Sustavi deviznih tečajeva

Sustavi fiksnog tečaja

Sustav fluktuirajućeg tečaja
 Tečajni režimi (sustavi)
 Fiksni tečaj:
 Valutni odbor
 Dolarizacija (euroizacija)
 Prilagođavajući
 Fluktuirajući
 Slobodno plivanje
 Upravljano plivanje
 O čemu ovisi izbor sustava
tečajeva
 Otvorenost
 Veličina privrede
 Koncentracija proizvoda i sektora
 Integracija s međunarodnim financijskim tržištima
 Inflacija
 Sustavi fiksnih tečajeva
 Zlatni standard (1870.-1914.)
 Zlatno devizni standard (1944.-1973.)
 Zlatni standard
 Engleska je bila najjača ek. sila
 Samoregulirajući sustav
 Rast M, rast cijena u zemlji, rast cijena izvoza=
pogoršanje VTB
 Rast M, pad k.s.= odljev kapitala= deficit u BP i izvoz
zlata, smanjuje se M, cijene i dohodak
 Stabilni tečajevi i jedinstveni svjetski novac= zlato,
utjecali su na to da se cijene i plaće nisu bitno
razlikovale u pojedinim zemljama
 Karakteristika: velika stabilnost cijena (zbog malog
porasta zlata- novčane mase) i visok stupanj privrednog
rasta u svijetu
 Tečaj valute u sistemu zlatnog standarda

T=α/β
TG- izvoz zlata
TD- uvoz zlata

TG Sβ

TZ

TD Dβ

0 Qβ
 Prednosti zlatnog standarda
 Dugoročna stabilnost cijena u zemlji i
inozemstvu
 visok stupanj liberalizacije u VT i najveća
efikasnost tržišta u alokaciji resursa
 efikasnost djelovanja međunarodnog novca-
zlata
 Ograničenja zlatnog standarda
 Proizvodnja zlata nije mogla rasti po istoj
stopi kao i svjetska trgovina
 Stopa rasta proizvodnje monetarnog zlata
ograničavala je stopu rasta proizvodnje i
razmjene
 Početak prvog svjetskog rata označio je
kraj zlatnog standarda
 Zlatno-devizni standard
 U međuratnom razdoblju tražilo se rješenje-
izbor sustava dev.tečaja
 Zlatno-devizni standard uveden je 1944.godine
na konferenciji u Bretton Woodsu
 Rezervna svjetska valuta ima neograničenu
konvertibilnost u zlato
 Ostale valute definiraju svoj odnos prema USD
(rezervna svjetska valuta)
 Dozvoljeno odstupanje +/- X%
 Tečaj valute u zlatno deviznom standardu

T
+/- X% - dozvoljeno odstupanje od T0

T0+X%

2X%
T0

T0-X%

0 vrijeme
 Kraj zlatno-deviznog standarda
 Poslije rata- porušena Europa- SAD joj pruža pomoć kroz
tzv.Marshalov plan
 Oporavak europskih zemalja- rast potražnje za USD da se
popune rezerve
 Od 1958. godine deficit u BP SAD-a postaje sve veći zbog
većeg izvoza kapitala iz SAD-a, došlo je do “poplave”
dolara što je utjecalo na smanjenje povjerenja u USD;
 1971. godine SAD ukida konvertibilnost dolara u zlato
 Dolazi do poravnanja tečajeva valuta gotovo svih zemalja
i povećanja zone fluktuiranja na +/-2,25%
 1973.godine svijet prelazi na sustav fluktuirajućih tečajeva
 Fluktuirajući tečajevi
 Tečajevi se određuju isključivo djelovanjem snaga S i D
 Nema državne intervencije ni izvantržišnih utjecaja na S i D deviza
 Argument: efikasnost slobodnog tržišta u alokaciji resursa
 Prednosti:
 Autonomija monetarne politike
 Simetrija (US$ i druge valute)
 Tečajevi kao automatski stabilizatori (održavanje unutarnje i vanjske ravnoteže)
 Kritike:
 Disciplina (središnje banke)
 Destabilizirajuće špekulacije i poremećaji na tržištu novca
 Utjecaj na međunarodnu trgovinu i ulaganja
 Neusklađene ekonomske politike
 1973. godina
 Efektivni tečaj
 Efektivni tečaj
 Indeks ET= prosječna promjena
tečaja valute jedne zemlje prema
svim drugim valutama;
ponderirani prosjek
 Pokazatelj
aprecijacije/deprecijacije
određene valute
Indeksi ET neke valute razlikuju
se prema:
1. Izboru temeljnog razdoblja
2. Izboru valuta koje ulaze u indeks –
“košarica valuta”
3. Ponderima pojedinih valuta
4. Formulama prema kojima se indeksi ET
računaju.
 Efektivni tečaj eura
 Ponderirana geometrijska sredina prosječnih bilateralnih
tečajeva eura prema košarici valuta najvažnijih
trgovinskih partnera
 Košarica valuta- 42 valute:
 a narrow group of 12 partner countries (EER-12), including Australia, Canada, Denmark,
Hong Kong, Japan, Korea, Norway, Singapore, Sweden, Switzerland, the United Kingdom
and the United States
 a group of 18 partner countries (EER-18), comprising the EER-12 plus Bulgaria, China,
Czech Republic, Hungary, Poland and Romania
 a broad group of 41 partner countries (EER-41), encompassing the EER-18 plus Algeria,
Argentina, Brazil, Chile, Colombia, Iceland, India, Indonesia, Israel, Malaysia, Mexico,
Morocco, New Zealand, Peru, the Philippines, Russia, Saudi Arabia, South Africa, Taiwan,
Thailand, Turkey, Ukraine and the United Arab Emirates.
Nominalni dnevni efektivni tečaj

Rast indeksa – aprecijacija eura, pad indeksa deprecijacija eura prema

košarici valuta
 Year
Nov 2022 2017 2018 2019 2020 2021
Austria 101,4 103 102,1 103,7 103,9
Belgium 99,8 101,9 100,6 101,8 101,9
Bulgaria 98 101,4 102,2 105,1 106,5
Croatia 93,9 95,5 94,3 93,5 93,6
Cyprus 90,3 91,4 89,5 89,2 89,3
Czechia 94,7 99 99,5 100,1 104,6
Denmark 96,2 97,1 95,6 96,8 96
Estonia 103,7 107,7 107,7 107,9 109,8
Finland 97,5 99,1 97,8 98,7 98,1
France 93,6 95,3 93,9 94,7 94

Indeksi Germany
Greece
Hungary
95,6
89,7
90,4
97,4
90,4
89,8
96
88,7
88,9
97,1
88,1
85,4
97,9
87,3
85,8

efektivnog
Ireland 90 90,7 88,3 88,4 88,4
Italy 95,7 97 95 95,4 95,1
Latvia 100,8 103 103,6 104,4 104,7
Lithuania 102,1 104,8 104,9 107 108,9

tečaja
Luxembourg 99,4 100,1 99,6 100,4 100,6
Malta 95,2 96,7 95,5 96,9 96,1
Netherlands 97,5 99,1 99,1 100,9 101
Poland 91,2 92,6 91,7 92,1 91,9
Portugal 98,5 98,8 97,4 97,7 96,5
Romania 94,8 97,3 97 98,5 99,4
Slovak Republic 97,7 99,3 99,9 102,2 102,4
2010=100; bazna Slovenia 96,2 97,6 97,2 97,6 97,1
godina (temeljno Spain 96,4 98 96,4 96,6 97,4
Sweden 93,6 89,5 86,2 88,2 90,7
razdoblje) United States 114,9 113,7 117,1 118,7 116,1
Euro area 92,9 96 93,5 95 95,3

[1] An increase indicates an appreciation of the economy's

[1] An increase indicates an appreciation of the economy's currency against a broad basket o

currency against a broad basket of currencies. BIS,

https://www.bis.org/statistics/eer.htm
 Tečajni sustav Hrvatske
 RH je od osamostaljenja do 1.siječnja 2023. imala 2 tečajna
sustava:
1.fiksni vezan uz DEM od prosinca 1991. do rujna 1993.godine
2.upravljano fluktuiranje (od listopada 1993. do ulaska u europodručje)
 tečaj se slobodno formirao na deviznom tržištu
 Ali HNB je reagirala? Na koji način?
 Instrument: devizne aukcije gdje prodaje i kupuje devize poslovnim
bankama
 HNB prodaje devize kada kuna slabi (tako povlači kune iz optjecaja i raste
njihova vrijednost)
 HNB kupuje devize kada kuna jača (stavlja u optjecaj više kuna, vrijednost se
smanjuje)
 HNB ne utvrđuje unaprijed gornju i donju granicu kretanja tečaja kune koju se
obvezuje braniti
 Zašto je bitna stabilnost tečaja kune?
 Devizne intervencije i tečaj
4.000 8,0

3.000 7,8

2.000 7,6

1.000 7,4

EUR/HRK
mil. HRK

0 7,2

-1.000 7,0

-2.000 6,8

-3.000 6,6

-4.000 6,4

-5.000 6,2
1/1/97.
1/1/98.
1/1/99.
1/1/00.

1/1/02.

1/1/04.

1/1/07.

1/1/09.
1/1/10.
1/1/11.
1/1/12.

1/1/18.

1/1/21.
1/1/01.

1/1/03.

1/1/05.
1/1/06.

1/1/08.

1/1/13.
1/1/14.
1/1/15.
1/1/16.
1/1/17.

1/1/19.
1/1/20.
Devizne intervencije - lijevo Tečaj - desno

Napomena: tečaj EUR/HRK prije 1999. godine je

izračunan kao umnožak tečaja DEM/HRK i
faktora konverzije (1,95583).
Izvor: HNB

MONETARNA POLITIKA 20
 Euroizacija- argument za
uvođenje eura
90

85

80
isključujući kunske
depozite s valutnom
75 klauzulom

70

% 65

60

55

50

45

40
1 /9 7 .
1 /9 8 .
1 /9 9 .
1 /0 0 .
1 /0 1 .
1 /0 2 .
1 /0 3 .
1 /0 4 .
1 /0 5 .
1 /0 6 .
1 /0 7 .
1 /0 8 .
1 /0 9 .
1 /1 0 .
1 /1 1 .
1 /1 2 .
1 /1 3 .
1 /1 4 .
1 /1 5 .
1 /1 6 .
1 /1 7 .
1 /1 8 .

1 /2 0 .
1 /2 1 .
1 /1 9 .
Udio deviznih depozita u ukupnim štednim i oročenim depozitima Udio deviznih depozita u M4

MONETARNA POLITIKA 21
Tečajni sustav europodručja
 Uvođenje eura u RH
 1992. Ugovor iz Maastrichta- Ugovor o EU- donosi
kriterije koje zemlje trebaju ispuniti da bi mogle ući u
EMU (Ekonomska i monetarna unija) i faze uspostave
EMU-a
 Nove zemlje članice se potpisivanjem Ugovora o
pristupanju u EU obvezuju uvesti euro (ne propisuje se
rok (vremenski period u kojem trebaju uvesti euro)
 1.7.2013. ulazak RH u EU
 Srpanj 2020.- ulazak u ERM2 (Exchange rate
mechanism II- Mehanizam valutnih tečajeva) – tečajna
stabilnost
 Kriteriji za ulazak u EMU:
 Stabilnost cijena-stopa inflacija 1,5%-tna boda od
inflacije triju zemalja s najstabilnijim cijenama
 Fiskalna disciplina-proračunski deficit manji od 3%
BDP i javni dug manji od 60% BDP-a
 ERM- fluktuacija +/- 15% (u odnosu na euro)
(ERM II)
 Dugoročne kamatne stope-2%-tna boda od triju
zemalja s najstabilnijim cijenama
 Faze uspostave EMU
 Prva faza (1990-1993):
 Puna liberalizacija kretanja kapitala
 Koordinacija monetarne i fiskalne politike
 Druga faza (1994-1998):
 Osnovan EMI
 Odluka o imenu zajedničke valute (euro)
 Odluka o konačnom početku EMU
 Odabir zemalja EMU
 Osnivanje ECB
 Treća faza (1999-2002):
 Neopozivo fiksni tečajevi nacionalnih valuta prema euru
 ECB preuzima odgovornost za monetarnu politiku
 Zamjena u eure u financijskom sektoru i uvođenje eura u gotovinski promet
 EMU
 1999.godine
 Europska središnja banka- kreira monetarnu
politiku
 Euro – gotovina od 1.1.2002. godine
 Euro danas- zajednička valuta u 20 zemalja
članica EU-a
 (interaktivna karta- zemlje i kad su uvele euro)
 https://www.ecb.europa.eu/euro/intro/html/index
.hr.html
EU danas (2023.)
 Koristi i troškovi uvođenja eura
u RH
 https://www.hanfa.hr/media/7001/2022-02-
22-strategija-za-uvodenje-eura-kao-slu%C
5%BEbene-valute-u-hrvatskoj.pdf
 https://euro.hr/
Promjene u RH nakon uvođenja
eura
 HNB svakog dana objavljuje dvije tečajne liste
1. tečajna lista - lista referentnih tečajeva eura u odnosu na
druge valute, a objavljuje ju Europska središnja banka
(ESB). Ta tečajna lista objavljivat će se istovremeno na
stranicama HNB-a i stranicama ESB-a.
2. tečajna lista za klijente HNB-a, na kojoj će se iskazivati
kupovni, srednji i prodajni tečaj eura u odnosu na druge
valute, s time da će za valute za koje ESB objavljuje
referentne tečajeve srednji tečaj HNB-a biti istovjetan
referentnom tečaju ESB-a.
Kakvo je ovo notiranje- direktno ili indirektno?
 Tečajna lista ECB-a
 https://www.ecb.europa.eu/stats/policy_an
d_exchange_rates/euro_reference_excha
nge_rates/html/index.en.html
1 EUR=…
 Što znači deprecijacija?
 Deprecijacija eura
 Početni tečaj 1 EUR=1,0567 USD
 Tečaj nakon nekog vremena (npr. mjesec
dana) 1 EUR=1,0064 USD (euro je deprecirao
prema USD, USD je aprecirao prema euru)
 Što to znači za domaće potrošače?
 Što to znači za domaće izvoznike koji izvoze
izvan EU?
 Deprecijacija
 Deprecijacija snižava cijenu izvozne robe
domaće zemlje, zemlja postaje konkurentnija,
povećava se potražnja za njenim proizvodima,
izvoz raste
 Deprecijacija poskupljuje uvoznu robu,
smanjuje se potražnja za njom, smanjuje se
uvoz
 Što se dešava s trgovinom unutar
europodručja?
 Što znači aprecijacija?
 1 EUR= 0,9967 USD
 1 EUR= 1,1423 USD
 Euro je aprecirao, USD je deprecirao
 Što to znači za domaće potrošače?
 Što to znači za izvoznike?
 Aprecijacija

 Aprecijacija domaće valute povećava cijenu

izvoza i čini izvoz (na tržišta izvan europodručja)
nekonkurentnim na inozemnom tržištu pa on
stagnira, pada ili raste po vrlo niskim stopama
 Aprecijacija snižava cijenu uvozne robe pa se
domaća potražnja za njom povećava, povećava
se uvoz
 Može li promjena tečaja
(devalvacija) uravnotežiti BP?

 Pristup elastičnosti
 Pristup apsorpcije (keynesijanski pristup)
 Monetaristički pristup
 Pristup elastičnosti
 Devalvacija nacionalne valute:
 Utječe na promjene odnosa cijena u
međunarodnoj razmjeni (promjene u potražnji)
 Ima iste efekte kao:
= linearno postotno povećanje carina na uvoz svih vrsta
roba i usluga;
= linearno postotno povećanje subvencija za izvoz svih
vrsta proizvoda i usluga za iznos devalvacije
 Polazište Marshall-Lernerov uvjet stabilnosti
 Pristup elastičnosti
 Izvoz i uvoz moraju biti približno jednaki
 Zašto?
 Pristup elastičnosti: J-krivulja
 Kratki i dugi rok
 U kratkom roku presudne su navike kupaca,
sklopljeni ugovori, VTB se pogoršava
 Nakon određenog roka dolazi do reakcije na skuplje
cijene uvoznih dobara, smanjuje se uvoz, povećava
izvoz, smanjuje se VTB deficit
 Krivulja slova J
 Pristup elastičnosti- J krivulja-slika

VTB
T3- deficit se pogoršavao
T3-T6- deficit se smanjivao
T6- eliminiran deficit

E-U
+

0 1 2 3 4 5 6 Vrijeme (kvartali)

-
 Pristup apsorpcije
 Proučava promjenu cijena i količina izvoza i
uvoza koje utječu na nacionalni dohodak
 Što je veći udio VT u nacionalnom dohotku to će
biti veći utjecaj devalvacije na nacionalni
dohodak
 Kompleksniji pristup od pristupa elastičnosti
 Pretpostavka: zadovoljen Marshall- Lernerov
uvjet stabilnosti
 Devalvacija- smanjuje se uvoz, povećava izvoz;
povećava se BDP- povećava se uvoz (rezultat?)
 Pristup apsorpcije
 Utjecaj ponašanja potrošnje u domaćoj ekonomiji s obzirom na
output:
 Y=C+I+G+E-U (1)
 A=C+I+G (2)
 B(VT)=E-U (3)
(2) i (3) u (1)
Y = A+B =>B=Y-A
 B će se poboljšati ako se:
 smanji domaća potrošnja uz isti BDP;
 poveća BDP uz istu domaću potrošnju ili
 poveća BDP više nego potrošnja.
 U situaciji nepotpune zaposlenosti moguće je povećati proizvodnju Y pa
devalvacija može utjecati na poboljšanje VTB uz istu A
 U situaciji pune zaposlenosti nije moguće povećati proizvodnju Y, nego se
poboljšanje VTB može ostvariti jedino smanjenjem domaće potrošnje
 Monetaristički pristup
 Potječe od Davida Huma
 Kasnije su ga razvili R. Mundell i H. Johnson
 Bavi se utjecajem BP na nacionalno gospodarstvo putem utjecaja na
novčanu ponudu
 Devalvacija može samo privremeno poboljšati platnu bilancu :
devalvacija povećava domaću razinu cijena, poveća potražnju za novcem i
privlači strani kapital, a u dugom roku: priljev novca povećava domaću
potrošnju, uvoz i tako se ekonomija vraća na početku točku
 Portfolio pristup- vrijednost nacionalne valute određena je količinom ponude
i potražnje imovine
 neravnoteža na novčanom tržištu uzrokuje promjene u potražnji za realnom
ili financijskom aktivnom
 Ako postoji višak ponude novca u zemlji (novčana ponuda raste brže od
outputa) rasti će i cijene pa će zemlja imati deficit u BTT
 Ako u zemlji postoji višak potražnje za novcem, zemlja će imati suficit
 Devalvacija utječe na opadanje kupovne moći novca (poskupljuju uvozni
proizvodi), to utječe na razinu domaće potrošnje, na uvoz i na BP
 Teorije određivanja deviznog
tečaja
 Zašto je važno predviđanje deviznog
tečaja?
 Teorije:
 Pariteta kupovne moći
 Kamatnog pariteta
 Efikasnog deviznog tržišta
 Tržišta kapitala
 Platne bilance
 Monetarna teorija
 Tečajni transmisijski
mehanizam
 porast ponude novca utječe na pad kamatne
stope i rast deviznog tečaja (deprecijacija
domaće valute)- rast izvoza i pad uvoza, rezultat
porast BDP-a
 Tečaj i kamata su ključne varijable koje
povezuju prostor i vrijeme (tečaj- prostor;
kamata-vrijeme)
 Tečajna politika u ZUR-u:
 Pristup realnih ciljeva (tečaj je jedan od instrumenata
ekonomske politike)
 Pristup nominalnog sidra (tečaj je sidro)
 Tečajna politika
 Monetarna politika mora biti vjerodostojna
(transparentna, nezavisna i odgovorna)
 Politika realnog tečaja postavlja za cilj promjenu
relativnih odnosa cijena
 Deprecijacija- raste konkurentnost izvoznih sektora, potrošnja se
usmjerava prema domaćim proizvodima
 Cilj deprecijacije je u efektu na output i zaposlenost
 Ako zemlja ima visoki uvoz i trgovinski deficit devalvacija može
povećati troškove uvoza u domaćoj valuti
 Rastu cijene uvozne robe (gotovih proizvoda i reprodukcijskog
materijala)
 Problem visokozaduženih zemalja- otežano je servisiranje
dugova
 Zaključak
 Zašto je sustav fiksnih tečajeva dobar?
 Zašto se raspao?
 Da li bi bilo dobro da danas postoji?
 Koja su ograničenja ovog sustava?
 Devizni tečaj – bitan element stabilnosti
gospodarstva
 Kako odabrati pravi sustav?
 Da li je dobro da HNB intervenira na deviznom
tržištu
 Literatura
 Grgić, M. i Bilas, V. (2008): Međunarodna ekonomija,
Lares plus, Zagreb. (str.408-442)
 Babić, A. i Babić, M. (2008): Međunarodna
ekonomija, Sigma savjetovanja d.o.o., Zagreb.
(str.324-356)
 HNB, www.hnb.hr
 IMF, Annual Report on Exchange Arrangements and
Exchange Restrictions 2021,
https://www.elibrary.imf.org/display/book/9781513598
956/9781513598956.xml?rskey=sp60y1&result=1