STUDIJ SESTRINSTVA DUBROVNIK

REANIMACIJA
NOVOROĐENČETA

KOLEGIJ:ZDRAVSTVENA NJEGA
STUDENT:IVANA DJETETA
CETINIĆ
VODITELJ KOLEGIJA:VESNA TURUK
PROF.
UVOD
• Rođenjem započinje adaptacijsko
razdoblje na promijenjene uvjete života.
Nakon devet mjeseci u uterusu, dijete se
mora prilagoditi na potpuno različite
uvjete i započeti samostalno disati.
• Nakon porođaja u plućnom krvotoku
nastupi vazodilatacija i pad tlaka. Razlozi
vazodilatacije su zamjena tekućine u
alveolama zrakom s prvim udisajima
novorođenčeta i povećana opskrba
alveolnih krvnih žila kisikom -raste tlak u
sistemskom krvotoku zbog zatvaranja
umblikalnih krvnih žila. U plućima se, uz
znatno povećani protok krvi, od tad zbiva
izmjena plinova.
 RAZRADA

• Zdravo novorođenče prvi put udahne

unutar 60-90 sek nakon podvezivanja
pupkovine,otkucaji>100/min, plače,
pokreti prsnog koša se dobro vide,
udovi su flektirani, ima aktivnu
spontanu motoriku. Koža je nakon
prvih udaha ružičasta, a okrajine mogu
biti cijanotične.
• Bljedoća može ukazivati na niski
minutni volumen, tešku anemiju,
hipovolemiju ili acidozu.
• Produžena hipoksija se nastavlja u
sekundarnu (terminalnu) apneju kad se
disanje ne može potaknuti, nego se
novorođenče mora umjetno prodisavati.
  Uvjeti intrauterinog rasta i razvitka -
HIPOKSIJA optimalni, porođaj je protekao u
fiziološkim okvirima, novorođenče će se
bez teškoća prilagoditi novim uvjetima
života, u protivnom-teškoće.
 Iako gotovo 10% novorođenčadi trebaju
• Centralna cijanoza (sluznica, lica i trupa)
neki oblik respiratorne pomoć nakon
ukazuje na hipoksiju . Hipoksija će u
poroda, samo 1% će zahtijevati
novorođenčeta nakon 2-3 minute
reanimaciju.
prouzročiti primarnu apneju, tijekom koje
će podražaj dodirom potaknuti disanje.
Nakon toga pojave se grčeviti udasi
obilježeni krajnjim naporom udaha uz
uporabu svih pomoćnih mišića,
učestalošću od 6 do 12 u minuti.
• Hipoksija uzrokuje oštećenje miokarda s
bradikardijom već u primarnoj apneji, a
potom i zastojem srca. Cirkulacija se
održava dok god postoje pokušaji disanja,
pa je učinak oživljavanja u pravilu
učinkovit uvijek prije terminalne apneje,
ako je dišni put slobodan .
Rizična zdravstvena stanja majke:
• Preeklampsija i eklampsija
• Infekcije( spolno prenosive bolesti, HIV...)
• Prijevremeno prsnuće plodovih ovoja
• Prenesena trudnoća
• Dijabetes
• Anemija
• Prethodne neuspješne trudnoće
• Višeplodna trudnoća
• Patnja ploda u maternici
• Krvarenje u drugom i trećem tromjesečju
trudnoće
• Majka starija od 35 godina…
Faktori rizika tokom porođaja:
• Plodova voda neugodna mirisa
• Prijevremeno prsnuće vodenjaka
• Produžene kontrakcije /više od 24 sata
• Fetalna bradikardija /usporen puls ploda/
Mekonij u plodovoj vodi
• Prijevremene kontrakcije
• Abnormalno namještanje ploda pred ulazak u
porođajni kanal
• Vaginalno krvarenje prije porođaja
• Distocija ramena
• Niska porođajna težina ploda
• Prolaps pupčane vrpce
• Porođaj forcepsom ili vakuum ekstraktorom
• Carski rez
• U rađaoni je obvezna prisutnost
neonatologa kod:prijevremenog
poroda,carskog reza, instrumentalno
dovršenog poroda(vakuum-
estrakcija,forceps),kod znakova fetalnog
distresa(mekonijska plodna
voda,patološki zapis CTG-a).
• Pregled novorođenčeta-utvrđivanje
postoji li hipoksija koja je rezultat • Intervencije sestre:održavanje
porođaja. tjelesne temperature,pomoć pri
• Praktična procjena stupnja asfiksije prvim udisajima
mora se temeljiti na mjerenju pH krvi
pupkovine,kliničkoj ocjeni ponašanja
djeteta:prema vremenu od prvog udaha
do prvog plača,do reguliranog disanja te
odgovoru na reanimaciju.
• Samostalno disanje -nakon čišćenja
dišnih putova,unutar 3 min. nakon
porođaja uz srčane otkucaje >100 /min. PROCJENA ŽIVOTNIH
• Porođaj se mora odvijati u toploj
prostoriji,novorođenče se mora utoplit FUNKCIJA
jer brzo gubi toplinu(u protivnom troši
više kisika može doći do hipoglikemije i
acidoze).
• Opstetričar obavještava anesteziologa i
neonatologa kada očekuje ugroženo
novorođenče.
• Hitna procjena uključuje:
- Disanje(broj i kvaliteta udaha)-
airway,breathing-plač novorođenčeta
-Srčanu
akciju(brza ,spora ,odsutna),circulation-
pulzacija pupkovine,auskultacija srca
- Boja kože i vidljivih
sluznica(ružičasta,modra,blijeda)-
circulation
-Tonus(bez svijesti,izrazita
mlohavost),circulation
 Procjenom srčanih otkucaja novorođenčad dijelimo:

 Zadovoljavajućih udaha i srčanih

otkucaja,ružičasto,urednog tonusa-
zdravo novorođenče
 Nepravilnih i nedostatnih udaha i sporih
srčanih
otkucaja(<100/min),plavo,urednog ili
sniženog tonusa
 Bez udaha i odsutnih ili usporenih
srčanih otkucaja(<100/min),plavo ili
blijedo,mlohavo.
• Vitalno novorođenče odmah po porodu
uz plač iskašlje plodovu vodu iz dišnih
putova dok kod deprimiranog
novorođenčeta nema tog refleksa.
• U to vrijeme u pravilu prestane pulzacija
pupkovine (kad prodiše).
• U prvoj minuti nakon rođenja
pupkovina se podveže sterilnom
vrpcom ili plastičnom kvačicom i
sterilno prereže( pupčani bataljak bude
3-4 cm).
• Kod reanimacije pupkovina se ostavlja
nešto duža (10-15 cm- otvoren venski
put za hitnu primjenu lijekova).
• Klemanje pupkovine preporuča se učiniti
nakon barem jedne minute po porodu.
• Pupkovina klemana ranije - bradikardija
ukoliko je klemanje pupkovine učinjeno
prije prvog udaha .
• Novorođenčad kojoj je odgođeno
klemanje pupkovine imala su viši krvni
tlak za vrijeme stabilizacije i manju
učestalost intraventrikularnih krvarenja,
primala su manje krvnih derivata, ali su
izgleda imali češće potrebu za
fototerapijom .
• Odgođeno klemanje pupkovine na duže
od jedne minute – stabilna nedonoščad.
Pomoć pri prvim udisajima provodimo:

-stimulacijom preko kože (brisanjem i

sušenjem kože) potaknuti i pojačati
disanje(u prvih pola min.)
- aspiracijom najprije orofarinksa, a
potom i nosa( paziti da aspiracija bude
uspješna, ne gruba i preduboka što
može izazvati stimulaciju vagusa i
bradikardiju i /ili apneu).
• Kada se rodi asfiktično dijete ono je
vitalno ugroženo, (ne diše, usporeni
srčani otkucaj ili se ne čuju)unutar 1-5
min.brzom i pravilnom reanimacijom
postići dobru ventilaciju pluća i rad
srca,život novorođenčeta ovisi o brzo
uspostavljenoj ventilaciji pluća.
 Asfiksija novorođenčeta

• jedan je od središnjih problema

novorođenačke patologije budući da
izravna posljedica asfiksije, hipoksija, tj.
nedovoljna opskrbljenost tkiva i organa
kisikom pokreće cijeli niz patoloških
zbivanja koja ometaju prilagođavanje
kardiorespiratornog sustava
novorođenčeta na ekstrauterine uvjete
života.
• Najosjetljiviji organi na manjak kisika su
mozak, srce i bubreg.
• Asfiksija novorođenčeta može biti
različitog intenziteta( blažu modru
asfiksiju i težu blijedu asfiksiju).
• Modra asfiksija – duboka cijanoza kože,
održanim tonusom mišića, donekle
očuvanom refleksnom aktivnošću na
podražaj prilikom aspiracije nosa uz
snažne, ali usporene srčane tonove i
rijetke, plitko disanje.
• Blijeda asfiksija – blijedosiva boja kože,
jaka hipotonija muskulature,
odsutnošću reakcije na aspiraciju nosa,
uz tihe jedva čujne, srčane tonove niske
frekvencije i uz potpunu apneju ili tek
pojedinačne grčevite udisaje.
• Stupnjevanje težine asfiksije novorođenčeta
moguće je sistemom bodovanja po Apgaru.
• modra asfiksija : 4-7 bodova
• blijeda asfiksija: ne više od 3 boda.
• 4 do 7 nakon 1 min. : blaža hipoksija posebno
ako je uz reanimaciju nakon pet minuta Apgar
8 do 10(prognostički dobar znak).
• Ako je nakon 5 min. pravilne reanimacije
Apgar i dalje nepromijenjen, 4 do 7, to je
odraz dugotrajnije i jače hipoksije,
(prognostički nešto lošije).
• Ocjena 0,1, 2 i 3 nakon jedne minute odraz je
jake hipoksije u porodu.
• Ako se stanje djeteta nakon 5 minuta
reanimacije ne popravlja, to je znak da je
asfiksija bila jaka i dugotrajna te da su
moguća trajna neuromotorna oštećenja
djeteta.
• Jako deprimirano novorođenče nakon
aspiracije-intubirati,provesti asistiranu
mehaničku ventilaciju i masažu srca-apgar se
ocjenjuje nakon 10 min.
 Uloga sestre kod asfiksije ploda
CILJ:prepoznati simptome fetalne patnje i pravodobno
• Intervencije:
intevenirati
 Kontinuirano pratiti vitalne parametre
djeteta • Kod poroda asfiktičnog djeteta potrebno
 Prepoznati patološki nalaz CTG-a je:
 Obavjestiti liječnika  Obavijestiti neonatološki tim-(ginekolog
specijalist i primalja,pedijatar-
 Postaviti rodilju u odgovarajući
neonatolog i med. sestra iz jil-a).
položaj(na lijevi bok)
 Prije prvog udaha novorođenče treba
 Osigurati venski put;kisik
držati da glavica bude lagano nagnuta
 Ublažiti strah i anksioznost;pružiti prema dolje
potporu  Aspiracija dišnih putova ne dulje od 15
 Pripremiti rodilju za carski rez ukoliko sek,zbog podražaja vagusa i dodatne
je predviđeno asfiksije ploda
 Primjena taktilne
stimulacije(stopala,leđa)
 Ostaviti dulju pupkovinu
 Umotati novorođenče u tople pelene i
premjestiti na topli stol-daljnji postupci
ovise o težini asfiksije.
 OPREMA ZA REANIMACIJU NOVOROĐENČETA
Za reanimaciju novorođenčeta neophodna je
određena oprema . Za većinu •Nazogastrične sonde
novorođenčadi se potreba za reanimacijom •Pribor za kateterizaciju pupčane vrpce
ne može predvidjeti. Zbog toga oprema (umbilikarni kateteri)
treba biti uvijek potpuna i pripravna za •Sterilne rukavice
uporabu. Štrcaljke, intravenske kanile i igle
• Ravna podloga,ugrijani stol za •Lijekovi,0,9%NaCl,10%glukoza
reanimaciju •Pulsni oksimetar,monitor
• Sterilne pelene
• Set za aspiraciju s
asp.sondama(5,6,8,10fr )
• Set za ventilaciju ambu s valvulom i
maske različitih veličina
• Izvor kisika i zraka,mjerači protoka i
tlaka(neg. za asp.)
• Orofarinksna cjevčica-airway)
• Set za intubaciju:laringoskop s ravnim
lopaticama 0 i 1,baterije Magillova
kliješta, Endotrahealni tubusi(2,5-
4,0mm),vodilica,mikropore
Uz vrijednu donaciju 'Palčićima'
kupljena oprema za reanimaciju
novorođenčadi

U dubrovačkom rodilištu godišnje se rodi prosječno

1200 djece, od kojih 250 odmah završi na Odjelu
neonatologije. Desetak ih se rodi sa iznimno malom
težinom i u ranoj gestacijskoj dobi, a upravo je za njih
ova oprema za reanimaciju najvažnija. 
 POSTUPCI REANIMACIJE
 Nakon procjene vitalnosti ukoliko je
potrebno-postupci reanimacije:
• Oslobađanje dišnog puta(Airway)
• Uspostava disanja(Breathing)
• Uspostava cirkulacije (Circulation)
• Primjena lijekova(Drugs)
• Aspiracija i čišćenje dišnih
putova,kontrolirana
ventilacija ,uspostava
cirkulacije ,tretiranje hipoglikemije i
suzbijanje šoka osnovna su načela
reanimacije novorođenčeta.
• Od najveće je važnosti za uspješnu
reanimaciju da se istodobno izvode
pojedini dijagnostički(procjena stanja
novorođenčeta) i terapeutski postupci.
 AIRWAY-OSLOBAĐANJE DIŠNOG PUTA
• Postavljanje u neutralan položaj,a zbog
izbočenog zatiljka postavi se smotuljak
pod vrat i ramena (semidefleksija).
• Podizanje donje vilice kako bi se održali
otvoreni dišni putovi(osobito kad je
novorođenče mlohavo).
• Sekret u usnoj i nosnoj šupljini odstrani
se nježnom aspiracijom s kateterom 12-
14 Fr,tlak pri aspiraciji ne smije prijeći-
100mmHg(9,8 kPa).
• Ako se aspiracijom dobije sadržaj gusti
mekonij ili krv, treba aspirirati i sadržaj
želuca, te pp.odmah aspirirati i sadržaj
iz traheje.
AIRWAY
• Nakon aspiracije dišnih putova,
novorođenče unatoč nekoliko sekundi
podraživanja ne diše ili ima grčevite BREATHING-
udahe, ako mu je akcija srca <100
/min. unatoč spontanom disanju, ili USPOSTAVA DISANJA
ima centralnu cijanozu , treba započeti
prodisavanje maskom i balonom.
• Pulsna oksimetrija na desnu ruku
novorođenčeta.
• Ukoliko se prodisavanjem sobnim
zrakom ne postižu ciljne vrijednosti
saturacije kisikom treba dozirati
kisik putem mješača.
• Ne treba brzo očekivati visoku
saturaciju kisikom u reanimaciji
nego se treba voditi preporučenim
prihvatljivim vrijednostima u
funkciji vremena od poroda .

2 minute/≥60%
3 minute/≥70%
4 minute/≥80%
5 minuta/≥85%
10 minuta/≥90%
• Maska –prozirna ,mekana okrugla oblika
,prikladna tako da obuhvaća usta i
nos,čvrsto prijanjati uz lice preko usta i
nosa uz blago zabačenu glavu djeteta.
• Većina balona za djecu ima zaklopac
(valvulu) koja je namještena na tlak od
35 do 45 cm H2O tlaka. Zbog
sprečavanja barotraume (oštećenje
pluća previsokim tlakom upuhivanja)
suvišak zraka potisnut presnažnim
pritiskanjem balona otpušta se kroz
zaklopac.
• Aktivnim vođenjem oksigenacije postiže
se važan cilj izbjegavanja hipoksemije i
hiperoksemije.
• Frekvencija upuha u početku reanimacije
novorođenčeta je 40-60 u minuti, a
nastavlja se s 30-40 upuha u minuti. Ako
je nakon 30 sekundi prodisavanja spontano
DISANJE
disanje dostatno i otkucaji srca su > 100 u
minuti, prodisavanje se postupno prekida.
• Ako pri prodisavanju nema gibanja prsnog • Ventilacija balonom preko tubusa
koša treba postaviti masku u ispravan provodi se tijekom prvog sata
položaj tako da rubom čvrsto prijanja na reanimacije, a ako dijete i dalje ne diše
kožu, mijenjati položaj glave, aspirirati samostalno, priključi se na respirator.
sluz, pojačati pritisak balona ili
• Ako dijete diše samostalno i pravilno
endotrahejski intubirati novorođenče.
može se ekstubirati.
• Ako prodisavanje potraje duže treba
postaviti orogastričnu cjevčicu od 8 F za
sprečavanje dilatacije želuca zrakom.
• Učinak dobrog prodisavanja očituje se
odizanjem prsnog koša, auskultacijski
šumom upuhivanja nad prsnim košem
ubrzanjem otkucaja srca i promjenom boje
kože i sluznica u ružičastu te pojavom
spontanih udaha novorođenčeta.
 CIRCULATION-USPOSTAVA CIRKULACIJE
• Otkucaje srca u novorođenčeta
procjenjujemo palpiranjem umbilikalne
arterije na bazi pupkovine i auskultacijom
udara nad vrškom srca( brahijalna ili
femoralna arterija).
• Ako novorođenče nema čujnu srčanu
akciju (broj srčanih otkucaja ispod 60
otkucaja/min) uz asistiranu ventilaciju,
treba započeti vanjsku masažu srca.
• Izvodi se kompresijom sredine
sternuma s dva prsta 1 cm ispod
mamilarne linije, pri čemu se sternum
utiskuje za oko 1-1,5 cm. Pritisci se
izvode kažiprstom i srednjim prstom
jedne ruke ili palcima obje ruke tako da
se dijete obuhvati oko grudnog koša.
• Omjer pritisaka na prsnu kost prema
broju upuha je 3:1( 30 upuha i oko 90
Cirkulacija
kompresija prsnog koša u minuti).
• Pritisci se izvode ritmički frekvencijom
oko 120 puta/min. Nakon 3 pritisaka
sternuma treba jednom upuhnuti zrak u
dišne putove.
• Nakon 30 sekundi valja provjeriti je li
srčana akcija porasla iznad 60/min, kad
se prestaje s kompresijama , a ukoliko
nije, onda se nastavlja uz razmatranje
primjene lijekova.
• srčana akcija brzine >100
otkucaja/min- masaža srca se prekida, a
nastavlja ventilacija do zadovoljavajućeg
spontanog disanja djeteta.
 TRAHEALNA INTUBACIJA
• Indikacije za endotrahejsku intubaciju
novorođenčeta su:
• prodisavanje duže od nekoliko minuta,
• dobro prodisavati kisikom prije
slab učinak prodisavanja maskom i
balonom,
• potreba za vanjskom masažom srca,
• potreba za endotrahejskom primjenom
adrenalina,
• aspiracija mekonija,
• visoka nedonošenost, potreba za
primjenom surfaktanta i priprema za
prijevoz.
• Položaj novorođenčeta je isti kao i pri
prodisavanju: glava u neutralnom položaju
i blago zabačena. Novorođenče treba
postavljanja tubusa.
• Pokušaj intubacije ne smije potrajati duže
od 20 sekundi.
• Za intubaciju novorođenčeta
upotrebljavaju se u pravilu ravne, a ne
zakrivljene lopatice kao za odrasle.
• Otvor među glasnicama je u dobi
novorođenčeta lakše prikazati
postavljajući vršak lopatice ispod
epiglotisa izravno ga odižući.
Tubus se ne smije ugurati u dušnik
preduboko, imaju oznaku koja
olakšava određivanje položaja.
Uspješnost intubacije provjeravamo
odizanjem prsnog koša te
auskultacijom nad prsnim košem i
nad želucem.
Postavljanje laringealne maske nije
redoviti postupak u oživljavanju
novorođenčeta, ali se može pokušati
ako su prodisavanje maskom i
balonom ili endotrahejska intubacija
neuspješni .
 PRIMJENA LIJEKOVA U REANIMACIJI

• Lijekovi se rijetko koriste u oživljavanju

novorođenčadi. . Međutim,ako otkucaji
srca ostaju manji od 60/ min unatoč
adekvatnoj ventilaciji i dobru masažu
srca , razumno je uzeti u obzir korištenje
lijekova.
• Postavljanje centralnog(umbilikarni
keteter) ili perifernog venskog puta ,
intraosalno ili endotrahealno.
 Postavljanje umbilikalnog
venskog katetera
• Oko baze pupka postavi se labavu petlja
koja se možeš zategnuti ako bude jako
krvarenje.
• Napuni se umbilikalni kateter od 3.5 F ili
5 F fiziološkom otopinom. Kateter treba
imati samo jedan otvor. Na proksimalni
kraj pripoji se štrcaljka, najbolje preko
smjernice , koja se zatvori nakon
proštrcavanja katetera.
• Sterilnom tehnikom okomito se prereže
pupkovinu 1 do 2 cm iznad kože pupka.
Umbilikalna vena se vidi na položaju 12
sati, a arterije 4 i 8 sati. Ugura se kateter
nježno u venu. Vršak katetera će se
usmjeriti proksimalno, prema srcu. Dubina
katetera je 2 cm (za nedonošče) do 4 cm (za
donošeno novorođenče). U kateter se treba
lako vraćati i aspirirati krv.
• Nakon davanja adrenalina proštrcati
kateter s 0.5 do 1.0 ml fiziološke otopine.
 LIJEKOVI
• Adrenalin-povećava protok krvi
kroz koronarne arterije,-
0,01mg/kg ili 0,1ml/kg u
razrjeđenju 1:10 000 i.v.-ako
nema poboljšanja srčane akcije,
sljedeća doza od 0,01-0,03mg/kg
ili 0,1-0,3ml/kg razrjeđenja 1:10
000 u intervalima od 3-5 min.
Trahealni put se ne
preporuča(0,5-1ml/kg). • Nalokson(hidroklorid) se daje kao
• Bikarbonati(NaHCO3) se daju protulijek novorođenčetu na koje djeluju
kod dugotrajnog oživljavanja i majčini opijati. Takvo novorođenče je
uporne bradikardije u dozi 1-2 ružičasto, srčana akcija je preko 100/min,
mmol/kg(2ml/kg 4,2 % otopine). ali ne diše. Terapijska doza je 0.1 mg/kg
• Hipoglikemija-polagano i.v intravenski ili intramuskularno.
2,5ml/kg 10% glukoze(bolus). • Općenito se može reći da se reanimaciju
• Hipovolemija-nadoknada novorođenčeta nakon poroda može
volumena cirkulirajuće krvi prekinuti nakon deset minuta ukoliko
10ml/kg-0,9% NaCl10ml/kg . nema znakova života, ako su za to vrijeme
bile provođene sve mjere reanimacije.
         
GLAVNE SMJERNICE PRI REANIMACIJI
NOVOROĐENČETA
                       
  GESTACIJSKA DOB?       Da UOBIČAJENA NJEGA      

JE LI BISTRA PLODNA
        OSIGURATI        
VODA?
    TOPLINU                 

    JE LI DIŠE ILI PLAČE?      OBRISATI        

  JE LI DOBAR TONUS MIŠIĆA?      OČISTITI DIŠNI PUT?      

    NE        PROCJENITI BOJU (KISIK)    

OSIGURATI TOPLINU                   

POLOŽAJ                     

PO POTREBI OČISTITI
                 
DIŠNI PUT
    OBRISATI,STIMULIRATI,PROVJERITI POLOŽAJ            

                       

PROCJENITI DISANJE,SRČANU AKCIJU,BOJU(KISIK) I

             
TONUS
                       
      AKO NE DIŠE ILI JE SRČANA AKCIJA <100          
                       
    ZADATI 5 POČETNIH UPUHA              

  PROVJERITI ODGOVOR                  

      PROVJERITI ODIZANJE PRSNOG KOŠA,SRČANU AKCIJU        

        AKO DALJE NEMA ODGOVORA          

      PROVJERITI POLOŽAJ GLAVE(PODIZANJE DONJE VILICE)        

      PONOVITI POČETNE UPUHE            

        PROVJERITI ODGOVOR            

      PROVJERITI ODIZANJE PRSNOG KOŠA,SRČANU AKCIJU        

        KADA SE ODIŽE PRSNI KOŠ          

  ZAPOČETI PRODISAVANJE                
      PROVJERITI SRČANU AKCIJU            

      AKO JE NEMA ILI JE USPORENA(<60) I NE POPRAVLJA SE        

                       

  ZAPOČETI PRITISKE NA PRSNI KOŠ                

        3 PRITISKA NA SVAKI UDAH          

      PROVJERITI SRČANU AKCIJU SVAKIH 30 SEK.          
        SRČANA AKCIJA<60 I NE POPRAVLJA SE        
      RAZMISLIT O VENSKOM PUTU I PRIMJENI ADRENALINA        
                       
 LITERATURA

• Ž ivotno ugroženo dijete,postupci i zdravstvena njega ,Doc.dr.sc.Julije Meštrović,Prim.dr

Milivoj Novak,Doc.dr.sc.Sandro Dessardo
• Ginekologija i perinatologija,Srećko Š imić,Marin Š imić,Olivera Perić
• Resuscitation in newborns,dr. Kalpana Malla,Crisberti,Cualteros
• Reanimacija novorođenčeta,revijalni članak,dr.Julije Meštrović
• Reanimacija novorođenčeta,novosti u smjernicama iz 2010.g. ,Pedriatic Croatica 2011.
• Primaljski vjesnik 2007.g. broj 4,škola za primalje Zagreb.
HVALA NA PAŽNJI