Professional Documents
Culture Documents
S
/
c
m
]
Pogonski pritisak [bar]
Slika 1
Maksimalni dozvoljeni sadraj silicijumove kiseline (SiO
2
) u kotlovskoj vodi u zavisnosti od
pritiska
S
a
d
r
a
j
s
i
l
i
c
i
j
u
m
o
v
e
k
i
s
e
l
i
n
e
(
S
i
O
2
)
u
m
g
/
l
Pogonski pritisak [bar]
Slika 2
A ovaj nivo alkaliteta nije vie doputen > 20 bar
B vrednost K
S 8,2
u mmol/l
4
Projektantska uputstva - Kvalitet vode u postrojenjima parnih kotlova (nastavak)
Kondicioniranje
Odreene osobine napojne i kotlovske vode moraju
se poboljati tretmanom hemikalijama.
Uobiajena sredstva za kondicioniranje mogu da
sadre npr. natrijum-hidroksid i kalijum-hidroksid,
natrijum-fosfat, natrijum-sulfit, amonijak i hidrazin. Ovo kondicioniranje moe da doprinese:
pospeivanju obrazovanja magnetitnog sloja,
ili drugih slojeva koji tite od oksidacije, Napomena
Korienje nekih od ovih hemikalija moe se
ograniiti u nekim zemljama ili u nekim proizvodnim
procesima.
izbegavanju korozije optimizacijom pH-
vrednosti,
stabilizaciji tvrdoe i spreavanju ili
minimizaciji stvaranja kamenca ili naslaga,
ostvarivanju hemijskog vezivanja preostalog
kiseonika.
Opte napomene za kondicioniranje
Provodnost
sa sadrajem soli
Pod ovim se podrazumeva napojna voda sa
elektrinom provodnou > 30 S/cm (npr.
posle postrojenja za omekavanje).
sa malim sadrajem soli
Pod ovim se podrazumeva napojna voda sa
elektrinom provodnou od 0,2 30 S/cm
(npr. posle postrojenja za demineralizaciju).
bez soli
Pod ovim se podrazumeva napojna voda sa
elektrinom provodnou < 0,2 S/cm i
koncentracijom silicijumove kiseline < 0,02
mg/l, kao i kondenzat sa elektrinom
provodnou < 5 S/cm (npr. posle postrojenja
za potpunu demineralizaciju sa kvalitetom
menog sloja).
Kiselinski kapacitet K
S 8,2
Povieni kiselinski kapacitet u napojnoj vodi
moe dovesti do zakljuka da je vezano suvie
ugljene kiseline. Ovo izaziva povienu
alkalizaciju kotlovske vode, to dalje povlai
poveani rizik od korozije generatora pare, ali
takoe i prikljuene parne mree, raspadanjem
isparljive ugljene kiseline.
Podeavanje alkaliteta
Izbor sredstva za alkalizaciju zavisi izmeu
ostalog od primene pare, pritiska pare i vrste
pripreme vode. Postoje vrsta i isparljiva
sredstva za alkalizaciju.
Odobreno kondicioniranje fosfatom odn. njegovim
derivatima moe biti pogodno za upravljanje pH-
vrednou kotlovske vode. Ipak, organska sredstva
za alkalizaciju su takoe godinama u upotrebi.
Ako se koriste organska sredstva za
kondicioniranje potrebno je da njihov isporuilac
specificira koliine i postupak za primenu, kao i
propise za analizu.
Kiseonik i ugljen-dioksid odn. sredstva za
vezivanje kiseonika
Ugljen-dioksid i kiseonik odstranjuju se iz napojne
vode termikom potpunom degazacijom. Ako to u
praktinom pogonu nije mogue, npr. zbog
viestrukih zastoja u radu, potrebno je primeniti
sredstva za vezivanje kiseonika, da bi se sadraj
kiseonika u napojnoj vodi drao ispod dozvoljenih
vrednosti. Ova korekciona hemikalija dodaje se
napojnoj vodi pomou ureaja za doziranje.
Panja !
Amini koji stvaraju film nisu sredstva za vezivanje
kiseonika.
Napomena
Zbog geometrije kotlova sa velikom vodenom
zapreminom mogu nastati naprezanja i/ili naprsline,
npr. na zavarenim spojevima na plamenoj cevi.
Zbog isparavanja dolazi do koncentracije
rastvorenih neisparljivih sastojaka napojne vode
(soli, vrsta sredstva za kondicioniranje). Pod ovim
uslovima moe nastati lokalna koncentracija
alkalija, koja dovodi do korozije naprslina od
naprezanja. Stoga je kod samo neznatno
uskladitene napojne vode sa provodnou < 30
S/cm doputen natrijum-hidroksid kao sredstvo za
alkalizaciju, jedino ako se preporuen opseg pH-
vrednosti ne moe dostii samo natrijum-fosfatom.
Pri tome se kod niskog sadraja natrijum-
hidroksida javljaju iznenadne oscilacije pH-
vrednosti.
5
Projektantska uputstva - Kvalitet vode u postrojenjima parnih kotlova (nastavak)
Odstupanje pri kondicioniranju
Ako navedene vrednosti pri trajnom pogonu
odstupaju, to moe da ukazuje na:
Manjkav tretman dodatne vode;
Nedovoljno kondicioniranje napojne vode;
Uznapredovalu koroziju odreenih delova
postrojenja;
Kontaminaciju vode usled prodora oneienja
iz drugih sistema, npr. rezervoara kondenzata,
razmenjivaa toplote i dr.
Treba odmah sprovesti pogodne izmene radi
ponovnog uspostavljanja korektnog pogona. Tako
npr. povratni kondenzat ne sme da utie na kvalitet
napojne vode i mora se po potrebi obraditi
pripremiti.
Hemijski sastav kotlovske vode kontrolie se kako
doziranim unosom utvrenih hemikalija, tako i
kontinualnim ili diskontinualnim odmuljivanjem
jednog dela zapremine vode. Ovo se mora tako
izvesti, da kako rastvorene, tako i suspendirane
neistoe mogu da se odstrane.
Panja! Kondicioniranje / Garancija
Garancija se gubi:
prilikom primene amina, koji stvaraju film,
prilikom primene sredstava za doziranje koja
nisu navedena u smernicama.
Uzimanje uzoraka
Uzimanje uzoraka vode i pare iz kotlovskog sistema
treba izvriti prema ISO 5667-1, a pripremu i
manipulaciju uzorcima prema ISO 5667-3.
Uzimanje uzoraka vri se preko hladnjaka uzoraka.
Tu se uzorci vode hlade na temperaturu od ca. 25 C.
Da bi se uzeo verodostojan uzorak potrebno je
cevovod za uzimanje uzoraka povremeno ispirati.
Analiza uzorka trebalo bi da se izvri odmah
nakon dobijanja, poto prilikom dueg stajanja
vrednosti mogu da se izmene. Mutnu ili
oneienu vodu uzorka treba pre merenja
profiltrirati.
Za ovo pogledati i Uputstvo za rukovanje
hladnjaka uzoraka.
Mesta za uzimanje uzoraka
Mesta za uzimanje uzoraka treba predvideti na
reprezentativnim pozicijama sistema.
Tipina mesta za uzimanje uzoraka su:
napojni rezervoar, odn. ulazni ventil za napojnu
vodu,
kotlovska voda iz jedne spusne cevi ili iz
cevovoda kontinualnog odsoljavanja,
dodatna voda iza postrojenja za pripremu
dodatne vode ili skladinih rezervoara,
kondenzat na izlazu iz rezervoara kondenzata,
ako ovaj postoji. Ako ne uzorak treba da se
uzme to je blie mogue ulazu kondenzata u
napojni rezervoar.
6
Projektantska uputstva - Kvalitet vode u postrojenjima parnih kotlova (nastavak)
Analiza
Opte
Dokaz slaganja sa vrednostima datim u Tabeli 1
(str. 2 ) i Tabeli 2 (str. 3) dobija se analizom.
Ako se analize vre po drugim normama ili pomou
indirektne metode, potrebno je metode kalibrisati.
Za vrenje analize potrebno je posedovati istu
radnu povrinu sa prikljukom na vodovod i
kanalizaciju. Na ovom radnom mestu potrebno je
potreban pribor takoe drati u jednom ormanu.
7
Napomena
Kod nekih vrsta vode moe koliina rastvorenih
materija proceniti na osnovu provodnosti. Na
osnovu toga postoji korelacija izmeu pH-vrednosti
i obe provodnosti.
Za stalni nadzor nad sadrajem O
2
i pH-vrednou,
kao i kontrolu tvrdoe, firma Viessmann nudi
komponente za analitiku vode.
Postupak analiziranja / Pribor za ispitivanje
Natrijum Tokom pogona kotla potrebno je kotlovske
vrednosti redovno meriti pomou pribora za
ispitivanje. Kod veih odstupanja vrednosti
potrebno ih je potvrditi pomou odgovorajuih
normiranih analitikih postupaka i uzroke otkloniti.
Provera parametara mora se vriti po sledeim
normama:
ISO 99641
TOC
*2
ISO 8245
Ukupna tvrdoa kao Ca + Mg ISO 6059
Kiselinska provodnost treba da se kontinualno meri
u vidu koncentracije vodonikovih jona, na isti nain
kao provodnost u vidu koncentracije vodonika,
posle prolaska uzorka kroz jako kiseli kationski
izmenjiva zapremine 1,5 litara.
Izmenjiva je smeten u jedan cilindar sa odnosom
prenika i visine od 1:3 ili manje, pri emu medijum
u izmenjivau zauzima najmanje tri etvrtine
zapremine cilindra.
Jonski izmenjiva je potrebno regenerisati kada se
on istroi za dve treine; ovo moe da se prepozna
ako se koristi indikator u boji i providni cilindar.
Kiselinski kapacitet
Provodnost
Bakar
Gvoe
Kiseonik
pH-vrednost
Fosfat
Kalijum
Silicijumova kiselina
*1
EN ISO 9963-1
ISO 7888
ISO 8288
ISO 6332
ISO 5814
ISO 10523
ISO 68781
ISO 99642
*1
Trenutno ne postoje evropske ili internacionalne norme, videti npr. DIN 38405-21 Nemaki jedinstveni postupak za
ispitivanje vode, otpadne vode i mulja, anioni (grupa D), fotometrijsko odreivanje rastvorene silicijumove kiseline (D
21).
*2
Alternativno moe se meriti indeks permanganata prema ISO 8467, ako su vrednosti specificirane.
Projektantska uputstva - Kvalitet vode u postrojenjima parnih kotlova (nastavak)
Vremena zastoja u pogonu / Zatita od smrzavanja
Ako e kotlovska postrojenja biti van pogona due
vreme, preporuuje se da se ona potpuno napune
vodom i da se vodi doda sredstvo za vezivanje
kiseonika, da bi se vezao kiseonik koji se nalazi u
vodi. Parni kotao mora pri tome da se dri pod
pritiskom.
Jo jedna mogunost je suva konzervacija, koja se
preporuuje za zastoje u pogonu due od etiri
nedelje.
Detaljnija uputstva za ovo videti u dokumentu 5274
286 Konzervacija sa vodene i gasne strane.
Zadrano pravo na tehnike izmene!
Viessmann Werke GmbH&Co KG
D-35107 Allendorf
Viessmann d.o.o. Beograd
SRB-11000 Beograd
Trie Kaclerovia 27 L
Telefon: 011/30-97-887
Telefax: 011/30-97-886
www.viessmann.de
Original tampan na papiru izbeljenom bez hlora, pogodnom za okolinu
R.K.
8