Frederik Džejmson

Postmodernizam ili kulturna logika kasnog

kapitala
Frederik Džejmson - jedan od najznačajnijih

Frederik Džejmson
- jedan od najznačajnijih marksističkih kritičara i teoretičara postmodernizma.
Ima značajan uticaj u kulturnoj teoriji
Najpoznatija djela: Marksizam i forma, Političko nesvesno, Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma, Geopolitička estetika.
U analizu uključuje književnost, arhtekturu, teoriju, popularnu kulturu
Frederik Džejmson, sa svojim tekstom „Postmodernizam ili kulturna logika kasnog
kapitalizma“, daje osnovne karakteristike postmodernizma kao kulturnog i
historijskog perioda. Postmodernizam stoji u direktnoj vezi sa kulturom, koji
proizvodi multinacionalni kapitalizam. Različite forme kapitalizma odgovaraju
kulturnim formama realizma, modernizma i postmodernizma

Postmoderni duh i estetika koja se ogleda u umjetnosti, popularnoj kulturi, definiciji

identiteta postmodernih ljudi, dovodi u pitanje ranije modele posmatranja kulture,
društva i njihovog odnosa prema pojedincu.
 -Uzdizanje estetskog populizma
Najdramatičnije promjene u arhitekturi
Postmodernizam u arhitekturi će se prikazati kao vrsta estetskog populizma
Postmodernizam je opčinjen pejzačom kiča
Za razliku od modernističke, postmodernističku arhitektru bitno karakterizira
dvostruko kodiranje. Ona se obraća zasebno povjesničarima umjetnosti i
poznavateljima arhitekture, kao i korisnicima i stanovnicima zgrade
Postmoderna arhitektura govori najmanje na dvije razine, odnosno kombinira
moderne tehnike s nečim drugim (obično tradicionalnim građenjem) kako bi
komunicirala sa širom publikom, a istodobno se obraćala i povjesničarima
umjetnosti te elitističkoj manji
 Postmodernizam kao kulturna dominanta
»Postmodernizam« ne shvatiti kao stil, već prije kao kulturnu dominantu
Postmoderna je, međutim, polje sila unutar kojeg se moraju kretati vrlo različite
vrste kulturnih impulsa

Postmodernizam označava konačno i potpuno uključivanje kulture u sistem

ekonomske proizvodnje
 Postmoderna umjetnost
Kao vizualan primjer razlike između moderne i postmoderne umjetnosti Jameson
uzima dva djela s istim motivom, no potpuno različitim interpretativnim kontekstom:
Van Goghov par seljačkih cipela i Warholove »Diamond Dust Shoes«
Van Gogh - "Seljačke cipele"
Dva načina "čitanja" ovog platna
Ova obuća pripada zemlji i ona je zaštićena u svijetu seoske žene

Van Gogh- „Seljačke cipele“

 U Van Goghovu slučaju, taj sadržaj treba shvatiti kao cijeli predmetni svijet
poljoprivredne bijede, ruralnog siromaštva i rudimentarnog ljudskog svijeta
potresenog njime, svijeta svedenog na svoje najbrutalnije i najugroženije, primitivno
i marginalizirano stanje.

Jameson navodi i drugu moguću interpretaciju, onu Heideggerovu, prema kojoj

djelo nastaje u jazu između beznačajne materijalnosti tijela i prirode, te značenja
koje mu pridaju povijest i društveno

Van Gogh platno nam otkriva šta obuća, par seljačkih cipela uistinu jeste.
Umjetničko djelo dočarava i sve što na slici nije prisutno, uključujuči i hod seljanke,
usamljenost seoskih staza, istrošene i polomljene alatke na njivama i ognjište
"Cipele od dijamantske prašine" Endija Vorhola
Djelo se vrti oko robne proizvodnje
Kompenzatorsko dekorativno uljepšavanje izraženo u naslovu
Nestajanje strasti se najbolje uočava na ljudskim likovima
Pojmovi kao što su strah i otuđenje ne odgovaraju svijetu postmodernizma

„Cipele od dijamantske prašine“- Endy Warhol

Estetska proizvodanja u postmoderni potpuno je integrirana u robnu proizvodnju.
Pojava koja prati takvo stanje jest ranije spomenuta estetizacija života.
Moramo zatim zasigurno uzeti u obzir ulogu fotografije i fotografijskog negativa u
suvremenoj umjetnosti ove vrste; a doista, upravo to pridaje svoj mrtvaĉki kvalitet
Warholovoj slici čija ulaštena rentgenska elegancija umrtvljuje postvareno oko
gledaoca na naĉin koji izgleda kao da na razini sadržaja nema veze sa smrću,
opsesijom smrću ili strepnjom od smrti. Kao da se ovdje doista radi o inverziji Van
Goghovog utopijskog držanja
Kasni kapitalizam
Pojam 'kasni kapitalizam' prvi je put upotrijebio Werner Sombart
U svom djelu Moderni kapitalizam (Der moderne Kapitalismus, 1902.) sustavno
izlaže povijest kapitalizma od ranog nastanka u srednjem vijeku do modernog doba,
pri čemu opisuje »psihološki mentalitet« kasnog kapitalizma kao birokratski,
sistematski i bezličan.
marksistički ekonomist Ernest Mandel izlaže vlastitu periodičku sistematizaciju tri
glavna momenta kapitalizma, tržišnog koji nastaje u okviru nacija za vrijeme
industrijalizacije, te koji se ekspanzijom pretvara u monopolni u doba imperijalizma,
te multinacionalnog kao treće faze (kasnog) kapitalizma, a koja se nejasno nazivala i
postindustrijalizmom.
U tom bi se smislu i postmodernu moglo shvatiti kao određenu epohu u povijesnom
razvoju, a tako ju razumije i Jameson. Kako u više navrata naglašava,
postmodernizam nije još jedan stil (zbog čega bi zahvalnije bilo govoriti o
postmodernitetu, umjesto o 'izmu') već socijalna struktura ili sistem
Kulturna logika
Kulturna logika se ne čita kao stilistički opis ili prikaz jednog novog kulturnog stila ili
pokreta među drugima, već kao kulturnu logiku ili kulturnu dominantu koja je
refleksija kasnog stadija multinacionalnog, globalnog kapitalizma

Kulturna proizvodnja reagira na društvena pitanja i vrijednosti, te na druge utjecaje

koji postoje unutar društva
Dijalektika postmoderne
Proizvod se danas estetski konzumira, marketing je postao kulturalnom stvari, a
ekonomija diktira političku strategiju. Na toj točki spajanja ekonomskog, kulturnog i
političkog karakterizira se temeljna, postmoderna struktura
 Prekid u lancu označitelja

Lakan – šizofreniju opisuje kao prekid u

lancu označitelja, tj. Međusobno povezanim sintagmatskim serijama
označitelja koji konstituišu određeni iskaz ili značenje.
U Jamesonovu pokušaju specifičnog definiranja postmodernizma, on predlaže da
postmodernizam obilježava novo iskustvo vremena i prostora
Sugestivan estetski model za razumijevanje takve fragmentacije subjektivnosti
Jameson nalazi u Lacanovoj teoriji shizofrenije

Pastiš
U svijetu pastiša izgubljena je svaka veza s povijesnom zbiljnošću, a povijesne se
reference sada shvaćaju samo kao repozitorij žanrova, stilova i kodova podložnih
komodifikaciji
Jameson ukazuje na nekoliko primjera. Osim postmodernističke arhitekture, te
suvremenih povijesnih romana koji predstavljaju prošlost kroz naše ideje i
stereotipe o toj prošlosti – najindikativnija je pojava filma nostalgije (la mode rétro)
u kojem hiperstilizirane slike prošlosti s filmskog platna estetiziraju i zamjenjuju
stvarna povijesna razdoblja.
Nova površnost i kultura predstave

Za Jamesona je bitna korelacija između postmodernizma i multinacionalnog,

globalnog kapitalizma. Prijelaz s nacionalno utemeljene na multinacionalnu
ekonomiju popraćen je promjenom načina proizvodnje i režima akumulacije
kapitala. To jest, od proizvodnih metoda – koje uključuju velike tvornice i tradiciju
proizvodnje iste robe – prelazi se na oblike proizvodnje koji omogućuju veću
fleksibilnost proizvodnog procesa i robe, kao i veću mobilnost kapitala i proizvodnih
baza
Dispozicioniranje subjekta
Moderna estetika bila je određena unikatnim individualizmom i identitetom koji
stvara vlastiti prepoznatljivi stil. Suverenost subjekta i autonomija uma bili su
temeljem modernosti uopće. Takav je individualizam stvar prošlost
Dok su velike negativne emocije modernizma bile tjeskoba, teror, užas… ono što
sada karakterizira novije »intenzitete« postmodernizma jest bivanje u stanju
shizofrenosti, raspršenosti, distrakcije, u kojoj se psihička fragmentacija podiže na
novu razinu, a strukturalna distrakcija decentraliziranog subjekta prati logiku kasnog
kapitalizma.
Slom razlike između »visoke« i »masovne« kulture
Pedesete godine prošlog stoljeća na području umjetnosti obilježava
institucionalizacija pokreta moderne umjetnosti, a čime modernizam gubi svoju
nekadašnju skandaloznost, nemoralnost, ružnoću, disonantnost spram građanske,
srednjoklasne kulture
 Postmoderna arhitektura
Važna imena postmodernističke arhitekture: Robert Venturi, Čarls Mur, Mišel Grejvs,
Frank Geri
-Nova arhitektura- imperativ stvaranja novih organa
Moderna je arhitektura neizbježno povezana s rođenjem masovne proizvodne
tehnologije i vjerom u njihovu sposobnost donošenja ekonomskog napretka društvu.
Za razliku od modernističke, postmodernističku arhitektru bitno karakterizira
dvostruko kodiranje. Ona se obraća zasebno povjesničarima umjetnosti i
poznavateljima arhitekture, kao i korisnicima i stanovnicima zgrade. Postmoderna
arhitektura govori najmanje na dvije razine, odnosno kombinira moderne tehnike s
nečim drugim (obično tradicionalnim građenjem) kako bi komunicirala sa širom
publikom, a istodobno se obraćala i povjesničarima umjetnosti te elitističkoj manjini
 Hotel „Bonaventura“
-hotel sagrađen u novom dijelu Los Anđelesa
-teži da bude totalni prostor, jedan kompletan svijet, vrsta minijaturnog grada
-postmodernistički hiperprostor-da na osnovu spoznaje odredi svoj položaj u
vanjskom svijetu.
Video kao dominantni medij postmodernizma
Pojam medij u postmodernom razdoblju signalizira tri distinktivna i relativno
različita fenomena – umjetnički medij kao specifični oblik estetske produkcije,
specifičnu tehnologiju i konačno, društvenu instituciju, odnosno estetički,
materijalni i društveni aspekt medija
Video, za razliku od književnosti, ali i filma, operira u »stvarnom vremenu«, ali kao
njegova stalno-reproducirajuća simulacija
 Potreba da se naprave „mape“

spoznaja mapa-estetika novog oblika kulture

-Kevin Linč, klasično djelo „Izgled grada“- uči nas da je otuđeni grad iznad svega
prostor u kojem ljudi nisu u stanju da naprave mapu svojih pozicija i urbane cjeline
-društvena kartografija
-Altiserova formula
estetika spoznajnih mapa.
Politička forma postmodernizma
Kognitivno mapiranje ili spoznajna kartografija slabo je artikulirana, ali krucijalna
kartografija kao pedagoško-političkog projekta ima za cilj uspješno snalaženje
pojedinca u urbanom prostoru
Ono što Jameson želi jest mapiranje totaliteta, a spoznajna kartografija služi kao
(politički) alat za osmišljavanje postmoderne situacije, odnosno ponovno
uspostavljanje klasne svijesti primjerene dobu u kojem prevladava kategorija
prostornosti