UNIVERZITET “DŽEMAL BIJEDIĆ” U MOSTARU

NASTAVNIČKI FAKULTET

MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE ČOVJEKA

dr.sci. Ekrem Čolakhodžić, redovni profesor

 Morfološke karakteristike
Pod morfološkim karakteristikama antropološkog
statusa čovjeka najčešće se podrazumijevaju procesi rasta
i čovjekovog ontogenetskog razvoja.
Pojmovi rast i razvoj djeteta uključuju mnoge elemente, od
onih na molekulskoj osnovi, do onih koji čine sastavni dio
života odrasla čovjeka, kao što su njegova društvena
prilagodba, kulturna nadgradnja itd.
Pojam rast vezuje za procese kvantitativnog povećanja
dimenzija i mase jedinke u cjelini kao i pojedinih njenih
dijelova.
Pojam razvoj vezan za kvalitativne promjene uslijed
sazrijevanja funkcije i strukture pojedinih organa ili
sistema. Od oplodnje do zrelosti procesi rasta i razvoja
teku u izvanrednom skladu koji je jedinstven za svaku
jedinku, a ovisan je ne samo o poruci dobivenoj nasljeđem
kroz roditeljske gamete, nego i o djelovanju vanjskih
faktora.
 Osnovna razdoblja rasta

Postoji šest karakterističnih razdoblja rasta:

fetalno (9 mjeseci u majčinoj utrobi)

dojenačko (od rođenja do 1. godine)
rano djetinjstvo ( od 1. do 3. godine)
kasno djetinjstvo (od 3. do 10. godine)
pubertet (između 10. i 14. godine)
adolescencija (između 14. i 18. godine)
Osnovni parametri tjelesnog razvoja su visina i težina tijela, te njihove
strukturne komponente: mišićna masa, i masno tkivo. Analizom ovih
komponenti može se utvrditi i tempo razvoja tjelesne građe.
Visina je osnovni parametar nivoa i tempa razvoja tjelesne građe.
Rast u visinu se ne odvija ujednačeno.
Srednje vrijednosti visine tijela pokazuju značajne razlike u
medjugodišnjim priraštajima uopće, ali i individualno. One su
ispoljene sa visokim vrijednostima koeficijenta varijacije. Postoje
značajne razlike u srednjim vrijednostima visine tijela kod djece i
omladine iz različitih geografskih sredina.
Težina tijela je također osnovni parametar nivoa i tempa razvoja
tjelesne građe, ali ona spada u tzv. dinamičko-promijenljivu
dimenziju, jer je podložna utjecajima sredine i može da pokazuje
velike varijacije, pa čak i u toku dana.

Mišićna masa je jedna od značajnih komponenti ukupne mase tijela,

te je ujedno i limitirajući faktor u ispoljavanju motoričke spremnosti.
Koštana masa je u značajnoj korelaciji sa mišićnom masom. Ona
omogućava svakom organizmu da hoda, trči, skače itd.
 Brzina rasta definirana je kao prirast u visinu izražen u
centimetrima u godinu dana i različita je u različitoj dobi.
1. godina - prirast je najveći, oko 25 cm
2. godina - rast je nešto sporiji, prosječni je prirast oko 13
cm
3. - 6. godina dijete raste 6-9 cm godišnje
6. godina do puberteta dijete raste oko 5 cm godišnje
Pubertet
a) djevojčice
- pubertet počinje nešto ranije u djevojčica nego u dječaka
- rast se ubrzava oko 10. godine, najveća je brzina rasta
oko 12. godine (oko 9 cm godišnje)
b) dječaci
- rast se ubrzava oko 12. godine
- najveća je brzina rasta u dobi oko 14. godine (oko 10 cm
godišnje)
Sa završetkom puberteta i sraštavanjem dugih kostiju
prestaje i rast.
Faktorskim pristupom sa znatnom sigurnošću se može
tvrditi da je morfološki prostor u suštini
četvorodimenzionalan, a to znači da se može govoriti o
modelu strukture morfoloških karakteristika, koji se
sastoji od sljedeća četiri morfološka faktora:

L - longitudinalna dimenzionalnost skeleta,

odgovoran za rast kostiju u dužinu

T - transverzalna dimenzionalnost skeleta, ogovoran

za rast kostiju u širinu,

V - volumen i masa tijela, odgovoran za ukupnu

masu i obime tijela, i

M - potkožno masno tkivo, odgovoran za ukupnu

količinu masti u organizmu.
Na osnovu longitudinalne studije promjena visine
tijela (Bayley, iz Sinclair-a) osoba od 1-18. godina
života, dobijeni su podaci o procentualnom iznosu
visine tijela, u svakoj godini u ovom razdoblju, od
definitivne visine tijela u zrelom dobu.
Na osnovu ovih podataka, moguće je za svaku
osobu određenog hronološkog uzrasta u ovom
razdoblju orijentaciono izračunati vrijednost za
očekivanu definitivnu visinu tijela koju će dostići u
zrelom dobu.
Na primjer, ako dječak kada napuni 10 godina ima
visinu tijela 135,3 cm, a u toj godini je to 78% od
definitivne visine u zrelom dobu, onda se može
očekivati da će kao odrastao imati 135.3 x 100 =
173,5 cm.
 Računanje proporcije
Dječak za 10 godina naraste 78 %
135 cm iznosi 78 %
135 /78 = x /100
78 x X = 35 x 100
78 x X =13500 cm
X=13500 /78
X = 173,07 cm
Hronološki uzrast (godina) Procenat od eventualne visine u doba odraslog

Dječaci Djevojčice

1 42,2 44.7
2 49,5 52,8
3 53.8 57.0
4 58,0 61.8
5 61,8 66,2
6 65.2 70,3
7 69.0 74,0
8 72,0 77,5
9 75.0 80,7
10 78,0 84.4
11 81.1 88.4
12 84.2 92,9
13 87,3 96,5
14 91,5 98,3
15 96,1 99.1
16 98,3 99,6
17 99,3 100.0
18 99,8 100,0
VISINA I TEŽINA ZDRAVOG DJETETA (po BROWAN-u, DAHLBERG-u I CICHTENSTEIN-u
Gpd Djevojčice
Dječaci
Visina tijela u cm Težina tijela u kg Visina tijela u cm Težina tijela u kg

1 77 10,3 76 9,8
2 88 13 87 12,7
3 96 15 95 14,6
4 103 17 102 16
5 110 18,5 110 18
6 117 21 116 20.5
7 123 23,5 123 22,5
8 129 26 127 25
9 134 28 133 28
10 139 31,5 138 31
11 143 35 142 35
12 148 38 149 39
13 154 42,5 155 44,5
14 160 48 160 49
15 166 54 163 53
16 173 60 164 56
17 176 64 165 57
18 178 67 166 58
 Genetska uslovljenost
Geni – prenosioci nasljednih osobina,
formira ih DNK koja se sastoji od dva
uzdužno upletena spiralna lanca

Lanci su spojevi – fosforne kiseline,

šećera dezoksiriboze i četiri baze u
različitim kombinacijama redoslijeda (A-
adenin, T-timin, G- guanin, C-citozin)

RNK – koja gensku šifru prenosi u

sistem stvaranja bjelančevina u
endoplazmatskom retikulumu.
Genotip – je pojam koji označava ukupno
nasljeđe jedinke tj. skup svih gena nekog
organizma, koji se ne mogu neposredno
posmatrati.

Fenotip – sva mjerljiva morfološka i

fiziološka svojstva organizma nastala kao
rezultat djelovanja genotipa i okoline, koji s
emože neposredno posmatarti.
LOGITUDINALNA i TRANSVERZALNA
DIMENZIONALNOST SKELETA (H2=.98)

VOLUMINOZNOST(OBIMI) I MASA TIJELA

(H2=.90)

DEBLJINA POTKOŽNOG MASNOG TKIVA

(KOŽNI NABORI) (H2=.50)
MORFOLOŠKA ANTROPOMETRIJA je metoda koja obuhvata mjerenje
ljudskog tijela, te obradu i proučavanje dobivenih mjera.

U okviru sportskog odgoja, sporta, i sportske

medicine morfološka antropometrija omogućava:

• Selekciju kandidata za pojedini sport ili disciplinu

• Praćenje i evaluaciju trenažnog procesa
• Objektivno ocjenjivanje općeg razvoja tijela
• Kontrolu stanja uhranjenosti kod djece i sportista
• Praćenje oporavka u procesu rehabilitacije
KOJE MORFOLOŠKE DIMENZIJE SU
PREDMET MJERENJA?
LOGITUDINALNA DIMENZIONALNOST SKELETA

TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST TIJELA

VOLUMINOZNOST(OBIMI) I MASA TIJELA

DEBLJINA POTKOŽNOG MASNOG TKIVA (KOŽNI

NABORI)
 PRINCIPI MJERENJA ?
Kako je antropometrija metoda pri kojoj
mjerilac izvodi mjerenje pomoću mjernih
instrumenata, pogreška u antropometriji
proizlazi iz pogreške mjerioca i/ili iz pogreške
instrumenata. Da bi pogreška mjerenja bila što
manja pri antropometrijskim mjerenjima treba
se pridržavati slijedećih PRINCIPA:
UVIJEK U ISTO DOBA
UVIJEK ISTIM INSTRUMENTIMA
UVIJEK ISTI ISPITIVAČ (U LONGITUDINALNIM
STUDIJAMA)
UVIJEK ISTOM TEHNIKOM
KAKO SE POGREŠKE MJERENJA MOGU
SMANJITI ILI SVESTI NA NAJMANJU
MJERU?

IZBOROM ISKUSNIH i POUZDANIH

MJERILACA
KORIŠTENJEM KVALITETNIH MJERNIH
INSTRUMENATA
VIŠESTRUKIM PONAVLJANJEM POJEDINE
MJERE
RAZUMNOM ORGANIZACIJOM MJERENJA.
 USLOVI MJERENJA?
• ANTROPOMETRIJSKO MJERENJE VRŠI SE U PRVIM
PRIJEPODNEVNIM SATIMA.

• INSTRUMENTI MORAJU BITI STANDARDNE IZRADE I BAŽDARENI

NAJMANJE SVAKOG DANA PRIJE POČETKA MJERENJA.

• PROSTORIJA U KOJOJ SE MJERI TREBA DA BUDE DOVOLJNO

PROSTRANA I DOBRO OSVJETLJENA.
• TEMPERATURA VAZDUHA DA BUDE TAKVA DA SE SVUČENI
ISPITANICI OSJEĆAJU UDOBNO.

• PRI MJERENJU U PROSTORIJI S ISPITIVAČEM I OSOBOM KOJA

UPISUJE REZULTATE MOŽE SE NALAZITI GRUPA OD NAJVIŠE 3-5
ISPITANIKA ISTOG POLA I UZRASTA.

• ISPITANICI KOJI SE MJERE MORAJU DA BUDU BOSI I SAMO

MINIMALNO OBUČENI (MUŠKE OSOBE U GAĆICAMA, A ŽENSKE
OSOBE U GAĆICAMA I PRSLUČIĆU).
 USLOVI MJERENJA ?
• ISPITANIK KOJI PRISTUPA MJERENJU NE SMIJE IMATI
ZNAČAJNIJE IZRAŽENE TJELESNE NEDOSTATKE KOJI MOGU
UTICATI NA REZULTAT MJERENJA.

• NA SVAKOM ISPITANIKU PRIJE MJERENJA TREBA PRECIZNO

ODREDITI I OBILJEŽITI RELEVANTNE ANTROPOMETRIJSKE
TAČKE I NIVOE KOJI SU ZNAČAJNI ZA PROGRAMU
MJERENJA.

• POJEDINE PARAMETRE TREBA DA MJERI UVIJEK ISTI

ISPITIVAČ.
• MJERILAC ČITA REZULTAT MJERENJA DOK JE INSTRUMENT
NA ISPITANIKU, A OSOBA KOJA UPISUJE REZULTAT GLASNO
PONOVI REZULTAT PRIJE UPISA U LISTU MJERENJA.

PRI MJERENJU PARNIH SEGMENATA TIJELA, MJERENJE SE

VRŠI SE NA LIJEVOJ STRANI TIJELA.
 IBP – Internacionalni biološki program
IBP predviđa da se mjerenja na simetričnim
dijelovima tijela provode na lijevoj strani tijela.
Valja napomenuti da su se prije donošenja
ovog programa prema tablici po Martinu
mjerenja provodila na desnoj strani.
Mjerenje na desnoj strani predviđa u uputama
i International Committee for the
Standardization of Physical Fitness Tests
(1974).
Lista IBP uključuje 39 slijedećih mjera
1. masa tijela
2. visina (dužina) tijela
3. sjedeća visina
4. bikondilarna širina bedrene kosti
5. širina skočnog zgloba
6. visina tibiale
7. dužina potkoljenice
8. dužina stopala
9. opseg natkoljenice
10.opseg potkoljenice
11.dužina ruke
12.dužina nadlaktice
13.dužina podlaktice
Lista IBP uključuje 39 slijedećih mjera
14. bikondilarna širina nadlaktične kosti
15. širina zapešća
16. širina šake
17. opseg nadlaktice (opružene)
18. opseg nadlaktice (pri fleksiji i kontrakciji)
19. raspon u području ramena (biakromijalni raspon)
20. širina prsnog koša
21. dubina prsnog koša
22. opseg prsnog koša
23. dužina noge (visina spinae iliacae anterior superior)
24. širina zdjelice
25. dužina glave
26. visina glave
27. širina glave
Lista IBP uključuje 39 slijedećih mjera
28. Širina donje čeljusti (širina donjeg dijela lica)
29. širina lica
30. morfološka visina lica
31. širina usta
32. debljina usnica
33. visina nosa
34. širina nosa
35. kožni nabor nadlaktice (tricepsa)
36. kožni nabor na leđima (supskapularni)
37. kožni nabor na trbuhu
38. suprasternalna visina
39. obim glave
-Neke od mjera koje propisuje IBP ne zahtijevaju osobitu
pozornost u sportu, npr: širin a ustiju ili debljina usnica,
dok na drugoj strani su za sport zanimljive mjere koje ovaj
program ne propisuje, primjerice debljina kožnog nabora na
potkoljenici.
MJERE LONGITUDINALNE
DIMENZIONALNOSTI ?
VISINA (DUŽINA) TIJELA
SUPRASTERNALNA VISINA
SJEDEĆA VISINA
VISINA TIBIALE
DUŽINA NOGE (VISINA SPINAE ILIACAE
ANTERIOR SUPERIOR)
DUŽINA POTKOLJENICE
DUŽINA STOPALA
DUŽINA RUKE
DUŽINA NADLAKTICE
DUŽINA PODLAKTICE
DUŽINA GLAVE
 Mjere transverzalne
dimenzionalnosti ?

BIAKROMIJALNI RASPON RAMENA

BIKONDILARNA ŠIRINA NADLAKTICE
BIKONDILARNA ŠIRINA FEMURA
ŠIRINA ZDJELICE
ŠIRINA PRSNOG KOŠA
ŠIRINA SKOČNOG ZGLOBA
ŠIRINA ZAPEŠĆA
ŠIRINA ŠAKE
ŠIRINA GLAVE
 MJERE MASE I
VOLUMINOZNOSTI TIJELA ?
MASA TIJELA
OPSEG NADLAKTICE (OPRUŽENE
OPSEG POTKOLJENICE
OPSEG NATKOLJENICE
OPSEG PRSNOG KOŠA
OPSEG NADLAKTICE (PRI FLEKSIJI I
KONTRAKCIJI)
DUBINA PRSNOG KOŠA
OPSEG GLAVE
MJERE DEBLJINE POTKOŽNOG
MASNOG TKIVA – KOŽNI
NABORI ?
KOŽNI NABOR NADLAKTICE (TRICEPSA)

KOŽNI NABOR NA LEĐIMA (SUPSKAPULARNI)

KOŽNI NABOR NA TRBUHU

KOŽNI NABOR POTKOLJENICE

 Ostale mjere IBP

ŠIRINA DONJE ČELJUSTI (ŠIRINA DONJEG DIJELA LICA)

ŠIRINA LICA
MORFOLOŠKA VISINA LICA
ŠIRINA USTA
DEBLJINA USNICA
VISINA NOSA
ŠIRINA NOSA
 TRANSVERZALNA
DIMENZIONALNOST
 INSTRUMENTARIJ
Vaga
Služi za mjerenje mase tijela
 INSTRUMENTARIJ

ANTROPOMETAR služi za
mjerenje longitudinalne i
tranzverzalne (skraćeni)
dimenzionalnosti ( sve dužinske
mjere i rasponi)
Raspon 2 m
Preciznost 0,1 cm
 INSTRUMENTARIJ

PELVIMETAR I
Služi za mjerenje
biakromijalnog i
bikristalnog raspona

PELVIMETAR II
Kada nije moguće
upotrijebiti
pelvimetar I –
sagitalni prečnik
grudng koša
 INSTRUMENTARIJ

KEFALOMETAR
Sličan pelvimetru –
manji sa kraćom
mjernom skalom do
30cm.
Služi za mjerenje
dužine i širine glave
 INSTRUMENTARIJ

KLIZNI ŠESTAR
Služi za mjerenje
manjih raspona
 INSTRUMENTARIJ

KALIPER
Služi za mjerenje
kožnih nabora
 INSTRUMENTARIJ
CENTIMETARSKA PANTLJIKA
Treba da bude metalna
Služi za mjerenje obima
 POSTUPAK MJERENJA
MASA TIJELA:

Mjeri se decimalnom
vagom s pomičnim
utegom. Ispitanik stoji
na vagi obučen u
gaćice.
 POSTUPAK
MJERENJA
VISINA TIJELA
 POSTUPAK MJERENJA

SJEDEĆA VISINA
 POSTUPAK MJERENJA
DUŽINA NOGE

Tačke:
– Gornja bedrena bodlja
(spina iliaca anterior
superior)
 POSTUPAK
MJERENJA

DUŽINA NATKOLJENICE
 POSTUPAK MJERENJA
DUŽINA
POTKOLJENICE
 POSTUPAK MJERENJA
DUŽINA RUKE

Tačke:
➢Spoljašni dio
akromiona
➢vrh najdužeg
prsta ruke
 POSTUPAK MJERENJA
DUŽINA
NADLAKTICE

TAČKE MJERENJA:
 POSTUPAK MJERENJA
DUŽINA PODLAKTICE
 POSTUPAK MJERENJA
RASPON RUKU
 POSTUPAK MJERENJA
DUŽINA ŠAKE
 POSTUPAK MJERENJA
DUŽINA STOPALA
 POSTUPAK MJERENJA
BIAKROMIJALNI RASPON (ŠIRINA RAMENA)
 POSTUPAK MJERENJA
BIKRISTALNI RASPON (ŠIRINA ZDJELICE)
 POSTUPAK MJERENJA
DIJAMETAR LAKTA (BIKONDILARNA ŠIRINA NADLAKTIČNE KOSTI)
 POSTUPAK MJERENJA
DIJAMETAR RUČNOG ZGLOBA (ŠIRINA ZAPEŠĆA)
 POSTUPAK MJERENJA
DIJAMETAR KOLJENA (BIKONDILARNA ŠIRINA BEDRENE KOSTI)
 POSTUPAK MJERENJA
DIJAMETAR SKOČNOG ZGLOBA (ŠIRINA SKOČNOG ZGLOBA)
 POSTUPAK MJERENJA
DIJAMETAR ŠAKE (ŠIRINA ŠAKE)
 POSTUPAK MJERENJA
DIJAMETAR STOPALA (ŠIRINA STOPALA)
 POSTUPAK MJERENJA
TRANSVERZALNI DIJAMETAR GLAVE (ŠIRINA GLAVE)
 POSTUPAK MJERENJA
SAGITALNI DIJAMETAR GLAVE (DUŽINA GLAVE)
 POSTUPAK MJERENJA
TRANSVERZALNI DIJAMETAR PRSNOG KOŠA (ŠIRINA PRSNOG
KOŠA)
 POSTUPAK MJERENJA
SAGITALNI DIJAMETAR PRSNOG KOŠA (DUBINA PRSNOG KOŠA)
 POSTUPAK MJERENJA
OPSEG PRSNOG KOŠA
 POSTUPAK MJERENJA
OPSEG TRBUHA I
 POSTUPAK MJERENJA
OPSEG TRBUHA II
 POSTUPAK MJERENJA
OPSEG NADLAKTICE (OPRUŽENE)
 POSTUPAK MJERENJA
OPSEG NADLAKTICE (U FLEKSIJI I KONTRAKCIJI)
 POSTUPAK MJERENJA
OPSEG PODLAKTICE
 POSTUPAK MJERENJA
OPSEG NATKOLJENICE
 POSTUPAK MJERENJA
OPSEG POTKOLJENICE
 POSTUPAK MJERENJA
OPSEG GLAVE
 POSTUPAK MJERENJA
KOŽNI NABOR NADLAKTICE
(ZADNJA STRANA M.TRCEPSA NA SREDINI IZMEĐU
AKROMIONA I OLEKRANONA)
 POSTUPAK MJERENJA
KOŽNI NABOR LEĐA
 POSTUPAK MJERENJA
KOŽNI NABOR TRBUHA
 POSTUPAK MJERENJA
KOŽNI NABOR SUPRAILIOKRISTALNI
 POSTUPAK MJERENJA
KOŽNI NABOR PRSIJU
 POSTUPAK MJERENJA
KOŽNI NABOR SUPRAPATELARNI
 POSTUPAK MJERENJA
KOŽNI NABOR POTKOLJENICE
 POSTUPAK MJERENJA
KOŽNI NABOR PODLAKTICE
 POSTUPAK MJERENJA
KOŽNI NABOR ŠAKE