BLAŽENI ALOJZIJE

STEPINAC
I Z R A D I O : A N D R I J A VA L D I N , 5 . A
 DJETINJSTVO I MLADOST
• Alojzije Stepinac peto je od osmero djece u pobožnoj i radišnoj
obitelji Josipa i Barbare.
• Rodio se 8. svibnja 1898. u selu Brezarić u župi Krašić, 50 km od
Zagreba. Kršten je sljedećeg dana na ime Alojzije Viktor.
• Pučku školu završio je u Krašiću, a od 1909. kao pitomac
Nadbiskupijskog sjemeništa u Zagrebu pohađao je gornjogradsku
klasičnu gimnaziju. Nakon 6. razreda prijavljuje se kao kandidat za
svećeništvo.
• Maturirao je 1916., nakon čega je mobiliziran u austrijsku vojsku.
Nakon šestomjesečnog časničkog tečaja bio je poslan na talijanski
front. Pao je u talijansko zarobljeništvo. U proljeće 1919. bio je
demobiliziran.
SVEĆENIK
• U jesen 1919. upisao se na Agronomski fakultet u Zagrebu, ali
ubrzo napušta studij da se posveti poljoprivredi u rodnom selu.
U isto se vrijeme aktivira u redovima katoličke mladeži. Neko
vrijeme razmišlja o ženidbi.
• 1924. odlučuje se za svećeničko zvanje. Nadbiskup Antun
Bauer šalje ga u Rim, od 1924. do 1931. studira na Papinskom
sveučilištu.
• 1930. u Rimu je zaređen za svećenika. Tamo je i slavio mladu
misu.
• 1931. vraća se u domovinu. U tadašnjoj Jugoslaviji je vojna
diktatura, uz nastojanje vlasti da oslabi Katoličku Crkvu.
• U nekoliko župa bio je upravitelj i razriješio sporove između
vjernika i svećenika. U slobodno vrijeme se posvećuje
karitativnom radu. Nadbiskup Bauer na njegov prijedlog 23.
studenoga 1931. ustanovljuje Caritas.
NAJMLAĐI BISKUP
• Papa Pio XI. imenuje ga 28. svibnja 1934. nadbiskupom
koadjutorom s pravom nasljedstva. Bio je tada najmlađi
biskup na svijetu s 36 godina života i nepune četiri godine
svećeništva. Na blagdan sv. Ivana, 24. lipnja 1934. zaređen
je za biskupa u zagrebačkoj katedrali.
• Nakon smrti zagrebačkog nadbiskupa Bauera 7. prosinca
1937. preuzima izravnu upravu zagrebačke nadbiskupije i
predsjedništvo tadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije.
• Kao nadbiskup susreće se sa svećenicima i vjernicima
diljem nadbiskupije. Promiče duhovnu obnovu,
euharistijsku i marijansku pobožnost. Na srcu su mu obitelji
i mladi i aktivno sudjelovanje vjernika laika u životu Crkve.
• Zalaže se za dobar katolički tisak, potaknuo je izdanje
novog prijevoda Svetoga pisma. Osniva mnoge nove župe,
14 u samom Zagrebu. Redovnike i družbe uključuje u život
Crkve.
RAT… KOMUNIZAM…. NEVOLJE
• Za vrijeme II. svjetskog rata, uspostavljena je Nezavisna Država Hrvatska. Nadbiskup Stepinac se ne veže ni uz koju političku
stranku ili pokret. Voli svoju domovinu, vjeran je svom poslanju, hrabro osuđuje progonstva ljudi.
• Poštivati svaku osobu, bez razlike rase, narodnosti, vjere, spola i dobi. Osuđuje zločine protiv čovjeka i nepravdu. Čak
upućuje najoštriji prosvjed vlastima. Spašavao je progonjene Židove, Srbe, Cigane, Slovence, Poljake, kao i Hrvate
komuniste.
• Protivio se nasilnim vjerskim prijelazima, a kad ih nije mogao spriječiti, od svećenika traži da one koji zatraže prijelaz, da bi
na taj način spasili svoj život, prime u Katoličku Crkvu bez ikakvih uvjeta.
• Nakon završetka II. svjetskog rata u Hrvatskoj je, kao i u čitavoj Jugoslaviji, vlast preuzela Komunistička partija. Nadbiskup
Stepinac bio je 17. svibnja 1945. uhićen, u zatvoru do 3. lipnja. Već sutradan, 4. lipnja, sam ga je predsjednik Jugoslavije Tito
u Zagrebu pozvao na razgovor, novi režim hoće "narodnu Crkvu", neovisnu o Svetoj Stolici.
To je za Stepinca značilo dirnuti u srce katoličkoga jedinstva. Planiran je žestoki progon Crkve koji se okomio na biskupe,
svećenike, redovnike i vjernike.
OSUĐEN • Nakon sve žešćih pogrda i napada na njegovu osobu, uhićen je i 30. rujna izveden
pred već smišljeni politički sudski proces.
• Znamenit je njegov govor pred sudom, koji nije samo obrana nego optužnica
nepravednog suda i svjedočenje da je za Isusa Krista i Crkvu on spreman položiti i
život.
• Nevin je osuđen 11. listopada 1946. na 16 godina zatvora i prisilnog rada i 5 godina
lišenja svih građanskih prava. Odveden je na izdržavanje kazne u kazneno-popravni
dom u Lepoglavi gdje je bio do 5. prosinca 1951.
• Dopušteno mu je slavljenje mise i čitanje teoloških knjiga, ali je držan u potpunoj
izolaciji, podvrgnut ponižavanjima i stresovima, što je narušavalo njegovo zdravlje.
Napisao je na tisuće stranica propovijedi i drugih duhovnih sastavaka. Uputio je
mnogim biskupima, svećenicima i vjernicima više od 5000 pisama od kojih je
sačuvano oko 700.  U pismima hrabri, tješi i potiče, osobito na ustrajnost u vjeri i u
crkvenom jedinstvu. Pokazuje iskrenu ljubav i prema onim osobama koje su ga
progonile i nepravedno optuživale.
• Nakon 1864 dana provedenih u lepoglavskom zatvoru, 5. prosinca 1951. bio je
premješten na izdržavanje preostalog dijela kazne u rodni Krašić. U zatočeništvu, 12.
siječnja 1953. imenuje ga kardinalom papa Pio XII. na što su vlasti prekinule
diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Nije mogao u Rim ni po kardinalsku čast,
jer nije bio siguran da će se moći vratiti u domovinu, a htio je ostati sa svojim
narodom.
SMRT
• Od proljeća 1953. Kardinal obolijeva, liječnici,
strogo kontrolirani od komunista, činili su sve što
su mogli.

Odbijao je svaku povlasticu liječenja u vjerničkoj

izdržljivosti. Sve teži bolovi postali su dio njegova
zatočeničkog života, ali je on to strpljivo podnosio
sve do smrti.

Umro je 10. veljače 1960. još za vrijeme

izdržavanja nepravedne kazne. Umro je od
zatvorskih tegoba, moleći za progonitelje i s
Gospodinovim riječima na usnama: "Oče, budi
volja tvoja!"
TRAGOVI • Njegov život i mučeničku smrt vjernici su prepoznali i častili
već za života, a osobito nakon smrti, unatoč komunističkim
zabranama i progonima.
• Cvijeće, svijeće, zahvale za uslišane milosti po zagovoru
blaženog kardinala Stepinca ukrašavaju taj divni prostor jer
su hodočasnici prepoznali u njemu osobnog zagovornika kao
i zagovornika cijelog hrvatskog naroda.
DANAS U ZAGREBAČKOJ KATEDRALI

• Grob blaženoga Alojzija Stepinca

smješten je iza glavnog oltara
zagrebačke katedrale. Na srebrnim
pločama predočeni su događaji iz
Blaženikova života.
• Mnoštvo molitelja neprekidno 55
godina posjećuje njegov grob, pali
svijeće i donosi cvijeće. Bilo je dana,
kad se dnevno na njegovu grobu u
molitvi zadržalo i do 5.000 vjernika
usprkos nevoljama.
BLAŽENIK
• Dana 14. studenoga 1969. mons. Franjo
Kuharić, zagrebački nadbiskup, zatražio
je od Kongregacije za kauze svetaca
mišljenje o prikladnosti trenutka za
početak postupka za proglašenje svetim
nadbiskupa koji je bio svjedok vjeran u
životu i ostao je do smrti, koji je dao svoj
život, za Crkvu koja mu je bilo povjerena
i za obranu istine.
• Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao
II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998.
godine. Iza glavnoga oltara zagrebačke
katedrale nalazi se njegova grobnica
MISLI Kad vam otmu sve, ostat
će vam dvije ruke;
Ja se nimalo ne brinem
za mogućnost moga
oslobođenja. Ja znam
sklopite ih na molitvu,
pa ćete tada biti najjači! zašto trpim. Radi se o
pravima Katoličke
Ne može biti Crkve. Ja sam za nju
siromah onaj spreman svaki čas
koji nosi Boga u umrijeti.
duši.

Ako treba trpjeti, trpjet

ćemo. Ako u zatvor - u
zatvor. Ako treba
umrijeti, i umrijet ćemo
Jake i sretne - ali sotoni popustiti, to
Hrvatske nema bez nikada!
jakih, fizički i
moralno zdravih i
zadovoljnih
hrvatskih obitelji!
JESTE LI ZAPAMTILI?

1. Kako se zove mjesto u kojem je rođen Blaženi Alojzije?

2. Kako se zove ustanova koja je osnovana na njegovu ideju, a brine se o siromašnima?
3. Kome je pomagao za vrijeme rata?
4. Za koga i što je bio spreman dati život?
5. Gdje je umro, a gdje mu možeš posjetiti grob?
ZAPIŠIMO

• Alojzije Stepinac rodom je iz Krašića.

• Bio je najmlađi biskup, kardinal, mučenik
• Volio je svakog čovjeka, vjeran Bogu i Crkvi.
• Nevin je osuđen, molio je za one koji su ga progonili.
• Blaženikom ga je proglasio papa Ivan Pavao II u Mariji Bistrici.
Kad bi krunica postala dnevna molitva, nestalo bi brzo svih nevolja u obiteljima.

HVALA NA POZORNOSTI!