MASA KRUMPIRA

UVOD
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je gomoljasta biljka. Višegodišnja je te je cijela biljka osim
gomolja otrovna jer sadrži alkaloid solanin. Stabljika se dijeli na nadzemni i podzemni dio,
doseže visinu od 30-150 cm, a razvija se iz klice gomolja (vegetativno razmnožavanje) ili iz
pravog sjemena (generativno razmnožavanje). 1

Slika 1. (krumpir)

Mjeriti ću i analizirati masu 'podzemnog' dijela biljke, to jest gomolj.

Slika 2. (gomolj krumpira)

CILJ: Izmjeriti masu 53 jedinki krumpira i odrediti prosječnu masu i ekstreme (ekstremne
varijante) uz koje ću provjeriti kvantitativnu varijabilnost mase krumpira i rezultate prikazati
matematičkim metodama.

HIPOTEZA: Smatram da ću dobiti ujednačene rezultate s manjim odstupanjima uz koje ću

pokazati kvantitativnu varijabilnost mase krumpira.

1
www.agroklub.com

2
MATERIJALI I METODOLOGIJA
Materijali koje sam koristila:
o kuhinjska vaga
o krumpiri

TIJEK RADA:
1. odabrala sam krumpire i izbrojala ih (Slika 3.)

Slika 3.

2. svaki krumpir važem na kuhinjskoj vagi i podatke upisujem u Excel kako bih ih kasnije
obradila (Slika 4.)

Slika 4.
3. Računam srednju vrijednost i standardnu devijaciju kako bih napravila krivulju na
kojoj mogu proučiti rezultate.

3
REZULTATI

Rezultate mjerenja sam prikazala u tablici 1., a u tablici 2. sam istaknula najvažnije mjere
(ekstreme) i središnju masu.

masa masa masa

redni broj redni broj redni broj
krumpira krumpira krumpira
krumpira krumpira krumpira
(g) (g) (g)
1. 60 19. 69 37. 58

2. 94 20. 49 38. 64

3. 85 21. 77 39. 90

4. 86 22. 118 40. 89

5. 70 23. 120 41. 75

6. 61 24. 81 42. 89

7. 78 25. 49 43. 92

8. 57 26. 77 44. 74

9. 75 27. 67 45. 96

10. 61 28. 58 46. 73

11. 77 29. 62 47. 65

12. 80 30. 98 48. 59

13. 45 31. 53 49. 51

14. 56 32. 61 50. 71

15. 80 33. 93 51. 88

16. 71 34. 97 52. 63

17. 44 35. 78 53. 55

18. 47 36. 88
Tablica 1.

4
Račun srednje vrijednosti:

m1+ m2 + …+ m53 3874 g

m= = =73,094 g
n 53

Središnja masa: 73,094 g

Najmanja masa: 44 g
Najveća masa: 120 g
Tablica 2.

U programu Excel sam izračunala standardnu devijaciju te sam koristeći medijan (srednju
vrijednost), standardnu devijaciju i normalnu devijaciju izračunala x i y kako bih mogla
napraviti krivulju. (Graf 1.)

Graf 1.
0.025

0.02

0.015

0.01

0.005

0
20 40 60 80 100 120 140

5
RASPRAVA
Pronašla sam podatak da u krumpiru ima najviše vode (78,5%) te zatim najviše
ugljikohidrata (uglavnom škrob) oko 19%. 2 To je bitno zato što je jedan od čimbenika koji će
utjecati na masu pojedinog krumpira ovaj podatak:

„Ako svakih pet dana vagnemo istu košaru krumpira ćemo opaziti. da se težina krumpira
postepeno smanjuje … To se događa zbog toga što se gomolj krumpira na zraku suši, a u isto
vrijeme diše i troši škrob za proces disanja. Škrob u gomolju ne ostaje bez promjena, on
prelazi u šećer. Kod procesa disanja gomolja šećer se pretvara u ugljični dioksid i vodu. Kroz
malene otvore ili pore na Ijusci, dolazi u gomolj kisik iz zraka te se izlučuje ugljični dioksid i
vodena para. Što je veća temperatura gomolja, to je disanje u njemu jače, te zbog toga veći
potrošak škroba. „3

Dakle ovisno o tome koliko je koji krumpir bio izložen zraku, sastavu i temperaturi na kojoj se
nalazi, na masu će utjecati i sam način na koji će se biljka posaditi tj. o rasporedu redova koji
će ovisiti o raspoloživoj mehanizaciji i sorti.

„Prerana sadnja nosi rizik od ranih proljetnih mrazova. Kašnjenje 10 dana od optimalnog
vremena sadnje utječe na smanjenje uroda 5 – 15% … Dubina sadnje ovisi o tipu tla, vremenu
sadnje, veličini frakcije i načinu zagrtanja“ 4

Daljnji razvoj ovisi o temperaturi, navodnjavanju, ima li insekata i slično.

o Za ovu specifičnu sortu ili općenitu masu krumpira nisam mogla pronaći druge radove
ili prosječnu masu tako da ne mogu usporediti dobivene rezultate.

Pojedine jedinke imaju odstupanja od središnje mase i do 47 grama. Naime, kako je samo
mali broj takvih sa većim odstupanjima dobila sam pravilnu Gaussovu krivulju gdje ta
mjerenja možemo vidjeti i u grafu. Dokazana je varijabilnost mase, to jest tendencija
razlikovanja zbog faktora životne sredine ili genetičkih utjecaja.

2
www.plivazdravlje.hr
3
tehnologijahrane.com
4
www.sjemenarna.com

6
ZAKLJUČAK
Iz istraživanja mogu zaključiti da postoji varijabilnost u masi krumpira. Grešku u mjerenju
mogu pripisati tome da spomenute čimbenike koji utječu na masu, ne mogu provjeriti te ne
mogu biti sigurna da je svaki plod iz iste sadnje, tj. iz iste populacije. i ljudskoj pogrešci. Samo
mjerenje mogu poboljšati korištenjem preciznije vage.

LITERATURA
Slika 1., Slika 2. :

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22627

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=34259

https://www.tehnologijahrane.com/knjiga/krumpir#toc-klijan-je-rast-i-razvoj-krumpira

https://www.plivazdravlje.hr/centar/prehrana/6/namirnica/56/Krumpir.html

https://www.agroklub.com/sortna-lista/repa-krumpir/krumpir-124/

http://www.sjemenarna.com/wp-content/uploads/2021/01/gg_121.pdf