Sustavi deviznih tečajeva

Sustavi fiksnog tečaja

Sustav fluktuirajućeg tečaja
 Tečajni režimi (sustavi)
 Fiksni tečaj:
 Valutni odbor
 Dolarizacija (euroizacija)
 Prilagođavajući
 Fluktuirajući
 Slobodno plivanje
 Upravljano plivanje
 O čemu ovisi izbor sustava
tečajeva
 Otvorenost
 Veličina privrede
 Koncentracija proizvoda i sektora
 Integracija s međunarodnim financijskim tržištima
 Inflacija
 Sustavi fiksnih tečajeva
 Zlatni standard (1870.-1914.)
 Zlatno devizni standard (1944.-1973.)
 Zlatni standard
 Engleska je bila najjača ek. sila
 Samoregulirajući sustav
 Rast M, rast cijena u zemlji, rast cijena izvoza=
pogoršanje VTB
 Rast M, pad k.s.= odljev kapitala= deficit u BP i izvoz
zlata, smanjuje se M, cijene i dohodak
 Stabilni tečajevi i jedinstveni svjetski novac= zlato,
utjecali su na to da se cijene i plaće nisu bitno
razlikovale u pojedinim zemljama
 Karakteristika: velika stabilnost cijena (zbog malog
porasta zlata- novčane mase) i visok stupanj privrednog
rasta u svijetu
 Tečaj valute u sistemu zlatnog standarda

T=α/β
TG- izvoz zlata
TD- uvoz zlata

TG Sβ

TZ

TD Dβ

0 Qβ
 Prednosti zlatnog standarda
 Dugoročna stabilnost cijena u zemlji i
inozemstvu
 visok stupanj liberalizacije u VT i najveća
efikasnost tržišta u alokaciji resursa
 efikasnost djelovanja međunarodnog novca-
zlata
 Ograničenja zlatnog standarda
 Proizvodnja zlata nije mogla rasti po istoj
stopi kao i svjetska trgovina
 Stopa rasta proizvodnje monetarnog zlata
ograničavala je stopu rasta proizvodnje i
razmjene
 Početak prvog svjetskog rata označio je
kraj zlatnog standarda
 Zlatno-devizni standard
 U međuratnom razdoblju tražilo se rješenje-
izbor sustava dev.tečaja
 Zlatno-devizni standard uveden je 1944.godine
na konferenciji u Bretton Woodsu
 Rezervna svjetska valuta ima neograničenu
konvertibilnost u zlato
 Ostale valute definiraju svoj odnos prema USD
(rezervna svjetska valuta)
 Dozvoljeno odstupanje +/- X%
 Tečaj valute u zlatno deviznom standardu

T
+/- X% - dozvoljeno odstupanje od T0

T0+X%

2X%
T0

T0-X%

0 vrijeme
 Kraj zlatno-deviznog standarda
 Poslije rata- porušena Europa- SAD joj pruža pomoć kroz
tzv.Marshalov plan
 Oporavak europskih zemalja- rast potražnje za USD da se
popune rezerve
 Od 1958. godine deficit u BP SAD-a postaje sve veći zbog
većeg izvoza kapitala iz SAD-a, došlo je do “poplave”
dolara što je utjecalo na smanjenje povjerenja u USD;
 1971. godine SAD ukida konvertibilnost dolara u zlato
 Dolazi do poravnanja tečajeva valuta gotovo svih zemalja
i povećanja zone fluktuiranja na +/-2,25%
 1973.godine svijet prelazi na sustav fluktuirajućih tečajeva
 Fluktuirajući tečajevi
 Tečajevi se određuju isključivo djelovanjem snaga S i D
 Nema državne intervencije ni izvantržišnih utjecaja na S i D deviza
 Argument: efikasnost slobodnog tržišta u alokaciji resursa
 Prednosti:
 Autonomija monetarne politike
 Simetrija (US$ i druge valute)
 Tečajevi kao automatski stabilizatori (održavanje unutarnje i vanjske ravnoteže)
 Kritike:
 Disciplina (središnje banke)
 Destabilizirajuće špekulacije i poremećaji na tržištu novca
 Utjecaj na međunarodnu trgovinu i ulaganja
 Neusklađene ekonomske politike
 1973. godina
 Efektivni tečaj
 Efektivni tečaj
 Indeks ET= prosječna promjena
tečaja valute jedne zemlje prema
svim drugim valutama;
ponderirani prosjek
 Pokazatelj
aprecijacije/deprecijacije
određene valute
Indeksi ET neke valute razlikuju
se prema:
1. Izboru temeljnog razdoblja
2. Izboru valuta koje ulaze u indeks –
“košarica valuta”
3. Ponderima pojedinih valuta
4. Formulama prema kojima se indeksi ET
računaju.
 Tečajni sustav Hrvatske
 Trebao bi biti?
 Ustvari RH je do sada imala 2 tečajna sustava:
1.fiksni vezan uz DEM od prosinca 1991. do rujna
1993.godine
2.upravljano fluktuiranje (od listopada 1993. do danas)
 tečaj se slobodno formira na deviznom tržištu
 Ali HNB reagira? Kako reagira?
 Instrumenti HNB-a
 Instrument: devizne aukcije gdje prodaje i kupuje
devize poslovnim bankama
 HNB prodaje devize kada kuna slabi (tako povlači
kune iz optjecaja i raste njihova vrijednost)
 HNB kupuje devize kada kuna jača (stavlja u optjecaj
više kuna, vrijednost se smanjuje)
 HNB ne utvrđuje unaprijed gornju i donju granicu
kretanja tečaja kune koju se obvezuje braniti
 Zašto je bitna stabilnost tečaja kune?
 Devizne intervencije i tečaj
4.000 8,0

3.000 7,8

2.000 7,6

1.000 7,4

EUR/HRK
mil. HRK

0 7,2

-1.000 7,0

-2.000 6,8

-3.000 6,6

-4.000 6,4

-5.000 6,2
1/1/97.
1/1/98.
1/1/99.
1/1/00.

1/1/02.

1/1/04.

1/1/07.

1/1/09.
1/1/10.
1/1/11.
1/1/12.

1/1/18.

1/1/21.
1/1/01.

1/1/03.

1/1/05.
1/1/06.

1/1/08.

1/1/13.
1/1/14.
1/1/15.
1/1/16.
1/1/17.

1/1/19.
1/1/20.
Devizne intervencije - lijevo Tečaj - desno

Napomena: tečaj EUR/HRK prije 1999. godine je

izračunan kao umnožak tečaja DEM/HRK i
faktora konverzije (1,95583).
Izvor: HNB

MONETARNA POLITIKA 17
 %

40
45
50
55
60
65
70
75
80
85
90
1 /9 7 .
1 /9 8 .
1 /9 9 .

klauzulom
1 /0 0 .
1 /0 1 .
isključujući kunske
depozite s valutnom

1 /0 2 .
1 /0 3 .
1 /0 4 .
1 /0 5 .
1 /0 6 .
1 /0 7 .
1 /0 8 .
1 /0 9 .

MONETARNA POLITIKA
1 /1 0 .
1 /1 1 .
Udio deviznih depozita u ukupnim štednim i oročenim depozitima

1 /1 2 .
Euroizacija

1 /1 3 .
1 /1 4 .
1 /1 5 .
1 /1 6 .
1 /1 7 .
1 /1 8 .
1 /1 9 .
Udio deviznih depozita u M4

1 /2 0 .
1 /2 1 .
18
 Devizno tržište
 Kuna je konvertibilna valuta
 Nema restrikcija kod repatrijacije profita i
likvidacije investicija
 Banke slobodno određuju tečaj, sudjeluju
u međunarodnom platnom prometu i
obavljaju devizno poslovanje
 Efektivni tečaj kune
 Indeks nominalnoga efektivnog tečaja kune ponderirani je geometrijski
prosjek indeksa bilateralnih nominalnih tečajeva kune prema odabranim
valutama glavnih trgovinskih partnera.
 Valute glavnih trgovinskih partnera i njihovi ponderi određeni su na
osnovi strukture uvoza i izvoza robe prerađivačke industrije
 Skupinu zemalja za formiranje indeksa efektivnog tečaja kune čini 16
zemalja partnera, a to su:
 a) iz područja eurozone osam zemalja: Austrija (ponder 6,9%),
Belgija (2,8%), Francuska (6,4%), Njemačka (22,5%), Italija
(21,4%), Nizozemska (3,2%), Slovenija (6,5%) i Španjolska (2,6%);
 b) iz EU, a izvan eurozone, pet zemalja: Češka (2,8%), Madžarska
(2,6%), Poljska (2,8%), Švedska (1,9%) i Velika Britanija (3,9%) te
 c) izvan EU tri zemlje: SAD (7,6%), Japan (4,0%) i Švicarska
(2,2%).
 Referentno razdoblje za izračun pondera prosjek je razdoblja od
2007. do 2009. godine.
 Efektivni tečaj kune
 Bazno razdoblje 2010.godina
 Nominalni i realni efektivni tečaj kune
 Porast indeksa- deprecijacija kune prema
košarici valuta
 Pad indeksa- aprecijacija kune prema
košarici valuta
 s rednji teč aj HNB
-a

4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
6,5
7,0
7,5
8,0
1/1/05.
1/7/05.
1/1/06.
1/7/06.
1/1/07.
1/7/07.
1/1/08.
1/7/08.
1/1/09.

EUR/HRK
1/7/09.
1/1/10.
1/7/10.
1/1/11.
1/7/11.
1/1/12.
1/7/12.
1/1/13.

PLATNA BILANCA
1/7/13.
1/1/14.

USD/HRK
1/7/14.

I TEČAJ
1/1/15.
1/7/15.
1/1/16.
1/7/16.
1/1/17.
1/7/17.
1/1/18.
1/7/18.
CHF/HRK

1/1/19.
1/7/19.
1/1/20.
1/7/20.
1/1/21.
1/7/21.
prema euru, američkom
dolaru i švicarskome franku
Nominalni dnevni tečaj kune

22
 Indeks nominalnog i realnog
efektivnog tečaja kune
135

130

125

120
indeks ,2010. = 100

115

110

105

100

95

90
tr. 05.
tr. 05.
tr. 06.
tr. 06.
tr. 07.
tr. 07.
tr. 08.
tr. 08.
tr. 09.
tr. 09.
tr. 10.
tr. 10.
tr. 11.
tr. 11.
tr. 12.
tr. 12.

tr. 13.
tr. 14.

tr. 15.

tr. 17.

tr. 18.
tr. 19.
tr. 19.
tr. 20.
tr. 20.
tr. 21.
tr. 13.

tr. 14.
tr. 15.

tr. 16.
tr. 16.

tr. 17.
tr. 18.
1.
3.
1.
3.
1.
3.
1.
3.
1.
3.
1.
3.
1.
3.
1.
3.

3.
1.

1.
3.

3.
1.

1.
3.
1.
3.
1.
3.
1.
1.

3.

1.

3. Nominalni
Realni, potrošačke cijene
Realni, proizvođačke cijene
Realni, jedinični troškovi rada u ukupnome gospodarstvu
Realni, jedinični troškovi rada u prerađivačkoj industriji

Napomena: Realni efektivni tečaj kune uz proizvođačke cijene uključuje hrvatski indeks proizvođačkih cijena industrije na ukupnom
tržištu. Jedinični trošak rada izračunat PLATNA
je kao omjerBILANCA I TEČAJ
isplaćenih naknada po zaposleniku i produktivnosti rada (izražena kao BDP 23
po zaposlenom). Pad indeksa označava efektivnu aprecijaciju kune. Podaci za drugo
drugo tromjesečje 2021. kod realnih tečajeva uz
potrošačke i proizvođačke cijene odnose se na travanj i svibanj.
svibanj.
Izvor: HNB
 indeks, 2010. = 100

80
90
100
110
120
130
140
1. tr. 2005.
3. tr. 2005.
1. tr. 2006.
3. tr. 2006.
1. tr. 2007.

Češka

Izvori: BIS; HNB

3. tr. 2007.
1. tr. 2008.
3. tr. 2008.
1. tr. 2009.
3. tr. 2009.
1. tr. 2010.
3. tr. 2010.

Madžarska
1. tr. 2011.
3. tr. 2011.
1. tr. 2012.
3. tr. 2012.
1. tr. 2013.
3. tr. 2013.

Poljska
1. tr. 2014.
3. tr. 2014.
1. tr. 2015.
3. tr. 2015.
1. tr. 2016.
3. tr. 2016.
1. tr. 2017.

Rumunjska
3. tr. 2017.
1. tr. 2018.
3. tr. 2018.
1. tr. 2019.
3. tr. 2019.
1. tr. 2020.

Hrvatska
3. tr. 2020.
1. tr. 2021.

indeks, 2010. = 100

80
90
100
110
120
130
140

1. tr. 2005.
3. tr. 2005.

PLATNA BILANCA I TEČAJ

1. tr. 2006.
Bugarska

3. tr. 2006.
1. tr. 2007.
3. tr. 2007.
1. tr. 2008.
3. tr. 2008.
1. tr. 2009.
Estonija

3. tr. 2009.
1. tr. 2010.
3. tr. 2010.
1. tr. 2011.
3. tr. 2011.
1. tr. 2012.
Letonija

3. tr. 2012.
1. tr. 2013.
3. tr. 2013.
Napomena: Pad indeksa označava realnu efektivnu aprecijaciju. Podaci za drugo tromjesečje 2021. odnose se na travanj i svibanj.

1. tr. 2014.
3. tr. 2014.
Litva

1. tr. 2015.
3. tr. 2015.
1. tr. 2016.
3. tr. 2016.
1. tr. 2017.
3. tr. 2017.
1. tr. 2018.
Slovačka

3. tr. 2018.
1. tr. 2019.
Indeks realnoga efektivnog
tečaja uz potrošačke cijene

3. tr. 2019.
1. tr. 2020.
3. tr. 2020.
1. tr. 2021.
Slovenija

24
 Da li RH treba imati sustav fluktuirajućih
tečajeva?
 Ulazak u EU i EMU?
 Fiksni tečajevi?
 Što znači deprecijacija?
 Deprecijacija kune 1 euro=7,50 kn
1 euro=7,70 kn (kuna je deprecirala, euro je
aprecirao)
 Što to znači za domaće potrošače?
 Što to znači za izvoznike?
 Deprecijacija
 Deprecijacija snižava cijenu izvozne robe
domaće zemlje, zemlja postaje
konkurentnija, povećava se potražnja za
njenim proizvodima, izvoz raste
 Deprecijacija poskupljuje uvoznu robu,
smanjuje se potražnja za njom, smanjuje
se uvoz
 Promjena deviznog tečaja
 Promjena tečaja utječe na djelovanje dviju sila suprotnih
predznaka
Npr. deprecijacijom domaće valute dolazi do:
1. Raste potražnja za domaćom valutom , povećava se
potražnja za uvozom iz zemlje A u zemlju B- raste
ponuda valute  u zemlji A
2. zbog deprecijacije ista se količina robe iz zemlje A može
kupiti s manjom količinom valute zemlje B- utječe na
smanjivanje ponude valute  u zemlji A
- da li će biti jači 1 ili 2 ovisi o elastičnosti potražnje u
zemlji B za proizvodima iz zemlje A
 Što znači aprecijacija?
 1 euro = 7,50 kn
 1 euro= 7,30 kn
 Kuna je aprecirala, euro je deprecirao
 Što to znači za domaće potrošače?
 Što to znači za izvoznike?
 Aprecijacija

 Aprecijacija domaće valute povećava cijenu

izvoza i čini izvoz nekonkurentnim na
inozemnom tržištu pa on stagnira, pada ili raste
po vrlo niskim stopama
 Aprecijacija snižava cijenu uvozne robe pa se
domaća potražnja za njom povećava, povećava
se uvoz
 Može li promjena tečaja
(devalvacija) uravnotežiti BP?

 Pristup elastičnosti
 Pristup apsorpcije (keynesijanski pristup)
 Monetaristički pristup
 Pristup elastičnosti
 Devalvacija nacionalne valute:
 Utječe na promjene odnosa cijena u
međunarodnoj razmjeni (promjene u potražnji)
 Ima iste efekte kao:
= linearno postotno povećanje carina na uvoz svih vrsta
roba i usluga;
= linearno postotno povećanje subvencija za izvoz svih
vrsta proizvoda i usluga za iznos devalvacije
 Polazište Marshall-Lernerov uvjet stabilnosti
 Pristup elastičnosti
 Izvoz i uvoz moraju biti približno jednaki
 Zašto?
 Pristup elastičnosti: J-krivulja
 Kratki i dugi rok
 U kratkom roku presudne su navike kupaca,
sklopljeni ugovori, VTB se pogoršava
 Nakon određenog roka dolazi do reakcije na skuplje
cijene uvoznih dobara, smanjuje se uvoz, povećava
izvoz, smanjuje se VTB deficit
 Krivulja slova J
 Pristup elastičnosti- J krivulja-slika

VTB
T3- deficit se pogoršavao
T3-T6- deficit se smanjivao
T6- eliminiran deficit

E-U
+

0 1 2 3 4 5 6 Vrijeme (kvartali)

-
 Pristup apsorpcije
 Proučava promjenu cijena i količina izvoza i
uvoza koje utječu na nacionalni dohodak
 Što je veći udio VT u nacionalnom dohotku to će
biti veći utjecaj devalvacije na nacionalni
dohodak
 Kompleksniji pristup od pristupa elastičnosti
 Pretpostavka: zadovoljen Marshall- Lernerov
uvjet stabilnosti
 Devalvacija- smanjuje se uvoz, povećava izvoz;
povećava se BDP- povećava se uvoz (rezultat?)
 Pristup apsorpcije
 Utjecaj ponašanja potrošnje u domaćoj ekonomiji s obzirom na
output:
 Y=C+I+G+E-U (1)
 A=C+I+G (2)
 B(VT)=E-U (3)
(2) i (3) u (1)
Y = A+B =>B=Y-A
 B će se poboljšati ako se smanji domaća potrošnja uz isti BDP; ako se
poveća BDP uz istu domaću potrošnju ili ako se poveća BDP više nego
potrošnja
 U situaciji nepotpune zaposlenosti moguće je povećati proizvodnju Y pa
devalvacija može utjecati na poboljšanje VTB uz istu A
 U situaciji pune zaposlenosti nije moguće povećati proizvodnju Y, nego se
poboljšanje VTB može ostvariti jedino smanjenjem domaće potrošnje
 Monetaristički pristup
 Potječe od Davida Huma
 Kasnije su ga razvili R. Mundell i H. Johnson
 Bavi se utjecajem BP na nacionalno gospodarstvo putem utjecaja na
novčanu ponudu
 Devalvacija može samo privremeno poboljšati platnu bilancu: devalvacija
povećava domaću razinu cijena, poveća potražnju za novcem i privlači
strani kapital, a u dugom roku: priljev novca povećava domaću potrošnju,
uvoz i tako se ekonomija vraća na početku točku
 Portfolio pristup- vrijednost nacionalne valute određena je količinom ponude
i potražnje imovine
 neravnoteža na novčanom tržištu uzrokuje promjene u potražnji za realnom
ili financijskom aktivnom
 Ako postoji višak ponude novca u zemlji (novčana ponuda raste brže od
outputa) rasti će i cijene pa će zemlja imati deficit u BTT
 Ako u zemlji postoji višak potražnje za novcem, zemlja će imati suficit
 Devalvacija utječe na opadanje kupovne moći novca (poskupljuju uvozni
proizvodi), to utječe na razinu domaće potrošnje, na uvoz i na BP
 Teorije određivanja deviznog
tečaja
 Zašto je važno predviđanje deviznog
tečaja?
 Teorije:
 Pariteta kupovne moći
 Kamatnog pariteta
 Efikasnog deviznog tržišta
 Tržišta kapitala
 Platne bilance
 Monetarna teorija
1. Teorija pariteta kupovne moći
(Purchasing Power Parity PPP)
• Utemeljitelj G. Cassel
• Kretanje tečajeva dviju valuta objašnjava se kao odnos
kupovne moći tih dviju valuta, tj. kao funkcija promjene
odnosa unutarnjih i vanjskih cijena razmjenjivih roba
• Primjene
• Dvije verzije: apsolutna i relativna
Apsolutna
A
B pt
Tt  B
pt
 Teorija apsolutnog pariteta
 tako dobiveni tečaj smatra se ravnotežnim
u dugom roku kojemu teži tržišni tečaj
 obično postoji znatno odstupanje tržišnog
tečaja od dugoročnog tečaja
 Teorija relativnog pariteta kupovne
moći
• Postotna promjena tečaja između dvije valute u nekom razdoblju
jednaka je razlici između postotnih promjena nacionalnih razina
cijena prema baznom razdoblju

• Problem: potrošačke cijene u razvijenim zemljama rastu brže od cijena u

nerazvijenim zemljama (zbog 1 
T1 utjecaja 
tehnologije koji je izraženiji u sektoru
  d

 1   roba)
razmjenjivih roba od sektora nerazmjenjivih
T 0
• Valuta s višom stopom inflacije trebala biSdeprecirati
 prema valuti s nižom
stopom inflacije
• Primjer Big Mac indeks
 Realni tečaj kao odnos cijena
vanjskotrgovinske i lokalne robe
 Tri vrste robe: izvozne, uvozne i lokalne

Vanjskotrgovinska roba

 Realni tečaj je odnos cijena između

vanjskotrgovinske i lokalne robe
 Precijenjenost domaće valute kao posljedica
bržeg rasta cijena lokalnog sektora dovodi do
smanjivanja konkurentnosti i do tercijarizacije
gospodarstva
 Tečajni transmisijski
mehanizam
 porast ponude novca utječe na pad kamatne
stope i rast deviznog tečaja (deprecijacija
domaće valute)- rast izvoza i pad uvoza, rezultat
porast BDP-a
 Tečaj i kamata su ključne varijable koje
povezuju prostor i vrijeme (tečaj- prostor;
kamata-vrijeme)
 Tečajna politika u ZUR-u:
 Pristup realnih ciljeva (tečaj je jedan od instrumenata
ekonomske politike)
 Pristup nominalnog sidra (tečaj je sidro)
 Tečajna politika
 Monetarna politika mora biti vjerodostojna
(transparentna, nezavisna i odgovorna)
 Politika realnog tečaja postavlja za cilj promjenu
relativnih odnosa cijena
 Deprecijacija- raste konkurentnost izvoznih sektora, potrošnja se
usmjerava prema domaćim proizvodima
 Cilj deprecijacije je u efektu na output i zaposlenost
 Ako zemlja ima visoki uvoz i trgovinski deficit devalvacija može
povećati troškove uvoza u domaćoj valuti
 Rastu cijene uvozne robe (gotovih proizvoda i reprodukcijskog
materijala)
 Problem visokozaduženih zemalja- otežano je servisiranje
dugova
 Zaključak
 Zašto je sustav fiksnih tečajeva dobar?
 Zašto se raspao?
 Da li bi bilo dobro da danas postoji?
 Koja su ograničenja ovog sustava?
 Devizni tečaj – bitan element stabilnosti
gospodarstva
 Kako odabrati pravi sustav?
 Da li je dobro da HNB intervenira na deviznom
tržištu
 Literatura
 Grgić, M. i Bilas, V. (2008): Međunarodna
ekonomija, Lares plus, Zagreb. (str.408-442)
 Babić, A. i Babić, M. (2008): Međunarodna
ekonomija, Sigma savjetovanja d.o.o.,
Zagreb. (str.324-356)