Professional Documents
Culture Documents
Odgovori Na Pitanja Iz Kineziologije
Odgovori Na Pitanja Iz Kineziologije
2. Šta je receptor? Receptor je tijelo koje bilo kakav nadrazaj prihvata i preraduje u
elektrosignal. Na taj nacin receptori omogucavaju komunikaciju sa okolinom.
5. Šta je motorna ploča? Motorna ploca je zavrsetak motornog neurona i to je splet nervnih
zavrsetaka koji na svojim terminalnim dijelovima gube mijelinsku ovojnicu.
6. Šta je agonist? Agonisti: primarni pokretaci koji uzrokuju pokret pri kojem se kontrahuju
koncentricno.
8. Kako se djele mišići prema poluzi na koju djeluju? Prema poluzi na kojoj djeluju dijelimo
misice na: misicne snage i misicne brzine.
9. Kako se djeli zamor? Prema intenzitetu i trajanju zamor mozemo podijeliti na akutini i
hronicni zamor.
10. Koji su subjektivni znaci zamora? Neugoda, nemogucnost kontrole pokreta, napetost u
misicima, bolovi u misicima
11. Navedi neki od objektivnih znakova zamora? Pojava klonusa ili podrhtavanje, pad snage,
pad intenziteta rada, povecan broj spontanih pauza, pad tempa u izvodjenju vjezbu, stepen
i lokalitet znojenja, naglo blijedilo ( znak iscrpljenosti), porast RR i pulsa u
kinezioterapiji.
12. Šta je tonus mišića? Tonus misica je osnovna napetost misica u stanju mirovanja koja
proizlazi iz samog misica, a rezultat je drazenje primarnog dijela misicnog vretena.
13. Šta je atonija mišića? To je potpuni gubitak misicnog tonusa s gubitkom tetivnih refleksa.
Takvi misici se nalaze u stanju paralize, oduzetosti ili plegije. Posljedica atonije je atrofija
misica. Nastaju kod prekida perifernog senzmotornog puta ili samo motornog neurona na
bilo kojem dijelu malog refleksnog luka. Tipicni predstavnik je Poliomyelitis.
14. Šta je hipotonija mišića? Hipotonija misica je stanje smanjenog misicnog tonusa koje
nastaje kod djelomicnog ostecenja perifernog sezmotornog puta,a posljedica je hipotrofina
misica. To stanje nazivamo parezom.
15. Šta je hipertonija mišića? Hipertonija je stanje povecanog misicnog tonusa. Nastaje kao
posljedica ostecenja ili oboljenja centralnog neurona na bilo kom mjestu uznad prvog
lumbalnog segmenta sve do korteksa.
16. Kakva je statička kontrakcija? U momentu staticke kontrakcije misic ne mijenja fizioloski
presjek niti udaljenost izmedju hvatišta, ne pokrece segment a ipak razvija silu.
17. Kakva je dinamička kontrakcija? Misic se kontrahira kada u toku kontrakcije neprestano
mijenja fizioloski presjek i udaljenost hvatista.
18. Kakve mogu biti dinamičke kontrakcije? Dinamicke ekscentricne - misic kontinuirano
povecava uzduzni dijametri i distance izmedju hvatista i pri tome pokrece segment
Dinamicne koncentricne - misic povecava fizioloski presjek i smanjuje distance izmedju
hvatista te pokrece segment
19. Kakve mogu biti statičke kontrakcije? Staticka ekscentricna kontrakcija - znaci odredjenju
misicnu aktivnost kod koje je povecan uzduzni dijametar misica, kao i distance izmedju
hvatista i ove velicine u toku kontrakcije se ne mijenja.
Staticka koncentricna kontrakcija - znaci misicnu aktivnost kod koje je povecan poprecni
dijametar i smanjena distanca izmedju hvatista.
20. Kakve mogu biti poluge u organizmu? Postoje poluge I,II,III REDA. Za razliku od
poluga u fizici, poluge u organizmu nisu stalne jer se pri pokretu mijenjaju odnosi sila
gravitacije i oslonac, varira krak tereta pa se ovisno o tome mijenja i vrsta poluge.
21. Šta je oslonac u sistemu poluga u organizmu? U sistemu poluga u organizmu oslonce
predstavljaju zglobovi.
22. Šta predstavlja polugu u organizmu? Polugu predstavlja kostani dio na koji je prihvacen
misic koji kao aktivna sila pokrece tu poluug.
23. Šta predstavlja silu koja pokreće polugu u organizmu? Sila koja pokrece polugu u
organizmu je misic.
25. Kako se nazivaju poluge II reda? Nazivaju se polugama snage. To su jednokrake poluge
kod kojih sila tezine i misica djeluju na jednoj, a oslonac na drugoj strani kraka.
26. Kako se nazivaju poluge III reda? Nazivaju se poluge brzine. Misici djeluju na kracem
kraku I prema fizioloskom presjeku razvijaju manje sile.
30. Šta je refleks? Refleksi su nevoljni odgovori na drazi. Anatomska osnova je refleksni luk
koji se sastoji od: aferentnih ( tetivnih vlakana), refleksnog centra sa umetnutim neuronom
i eferentnih ( motornih ) vlakana.
31. Kakvi mogu biti refleksi? Refleksi mogu biti fizioloski i pod normalnim okolnostima se
srecu kod svih zdravih osoba i patoloski.
32. Kada su refleksi pojačani? Kada se veliki broj impulsa prenosi iu gornjih podrucja CNS u
kicmenu mozdinu, refleksi postaju znatno pojacani.
33. Kada su refleksi sniženi? Kada su facilitacijski impulsi potisnuti ili ih nema refleksi su
oslabljeni.
34. Šta je inaktivitet? Inaktivitet predstavlja nefiziolosko stanje. Moze nastati zbog: restrikcije
pokreta u pojedinom zglobu, produzeno lezanje, imobilizacija - ekstremni vid inaktiviteta.
36. Šta se dešava sa mišićima kod inaktiviteta? Dolazi do poremecaja centra za stato i
kinesteziju- gasenje engrama, dolazi do gubitka automatskih pokreta, kordinacije pri
izvodjenju pokreta, smanjenje misicne snage i atrofiju misica, dolazi do gubitka
elasticnosti i nastanka konraktura.
37. Kod kojih organa i sistema se dešavaju najčešće promjene nakon dužeg inaktiviteta?
Neuromisicni sistem,kardiovaskularni sistem, respiratorni sistem i metabolizam.
38. Kakav može biti kinetički lanac pokreta? Moze biti otvoreni i zatvoreni.
39. Šta je otvoreni kinetički lanac? Radi se o sistemu dijelova tijela koji je ucrvscen samo na
jednom svom kraju. Drugi kraj je slobodan i cilj je da se taj otvoreni kraj kineticnog lanca
pokrene na odredjeni nacin.
40. Od čega zavisi ravnoteža tijela? Zavisi od visine tezista, velicine povrsine oslonca i tezine
tog tijela.