ANDRE JUTRONI

SAUVANA NAJSTARIJA KNJIGA ROENIH (1622-1694) UTIVANA

Tridesetih godina pregledavao sam skoro sve postojee matine knjige na otoku Brau, ukoliko sam do njih mogao doi. Tada sam mogao kon statirati, da najstarije matine knjige roenih posjeduju Puia od g. 1566., Postira od g. 1584., Pranice od g. 1590. i Bol od g. 1603., a da najstarija sauvana knjiga roenih (zapravo krtenih) u Sutivanu poi nje tek g. 1622. Knjige roenih u ostalim mjestima na Brau ukoliko su sauvane sve su mlae. Meutim, veronski biskup i vizita tor August Valiero konstatirao je u svom izvjetaju 1 g. 1579., da postaje knjige krtenih i vjenanih u Bolu, Dolu, Donjem Humcu, Nereiima, Pranicama, Puiima i kripu, a da u Gornjem Humcu postoje listovi, na kojima upnik biljei krtenja s kumovima i svjedocima, pa da te listove treba uvezati. To znai, da su i prije g. 1579. brake crkvene upe vodile matine knjige i da su popovi upisivali krtenja i ostalo. O knjiga, koje Valiero spominje g. 1579., samo su Puia sauvala do da nas svoje stare matice. Praznike stare matice iako ne one najstarije, kojih nikako nema, ve tek od g. 1590., koje sam svojedobno pregledao nestale su zbog dogaaja u toku Drugog svjetskog rata. Samo od sebe postavlja se pitanje: kuda su i kako su nestale stare ma tine knjige spomenutih brakih naselja, o kojima je govorio Va'liero. Na to pitanje nije moigue sa sigurnou odgovoriti. Mogle su nestati zbog kakvog poara, kao to su kasniji sluajevi u Supetru g. 1729. i u Mircima g. 1854., mogle su nestati, jer su bile spaljene zbog kunih bolesti, kao to se dogodilo sa starim knjigama bratovtine u Sutivanu g. 1635. prema jednoj biljeci u knjizi bratovtine iz g. 1758. 2 ; mogle su nestati
1 Apostolska vizitaoija otoka Braa g. 1579. Objelodanio Andre Jutroni u Croatia sacra br. 5. Zagreb 1933, str. 62-88. 2 Jutroni Andre, Bratovtine u Sutivanu na Brau. Nova doba br. 106, 1939: - Jutroni Andre, Prilog prouavanju zdravstva na Brau, Anali Historijskog instituta Jugosl. akademije znanosti i umjetnosti, god. II, Dubrovnik 1953, str. 278.

223

nepanjom popova, kako je to zabiljeio za puike knjige Andrija Ciccarelli, koji ih je pronaao g. 1816., 3 a mogle su nestati i na razne druge naine, koje danas ne znamo i ne moemo utvrditi, a ni pretpostaviti. Vizitator Valiero nije mogao g. 1579. nita rei o tadanjim sutivanskim matinim knjigama, jer ih nije jo ni bilo. Sutivan je tada bio pod crkvenom upom u Donjem Huracu, a tek je Valiero odredio osnivanje zasebne upe u Sutivanu ba g. 1579. i odvajanje od matine upe u Donjem Humcu. 4 Od tada sli se tek mogle voditi posebne matine knjige u Sutivanu. Dotadanjeg mjesnog popa Franu Ivanovia ispitali su i pre gled crkve sv. Ivana izvrili lanovi Valierove pratnje. O tome postoji iz vjetaj. 5 Budui da biljeka u knjizi bratovtine govori, da su stare knjige bratovtine spaljene g. 1635. zbog kuge, pak vjerojatno i matine knjige, znai, da su tako nestale one knjige, u kojima su zapisivali krte nja, vjenanja i umiranja prvi mjesni upnici prema uputama Tridentskog koncila, odnosno samog Valiera, a nakon osnutka nove upe. Ipak g. 1635. nisu bile spaljene ba sve dotadanje sutivanske matine knjige, jer je poslije Drugog svjetskog rata meu ostalim dalmatinskim matinim knjigama prispjela u zadarski Dravni arhiv i najstarija sau vana sutivanska knjiga roenih, koja poinje od g. 1622, a koju sam ne davno ponovo pregledao. Znai, da knjiga roenih, koja je bila u upo trebi ba za vrijeme kuge g. 1635., nije spaljena, jer je oito bila prijeko potrebna, a bile su spaljene samo starije i one, u koje tadanji upnik Ivan Pavi nije biljeio. Prvi upnik u Sutivanu, koji je vjerojatno biljeio ve u prvim knji gama, koje su nestale, bio je ve spomenuti Frane Ivanovi, rodom iz Sutivana, koji je pomogao, da se i u susjednim Mircima (takoer na po druju upe Donji Humiac) sagradi crkva. 6 Njega su naslijedili upnici g. 1589. Matej Andrijaevi (iz Poljica) i g. 1606. Frane Tomaseo iz Postira. Prema spisima o odcjepljenju Sutivana od Donjega Humca (koji su nestali za vrijeme Drugog svjetskog rata) dolazilo je do prepirke izmeu ove dvije upe u vezi razgranienja. Ivanovi i Andrijaevi nastojali su postii potpuno odvajanje i stoga su traili (uglavnom zbog desetine) mnogo vie nego su to donjohumanski upnici Roko Petricio i zatim Jerolim Petricio htjeli dati. Sutivanjani su traili granice svog istrikta comen&ando dalla Valle de Mutnich il Pozzo seco, e via tirano verso
3 Jutroni Andre, Vicko Prodi i njegova Cronica dell' Isola della Brazza, Starine Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, kn]. 45, Zagreb 1955, str. 335. 4 Spisi o odvajanju Sutivana od matine upe u Donjem Humcii nalazili su se u prijepisu u arhivu sutivanske opine pod skupnim nazivom: Fondazione della Sn. Parrochiale, e sua Smmembrazione della Parrochia di Humazzo inferiore e Controversie corze per dichiarazione di rispetivii Confini, ut. in. Ti spisi su iz arhiva sutivanske' opine nestali u toku nedavnog Drugog svjetskog rata (kao to su nestali i mnogi drugi spisi.). Meutim ja sam ih nekad u cijelosti prepisao i taj prijepis se nalazi kod mene. , s Croatia sacra, ibid., str. 70-71. 1 5 Croatia sacra, ibid., str. 71.

224

Mocilla, et anco da li verso la Casa Czvitich, et da essa verso la Valle Bobovischie, che tira verso Maistro ... Donjohumanjani su odgovarali, da dio traenog zemljita g. 1585. (bit e na zapadu!) pripada Nereiima, a na istoku da ta zemljita pripadaju Mircima (Mirca su se odvojila od Donjega Humca tek g. 1589. i pridruili se sutivanskoj upskoj crkvi), pak da postoji biskupova odluka o desetini che le Decime de Mirze stiano in sequestro ino la venuta del Reuerendo Monsignor Vescovo, a da od vizitatora alia separazion d'esse chiese no fu adgiudicato altro alia Chie&a di S. Zuanne sennon gli abitanti di detta Villa sian obligati dar la Decima al ioro Capellanp, per non esser Benefitio Elettivo, sennon Coilativo, come si uede per essa Sententia, non dechiarando altro senon come ho detto (predstavku je podnio Petar Petricio u ime upnika Jerka Petricio i Jerka Cerinia), ne il Territorio ne altro di quelli di Stiuan, salvo di loro Terreni speciali, et quelli che da loro vengono esser lavorati, ne mai gli Territorij -si trqvar con verit esser stati divisi, ne posta alcuna mete. 7 Meutim ipak je dolo do diobe teritorija izmeu Donjeg Humca i Sutivana. Interesantno je, da ovdje Humanjani sutivanskog upnika nazivaju capellano, a selo jedamput San Zuanne, a drugi put Stiuano (kako su tadanji Sutivanjani sigprno nazivali svoje mjesto). Da to nije sluajno, vidi se i iz drugih donjohumanskih predstavki. Moda su time mislili napakostiti Sutivanjanitna u vrijeme^ razmahane borbe oko razgranienja. Budui da se moe pretpostaviti, da su sva tri prva sutivanska upnika vodili matine knjige roenih, postavlja se pitanje (jer tih knjiga nema): kojim su jezikom upisivali krtenja? Ivanovi i Tomaseo pisali su vjero jatno latinskim ili talijanskim jezikom. Da Ivanovi nije obavljao slubu latinskim jezikom, to bi Valiero zacijelo istakao g. 1579. .u svom izvje taju, kao to je rekao za supetarskog popa Liguia: celebrat Missam Illyrico sermone Pr(es)b(ite)r Petrus Liguisich de Poizza, homo annorum 37, ignaris omnino idiomatis et characteris latini. 8 to se tie Tomasea, kao braki plemi, bit e da je, pored svoga materinskog jezika, pozna vao latinski, a takoer i talijanski. Meutim se za Andrijaevia, koji je bio rodom iz Poljica, to ne moe rei, to vie, to ni kasniji upnik Pavi, takoer iz Poljica, nije pisao ni latinski ni talijanski. Stoga mislim, da je u izgubljenoj staroj sutivanskoj matinoj knjizi roenih Andrijaevi biljeio hrvatskim jezikom latinicom ili jo vjerojatnije bosanicom. U vremenskom razdoblju matice roenih, o kojoj je rije u ovoj rad nji, bili su upnici: g. 1622. Ivan Pavi iz Poljica, g. 1644. Juraj Kovljaxti9 (Covglianeo) iz kripa i g. 1656. Ivan Harambai iz Omia, zatim, zbog upranjenosti upe, ekonomi g. 1686. Jerolim Amapace, g. 1692.
7 Spisi o odcjepljenju: Fondazione della Parrochiale, sua Smembrazione ... ibid.. v. ad. 4. . 8 Croatia sacra, ibid., str. 71. 9 U splitskoj knjizi umrlih Liber II. Mortorum Anno 1638-1688 nalazi se biljeka o pokopu sutivanskog upnika Kovliania u crkvi sv. Duje u Splitu: R(everen)do D. Zorzi Couiglianouich 28 prosinca 1655.

15 STARINE

225

Marko Gregorelli i g. 1692. Ivan Drai, iako se ovaj kao upnik ne pot pisuje, a onda upnik Mate Kovai iz Splita, ali za kratko vrijeme t. j . do zavretka ove nae najstarije sutivausike matine knjige u rujnu 1694. Za sve to vrijeme krtavaii su ponekada i drugi popovi, koji su dolazili u Sutivan, bilo dozvolom upnika (kad ga je bilo) ili u vrijeme upranjene upe. Kasniju novu matinu knjigu roenih zapoinje u prosincu g. 1694. novi upnik Ivan Petricio rodom iz Sutivana. Spomenuti Ivan Pavi je prvi poeo upisivanjem u staru maticu ro enih, koja nam se sauvala do danas i o kojoj se govori u ovom natpisu. 0 toni poljikom popu, po redu etvrtom upniku u Sutivanu, ne znamo takorei nita i nemamo nita, osim ove matice i natpisa na njegovoj nadgrobnoj ploi, koja se do g. 1908. nalazila u upskoj crkvi. Do g. 1829. Sutivanu su zakopavali mrtvace u upskoj crkvi i oko crkve. Od spomenute godine mrtvace su poeli pokopavati izvan sela na Brdu, gdje je, nakon kuge od g. 1635., bila sagraena zavjetna crkva sv. Roka, 10 kasnije proirena i nadograena. Kad su g. 1908. poploavali upsku crkvu, izraene su bile nadgrobne ploe, a u grobove se po ko stima 11 nabacalo kamenja, da bi se praznine u grobovima zatrpale do vrha, pak da se tada crkva poploi. Stare nadgrobne ploe bile su odne sene. Neke su bile upotrebljene umjesto plonika uz istoni i juni zid crkve. Meu ovim nadgrobnim ploama nalazila se i ploa s groba Ivana Pavia ispisana naim jezikom. Kako su poslije g. 1908. kia, vjetar i ljudske noge greble po ploi, na pojedinim mjestima slova su bila une koliko manje uoljiva. Ipak sam natpis proitao i objelodanio u pred ratnom splitskom Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku uz parafrazu. 12 Smatrao sam, da natpis spominje g. 1634. (... DCXXXIII I), ali kako Pavi prestaje da unosi krtenja u maticu g. 1636, vjerojatno su u praznom prostoru nadgrobne ploe iza 1633. bile jo dvije uspravne crtice. Poslije spomenutog mog lanka upski ured, odnosno upnik To ma Ivanovi, dao je dii ovu plou sa zemlje kao i jo jednu drugu s
10 Prva pokopana na novom groblju u Sutivanu na Brdu kod crkve sv. Roka 26. kolovoza 1829. bila je Katarina, ena Stiepana Ivanovia od 80 godina, a ki Ante Vidovia iz Bobovia, koji se bio preselio u Sutivan s djecom i enom Lukrecijom rod. Franjola. 11 U jednom grobu mrtvac, neki pop, bio je jo u punom ornatu, ali se to raspalo, im je dunulo. 12 Jutroni Andre, Natpisi u Sutivanu (Bra) sv. 50. Split 1932 str. 348. Natpis {Jai: ... NADVCH BIT SMART SOI JA PAV1CH DON IVAN PRIPRAVIH OVI GROB BVDVCH PAROCHIAN SEBI DA I ONIM CHOJ' I ZA MNO BVDV CHVRATO DOSTOJ'Ni DA ME NE ZABVDV ... SPOMENVT PRID BOXJI ... ILOM CHADA BVDV ...DCXXXIII I "

226

natpisom takoer na naem jeziku iz g. 1633. pak ju uzidao u zid kod crkve g. 1935. 13 Meutim, vremenske je nepogode i dalje tuku i grebu, pak je danas jo tee proitati natpis. * Knjiga roenih, koju je zapoeo Ivan Pavi i koju sam nedavno po novo i detaljno pregledao u zadarskom Dravnom arhivu, ima tvrde vanj ske korice. Formata je 22,5 X 16,5 cm. Stranice su meusobno povezane, ali se slabo dre za korice. Na njima je kasnija ruka napisala
Baptizatorum Baptizatoru ab Anno 1622 ad Anno 1695 L. I. ii$

Ispod je novija ruka nedavno ispisala crvenom olovkom: 1622-1694

Sut' Ivan 14 Bra

Stranice nisu numerirane, ve listovi. Posljednji: list u knjizi ima broj 84. Krtenja su zapisana hronolokim redom, t. j . po danima, mjesecima i godinama. Osim spomenute rukopisne matine knjige u zadarskom Dravnom arhivu nalaze se i druge kasnije sntivanske knjige roenih iz vremenskog razdoblja: 1746-1778, 1782-1812, 1812-1825, 1825-1830, 1830-1860, za tim dva Upisnika roenih razdoblja 18241833 i 18331845. Znai, pre ma mojim preanjim zabiljekaima, da nije stigla u Zadar poslije Dru gog svjetskog rata matina knjiga roenih iz vremenskog razdoblja 1694-1746. 15 *
R.: Nadgrobni natpisi u Sutivanu iz XV11. vijeka Nova doba br. 288, Split 1935. Ovakav oblik naziva ( S u t ' I v a n ) za Sutivan je posve neobian. Nalazimo ga jedino u jednoj pjesmi Matijaevia Karamanea, koju je uputio u Sutivan pjesniku Jerolimu Kavanjinu g. 1709. prigodom vjenanja Elizabete Kavanjin (pjesnikove keri) za Ni kolu Capogrossa. U starijim ispravama (pored talijanskog San Zuanne) dolazi premda su isprave na stranom jeziku! pod imenom Stivano. Danas se obino upotrebljava naziv Sutivan, iako seljani ee upotrebljavaju naziv Stivan. 15 Budui da matine knjige roenih iz razdoblja 1694-1746 nema u zadarskom Dravnom arhivu, a ja sam je nekad pregledao, mogu da ovdje dam njen opis. Na vanjskim tvrdim koricama pie: Baptizatorum L. II. a. Format knjige je 21.5 X 15.5 cm. Listovi su numerirani samo od 1 de 74, a dalji nisu numerirani. Osim toga pojedini listovi su naknadno umetnuti. Navrh prvog lista u sredini su tri vea slova: L. D. S. Kao prvo krtenje na prvoj stranici zabiljeeno je 19. svibnja 1696. krtenje Ante, sina Ivana Marijanovia i njegove ene Kornelije iz splitske dieceze (premda je u knjizi jedno krtenje iz g. 1694. i 6 iz g. 1695). Zbog smrtne pogibelii djeteta krtenje je obavio u kui upnik Ivan Petricio (1694-1698 upnik), i novoroene je umrlo. Drugo krtenje na istom listu je zabiljeio 2. veljae 1699. upnik Frane Pjeroti (upnik
14 13

227

Za vrijeme slubovanja Ivana Pavia najvei dio krtenja zabiljeen je dva puta. Ukupno je od g. 1622. do 1636. zabiljeeno 89 krtenja. e tiri krtenja na drugom listu iz g. 1623. ispisana su bosanicom i talijan skim jezikom, dva krtenja g. 1634. na osmom i devetom listu u manjim etverokutima ispisana su samo hrvatskim jezikom talijanske latinice, a takoer i jedno g. 1632, dok je jedno krtenje na dvanaestom listu kao posljednje u redoslijedu iz godine 1632. ispisano samo bosanicom. Osim toga o jednom krtenju iz g. 1629. samo je zapoeta biljeka naim jezi kom, i to eamo latinicom. Ostala 78 Pavieva krtenja napisana su bo sanicom i hrvatskim jezikom talijanske latinice. Na jedanaestom listu kao i na desetom listu ima nekoliko krtenja od drugih popova, ali samo na talijanskom jeziku. Od toga su na listu 10. tri krtenja obavljena za ivota Ivana Pavia: jedno godine 1635. i dva godine 1636., a zatim jedno godine 1637. i dva godine 1638., i to bez imena popa, koji je krstio. Po slije toga na listu 11. slijedi jo sedam krtenja samo talijanskim jezikom takoer bez oznake popa: jedno iz godine 1638., tri iz godine 1639. i tri iz godine 1640. Na iduem dvanaestom listu nalazi se est Pavievih krtenja bosanicom i naim jezikom talijanske latinice: dva iz g. 1631. i pet iz g. 1632 a zatim posljednje ve spomenuto samo bosanicom. . Jedna od karakteristika zabiljeaka na talijanskom jeziku je u tome, da su se brojni Boievii pretvorili u Nadale. Od 78 Pavieva krtenja, koja je ispisao dvaput naim jezikom (bosanicom i latinicom), est ih je iz ,. 1622., etiri iz ff. 1624., dva iz #. 1625., deset iz g. 1626., sedam iz g. 1627., tri iz g. 1628., dva iz g. 1629., devet iz g. 1630., osam iz g. 1631., pet iz g. 1632., etiri iz g. 1633., pet iz . 1634., deset iz g. 1635. (godina, kad je harala kuga!) i tri iz g. 1636. to se tie g. 1636. vjero jatno je to godina Pavieve smrti, ali jer nema starih knjiga umrlih (one poinju tek od g. 1776.), ne moe se dokazati godina njegove smrti dru gaije ve samo time, to je g. 1636. obavio tri krtenja, a poslije nijedno. Meutim moe se samo pretpostavili, da je bolovao i kasnije due vre1698-1743), rodom iz Donjega Humca. To je zato, to su krtenja biljeena alfabetskim redom krtenikova imena pa su godine izmreane. Poslne Pierotia upnik je bio imun Palavri (1743-1781 rodom iz Jelse). Kumovi su bili znatnim dijelom iz Splita, iako nije svaki put o tome notirana biljeka: Jeroltm Kavanvn (u vremenskom razdobliu 1695-1712), njegova g e na Perina (i7meu 1702 i 1725), njihova ki Elizabeta (1704-1732). njen mu Nikola Capogrosso (1715-1725). njegov sin Jerolim CapogrossoKavanjin (1732-1746) i sestra mu Perina (1724), zatim Modro, Natalii (drugi istog prezimena su iz Sutivana), Bergeljii, Tesollati, Marijanovii (comes Hieronymus Oianco, ena mu Marina i njegova sestra Ana) i t. d., a takoer i iz raznib drugih naselja, na pr. iz Poljica: Vladievi, Sinovi, Kraguievi i Filitoovi iz brakih sela i liz drugih naih mjesta: Starigrada, Visa. Korule Trogira, Reke, Komie, Hvara, Jelse, Cavtata, Zadra, Senja, Katel Kambelovca.Kotora, Stoliva. Porea i dr. Zau uje znatan broj novoroene diece krtenih obinom vodom kod kue zbog smrtne opasnosti (ukupno 50), od koiih su neka iza krtenja umrla. Krteno je g. 1696. ukupno 13 diece, g. 1697. 5. 1698. 6, 1699. 9, 1700. 11. 1701. 9, 1702. 12, 1703. 7, 1704. 15 1705. 10. 1706. 6. 1707 9, 1708. 8, 1709. 9, 1710 , 1711. 5, 1712. 9. 1713. 7, 1714. 3, 1715. 5, 1716. 8, 1717. 5, 1718. 9. 1719. 10, 1720. 8. 1721. 12. 1722. 18. 1723. 13, 1724. 25, 1725. 12, 1726. 14, 1727. 8, 1728. 17, 1729. 17, 1730. 12, 1731. 16, 1732. 16, 1733. 6, 1734. 8, 1735. 15, 1736. 15, 1737. 11, 1738. 8, 1739. 13, 1740. 7, 1741. 16. 1742. 10. 1743. 10, 1744. 4. 1745. 14 i 1746. 12.

228

mena, pa su ga zamjenjivali drugi neimenovani popovi. Meutim tada bismo na nadgrobnoj ploi jasno proitali na primjer g. 1640., odnosno bila bi drugaije zabiljeena godina. Svakako jedno je sigurno, da nije umro od kuge g. 1635. Vjerojatno je bolovao u toku g. 1635. i g. 1636., pak ga je zato zamjenjivao drugi, moda mlai pop. Taj ili nije znao ili nije htio pisati bosanicom i na srpskohrvatskoni jeziku latinicom, bilo po svojoj volji ili po neijem nareenju, ve je pisao samo talijanskim jezikom. U tom pogledu interesantan je sluaj kod Pavia. On je, ne znam po ijoj inicijativi, pokuao g. 1623. pisati talijanskim jezikom, te je tako ispisao etiri krtenja, ali je kasnije do smrti nastavio po svojoj staroj navici, te je i na nadgrobnoj ploi dao urezati natpis na naem jeziku. Nain, kako je Pavi sastavljao zabiljeke o krtenjima, koja je obavio, moe se vidjeti iz nekoliko primjera: 1) 1622 na dan deset i deset Zugna Charstih syna Gerolima Yercieha i bi mu ime luan materi Gate cum Aluis Boxichieuich, a cuma lucre Perina Ja don iuan Pauich (Ovo je ujedno prvo krtenje uneseno u ovu knjigu). 2) 1624 giugna na pet Charstih syna giugia tomasicha i bi mu ime Paual materi Gate cum Iua Barsatich cuma Zabetta Jurinouicha Ja Domiuan Pauich Gurat u to vrime. (Na drugom listu) 3) 1625 na deset Agusta Charstih cheher Petra Jurinouichia i bi gioy ime Niculeta materi Zabetta cuiv Aluis Boxichieuich a cuma Zabetta xena Paula Balarinouichia Ja Domiuan Pauich (Na treem listu) 4) 1626 na dua Genara Charstih sina tomasa chablarouichia i bi mu ime Ilia materi Gate cum Juliij Bencouich a cuma ete Basichia Ja Do miuan Pauich (Na treem listu) 5) 1626 na osamnaest maxa Charstih sina Micule Starceuichia i bi mu ime giurarij a materi Gate cun Petre Boxichieuich i Frane Sabastianouich cuma uete Boxichievich Ja Dom.11 Pauich. (Na treem listu) 6) 1628 na pet zugna charstih sina Juana giutargnichia i bi mu ime Petar, materi anna cun Guer. Guerini cuma Mare Aluisoua Dom:11 Pauich (Na petom listu) 7) na osam 7bra 1631 Ja Dom. n Pauich Curat Charstih franu chchier giurgia Juanouichia i gniegoue Gate eha bi rogiena na pet 7.bra cun gierolem Boxichieuich a cuma Mare Aluiseva. (Na sedmom listu) 8) na petnaest 8.bra 1631 Ja Dom.n Pauich curat Charstih sina mattia Viccha giubetichia i giegotfe Gate ehi bi rogien na deset 8.bra cun Petar Boxichieuich a cuma uete Boxichieuichia.
229

(Na sedmom listu) 9) Addi 18 xbre 1632 Ja domiuan Pauich curat Charstih maru chier Gerolima giurinouichia i xene gniegove lucre cuum fabian sabastianouich a cuma dome gnegoua . (Na osmom listu) 10) Adi 28 T.bre 1634 Ja domiuan Pauich Charstih cchier maru Juana sirotcouichia i xene giegove xiue cuum frane Boxichieuich a cuma uete Boxichieuichia. (Na devetom listu) 11) na parni X.bre 1631 Ja Dom. Pauich curat Charstih sina Petra Juana Luxichia i gniegove lucre cun Petar Boxichieuich i uete Boxihieuichia (Na dvanaestom listu) 12) na dan deset i pet Arpiia 1632 Ja Dom. n Pauich curat Charstih sina Giugia Francisca luanouichia i xene gniegoue frane cunn Don Gierica Boxichieuich i Guerin Guerini i uete Boxichieuichia. (Na dvanaestom listu) Uz neke zabiljeke o krtenju nacrtan je krii, to treba da znai, da je novoroene umrlo, jer slino postupaju kasnije kroz matine knjige roenih i drugi popovi, ponekad uz napomenu, da je dijete polo u nebo. Takav je sluaj na primjer 20. travnja 1630. (novoroene Petar Jutroni), 13. sijenja 1631. (novoroene Marko Lu'ki) i 18. listopada 1633. (novoroene Franka Linkani). Iz gornjih citata se vidi, da su na dvanaestom listu zabiljeena krtenja iz g. 1631. i iz g. 1632. Prvo krtenje na dvanaestom listu iz g. 1631. ima datum od 15. studenoga, a posljednje na istom listu je od 8. rujna 1632. Meutim posljednje krtenje na sedmom listu je od 15. listopada 1631., a prvo na osmom listu od 10. rujna 1632. Znai, da je Pavi pisao na slobodnim listovima, koje je kasnije netko drugi uvezao i pri tome po greno smjestio sadanji dvanaesti list. Na to donekle upuuje dalji list, dakle trinaesti po redu, ali koji je numeriran kao petnaesti i poinje go dinom 1644. To znai, da su se prije uvezivanja izgubila dva lista i da je - moda za vakantne upe - bilo krtenja i od g. 1640. do g. 1644., ali zabiljeaka o tome sada nema, jer su se oito nalazila na njima t. j . na izgubljenim dvjema listovima.
*

Godine 1644. novi upnik je Juraj Kovljani (Couglianeo) iz kripa curato eleUo, Intestacija na trinaestom po redu (odnosno numeriranom petnaestom) Mstu glasi: Jn noe Xpi Amen. Adi 3 ottobre 1644. Odmah na prvom krtenju 3. listopada; kao kumovi su zapisani Anibal Nadali i Viktorija Nadali, prema tome Boievii se odsele piu samo prezime230

 Nadali. 16 Neiki su iz Splita, a neki iz Sutivana. Potankosti o popu Jurju Koljaniu u njegovu rodnom mjestu kripu nema, jer kripska ma tica krtenih poinje tek od g. 1630., 17 a u knjizi umrlih u Splitu, gdje je umro g. 1655. nije oznaeno, koliko mu je bilo godina, ve samo da je pokopan u crkvi sv. Duje 24. prosinca: R(everen)do D. Zorzi CouigManouich da Brazza di S. Zuanne. Poneko krtenje, upnikovom dozvolom, obavili su u Sutivanu i razni drugi popovi: g. 1644. natpop Juraj Mratini, g. 1645. Matej Radievi, g. 1650. Jerolim Nadali i g. 1650. Valerij Nadali. Meu kumovima je bio ovei broj iz Splita (pored lanova porodice Nadali): g. 1645. Franceskina, ena paron Ivana Modro (takoer g. 1646., 1649., 1650., 1651.),
16 Jedan Natali (Jakov) jo je g. 1505. gradio kuu u Sutivanu. Kasnije, vjerojatno pri kraju XVI. st., jedna grana splitskih Nadalija stalno se naseljava u Sutivanu, te su bili primljeni u vlasteosko Vijee otoka. Kao takav mogao je oko g. 1657. imun Nadali biti izabran za soprokomita brake galije, a Bozo Nadali g. 1637. za mjesnog suca. Nadali su bili Boievii, vjerojatno porijeklom iz Poljica. 17 Najstariju matinu knjigu kripa nisam naao u zadarskom Dravnom arhivuBudui da sam je nekad pregledao, dajem ovdje njen opis: Format je 29,5 X 10,3 cm. Nema gornjeg dijela korica, ali postoje ostaci korica, kao i korica na kraju knjige. Prvi i drugi list je pri dnu poderan. U vrhu prvog lista je krtenica nejasno ispisanog Antievia vjerojatno iz g. 1632. Pri dnu pie:

Morti dal 1628-1678 Nati dal 1630-1699 Matrimonii 1620-1675 Cresimati -1645 Nie udesno crvenom olovkom je ispisana rimska brojka 'III. Na odlomljenom dijelu je tintom napisan broj I. Na poleini prvog lista poinje zabiljeka o krtenju, kratka i slabo itljiva. Na istom listu je zabiljeeno 12 umrlih. Prva dva lista su dijelom poderana. Odnosi se na godinu 1628. Tek trea osmrtnica Marka Ante Antievia je itljivija, ali bez datuma, dok etvrta nosi datum jasno ispisan: 19. travnja 1628. Knjiga je pisana latinskim i talijanskim jezikom. Prema natpisu na prvom listu u istoj knjizi uvezani su i svesci ne samo matica umrlih, ve i roenih, vjenanih i krizmanih. U matici o umrlima zabiljeeni su Kovljanii ovako: g. 1628. Anna Couglianich, g. 1640. Margarita, ena Grge Gouglianich, g. 1647. Viktorija, ena kapetana Nikole Couglianich od 34 godine, g. 1647. Matej Couglianeus od 78 godina i Nikola, sin Petra Coulianei, g. 1649. Katarina, famula kapetana Frane i Nikole Coulianei od 30 godina, g. 1653. P e t a r Couglianeus i Nikola Couglianeus; iz matice krtenih zapisao sam ove Kovljanie: g. 1631. kum Nichollo Couiganich, g. 1631. kum pop Goane Couiganich, g. 1632. kum pop loanne Couiglanich, g. 1633. i g. 1634. Niiceolaus Coulianich, g. 1633. krtenik Mate, sin Nikole Coulianich i Katarina, ki kapetana Nicolai Coulianich. g. 1634. kuma Viktorija, ena Nikole Coulianich q. D(omi)m Tomasij, g. 1634. Nikola Coulia nich, sin Mate, g. 1635. krtenik Frane, sin kapetana Nikole Couglianich i kuma Marg(ari)ta Couglianich, g. 1641. Petrus Coulianeus ; g. 1636. kum Juraj Coulianeus i kuma Antoulja, ena Capitanij Nicolai Coulianich, g. 1637. pop Ivan Coulianich, kum Nicolaus Coulianeus q. D. Tome i Margarita, ki Mateja Coulianich, krtenik Juraj, sin Nikole Coulianich i ene m u Viktorije (ovaj Juraj je premlad da bi mogao biti g. 1644. upnik), g. 1640. kum Capt. Fran. Coulianich i kuma Hieromma Coulianich, g. 1642. kum Nicolai Couglianei, kum Petrus Coulianeus, Victoria Coulianea i Frane Couglianich Gub(ernato)r i t. d. U poetku je samo Koviljani, Kovljani ili Kovijami, a kasnije dolazi pored tog oblika, jo i romanizirani oblik porodice; iz ma tice vjenanih zabiljeio sam ove Kovljanie: g. 1631. svjedok Hier. Coulianich, g. 1643. svjedok Nicola Coulianeo, g. 1645. udavaa Franka, ki capitanei Coulianei, g. 1646. svjedok Nicolao Coulianeo, sin Marka. g. 1660. kum Giorgio Coulianeo i t . d.

231

g. 1648. (i 1652.) Marko Kavanjin i Anica Milosevic, g. 1648. paron Ivan Modro, g. 1649. Nikola, sin paron Ivana Modra (takoer g. 1650), g. 1651. Marijeta Kavanjin, g. 1654. Frane, sin Marka Kavanjina, g. 1650. i g. 1652. gubernator Janko Marijanovi, g. 1651. i g. 1652. kapetan Fra ne Marijanovi i g. 1652. Ana ena Janka Marijanovia. Ima Spliana i meu krtenicima kao na pr. g. 1649. Olimpija, ki metra Krste Bizaca, ali su zabiljeeni poneki iz drugih mjesta, na primjer g. 1648. kapetan Ante Stipanii iz Omia. Iz Poljica su vjerojatno porijeklom (naime, ne stoji uvijek pored imena oznaka porijekla) g. 1646. krtenik Nikola, sin Frane Sirotkovia, g. 1647. krtenik Katarina, ki Ivana Sirotkovia, a g. ,1647. krtenik Ivana, ki Frane Sirotkovia (ali odmah umrla), g. 1648. kuma Jelena, ena kapetana Pavia, kum Ivan Sirot'kovi, krtenik Ivan, sin Pavla Pavia i ene Jelene, te Jelena, ena kapetana Nikole Pavia, g. 1650. krtenik Margarita, ki Frane Sirotkovia i ene Diane. Na nu meriranom listu 21. zabiljeeno je 26. oujka 1651. krtenje Jerke figliola di Turchi adulta. U pojedinoj godini nije bio isti broj krtenja, prema tome ni raanja, g. 1646. bila su tri krtenja, g. 1645. dvanaest, g. 1646. sedam, g. 1647. osam, g. 1648. dvanaest, g. 1649. est, g. 1650. sedam, g. 1651. devet, g. 1652. jedanaest, g. 1653. sedam, g. 1654. etiri i g. 1655. etiri. Ukupno od g. 1644. do g. 1655. u vrijeme Kovljania, bilo je 90 krtenja. * Poslije Kovljania g. 1656. javlja se kao upnik Ivan Harambai parocho Castri S. Joannis. Prema biljeci u sutivanskom upskom uredu, Harambai je bio iz Omia. To se moe utvrditi i na osnovu drugih Harambaia, uz kojih je ime zabiljeena u matici napomena, da eu iz Omia. Iste godine, kad je postao upnik, potpisuje 18. studenoga 1656. predstavku, 18 kojom braki upnici ustaju protiv zahtjeva povjerenika Puka, da pop i njima u crkvi prui na klupi pae i tamjan odmah nakon to je dao sucima, jer upnici pero non potendo noi assentirvi alia delta novit, ne derogar all'antica consuetudine, ma dovendo osservarla, come anco li pubblici ordini, che proibiscono l'innovazione, contradicemo con questa scrittura ... Kao i ostale eutivanske upnike i Harambaia su ponekada, njegovom dozvolom, zamjenjivali drugi popovi: g. 1664. Mate Radievi iz Donjega Humca, g. 1670. Marko Modro i g. 1677. Ivan Berkovi.
18 Ciccarelli Andrea, Ossegazioni sull'isola della Brazza e sopra quella nobila, Vene cija 1802., str. 302-303. Predstavku (g. 1656) potpisali su tadanji braki upnici ovim redom: Pavao Biliceo (Biliei, krip), Dinko de Dominis (Dol), Jerolim Vranjican (Gornji Humac), imun Cerinec (natpop, Nereia), Jerolim Jakie (Supetar), Vale Nadali (Mirca), Ivan Harambai (Sutivan), F r a n e Biliiceo (Biliei, Milna), Mate Ra dievi (Donji Humac), Ivan Vuscovizio (Vukovi, Puia) i fratar Toma Florio (preanje prezime vjerojatno Marinkovi, Bol). Prema ovom popisu nema potpisa jedino upnika iz Postira.

232

U dijelu matice krtenih, koja se odnosi na vrijeme upnikovanja Iva na Harambaia, poslije lista 40. slijedi list 42., to znai, da ovdje ne dostaje jedan numerirani list: 4 1 . Tako isto iza lista 49. dolazi list 52., a to znai, da nedostaju dva lista: 50. i 51. Osim toga, ponavlja se nume racija lista 70. Vremensko razdoblje Harambaia obuhvata u sutivanskoj matici roenih od numeriranog lista 26. do lista 74. Poslije 3. kolovoza 1684., kad je krten Grgo, sin Frane Jutronia iz Donjega Humca i njegove ene Margarite, u matici biljei krtenja dru ga ruka, ali slijedi i dui prekid. Uz datum od 29. sijenja 1686. samo je nedovrena biljeka o krtenju, koje je obavio pop ekonom Petar Goji. Redovito zapisivanje ee nastavlja tek na numeriranom listu 77. godine 1689. Prema tomu nedostaju numerirani listovi od broja 74 do ukijuno broja 76, odnosno dva lista, koja su bila numerirana prije uvezivanja u knjigu: 75 i 76. Vei je broj kumova iz Splita (pored nekih Nadalija, dok su drugi N. stanovnici Sutivana): g. 1656. Bartol Capogrosso (takoer g. 1669. i g. 1679.) i Dinka, ki paron Ivana Modro, g. 1659. Ana Zanardi, g. 1661. mistro Frane Macanovi, Frane Kavanjin (takoer g. 1669., 1670., 1673., 1675., 1679.), g. 1662. Jerolim Kavanjin (takoer g. 1664. i 1684.), g. 1663. Doktor Jerolim Kavanjin (takoer g. 1682.), g. 1664. Margarita ena Ivana Vinovia, g. 1665. Frane Modro, Ivan Alberti (takoer g. 1674., 1675., 1676.) i Ivan Modro, g. 1667. kolunel Frane Mariani, klerik Simun Kavanjin, Ivan Mindoljevi (takoer g. 1668.), Frane de ie, sluga kod brae Kavanjin i Jerka Mariani, ki kolunela, g. 1668. kolunel Frane Marijanovi, Jerolim Marijanovi i Marko Modro (takoer g. 1679.), g. 1669. Jerka Marijanovi, g. 1670. Dunata Modro (takoer g. 1674., 1682.) i Jerka Mariani, g. 1672. Anel Maderni, g. 1673. Nikola Mariani maggior, g. 1674. conte i kolunel Frane Mariani, Dunata, ena Frane Modre, Nikoleta Glavi, g. 1675. Katarina Geremia, g. 1676. Ivan Filipovi, g. 1677. Marijeta Kavanjin i Margarita Glavi, g. 1679. Lovro Capogrosso i g. 1681. Ana Kavanjin. Spliana ima i meu krtenicima: g. 1657. irukrecija i g. 1665. Franka, keri metra Frane Zanardija, g. 1661. Ivan Stjepan, g. 1664. Nikola i g. 1667. Frane, sinovi metra Petra Klapaniia. Takoer iz ostalog Braa i iz drugih naih predjela ima kumova i krtenika. Budui da je pop Harambai iz Omia, dolazilo je i vie Omiana: g. 1656. kuma Jelena Harambai i Ante Harambai (takoer g. 1659., 1662.), g. 1658. kum kapetan Nikola Marinovi, g. 1659. kuma Klara, kapetana Nikole Marinovia, g. 1662. kuma Diana Harambai, ki Petra, g. 1665. krtenici Baldasar i g. 1667. Petar, si novi Ante Harambaia i ene Margarite i g. 1679. kum Baldasar Ha rambai i g. 1674. kuma Margarita Harambai, ena pok. Ante. Ima takoer i Poljiana, od kojih su neki ve samo porijeklom iz Poljica,: g. 1656. kuma Betina Pavi, g. 1659. (i g. 1662., g. 1663.) kuma Kate Borovi (g. 1660. kao sluavka popa Jerolima Nadalija), g. 1662. krtenici Stjepan i g. 1663. Grgo, djeca Kune Sirotkovia, g. 1662. krtenici Petar i g. 1664. Katarina, djeca Frane Poljicana i ene Barbare, ig. 1664. (ta233

koer g. 1666. i g. 1675.) kum Nikola Vladievi, krtenici g. 1668. Kate, g. 1670 Ivanka, g. 1673'. Ante, g. 1677. Felice i g. 1681. Nikola, djeca Lovrc Vuladislavia i ene Margarite ro. Gligove, g. 1670. Katarina Vuladislavi (iz Sulivana), g. 1671. kuma Margarita Vladisavi, g. 1677. kuma Margarita Vladievi Lovrina, g. 1677. kuma Katarina Vladisavi i kum Nikola Vladisavi (takoer g. 1682.). Isto tako ima kumova i krtenika iz drugih mjesta izvan Braa: iz Prnja (kum g. 1657. Toma Juroni Pe trov), iz Kotora (kum g. 1617. patron Nikola Leventi), iz Jelse (krtenik g. 1660. Magdalena, ki Ivana Miljevia), iz Hvara (kuma g. 1663. Vienca Fasenea), iz Katela (kuma Margarita Girii) i nekoliko od t. zv. novog stanovnitva (g. 1657. kum Juraj Babi iz Slimena, g. 1659. krtenik Ivan, sin Mihovila Babica, g. 1672. krtenik Magdalena, ki Mate Keljevia i g. 1670. krtenik Mihovil, sin Marka Periia). Iz Ita lije su samo kumovi: g. 1664. Livia, ena paron Lazara Quintavala iz Murana, g. 1661. Bovarelli iz Ferare i moda g. 1667. slikar Napoli. Me utim upada u oi poveani broj vanbrane djece: g. 1657. Pietro figliolo illegitimo del S. Fran(ces)co Petricio et di Anna Puctina da Cattaro sua amica et serva, g. 1659. Mandalena figlia illegitima naturale di S. Doijmo Petricio et Margareta sua amica, g. 1661. Romualdo e Pietro fi gliolo illegitimo e naturale delF ill(ustrissi)mo Signor Conte Felice Bo varelli da Ferara et di Madonna Giacobina Zanardi da Spalato sna amica, g. 1661. Matteo figliolo illegitimo naturale del Signor Francesco Mariani et di Margarita sua serva di Spalato, g. 1661. Mandalena filia illegitima naturale di Signor Steffano Nadali et di Anna Bilovinovich sua amica, g. 1664. Margarita figlia illegitima naturale di Anna serva del Signoir Governator Gianco Mariano vich cuius Patrem ignoro, g. 1671. Domenica figliuola non legitima naturale di Signor Marco Modro et di Mandalena Bilovinovich sua amica, g. 1673. Dorotea figliuola illegitima naturale di Signor Marco Modro et di Petronilla serva et sua amica, g. 1676. Thomaso figliuoio non legitimo naturale di Pietro Paulovich di mistro Zuanne Cingano dalla Citta di Stagno et di Petromlla sua amica, g. 1677. Margarita figliuola non legitima se ben naturale di Cap. Nicolo Rudeglich da Castelli e' di Cattarina sua amica, g. 1678. Olimpia figliuola illegitima naturale di ms Valerio Zuannich q. Francesco e di Orsola sua amica, g. 1680. Giovanni figliuoio illegitimo naturale di Domino Pietro Petricio et di Orsola Bilovinovi sua amica, g. 1681. Cuzmana figliuola illegitima naturale di Domino Valerio Nadali et di Mandalena sua amica, g. 1684. Giovanni figliuoio illegitimo naturale di ms Girolamo Luxich di ms Zuanne et di Mandalena sua arnica. Spominjem jo slikara Napolija. O njemu su ove zabiljeke: 13. oujka 1667. kum Signor Matteo Napoli Pitor, 13. kolovoza 1674. kum Signor Mistro Matteo Napoli Pitor, i 1. veljae 1677. krtenik Pietro, figliuoio ... di mistro Mattio Napoli et di Madonna Mandalena giugali. (Osim toga, sauvala se i oporuka, koju je dao napisati Matteo Ottone M. Napoli 22. studenoga 1678., kojom je upskoj crkvi ostavio neku svoju sliku, koja da prikazuje Gospu.)
234

Godine 1659. (8. lipnja) zabiljeen je prijelaz iz muslimanske na kato liku vjeru i tom je prigodom krtena: Anna Turca catechizata de Ordine dell' Iliustrissimo e Keverendissimo Monsignore Vicenzo Milani, vescovo di Leina. Kumovi su bili: Nobil homo Iliustrissimo Signor Lorenzo Pizzamano et Signora Chiara Marianovich del Signor Cap. Nicolo D'Almissa. U ovom vremenskom razdoblju (ne uzimajui u obzir nestale listove) bilo je: g. 1656. deset krtenja, g. 1657. sedam, g. 1658. etiri, g. 1659. petnaest, g. 1660. sedam, g. 1661. devet, g. 1662. deset, 1663. sedam, g. 1664. jedanaestog. 1665. deset, g. 1666, tri, g. 1667. etrnaest, g. 1668. devet, g. 1669. etiri, g. 1670. deset, g. 1671. deset, g. 1672. deset (i jed no nesvreno ispisivanje), g. 1673. deset, g. 1674. etrnaest, g. 1675. est, g. 1676. sedam, g. 1677. etrnaest, g. 167fr. etrnaest, g. 1679. osam, g. 1680. dva, g. 1681. dvanaest, g. 1682. sedam, g. 1683. osam. Za god. 1684. ne donosim broj krtenih, jer je u toku godine nastupio prekid. Prema tome od g. 1656. do ukljuivo g. 1683., zapisano je na postojeim listo vima matice roenih ukupno 252 krtenja. * JNa listu 77. i 78. godine 1689. od 1. kolovoza vodi zabil jeke o krte njima i krsti pop-ekonom Jer'ko Amapace (Ljubomir?). Godine 1689. bilo je 7 krtenja. Ve na poleini lista 78, pie nova ruka, i to kratko, kao da je obino popisivanje. Poinje odmah od vrha lista: Adi 12 Febraro 1690. Zapisuje pop-ekonom Marko Gregorelli. Njega nasleuje 1692. Ivan Drai. Godine 1693. krsti kanonik Petar Nadali (27. rujna), a 4. prosinca jedno krte nje je obavio nadpop Ante Filippi, koji je takoer i 19. veljae krstio jedno dijete (Margaritu, ki Boe Nadali i ene Lukrecije). Na listu 84. godine 1693. Nadali je zapisan kao d,e Natalibus (4. pro sinca): Alojzije, sin Spetabilis Dni Joannis de Natalibus. Vanbrana su djeca: g. 1690. Ivan, sin Jerolima Petricio i Katarine Morlako i Jer'ko, sin gospodina Janka (Marijanovia) i ... (nejasno) iz Nereia, a g. 1693. Anka, ki gospodina Janka Filippi i Margarite Sirotkovi. Godine 1690. zabiljeen je jedan prijelaz na katoliku vjeru: 6. lipnja Pietro filg(iuo)lo di Antonio chiam(a)to Samarich fatto chistiano preso per schiavo quando furotio prese Duare, a di Moglie Cattarina f batezato da me D. Marco economo di S. Zuanne. * U ovo vremensko razdoblje, od g. 1690. do g. 1693., bilo je ukupno 52 krtenja: g. 1690. bilo je 16, godine 1691. bilo je 8, godine 1692. bilo je 17 i godine 1693. bilo je 11 krtenja. Sva ova krtenja ispisana su na poleini lista 78. i na listu 79. do lista 84. Pri kraju rukopisne knjige roenih, o kojoj je ovdje bilo govora, javlja se u zapisima o krtenjima novi mjesni upnik Matej Kovai iz Splita: Mattheus Kouacich, Parocho Loci S. Joanis Brachie Sacerdotes diocesis 235

Spalatenses. Za njegova upnikovanja jedno krtenje je obavio pop Pe tar Vuladieali (vjerojatno: Vladislavi), ali je zabiljeku o krtenju sve jedno napisao upnik Kovai uz primjedbu, da pop Petar ne zna pisati na talijanskom jeziku: R. D. Mattio curato scrissi + . n o n saper esso . Pietro scrivere italiano. Posljednje krtenje je zapisano 21. rujna 1694., Antonio figliuolo di Nicolo Glubetich, et di consorte Lucretia f battezato da me D. Mattio Gouacich Curato Conipari furono Eccel(lentissi) Sig(no)r Dr. Giorolimo Cauagnini et la Sig(no)ra Nicoletta Nadali. Meutim, kako stariji natpis na koricama oznauje, da su krtenja biljeena do g. 1695., moglo bi se pretpostaviti, da nedostaje jo neki list, ali uz minimalnu vjerojatnost, jer druga slijedea stara knjiga matica roenih sadri i jedno krtenje od 28. prosinca 1694., denk je prvo od g. 1695. datirano 12. sijenja.

236