You are on page 1of 2

MIŠIĆI

Na osnovu pokreta mišiće možemo podijeliti: aduktori, abduktori, fleksori, ekstenzori..


Kompletno muskulaturu dijelimo: poprečo-prugasti (skeletni),glatki mišići koji učestvuju
u građi zidova unutarnjih organa i srčani mišić.
Osnovna osobina poprečno-prugastog mišića je kontrakcija. Bez kontrakcije nema
pokreta. Kada mišić izvrši kontrakciju izvršit će i određeni pokret. Da bi mišić mogao biti
kontrahovan mora imati povezanost sa CNS-om i PNS-om koji mu daje impulse,
odnosno naredbe kad, gdje i koliko dugo treba biti kontrahovan i kad treba da uradi
određeni pokret.
Ispitivamo snagu mišićne kontrakcije, tj koliko mišić i u kojem stepenu se može
kontrahovati. Na ovu te snage mišićne kontrakcije, mi ocjenjujemo mišić tzv. Manuelnim
mišićnim testom- MMT test. Tu snagu njegove kontrakcije ocjenjujemo od 0-5 (0- znači
da mišić nema nikakve kontrakcije, 1- znači da je okom vidljiva kontrakcija, ali taj mišić
nema dovoljnu snagu, odnsno ta snaga mišićne kontrakcije nije dovoljna da uradi
pokret, 2- mišić je sposoban da uradi kontrakciju i djelomično izvede pokre, ali ne u
punom obimu, 3- snaga je dvoljna da uradi puni obim pokreta u određenom zglobu, ali
se ne suprotstavlja gravitaciji, znači moramo isključiti djelovanje sile zemljine teže, 4-
znači da u potpunosti savladava silu gravitacije, 5- maksimalno očuvana snaga, gdje mi
možemo čak davati potpor pri izvođenju pokreta).
Prije započinjanja bilo kojeg rehabilitacijskog tretmana, ocjenjujemo, MMt. Kada imamo
pacijenta koji ima oduzetost jedne strane tijela, gdje određeni mišić nema dovoljnu
kontrakciju za izvođenje pokreta, posebno se ocjenjuju misici ektremiteta i radi se
simetrično (npr msici nadlaktice, poslaktice, sake na obje ruke).
Ocjenjivanje mišićne mase, tj očuvanosti mišićne mase. Ukoliko masa nije očuvana,
onda je snaga manja. Kada je mišićna masa očuvana govorimo o mišiču koji je
eutrofičan. Trofiku ili mišićnu masu ocjenjujemo cm, tako što na tačno određeni
mjestima gornjih i donjih sktremiteta i trupa mjerimo opseg tog mišića ili grupe mišića.
Npr mjerimo u visini trohanter majora na femuru, pa 10 cm ispod, pa 10 cm iznad
patele. Piše se na početku, na sredini i na kraju da bismo pratili i vidjeli šta smo na kraju
postigli.
Tonus mišića je također jedna od bitnih osobina mišića. Tonus je normalna napetost
mišića u svakom momentu. Tonus se vrlo često mijenja iz mnogo razloga, pa može biti
povišen ili snižen. Hipotonus- snižen- kao da u puding pipamo, a hipertonus-povećan-
kao da pipamo sto, mišić je napet. Kada je muskularura normalna, kažemo da je
normotonična.
Mišićni tonus porcjenjujemo dodirom tj. Palpacijom. Pregled radimo simetrično.
Agonisti su mišići pokretači tj glavni mišići koji vrše pokret u zglobu.- npr deltoideus
Sinergisti su mišići pomagači glavnom mišiću.
Antagonisti su mišići koji se suprotstavljaju antagonistima. Npr. Biceps- fleksija, a
triceps-ekstenzija. Mišići koji vrše suprotan pokret.
Fiksatori su mišići koji u određenim položajima održavaju taj položaj zgloba u
određenom stepenu tj fiksiraju taj zglob u određenom položaju. To mogu biti i
antagonisti i agonisti, u zavisnosti sta ss traži od njih i održat će taj položaj koliko je
moguće.

NERVNI SISTEM.

You might also like