Sile koje djeluju na fluid

• Za analizu strujanja uzima se fluidni djelić bilo

kojeg oblika konstantne mase i na njega se
primjenjuju zakoni mehanike krutog tijela
• Masene (zapreminske sile) – napadaju svaki
fluidni djelić u datoj zapremini bez obzira da li se
zapremina graniči sa fluidom ili je osamljena. To
su: sila gravitacije, inercijalna sila, sila
magenetnog ili elektromagnetnog polja, ...
 
 Fm Fm
f m  lim  lim - masena sila u tački M
m 0 m V 0 V

  
Fm   f m dm   f m dV - ukupna masena sila
m V
• Površinske sile – nisu jednake
u svim tačkama posmatrane
površine A

• Uočenu fluidnu zapreminu A

podijelit ćemo nekom površinom
na dva dijela. Kako bi podijeljena F T
F N
zapremina zadržala svoj oblik na
F
presječenom dijelu djeluju sile
koje zamjenjuju odsječeni dio V

(F).
ΔFN
• Analogno masenim silama lim p
ΔA0 ΔA

 F
f p  lim
A0 A
FT
  lim N
A0 A
F p   f p dA
A
 STATIKA FLUIDA
– Statika fluida se bavi fluidom u stanju mirovanja. Fluid
je u stanju mirovanja ako postoji koordinatni sistem u
kojem je brzina čestica fluida u svakoj točki jednaka
nuli.
• Pritisak
Pod pritiskom u nekoj tački M fluida podrazumijeva se
skalarna veličina čija vrijednost odgovara površinskoj sili
normalnoj u toj tački na površinu.
Pritisak pri mirovanju naziva se statički pritisak.
• Sila izazvana statičkim pritiskom ima tri
važna svojstva:
- uvijek je normalna na svaku površinu ili
zamišljenu površinu u fluidu.
- vrijednost joj je ista u jednom mjestu bez
obzira kako je površina orijentisana.
- vrijednost joj zavisi od prostornih kordinata
zbog toga što je pritisak u funkciji istih, tj.
p = p(x,y,z).
 Dokaz drugog svojstva

Ako se kroz tačku A u

fluidu provuku kordinatne
ose x,y,z i na njima uoče z

mali odsječci dx,dy,dz,

spajanjem tih odsječaka
dobit će se mali tetraedar. Fx
Za mirovanje tetraedra dz
mogu se napisati Fy

jednačine ravnoteže jer

na njega djeluju samo
normalne sile (sile dx
dy

pritiska), dok se
djelovanja zapreminskih x
y

sila mogu zanemariti. Fz

Fn
Fx – Fn cos(n,x) = 0
Fy – Fn cos(n,y) = 0

Fz – Fn cos(n,z) = 0
Dijeljenjem sa projekcijama površina dobija se
Fx Fn
 cosn, x 
Ax Ax
Fy Fn
 cosn, y 
Ay Ay
Fz Fn
 cosn, z 
Az Az

pri čemu su projekcije površina :

Ax = An cos(n,x)
Ay = An cos(n,y)
• Slijedi da je
Fx Fn

Ax An
Fy Fn Fx Fy Fz Fn
   
Ay An Ax Ay Az An
Fz Fn

Az An
Iz definicije pritiska
Fy Fz
px  lim
Fx p y  lim pz  lim
Az  0 A
Ax  0 A
x
Ay  0 Ay z

px=py=pz=pn
 Osnovna jednačina statike fluida

dz
A1 p
p p+ dx
x
A

dy
dx

Na lijevu stranu pravougle prizme djeluje sila

pritiska pdydz, a na desnu  p 
 p  dx dydz
 x 
 • Suma projekcija svih sila koje djeluju na pravouglu
prizmu u pravcu ose x iznosi:

 p  p
pdydz   p  dx dydz  f x dm  0  dxdydz  f x dm  0
 x  x
 p  p
pdxdz   p  dy dxdz  f y dm  0
  dydxdz  f y dm  0
 y  y
 p  p
pdxdy   p  dz dxdy  f z dm  0  dzdxdy  f z dm  0
 z  z
dm  dxdydz
1 p 1 p 1 p
 fx  fy  fz
 x  y  z
ili u vektorskom obliku
1 p  1 p  1 p    
i j k  f xi  f y j  f z k
 x  y  z
1  p  p  p    
 i  j  k   f x i  f y j  f z k
  x y z 

gdje je
      Složeni vektorsko diferencijalni operator koji
 i  j  k se, kada se primijeni na skalarnu funkciju
x y z
naziva gradijent (grad)
dobija se
osnovna jednačina statike fluida u vektorskom
obliku (Ojlerova)
1 
gradp  f

projektovanjem po osama dobiju se skalarne
jednačine
1 p
 fx
 x
1 p
 fy
 y
1 p
 fz
 z
• Ako posljednje jednačine pomnožimo
odgovarajućim diferencijalima dx, dy, dz i
saberemo dobije se
1  p p p 
f x dx  f y dy  f z dz   dx  dy  dz 
  x y z 

tj. dp =  (fx dx + fy dy + fz dz)

 Statička Ojlerova jednačina za polje sile
teže
• Kada od zapreminskih sila po jedinici
mase djeluje samo težina fluida, a osa z
se uzima vertikalno naviše, biće: fx = 0;
fy = 0; fz = - g pa je
dp = -  g dz
Integralenjem dobija se
p
 z  const
g
• Za slučaj rezervoara sa fluidom

p1  p2  gh
 Mirovanje stišljivog fluida
Za stišljiv fluid u polju zemljine teže,
osnovna diferencijalna jednačina
hidrostatike ima oblik
dp = - g dz
odnosno, poslije integracije
p
1 dp
z – z1 = 
g  
gdje je : p1

p1- pritisak na visini z1.

• Da bi se integral izračunao, mora se znati veza između p
i . To se može uradit za dvije promjene stanja gasa i to:
- Za izotermnu promjenu stanja gasa (T = const.) čija
karakteristična jednačina ima oblik :

p
= const.

- Za adijabatsku promjenu stanja gasa (nema odvođenja niti
dovođenja toplote) čija karakteristična jednačina ima oblik :

p = const

• Za izotermnu promjenu stanja gasa,
karakteristična jednačina za dva presjeka
ima oblik :
p p1 p 1
  
 1 p1
poslije integracije, dobijaju se pritisak i gustina na visini z
1 g
p  p1e  ( z  z1 ) p
1

1 g
  1e  ( z  z1 ) p
1
• Izrazi pokazuju da pritisak i gustina opadaju po
eksponencijalnom zakonu sa porastom visine.

Na isti način dobija se pritisak i gustina za adijabatsku

promjenu stanja gasa samo što će se koristiti izraz
p p1

=
  1
 Mjerenje pritiska
• Zavisno od toga da li se pritisak mjeri od nule ili
atmosferskog pritiska razlikuju se:
- manometarski pritisak ili nadpritisak
- vakuumetarski ili podpritisak
- apsolutni pritisak.
p A  pa  pvA
pB  pa  pmB
 pa pa

• pijezometar

h h

p
• manometar

h
p
 pa

h2
p

h1
• Kosi manometar (mikromanometar)