1. Šta predstavlja upravljanje projektnim ciklusom?

UPC ili PCM (Project Cycle Management) je jedinstvena metodologija kojom se planiraju i
provode projekti koji se finansiraju iz različitih fondova EU, pri čemu se slijedi logika cijelog
projektnog ciklusa – od razvoja projektne ideje, do evaluacije završenog projekta i početka
novog ciklusa).

2. Šta se podrazumijeva pod pojom “projekat”?

Projekat čini niz aktivnosti, međusobno povezanih u određeni redoslijed, radi postizanja jasnih
ciljeva unutar određenog vremenskog razdoblja i sa određenim finansijskim sredstvima.

3. U čemu se sve ogledaju svojstva projekta?

- Svaki projekat je usmjeren ka cilju

- Odnosi se na određeni predmet/problem/potrebu
- Ima svoj početak, trajanje i kraj
 Sastoji se od nekoliko faza
 Svaka faza ima niz aktivnosti
 Svaka faza u svom izvodjenju traži resurse
 Svaku aktivnost je potrebno planirati, pratiti i završiti
- Zahtijeva dobro planiranje
- Zahtijeva resurse
- Usmjerenost na stvarne potrebe
- Kompetentan i motivisan tim ljudi
- Podrška okoline
4. Projekat kao proizvod vs projekat kao proces?
 Predvidiv  Nepredvidiv

 “Odgovarajući način”  Ima alternative

 “Zadan” konsenzus  Sukob

 Jedan učesnik  Više učesnika

 Jednostavan  Složen

 Ograničen  Okruženje

Projekat kao proizvod se radi po detaljnom planu, a primjer je izgradnja kuće.

Primjer projekat kao proces je poboljšanje unutrašnje komunikacije.
 5. Koje su osnovne faze projektnog ciklusa?
određivanje/analiza, planiranje/izrada, sprovođenje, evaluacija,

6. Analiza zainteresiranih strana?

Analiza zainteresiranih strana je analiza kojom se određuje interes te pozitivan ili negativan
utjecaj zainteresiranih strana na projekat.
Zainteresirana strana je bilo koja osoba, zajednica, grupa ili organizacija koja ima interes u vezi
ciljeva projekta, na koje projekat djeluje pozitivno ili negativno i koje mogu uticati na isti bilo
pozitivno ili negativno.
Pokazalo se da je nedostatak znanja o ljudima na koje projekti imaju uticaja uobičajeni uzrok
problema u projektu;
Osnovni zahtjev svih projekata je da ciljevi odražavaju potrebe društva i interesnih grupa, a ne
samo potrebe institucija; Potrebno je analizirati ulogu svih subjekata u zajednici, na koje
projekat utječe, ili koji utječu na njega;
Jedan od glavnih ciljeva analize zainteresiranih strana je da se uspostavi odnos između pojedine
zainteresirane strane i projektnog tima, što bi doprinijelo da projekat završi uspjehom;
Za uspješnu analizu je veoma važno da se prepoznaju sve zainteresirane strane i njihova
svojstva koja bi mogla poslužiti u svrhu projekta

7. Matrica zainteresiranih strana

4 kombinacije:
1) Veliki utjecaj – Velika važnost
2) Veliki utjecaj – Mala važnost
3) Mali utjecaj – Mala važnost
4) Mali utjecaj – Velika važnost

8. Analiza problema
Svrha analize problema:
 Usaglasiti glavni problem
 Potvrditi da POSTOJI problem
 Razumijeti uzrok i posljedice
 Obezbijediti bazu za izradu odgovarajućih intervencija
Postojeća situacija se analizira na osnovu raspoložive informacije, tj. identificiraju se najveći
problemi, a osnovni uzročni odnosi među njima se vizueliziraju pomoću stabla problema.
Problem je postojeće lose stanje ili negativna situacija.
Dobar iskaz problema:
 Sažeto izražava problem/situaciju koje je potrebno mijenjati

 Izražava na koga/šta utječe problem, ili ko/šta je izloženo nekom utjecaju

 Fokusira se na trenutnu, stvarnu situaciju

 Problem treba biti značajan, no rješiv u okviru projekta, sa snagama koje imamo i sa
potporom koju tražimo (ne smijemo obeshrabriti potencijalnog donatora!);
 O problemu treba pisati iz perspektive korisnika – njime pogođene društvene skupine;

 Koristiti jednostavan i ne prestručan jezik (oni koji procjenjuju projekat nisu nužno i
stručnjaci u našoj domeni djelovanja).

9. Stablo problema i stablo ciljeva

Izrada stable problema:
 Odrediti probleme (postojeće, nikako: moguće, zamišljene ili buduće)

 Usaglasiti ključni problem

 Odrediti uzrok i posljedice

 Izraditi stablo problema

Zašto izrađujemo stablo problema?

 Da bismo potvrdili da problem zaista POSTOJI

 Da bismo se svi složili ŠTA je problem

 Da bismo razumjeli šta su UZROCI i POSLJEDICE problema

 Da bismo utvrdili kako riješiti probleme, tj. doći do CILJEVA

 Pregledajte stablo problema i provjerite broj i kvalitet unesenih informacija;

  Budite što konkretniji!
 Verificirajte njegovu valjanost i potpunost;
 Napravite neophodna podešavanja.
 Identificira jedan od problema koji pogađaju ciljanu skupinu;
 Identificira vezane probleme;
 Uspostavlja hijerarhiju problema sa razlikovanjem uzroka i posljedica;
 Identificira probleme koje želimo riješiti projektom
 Predstavlja opsežnu sliku trenutne negativne situacije
U analizi ciljeva stablo problema se pretvara u STABLO CILJEVA – budućih rješenja
problema
Izgradnja stabla ciljeva:
 Pretvoriti sve negativnosti / probleme u pozitivnosti koje su poželjne i realno ostvarive

 ‘Uzrok’ i ‘Posljedica’ postaju ‘sredstva’ i ‘rezultati’ – provjeriti cjelovitost i valjanost

 Dodati / ukloniti ciljeve ukoliko je bitno / potrebno

Provjera ostvarivosti:
 Ukoliko nakon preformuliranja iskaza problema u cilj ti iskazi nemaju nikakvog smisla,
onda taj cilj treba zamijeniti;
 Provjerite da li je izvršenje ciljeva na jednom nivou dovoljno da se ispune ciljevi na
slijedećem nivou;
 Radeći od dole ka naviše, provjerite da li su uzročno-posljedični odnosi postali sredstvo-
završetak;
 Oprez: svaki uzročno-posljedični odnos ne postaje automatski odnos sredstvo-završetak –
to zavisi od preformuliranja.

10. Logički okvir (pojam i karakteristike)

To je alat za provjeru vertikalne i horizontalne logike projekta, njegove koherentnosti, važnosti,
izvedivosti i održivosti;
Logički okvir se popunjava tek kada smo napravili sve analize i definirali ključne elemente
projekta.
Logički okvir pomaže:
 Uspostavljanju logičke strukture za projekat
  Identificiranje rizika

 U obezbjeđivanju baze za nadgledanje i ocjenjivanje

 U omogućavanju jasne i standardizirane prezentacije projekta

Logički okvir pokušava da:

 Prikaže logiku u uzročno-posljedičnom smislu: ako se preduzmu određeni koraci za
očekivati je određeni rezultat.
 Izgradi konsenzus u vezi toga kako se rezultati mogu prikazati i kako se dokazi za to
mogu prikupiti
 Poveže projekat sa njegovim širim okruženjem i da određene pretpostavke učini jasnijim

11. Logički okvir (pretpostavke i analiza rizika)?

Pretpostavke:
 Vanjski faktori koji mogu utjecati na projekat, ali koje ne možemo direktno kontrolirati.
 Rizici za koje pretpostavljate da se neće dogoditi ili osnovni preduvjeti - POZITIVNA
izjava o uvjetima koji su neophodni za uspješnu implementaciju.
Rizik: NEGATIVNA TVRDNJA koja sadržava potencijalne smetnje za izvršenje projektnih aktivnosti
i dostizanje očekivanih rezultata projekta
Upravljanje rizikom:
 Identificiranje mogućih rizika

 Određivanje njihovih mogućih Utjecaja na projekat

 Razvijanje plana za smanjenje Utjecaja

Poznavanje rizika – nema rizika

Kategorije rizika: vanjski, strateški, sigurnosni, finansijski, ljudski potencijal i tehnologija.
Analiza rizika:
 Vjerovatnoća – ‘kolika je mogućnost da će se taj rizik desiti’

 Utjecaj – ‘ako se rizik dogodio, u kojoj mjeri će utjecati na projekat’

 12. Matrica rizika

13. Logički okvir (pokazatelji i sredstva provjere)?

Pokazatelji (indikatori):
 Određuju kako će se mjeriti i provjeriti ostvarenje rezultata projekta

 Osnova su za nadgledanje i ocjenu

 Obezbjeđuju da svi imamo isti način mjerenja rezultata

Dobijena informacija treba biti ista ako je prikupljena od strane različitih ljudi
 SMART

 Specific – specifičan – ono što se mjeri

 Measureable – mjerljiv – kvantitativno ili kvalitativno

 Available – na raspolaganju – prihvatljivi/realni troškovi

  Relevant – relevantan – potrebama menadžera

 Time-bound – vremenski određen – poznato kada rezultat/svrha je postignuta

Formuliranje pokazatelja:
 Dogovoriti pokazatelj – indikator (maksimalno 2 za svaki nivo)

 Odrediti: kvalitet, kvantitet i vrijeme

Dobar pokazatelj je:

 Bitan – u preciznim terminima odražava bitan aspekt nekog zadatka
 Nezavisan na različitim nivoima
 Činjenični – svaki pokazatelj treba da odražava činjenicu, a ne subjektivni utisak
 Treba da ima isto značenje i za pristalice projekta, i za skeptike koji su o njemu
informirani
Sredstva provjere: Izvor informacija korišten da bi se potvrdio rezultat svakog pokazatelja -
gdje/kako će dokaz biti pronađen
 Pokazatelji i sredstva provjere moraju biti realno ostvarivi – međusobno zavisni

 Sredstva provjere trebaju identificirati:

◦ Kako će podaci biti prikupljeni – ankete, dokumenti...

◦ Ko će ih prikupiti
Za izvore koji dolaze izvan projekta treba procijeniti koliko su dostupni, pouzdani i relevantni;
Pokazatelji za koje ne možemo da identificiramo odgovarajuća sredstva provjere, moraju se
zamijeniti drugim pokazateljima koji se mogu verificirati;

14. Logički okvir: (aktivnosti i sredstva)

Aktivnosti:
 Akcije koje su neophodne da bi se u određenom vremenskom periodu postigli očekivani
rezultati;
 Rad, istraživanja, ili zadaci koje treba da izvrši personal projekta i drugi koji su
uključeni u projekat;
 Na listu aktivnosti treba staviti samo one zadatke koji će se preduzeti radi projekta
(izostaviti npr. rutinske administrativne zadatke).
Napraviti razliku između projektnih aktivnosti i onih koje čine dio širih aktivnosti koje su u toku
u institucijama, ili su dio programa s kojima je projekat povezan;
Uobičajeni problem u dizajniranju projekata je pretjerivanje u specifikaciji programskih
aktivnosti i načina njihovog sprovođenja, kombinirano sa nedovoljnim definiranjem zadataka i
konkretnih rezultata
Obratite pažnju da dizajniranje projekta treba da pruži pregled osnovnih elemenata projekta na
nivou donošenja odluka, dok se detaljno planiranje obično izvodi kao posebna aktivnost.

Kad navodite aktivnosti, osigurajte da:

1. Budu uključene sve bitne aktivnosti koje su potrebne da se ostvare predviđeni konkretni
rezultati;
2. Da sve aktivnosti direktno doprinose gore navedenim rezultatima;
3. Da budu uključene samo one aktivnosti koje treba da se vrše u okviru projekta;
4. Da vrijeme koje stoji na raspolaganju za svaku aktivnost bude realno.
Sredstva:
 To su svi resursi koji će se koristiti u projektu u smislu sredstava, personala, materijala,
usluga, itd, koje obezbjeđuje donator, općina, NVO, partnerska zemlja, itd;
 Ukupni inputi moraju realno odražavati sve što je potrebno da bi se proizveli
namjeravani, konkretni rezultati;
 Uobičajeni problem je pretjerivanje u specifikaciji inputa, dok je istovremeno opis
ciljeva i rezultata nedovoljno specificiran.
Kad navodite inpute osigurajte da:

1. Inputi budu direktno povezani sa navedenim aktivnostima;

2. Da budu potrebni i dovoljni uvjeti za preduzimanje aktivnosti;
3. Da je količina detalja adekvatna, ali ograničena na to da bude razumljiva;
4. Da su definirani precizno i tako da se mogu provjeriti (kvantitet, kvalitet, trošak)

15. Budžet projekta

To je procjena koštanja provedbe projekta;
On mora biti razumljiv i u neposrednoj vezi s planiranim aktivnostima;
Temelj svakog budžeta čine specifične kategorije troškova;
Neki donatori dozvoljavaju samo dvije osnovne kategorije troškova (direktne i indirektne), a
neki više kategorija:
1. Direktni troškovi
2. Indirektni troškovi
3. Troškovi osoblja
4. Ostali troškovi / razvoj organizacije / oprema
Potrebno je:
 Prilagoditi omjere između kategorija troškova;
 Narativno obrazložiti troškove;
 Navesti ostale izvore finansiranja projekta, ili potencijalne izvore.
16. Nadgledanje vs evaluacija
Nadgledanje i evaluacija su termini koji se koriste za proces mjerenja i analiziranja pokazatelja
Nadgledanje je sistematiziran i stalan proces prikupljanja i upotrebe informacija tijekom cijelog
projektnog ciklusa u cilju upravljanja i donošenja odluka
Nadgledanje je:
 Interno – unutarnje
 Njime se mjeri napredak
 Pronalaze se problemi
 Iznalaze rješenja
 Obavlja se stalno
Evaulacija je analitička procjena izvedbe projekta u svjetlu naznačene svrhe
 Odnosi se na finalnu evaluaciju ili procjenu rezultata projekta
 Istovremeno je i proces učenja, orijentiran na aktivnosti
 Sumirajuća ili formirajuća
Svrha nadgledanja i evaluacije je efektivnije upravljanje krajnjim rezultatima i postignućima.
Razlike između nadgledanja i evaluacije:
 Nadgledanje se radi neprekidno kako bismo se uvjerili da se implementacija projekta
odvija na vrijeme
 Evaluacija se obično radi na kraju projekta kako bi se procijenili postignuti rezultati

17. Pojam i karakteristike koncept note?

Koncept nota je dio projektne aplikacije.
Informacije o ključnim elementima projekta:
 Kratak opis cilja (sažetak projekta)
  Relevantnost (važnost za zajednicu, ciljna grupa, dodatna vrijednost,..)
 Metodologija i održivost
 Kapaciteti (stručni i radni)
Preporuke za pisanje koncept note:
 Piše se po završetku pisanja prijedloga projekta.
 Sažeto i jasno opisivanje.
 Određuje stav i interes čitaoca, mora probuditi interes.
 Objasniti vašu kompetentnost i kredibilitet - KO?
 Definirati problem koji se rješava projektom - ZAŠTO?
 Definirati ciljeve i ciljne grupe projekta - ŠTO, ZA KOGA?
 Definirati metode ostvarivanja ciljeva (glavne aktivnosti) – KAKO?
 Maksimalno 4 stranice.
Kriteriji za ocjenjivanje koncept note:
 Relevantnost – stepen do kojeg je logika projekta ili ciljevi projekta, ostaju značajni i
vrijedni pažnje u vezi za identificirane prioritetne potrebe i probleme
 Efektivnost – problem jasno definiran? ponuđena realna rješenja? jasna uloga partnera?
partnerstvo opravdano?
 Održivost – granica do koje će aplikant/korisnik nastaviti težiti svrsi i općem cilju nakon
što eksterna pomoć bude okončana

18. IPA i IPA II (karakteristike, sektori, preduvjeti)?

IPA (instrument predpristupne pomoći)
 IPA namijenjena prvenstveno podršci institucijama i usklađivanju sa EU standardima i
zakonodavstvom
 Ukupni Budžet IPA II (2014.-2020.) od 11.7 milijardi eura
 Strateški i sektorski pristup
 Sector planning document (višegodišnji dokument / vodič za reformski proces unutar
sektora koji izrađuje zemlja korisnica)
 Action document (logička matrica kao centralni element)
IPA II za BiH
 IPA II Indikativni strateški dokument za BiH
 Definira na što će se trošiti IPA II
 Trenutno (reducirani paket) sadrži četiri sektora u kojima je moguća podrška iz IPA II
 Demokratija i upravljanje,
  Vladavina zakona i osnovna prava,
 Konkurentnost i inovacije: lokalne razvojne strategije,
 Obrazovanje, zapošljavanje i socijalna politika
Ukupna alokacija od oko 40 miliona eura godišnje (165,8 milijuna eura ukupno za četiri godine
IPA II Indikativni strateški dokument za BiH (2014-2017)

Sektori u BiH:

Preduvjeti za korištenje sredstava IPA II za BiH:

• Specifični preduvjeti:
• Za punu apsorbciju sredstava: uspostava decentraliziranog odnosno indirektnog
sistema upravljanja
• Za podršku za ruralni razvoj neophodan je preduvjet usvojena državna strategija
za ruralni razvoj i uspostavljena IPARD struktura
 • Posljedice za BiH:
• suočavanje sa ograničenim mogućnostima apsorpcije IPA II, posebno dijela koji
se odnosi na socio-ekonomski razvoj
• Gubitak podrške ruralnom razvoju
• Gubitak sredstava

19. Programi prekogranične saradnje? (ima puno na slajdovima, nek traži

ko hoće)
Programi prekogranične saradnje su druga komponentna IPA.
 Jadransko-jonski program transnacionalne saradnje
 Dunavski program transnacionalne saradnje
 Mediteranski program transnacionalne saradnje
 Trilateralni program prekogrančne saradnje Hrvatska-BiH-Crna Gora
 Program prekogranične saradnje BiH-Crna Gora
Interreg ( Danube Transnational Programme)
 Programski prioriteti
 Inovativno I socijalno odgovorna dunavska regija
 Okolišno I kulturno odgovorna dunavska regija
 Bolje povezana I energetski odgovorna dunavska regija
 Dobro upravljana dunavska regija
Interreg Mediterranean
 Programski tematski prioriteti
 Promocija inovativnih kapaciteta za pametniji I održiviji rast Mediterana
 Provedba strategija smanjenja ispušnih plinova I energetske učinkovitosti u specifičnim
teritorijama, gradovima, otocima I udaljenim područjima Mediterana
 Zaštita I promicanje prirodnih I kulturnih resursa u Mediteranu
 Zajedničko Mediteransko more
Interreg Adrion
 Programski prioriteti
 Inovativna I pametna regija
 Jačanje istraživanja, tehnološkog razvitka I inovacija
 Održiva regija
 Zaštita okoliša I promocija učinkovitijeg korištenja resursa
 Povezana regija
 Promocija održivost transporta I rješavanje uskih grla u ključnim mrežnim
infrastrukturama
  Potpora upravljanju EUSAIR –EU strategija za jadransko-jonski region
 Jačanje institucionalnih kapaciteta vlada I dionika I učinkovita javna administracija
Trilateralni program CRO-BIH-CG
 Programski prioriteti

 Poboljšanje kvalitete usluga u javnom zdravstvu i sistemu socijalne zaštite

 Zaštita okoliša i prirode, sprječavanje rizika te promocija energetske održivosti i

učinkovitosti
 Razvoj turizma, te očuvanje kulturne i prirodne baštine

 Poticanje konkurentnosti te razvoj poslovnog okruženja u programskom području

Prekogranična saradnja BiH-CG

 Tematski prioriteti

1) Promocija zapošljavanja, radne mobilnosti i socijalne i kulturne inkluzije preko granica,

2) Zaštita okoliša, promocija smanjenja i prilagođavanja klimatskim promjenama i
upravljanje zaštitom rizika
3) Podrška turizmu i zaštita kulturnog i prirodnog nasljeđa
4) Tehnička pomoć
5) Mogući korisnici:
1) Regionalna i lokana uprava i javne institucije i ustanove
2) Privatne institucije ukoliko djeluju na neprofitnoj osnovi
3) Komore, Turističke zajednice i organizacije, Poljoprivredne zadruge, Parkovi
prirode, Udruženja i nevladine organizacije, Obrazovne institucije, Instituti i
druge organizacije koje djeluju na neprofitnoj osnovi ovisno o mjeri i prioritetu
6) Osnovni uvjetii:
1) Sufinansiranje do 15 %
2) Prekogranično/transnacionalno partnerstvo

20.Programi Evropske unije?

Namijenjeni zemljama članicama EU u cilju unapređenja suradnje u različitim oblastima od
interesa za EU (npr. obrazovanje, nauka, zdravstvo, poduzetništvo, carinska politika...)
Zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU otvorena mogućnost
učešća u programima EU uz provođenje propisane procedure (potpisivanje međunarodnog
sporazuma sa EK o učešću u programu i plaćanje ulazne karte za svaku godinu učešća (moguće
sufinansiranje iz IPA sredstava))
Dodjeljivanje sredstava putem poziva za predaju projektnih prijedloga koje objavljuje
EK/nadležna Izvršna agencija (projektima koji zadovoljavaju kriterije i najbolje ocijenjenim)
Godišnji radni programi i programski vodiči, te objavljeni pozivi, preciznije definiraju prioritete,
ciljeve, korisnike, itd.