IZBORI I IZBORNI SUSTAVI y IZBORI ozna avaju postupak u kojem svi dr avljani neke dr ave, koji imaju prav

o glasa, biraju svoje politi ke predstavnike. y Izbori u demokratskim dr avama moraju zadovoljiti nekoliko kriterija da bi bil i prihva eni: Moraju biti tajni odluka bira a ostaje nepoznata drugima Moraju bi ti op i svi dr avljani mogu birati i biti birani (bez obzira na spol, vjeru, ras u, naciju) Moraju biti jednaki svaki bira ima jedan glas Moraju biti izravni izm e u bira a i njihovih predstavnika nema posrednika Moraju biti kompetitivni mora postojati vi e razli itih stranaka koje se natje u za glasove bira a Polukompeti tivni izbori na izborima je vi e stranaka, ali vladaju a stranka ima dominantnu ulogu, pogotovo u medijima i pristupu financijskim sredstvima, npr. Rusija Nekompetitivni izbori provode se u diktaturama, a odlikuje ih nepostojanje konkur encije, npr. Rumunjska u vrijeme vladavine Ceausesca y BIRA KO PRAVO: a) AKTIVNO mogu nost biranja svojih kandidata s izbornih lista b) PASIVNO mogu nost kandidiranja na izborima - u Hrvatskoj se izborno pravo stj e e s navr enih 18 godina y IZBORNI SUSTAVI skup pravila prema kojima se provode neki izbori y Vrste: 1) V E INSKI IZBORNI SUSTAVI: a) SUSTAV RELATIVNE VE INE dr ava se podijeli na velik broj izbornih jedinica i u svakoj od njih se bira po jedan zastupnik. Svaka stranka predla e po jednog ka ndidata, a pobje uje onaj koji je osvojio najvi e glasova (SAD, Kanada, Velika B ritanija) - ovaj sustav poti e smanjenje broja politi kih stranaka, vodi do dvos trana kog sustava b) SUSTAV APSOLUTNE VE INE dr ava se tako er podijeli na onoli ko izbornih jedinica koliko se zastupnika bira. Svaka stranka predla e po jednog kandidata, a izabran je onaj koji dobije apsolutnu ve inu (50% + 1 glas). U pra vilu se ovi izbori moraju ponavljati jer rijetko tko dobije toliko glasova. - u ponovljenom glasovanju sudjeluju kandidati koji su dobili najvi e glasova u prvo m krugu (naj e e prva dva) i izme u njih se izabere kona ni pobjednik (Francuska ). - Nedostatak ve inskih sustava: mogu a je parlamentarna pobjeda stranke koja nij e dobila ve inu svih glasova na izborima 2) RAZMJERNI ILI PROPORCIONALNI SUSTAV izbori za Hrvats ki parlament, tipi ni su razmjerni izbori. Hrvatska je podijeljena u 10 izbornih jedinica (s podjednakim brojem bira a) i u svakoj se bira po 14 zastupnika u Sa bor. Politi ke stranke za svaku izbornu jedinicu predla u listu kandidata. Na iz borima bira i mogu zaokru iti broj ispred strana ke (ili neovisne) liste. U skla du s udjelom u glasovima bira a, stranka dobiva odre en broj mandata u parlament u. Ovaj izborni sustav predvi a i tzv. Parlamentarni prag da bi stranka u la u p arlament mora dobiti propisan minimalan broj glasova (2-7 %); Austrija, Italija Nedostatak razmjernog sustava: iako osigurava sudjelovanje ve eg broja stranaka u vlasti, koalicije ponekad dovode do usitnjavanja politi ke scene i nestabilnos ti itavog sustava. 3) KOMBINIRANI IZBORNI SUSTAV mje avina razmjernog i ve insko g tipa izbora (Njema ka)

Utvr ivanje izbornih rezultata izborni proces nije zavr en samim inom glasovanja jer te glasove treba pretvoriti u zastupni ka mjesta u parlamentu Ve inski sust avi tko je osvojio ve inu ulazi u parlament Razmjerni postoje mnogi na ini prera unavanja glasova u mandate. U Hrvatskoj se koristi D`Hondtova metoda koja pone to favorizira stranke s ve im brojem