ŠTA JE ”CORE“ (JEZGRA)?

- Sposobnost kontrole pozicije i kretanja u cen

tralnom dijelu tijela -
„Core“ se doslovno prevodi kao srž, jezgra, a
označava skupine mišića oko područja našeg tru
pa i zdjelice. Vodeći stručnjaci različito definiraju
jezgru. Neki stručnjaci smatraju da je „core“ cijela
kralježnica i u svoje vježbe uključuju mnogo yoga
pokreta. Joseph Pilates govorio je o ‘centru snage’:
dio koji okružuje naše tijelo od nižih rebara do stra-
žnjice (glutealni sklop). Mnogi fizioterapeuti nakon
posljednjih istraživanja fokusiraju ‘rad na jezgru’ na
manje unutarnje mišiće: mišiće transversusa abdo
minisa i multifidusa (manji mišići na donjem dijelu
leđa koji osiguravaju da su pršljenovi poravnani).
Profesionalni kondicijski treneri i treneri snage
(treneri koji rade sa elitnim sportašima) fokusira
ju se na sva spomenuta područja, skupa s mišićima
koji stabiliziraju lopatice. Ova stabilizacija je važna
za bacanje, zamahe i udarce.
Rad na jačanju „cora“ također uključuje trening
tijela kroz osnovne smjerove kretanja, umjesto izoli
ranja pojedinačnih mišića u vježbi, kao što su vježbe
za bicepse. Na ovaj način se naglašava kako se naše
tijelo kreće i funkcionira, a ne samo kako izgleda.
Sve spomenute definicije su točne. Lideri u ovoj
području koriste sve spomenute tehnike, u ovisnosti
od potreba osoba s kojima rade.
Ne samo da je ukupna snaga „core“ mišića važ-
na, nego je vrlo bitna i „core“ mišićna koordinacija.
Vježbe koje postavljaju tijelo u nestabilnu poziciju
pomažu razvijanju snage i koordinacije potrebne za
pravilno funkcioniranje „core“ mišića.
Evo nekoliko razloga zašto su mišići „cora“ to
liko važni:
Jakost – Snažni mišići „cora“ omogućuju ob
našanje težine tijela u kretanju te smanjuju rizik
od povreda. Isto tako će smanjiti stres na zglobne
strukture.
Omogućuju jače leđne, trbušne i mišiće zdjeli
ce (duboka skupina), pa se time i prevenira duboka
bol u leđima, uzrokovana raznim ozljedama u ko-
štanim i živčanim strukturama, koje nose cijelu te-
žinu uslijed slabih mišića.
Agilnost – Snažni mišići „cora“ dovode do brže
reakcije tijela u vremenu i prostoru (bolja proprio
cepcija), omogućuju bolju tjelesnu svjesnost, pobolj-
šava koordinaciju i fleksibilnost. Bolja agilnost nam
pomaže u svakodnevnom životu, smanjujući rizik
od povreda pri izvršavanju svakodnevnih obaveza.
Stabilnost – Snažni mišići „cora“ čine bolji ba
lans, uslijed kojeg se preveniraju padovi ili neke
druge oljede uzrokovane padom.
Postura (držanje tijela) – Jačanje mišića „cora“
će prirodno ojačati vašu posturu, prevenirati ili ot
kloniti loša držanja i smanjiti bolove u leđima i
zglobovima.

Jakost se može definirati kao maksimalna voljna

aktualna sila pokreta, tj. najveća sila nekog pokreta
koja se u određenom trenutku voljno može očitovati
(Heimer i Matković, 1997). Maksimalna sila koju
će mišić očitovati ovisi o fiziološkom poprečnom
presjeku. Što je on veći, veća je i sila. Ispoljena sila
kod mišića ovisi o gustoći i vrsti mišićnih vlakana
(spora ili crvena mišićna vlakna, aerobnog tipa i bi
jela ili brza vlakna, anaerobnog tipa). U području
kondicijskog treninga često se zamjenjuje znače
nje pojmova jakost i snaga. Snagu možemo mate
matički definirati kao produkt sile i brzine, koja se
manifestira u savladavanju različitih otpora (otpor
podloge, predmeta, suparnika i dr.).
Fiziološki faktori koji pridonose razvoju mišić-
ne jakosti uključuju živčanu adaptaciju, mišićnu hi
pertrofiju, promjenu u kompoziciji mišićnih vlakana
i odgovarajuće hormonalne odgovore. Uspoređujući
jakost mišića sa jednakim poprečnim presjekom, ra
zlike u spolovima praktički nestaju. Nedavna istra-
živanja pomoću kompjutoriziranih sustava i mišićne
biopsije poprečnog presjeka mišića dokazuju da je
hipertrofija mišića i postizanje snage prilikom tre
ninga kod žena jednaka kao i kod muškaraca. Pro
sječna žena ima nižu razinu mogućnosti ispoljavanja
sile i razvijenost mišićne mase od prosječnog muš-
karca, ali potencijal za proporcionalno unapređenje
je podjednako. U istraživanju (Moritani i de Vries,
1979, prema Drinkwater, 2000) provedenom na se
dam muškaraca i osam žena koji su osam tjedana
provodili progresivne treninge opterećenja, utvrđen
je jednak porast mišićne jakosti kod oba spola, po
gotovo u prva četiri tjedna treninga. Također je do
kazano da su te promjene u mišićnoj jakosti rezultat
strukturalnih i funkcionalnih adaptacijskih procesa
središnjeg živčanog sustava, ali i manjih promjena
u živčanom vlaknu. Kada bi promatrali utjecaj tre
ninga opterećenja na promjene u mišićnom vlaknu
samo kod žena, uvažili bi informacije dobivene pre
ma istraživanju Starona (1990), (Drinkwater, 2000).
On je u trenažni proces sa maksimalnim optereće
njima uključio 24 žene s ciljem povećanja mišićne
jakosti bedrenog mišića. Princip treninga je bio 6-8
RM (repetitio maximum) u 3 serije. Opsežna ana
liza mišićne biopsije poprečnog presjeka bedrenog
mišića prije i nakon trenažnog procesa pokazuje
povećanje tip I vlakna, tj. sporih mišićnih vlakna,
tip IIA vlakna, tj. brzih oksidativno-glikolitičkih
vlakna i tip IIAB+IIB vlakna, tj. kombinaciju br
zih glikolitičkih i prijelaz između brza glikolitič-
ko-oksidativna i brza glikolitička vlakna. Također
je došlo do smanjenja postotnog udjela tip IIB vla