, u BiH, to
nije slučaj!
• Elektronski nadzor počinilaca krivičnih djela tema je kojom su se bavile i
međunarodne organizacije pa u tom smislu izdvajamo jedan poseban dokument.
Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope o elektronskom nadzoru br. CM/R (2014) 4

Definicija:
„Elektronski nadzor je opći termin za oblike nadzora koji se koristi za
praćenje lokacije, kretanja i specifičnog ponašanja u okviru
krivičnopravnog procesa. Sadašnji oblici elektronskog nadzora su
zasnovani na tehnološkim uređajima za praćenje putem radio valova,
tehnologije za praćenje biometrijskih podataka ili satelitsko praćenje.
Sastoje se obično od uređaja postavljenog na osobu i prate se daljinski“
 Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope o elektronskom nadzoru br. CM/R (2014) 4

U zavisnosti od svake domaće jurisdikcije, elektronski nadzor se može upotrijebiti na jedan ili
više od dolje navedenih načina:
•za vrijeme predpretresne faze krivičnog postupka;
•kao uslov za suspenziju ili izvršenje zatvorske kazne;
•kao samostalni metod nadziranja izvršenja krivičnih mjera ili sankcija u zajednici;
•u kombinaciji sa ostalim probacijskim intervencijama;
•kao predotpustna mjera za lica koja borave u zatvoru;
•unutar okvira uslovnog otpusta iz zatvora;
•kao mjera intenzivnog usmjeravanja i nadzora za određene vrste počinilaca krivičnih djela
nakon otpusta iz zatvora;
•kao jedan od načina praćenja kretanja zatvorenika unutar zatvora i/ili u okviru kruga zatvora
otvorenog tipa;
•kao jedan od načina zaštite žrtava specifičnih krivičnih djela od pojedinih osumnjičenika ili
počinilaca krivičnih djela.
 Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope o elektronskom nadzoru
br. CM/R (2014) 4
• U nekim jurisdikcijama, u kojima se elektronsko praćenje koristi kao način izvršenja
zatvorske kazne, sva lica podvrgnuta elektronskom nadzoru organi vlasti posmatraju kao
zatvorenike.
• U nekim jurisdikcijama, elektronskim nadzorom direktno rukovode zatvori, probacijske
agencije, policijske službe ili druge stručne vladine agencije, a u drugim jurisdikcijama,
elektronski nadzor provode privatne kompanije pod ugovorom o pružanju usluga potpisanim
s domaćom agencijom.
• U nekim jurisdikcijama, osumnjičeno lice ili počinilac krivičnog djela koje nosi uređaj za
praćenje je dužan snositi dio troškova korištenja tog uređaja, dok u drugim jurisdikcijama
država članica pokriva troškove elektronskog praćenja.
• U nekim jurisdikcijama, elektronski nadzor se može primijeniti kod maloljetnih
osumnjičenika i počinilaca krivičnih djela, dok se u drugim jurisdikcijama ta mjera ne može
primijeniti na maloljetna lica.
 Elektronski nadzor u Bosni i Hercegovini
• U Bosni i Hercegovini elektronski nadzor primijenjuje se samo u FBiH počev od
2011. godine.
• Ova vrsta alternativne sankcije primjenjuje se samo prema punoljetnim licima.
Pozitivni zakonski propisi kojima je uređena primjena elektronskog nadzora su:
1. Krivični zakon FBiH, "Sl. novine FBiH", br. 36/2003, 21/2004 - ispr., 69/2004,
18/2005, 42/2010, 42/2011, 59/2014, 76/2014, 46/2016 i 75/2017;
2. Zakon o izvršenju krivičnih sankcija u FBiH, „Sl. novine FBiH", br. 44/1998,
42/1999 - ispr., 12/2009 i 42/2011).
 Primjena sistema elektronskog nadzora u
FBiH
• U FBiH primjena elektronskog nadzora predviđena je u tri oblika:
1. Nadzor osuđene osobe kojoj se izriče kazna kućnog zatvora sa
elektronskim nadzorom;

2. Nadzor osoba kojima je izrečena mjera uslovnog otpusta;

3. Nadzor osuđenika za vrijeme korištenja vanzavodskih pogodnosti.
 KZ FBiH
• Kućni zatvor sa elektronskim nadzorom
– član 43 c
(1) Osobe osuđene na kaznu zatvora do jedne godine, uz svoj pristanak, mogu izdržavati tu kaznu i kao
kućni zatvor sa elektronskim nadzorom što podrazumijeva da osuđena osoba ne smije napuštati prostorije
u kojima stanuje osim u slučajevima propisanim zakonom koji uređuje izvršenje krivičnih sankcija.
(2) Odluka da se kazna zatvora može izvršiti i kao kućni zatvor sa elektronskim nadzorom zasniva se na
ocjeni da, uzimajući u obzir sve okolnosti koje određuju vrstu i mjeru kazne, počinioca krivičnog djela nije
prijeko potrebno uputiti u ustanovu na izdržavanje kazne zatvora, već da se i na ovakav način može postići
svrha kažnjavanja i svrha izvršenja kazne zatvora.
(3) Osuđenoj osobi koja izdržava kućni zatvor sa elektronskim nadzorom i koja neopravdano napusti
prostorije u kojima stanuje sud će odrediti izdržavanje ostatka kazne zatvora u ustanovi za izdržavanje
kazne.
(4) Osobama osuđenim za krivična djela protiv braka, porodice i omladine koje žive sa oštećenim u istom
domaćinstvu ne može biti određeno izvršenje kazne zatvora na način propisan u stavu 1. ovog člana.
Drugim riječima uslovi za primjenu EN su:

1. Da je osoba osuđena na kaznu zatvora do jedne godine, a svrha

sankcionisanja se može ostvariti i bez upućivanja u kazneno-
popravni zavod.
2. Da postoji pristanak osuđene osobe.

Ograničenje: EN se ne može izreći osuđenima za krivična djela protiv

braka, porodice i mladeži, a koji žive sa oštećenim. (čl. 43c stav 4.)
 Relevante odredbe člana 23. Zakona o izvršenju krivičnih
sankcija FBiH
Sud nadležan za izvršenje kazne zatvora može u slučajevima osude na kaznu zatvora do jedne
godine zatražiti od centra za socijalni rad nadležnog po mjestu prebivališta, odnosno boravišta
osuđene osobe izvještaj o osobnim, porodičnim i socijalnim prilikama te osobe radi ocjene da li
se radi o osobi pogodnoj da bude upućena na izdržavanje kućnog zatvora sa elektronskim
nadzorom.
Sud će prije donošenja odluke o određivanju izvršenja kućnog zatvora sa elektronskim
nadzorom ispitati tehničke mogućnosti za takvo izvršenje u prostorijama u kojima će osuđena
osoba stanovati kao i druge okolnosti od značaja za izvršenje.
Kada sud ocijeni da su ispunjeni uvjeti za upućivanje osuđene osobe na izdržavanje kućnog
zatvora sa elektronskim nadzorom pozvat će osuđenu osobu da se upozna sa načinom i uvjetima
izvršenja i izjasni se pristaje li na ovakav način izvršenja kazne zatvora.
Nakon provedenog postupka sud donosi odluku o upućivanju osuđene osobe na izdržavanje
kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom kojom se određuje dan i mjesto početka izdržavanja.
 Relevante odredbe člana 23. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija
FBiH

Odlukom kojom se osuđena osoba upućuje na izdržavanje kućnog zatvora sa elektronskim

nadzorom može se odrediti pravo te osobe da u određene dane i sate može napustiti prostorije u
kojima stanuje radi:
1) obavljanja redovnih radnih dužnosti;
2) dobivanja neophodne zdravstvene zaštite za sebe i osobe za koje se prema zakonu dužna starati;
3) pohađanja redovne nastave ili polaganja ispita;
4) posjećivanja određenih savjetovališta.
Na zahtjev osuđene osobe posebnom odlukom može joj se odobriti odsustvovanje iz prostorija u
kojima stanuje za određeni vremenski period u opravdanim slučajevima.
O zahtjevu za odsustvovanje u trajanju do 24 sata odlučuje direktor ustanove na čijem teritoriju
osuđenik izdržava kućni zatvor sa elektronskim nadzorom, a o odsustvovanju u trajanju dužem od
24 sata odlučuje nadležni sud na zahtjev osuđene osobe.
 Prestanak kućnog zatvora sa elektronskim
nadzorom

1. Protekom vremena izrečen kazne kućnog zatvora sa elektronskim

nadzorom;

2. Neopravdanim napuštanjem prostorije. U ovom slučaju sud će

odrediti izdržavanje ostatka kazne zatvora u ustanovi za
izdržavanje kazne.
 Elektronski nadzor i uslovni otpust zatvorenika

Elekronski nadzor uslovno puštenih zatvorenika ima svojih specifičnosti obzirom da

je riječ o alternativnoj mjeri.
Te specifičnosti ogledaju se u sljedećem:
 izriče se uz alternativnu mjeru u penološkom smislu, tj.uz mjeru uslovnog
otpusta;
 o elektronskom nadzoru odlučuje komisija za uslovni otpust;
 ova mogućnost je alternativno postavljena, tako da komisija može odrediti
uslovni otpust uz elektronski nadzor ili može uslovljavati uslovno puštanje
elektronskim nadzorom.
 Elektronski nadzor zatvorenika koji koriste
vanzavodske pogodnosti
• Ukoliko zatvorenik u toku izdržavanja kazne zatvora dobije saglasnost na
korištenje vanzavodskih pogodnosti, znači izlazak van kazneno-
popravnog zavoda, na određeni broj sati ili dana, može mu se odrediti da
pri tom izlasku bude nadziran uz pomoć elektronske narukvice.
• O tome se odlučuje u svakom konkretnom slučaju.
 Važno!
• I na kraju treba pojasniti da je pravna priroda alternativnog modela, kućnog zatvora sa
elektronskim nadzorom, višestruka:
• Alternativna sankcija – što smo već pojasnili
• Alternativna mjera – jer se izriče uz mjeru uslovnog otpusta ali, u nekim zakonodavstvima, i
uz mjeru pritvora pa je njena uloga kako nadzorna prevashodno tako i preodgojna. Jer ukoliko
pritvorenik ili uslovno otpušteni zatvorenik, prekrši pravila kretanja uz elektronski nadzor,
lišava se slobode i vraća u ustanovu.
• Oblik izvršenja krivične sankcija tj.kazne zatvora!!! U ZIKS FBIH ona je opisana kao mogući
oblik izvršenja kazne zatvora do jedne godine! Međutim zbog niza drugih karakteristika svrstali
smo je u grupu alternativnih krivičnih sankcija o čemu ćemo više reći drugom prilikom.
 Mjere sigurnosti
• Mjere sigurnosti su posebna vrsta krivičnih sankcija koje su specifične ne samo po svojoj
prirodi i svrsi nego i činjenici da nisu samostalne već se uvijek izriču uz drugu krivičnu
sankciju.
• U okviru opšte svrhe kažnjavanja, svrha mjera sigurnosti je otklanjanje stanja ili uslova koji
mogu uticati da delinkvent ponovo učini krivično djelo.
• S obzirom da se njima učinilac krivičnog djela ograničava, u većoj ili manjoj mjeri, u
ostvarivanju osnovnih prava, odnosno lišava određenih dobara, to su uslovi za njihov izbor,
izricanje, trajanje i način izvršenja određeni krivičnim zakonodavstvom u širem smislu
riječi.
• U postupku izvršenja mjera sigurnosti učiniocu krivičnog djela mogu se oduzeti ili ograničiti
određena prava samo u mjeri koja odgovara prirodi i sadržini izrečene mjere bezbjednosti i
samo na način kojim se osigurava poštivanje njegove osobe i njegovog ljudskog dostojanstva.
• To su jedine krivične sankcije u vezi s kojima je Evropski sud za ljudska
prava donio odluke, presude, protiv Bosne i Hercegovine.
• O predmetima apelacija, sadržaju i odlukama biće više riječi u izlaganju
kolegice Soraje Kobilj u okviru njene odbrane seminarskog rada.
 Vrste mjera sigurnosti
• Obavezno psihijatrijsko liječenje
• Obavezno liječenje od ovisnosti
• Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti
• Oduzimanje predmeta
• Zabrana upravljanja prijevoznim sredstvom
HVALA NA PAŽNJI