1.

SISTEM

A)ŠTO JE SISTEM?

RIJEČ SISTEM dolazi od grčke riječi “systema” što znači sklop, poredak, sustav.

NAJOPĆENITIJE SISTEM SE DEFINIRA kao cjelina sastavljena od dijelova ili kao

entitet odijeljen od svoje okoline. Oba pojma rabe se kumulativno, dakle na sistem se
istovremeno gleda kao na cjelinu s određenom unutarnjom razvedenošću u njezinim dijlovima
ili elementima, i kao na cjelinu (entitet) različitu od svoje okoline i u određenom odnosu s
njom.

B)ZNAČAJKE I IMPLIKACIJE POJMA SISTEMA

Implikacije sistema su:
- opća povezanost,
-kontigentnost i
-dinamika suprotnosti.
POVEZANOST-SISTEM JE CJELINA SASTAVLJENA OD DJELOVA KOJI SU
MEĐUSOBNOPOVEZANI.POVEZANOST TIH DJELOVA,TE SISTEM KAO ENTITET U
ODNOSU PREMA OKOLINI IMPLICIRA POVEZANOST PREKO GRANICA SISTEMA
(NPR.TVORNICA KAO SISTEM FUNKCIONIRA U MEĐUSOBNOJ POVEZANOSTI
RADNIKA,POVEZANO JE S DOBAVLJAČIMA,POTROŠAČIMA,RAZNIM SLUŽBAMA S
CJELOM ZEMLJOM I SVJETSKIM TRŽIŠTEM)

KONTINGENTNOST-ODNOSI SE NA POVEZANOST KOJA MOŽE BITI DRUKČIJA,U

DRUGOM MJESTU ŠTO ZNAČI DA OVISI O OKOLNOSTIMA(NPR.SLOŽENOST SVIJETA
DOBRIM DIJELOM IZVIRE IZ KONTINGENTNOSTI ODNOSA U NJEMU KAO I
NJEGOVA PROMJENJIVOST.)

DINAMIKA SUPROTNOSTI-sastoji se u tome da elementi koji su međusobno povezani u

sistemu imaju istodobno toliko samostalnosti da se mogu identificirati kao elementi.(radnici u
tvornici stječu nova znanja,prelaze na drugo RM,razvijaju nove interese...

1
2.REŽIM POLITIČKE UPRAVE

A)KARAKTERISTIKE

Koncentrira politički utjecaj u samoj upravi, odnosno u vrhu nekog upravnog resora
(vojsci, policiji) ili u posebno formiranim tijelima, odnosno imenovanim funkcionerima
na čelu cijelog upravnog sistema.
Takve situacije nisu normalne, nego iznimne, pa neki ustavni tekstovi predviđaju
mogućnost izvanrednih stanja.

B)U KOJIM SE SREDINAMA TAJ REŽIM POJAVLJUJE

1. U sredinama gdje je prisutna karizmatska politička uprava (pr. Njemačka –

ujedinjenje 300 njemačkih kneževina u jedinstvenu državu realizirala je vojska
na čelu za željeznim kancelarom Bismarckom).-Njemačka u doba Bismarcka
2. U doba kriza tj. izvanrednih stanja (npr. ratova) – u situacijama kada je
neophodna brzina odlučivanja uprava dobiva presudan politički utjecaj (vojni
udar u Poljskoj)
3. Uprava u manje razvijenim zemljama – politički utjecaj uprave bit će presudan
kada ova ima praktični monopol organiziranosti u nekom društvu (Vojni udari
kojma se uspostavlja vladavina vojnika (Lat. Amerika)
4. Kolonijalna uprava kao ekspozitura npr. aparata matice zemlje u kolonji,.
(Engleske krunske kolonije – Indija)

Navedeni režimi ne pojavljuju se nužno u tzv. čistom obliku. Radi se zapravo o idealnim
tipovima. Stvarni politički režimi imaju često karakteristike različitih tipova. Npr.
idealni tipovi demokratksog režima-skupštinski, parlamentarni i predsjednički).

1.REŽIM POLITIČKE UPRAVE

A)OBILJEŽJA
Koncentrira politički utjecaj u samoj upravi, odnosno u vrhu nekog upravnog resora (vojsci, policiji) ili u
posebno formiranim tijelima, odnosno funkcionerima na čelu upravnog sistema.
S gledišta institucionalnog odvajanja sfere politike od sfere uprave takva situacija nije normalna, nego
iznimna, pa je u tom smislu neki tekstovi predviđaju kao mogućnost za izvanredna stanja.

B)VARIJANTE REŽIMA

Rezllikuju se 4 režima političke uprave

1. Karizmatska politička uprava kada politička uprava postaje nosilac određene političke ideologije, tj.
društveno važnih političkih interesa (pr. Njemačka – ujedinjenje 300 njemačkih kneževina u jedinstvenu
državu realizirala je vojska na čelu za željeznim kancelarom Bismarckom).
2. Uprava u doba kriza tj. izvanrednih stanja (npr. ratova) – u situacijama kada je neophodna brzina
odlučivanja uprava dobiva presudan politički utjecaj (vojni udar u Poljskoj)
3. Uprava u manje razvijenim zemljama – politički utjecaj uprave bit će presudan kada ova ima
praktični monopol organiziranosti u nekom društvu (Vojni udari kojma se uspostavlja vladavina vojnika
(Lat. Amerika)
4. Kolonijalna uprava kao ekspozitura upravnog aparata matice zemlje u kolonji,.(Engleske krunske
kolonije – Indija)

Navedeni režimi ne pojavljuju se nužno u tzv. čistom obliku. Radi se zapravo o idealnim tipovima. Stvarni
politički režimi imaju često karakteristike različitih tipova. Npr. idealni tipovi demokratksog režima-
skupštinski, parlamentarni i predsjednički).

2
 3.TDU=TIJELADRŽAVNEUPRAVE
DU= DRŽAVNA UPRAVA

A)POSLOVI-

TDU obavljaju poslove državne uprave.

Poslovi državne uprave su (prema Zakonu o sustavu državne uprave):
neposredna provedba zakona,
donošenje propisa (pravilnik, naredba, naputak) za njihovu provedbu,
obavljanje upravnog nadzora
te drugi upravni i stručni poslovi (praćenje stanja, izrada nacrta zakona.)
Poslove državne uprave obavljaju državni službenici, na temelju javnog
natječaja i namještenici koji obavljaju pomoćne-tehničke poslove (vozač,
domar, telefonista, portir, kuhar).

B)RAZLIKA IZMEĐU UPRAVNOG I INSPEKCIJSKOG NADZORA

RAZLIKA između upravnog i inspekcijskog nadzora je

*
- po sadržaju nadzora - Upravni nadzor obuhvaća uz nadzor zakonitosti i nadzor
svrhovitosti.
- po nositeljima nadzornih ovlasti – upravni nadzor obavlja svako više upravno tijelo,
a inspekcijski samo nadležna inspekcijska tijela (građevinska, sanitarninspekcija)
Odnosno inspekcijski nadzor je ograničen na krug osoba koje su zaposlene u
inspekcijskim službama.
- po području djelovanja - upravni nadzor se odnosi isključivo na upravna tijela, a
inspekcijski pored njih obuhvaća i pravne osobe javnim ovlastima i građane
Dakle područje djelovanje inspekcijskog nadzora je šire. U I-stupnju inspekcijske
poslove obavljaju UREDI DRŽAVNE UPRAVE, a u II-stupnju MINISTARSTVA

3
 4.SISTEM NEPOSREDNOG ODLUČIVANJA GRAĐANA

A)KARAKTERISTIKE

Dobiva na snazi neposredna demokracija u političkom i pravnom sustavu.

Vrhovno tijelo lokalnog upravljanja je komunalna skupština koju čine svi građani s
biračkim pravom. Između zasjedanja komunalnih skupština djeluje manje operativno
tijelo komunalni odbor koji radi u sjednicama koje saziva i vodi predsjednik
općine(komune).Predsjednik se brine o izvršavanju odluka komunalnog
odbora,koordinira rad članova odbora,zastupa komunu kao pravnu osobu,predstavlj
je pred višim tijelima..Broj općina po kantonima različit je i u svim kantonima
postoji jednostupanjska lokalna samouprava odnosno općina.

B)GDJE SE TAJ SISTEM POJAVLJUJE

Ovaj system karakterizira osobito Švicarsku lokalnu upravu. Švicarka se sastoji od 26

kantona,u kojima postoji jednostupanjska lokalna samouprava. U većini komuna najviše
tijelo odlučivanja je skup svih aktivnih građana s pravom glasa (komunalna skupština). Svi
birači se 2 ili više puta godišnje nalaze u lokalnim skupštinama i odlučuju o lokalnom
proračunu, završnom računu, biraju svoje vodstvo, …Između zasjedanja Skupštine djeluje
komunalni-općinski odbor koji se sastoji od članova izabranih na skupštini na vrijeme od 4
godine. Komunalni odbor radi u sjednicama koje saziva i vodi predsjednik općine.

C)Za koje zemlje je karakterističan

Karakterizira osobito Švicarksu lokalnu upravu. Švicarko državno ustrojstvo sastoji

se od 26 kantona i polukantona. U svim kantonima postoji jednostupanjska lokalna
samouprava odnosno općina (jedan tip), a kotarevi postoje u većini kantona. U većini
komuna od njih 3100 najviše tijelo odlučivanja je skup svih aktivnih građana s
pravom glasa. Vrhovno tijelo lokalnog upravljanja je komunalna skupština koju čine
svi građani s biračkim pravom. U djelovanju saveznih tijela značajne ovlasti imaju
kantoni i neposredno građani, pa svaku promjenu saveznog ustava moraju prihvatiti
kantoni i građani.
I to referendumom.
D)Problem neposrednog odlučivanja
Glavi problem je slab odaziv birača (najčešće 10%). Imaju sve slabosti
predstavničkih skupština i to u ekstremnom obliku. Veliki po broju, glomazni, pa su
teško pokretni u radu, sastaju se rijetko, ne mogu imati kontinuitet te zato traže
kao dopunu uža tijela na koja onda prelazi stvarni utjecaj u lokalnim poslovima.
Bez tih tijela i pojedinačih funkcionara nastao bi upravno prazni prostor koji bi
nužno morala popuniti centralna vlast sa svim svojim ekspoziturama.
C)KAKO JE U TIM ZEMLJAMA OSIGURANA ZAŠTITA GRAĐANA
Svi birači se 2 ili više puta godišnje nalaze u lokalnim skupštinama i odlučuju o
lokalnom proračunu, završnom računu, biraju svoje vodstvo, …Između zasjedanja
Skupštine djeluje komunalni-općinski odbor koji se sastoji od članova izabranih na

4
 skupštini na vrijeme od 4 godine. Komunalni odbor radi u sjednicama koje saziva i
vodi predsjednik općine.
5.USTANOVE
A)KAD UST,STJEČE SVOJSTVO PRAVNE OSOBE?
Ustanova stječe svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar ustanova.

B)ZA KOJE POSLOVE SE USTROJAVA?

PREMA ZAKONU O USTANOVAMA USTAOVA SE OSNIVA za trajno obavljanje
djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, sporta, tjelesne i tehničke
kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti,
ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti.
Djelatnost ustanove određuje se aktom o osnivanju kojeg donosi osnivač.

A)DJELOKRUG
One se osnivaju za TRAJNO OBAVLJANJE DJELATNOSTI odgoja i obrazovanja, znanosti,
kulture, informiranja, sporta, tjelesne i tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne
skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti.
Djelatnost ustanove određuje se aktom o osnivanju (zakon, uredba, rješenje) kojeg donosi
osnivač, a upisuje se u sudski registar ustanova
B)ORGANI UPRAVLJANJA USTANOVOM
Ustrojstvo i organi ustanove

Unutarnje ustrojstvo uređuje se STATUTOM, kojim se utvrđuju ovlasti i način odlučivanja

pojedinih organa te uređuju druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti i poslovanja
ustanove. Statut donosi UPRAVNO VIJEĆE uz suglasnost osnivača. Statut nema povratno
djelovanje. Ustanovom upravlja UPRAVNO VIJEĆE, a ono donosi.
 programe rada i razvoja ustanove,
 nadzire njihovo izvršavanje, odlučuje o financijskom
planu,
 predlaže osnivaču promjenu djelatnosti,
 daje osnivaču i ravnatelju ustanove prijedloge i
mišljenja o pojedinim pitanjima.

Voditelj ustanove je RAVNATELJ – on je odgovoran za zakonitost rada uprave.

o on orgnaizira i vodi rad i poslovanje ustanove,
o predstavlja i zastupa ustanovu, poduzima sve
pravne radnje u ime i za račun ustanove,
o zastupa je pred sudovima i drugim DT-ima.
Njega imenuje i razrješava dužnosti UPRAVNO VIJEĆEe na temelju javnog natječaja. Mandat
mu traje 4 godine.

Javnu ustanovu MOŽE OSNOVATI: RH, općina, grad, županija i Grad Zagreb u okviru svog
smaoupravnog djelokruga i dr. fizičke i pravne osobe ako je to zakonom i izrijekom dopušteno.
RH ju osniva – ZAKONOM i UREDBOM Vlade i rješenjem ministarstva; jedinica lokalne i
regionalne samouprave – ODLUKOM svog predstavničkog tijela, a fizičke i pravne osobe =
ODLUKOM o osnivanju.
Ustanova stječe SVOJSTVO PRAVNE OSOBE upisom u sudski registar ustanova.

Ustanova može početi obavljati svoju djelatnost tek nakon što je upisana u
sudski registar ustanova i nakon što je od nadležnog državnog tijela TL i RS ili
pravne osobe s javnim ovlastima pribavila konačno rješenje kojim se utvrđuje da

5
su ispujeni svi tehnički, zdravstveni i ekološki i drugi uvjeti propisani za
obavljanje djelatnosti ustanove.
1.REŽIM PARTIJE I DRŽAVE

A)KARAKTERISTIKE

Koncentraciju stvarnog političkog utjecaja u političkim organizacijama odnosno u

njihovim rukovodećim tijelima. Odluke koje donose partijska tijela se zatim prenose
različitim transmisijama na državna tijela i na sustav državne uprave .U režimU partije i
države ideologijski se zahtjeva dominantni položaj pred. tijela.Režim karakterizira
degeneracija i birokratizacija vlasti.

B)SLABOSTI

.TAKAV POLITIČKI REŽIM NE POSJEDUJE DEMOKRATSKU LEGITIMACIJU JER

U SISTEMU NE POSTOJI MOGUĆNOST KONKURENCIJE IZMEĐU VIŠE
POLITIČKIH STRANAKA.TAKAV TIP REŽIMA ZA POSLJEDICU IMA
POSVEMAŠNJU KONCENTRACIJU VLASTI.TJEKOM TRAJANJA
SISTEMA“PARTIJE I DRŽAVE“ POČINJENI SU BROJNI ZLOČINI IZ OSJEĆAJA
LOJALNOSTI I ODANOSTI VLADARU,ZEMLJI ILI ZAJEDNIČKOM CILJU.

6
 2.URED DRŽAVNE UPRAVE

A)KOJI SU POSLOVI U.D.U.

Osnivaju se na području županije kao I-stupanjski uredi državne uprave i to za obavljanje poslova Drž.
uprave za više upravnih područja. Unutarnje ustrojstvo uređuje se UREDBOM Vlade.
U Uredu se ustrojavaju (službe, odsjeci,pododsjeci i odjeljci).

Obavlja upravne i druge stručne poslove u opravnim područjima za koje je

ustrojen,a osobito:

1.Neposredno provodi zakone i dr. propise i osigurava njihovu provedbu.

2.Riješava u upravnim stvarima u I0 ako to posebnim zakonom nije stavljeno u

nadležnost središnjeg tijela državne uprave ili pravnim osobama s javnim
ovlastima te povjereno tijelima jedinica lokalne odnosno reg.samouprave.

3.provodi upravni odnosno inspekcijski nadzor.

4.prati stanje u svom djelokrugu te središnjim tijelima državne uprave

predlaže mjere za unapređenje stanja u pojedinim upravnim područjima.

B)TKO UPRAVLJA RADOM UREDA I TKO GA IMENUJE

Predstojnik ureda DU u županiji upravlja radom ureda: kao

- brine o provedbi zakona i drugih propisa
- nadzire zakonitost i pravovremenost obavljanja poslova
- obavlja nadzor u ispostavama u općinama i gradovima
-usklađuje rad u uredu
-poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti
-raspoređuje poslove
-daje upute za rad
-brine o stručnom osposobljavanju drž.služb…
Predstojnika ureda imenuje i razrješava Vlada, na prijeldog državnog tajnika
Središnjeg državnog ureda za upravu, ali na temelju prethodno provedenog
javnog natječaja.

7
 KRITERIJI ZA FORMIRANJE LOKALNIH JEDINICA

3.GRAVITACIJA

A)KRITERIJI

Gravitacija – je drugi kriterij formiranja lokalnih jedinica

Gravitacija se svodi na tvrdnju da izvjesna mjesta na Zemljinoj pvršini privlače
određene društvene procese.
U geografskom značenju gravitacija može doći u obzir samo u primitivnim
prilikama kod prvotnog naseljavanja i transporta ljudskom i životinjskog .
Gravitaciju treba shvatiti kao privlačnu snagu već postojećih centara, naseobina i
jezgara nekog područja, odnosno kao djelove pojedinih društvenih procesa
orijentiranih prema takvim centrima. (Pojam gravitacija treba proširiti na
ekonomsku, kulturnu, opću, društvenu i upravnu).

B)SLABOSTI

GLAVNI PROBLEM GRAVITACIJE je odrediti granice gravitacijskog područja

odnosno kako daleko djeluje jezgra na periferiju-jedno od mogućih rješenja je
da se granica gleda u onoj liniji gdje djelovanje centripetalnih snaga jezgre
izjednačuje s centrifugalnim.

8
4.JAVNOST UPRAVE

A)DVOSMJERNOST-ČIME SE OSIGURAVA

Javnost uprave je dvosmjerni proces. Građani trebaju biti obaviješteni o

radu uprave, ali i uprava treba biti obavještena o stavu građana. Ona mora
znati što građani o njoj misle i o kome se brinuti.U toj se dvosmjernosti
izražava atmosfera javnog mijenja koja se smatra nužnim preduvjetom
efektivne javnosti uprave.
Institucija javnosti uprave značajna je zbog više razloga. Politička važnost
javnosti je u tomu što tajnost uprave ima loše asocijacije, loše povijesne
uspomene. Tajna vlast-obilježavala totalitarne režime.
Bez javnosti uprave nema ni kritike uprave, a bez kritike uuprave nema ni
njenog napretka.

B)INSTRUMENTI

Elementi javnosti funkcionniranja uprave u najširem smislu;( javnost sjednica

predstavničkih i izvršnih tijela. Javnošću rada tih tijela (npr. Sabora, Vlade)
postiže se posredno javnost uprave jer se na njihovim sjednicama raspravlja
o radu uprave,
-drugi element javnosti funkcioniranja uprave odnosi se na materijalno-
financijsko poslovanje teritorijalnih jedinica;
-treći su upravni izvještaji i
-četvrti publikacija propisa.
-Elementi su sustavni kontakti uprave i građana koji se odnose na radne
zadatke upravnih organizacija (savjetovanja, sastanci, stručni savjeti,
diskusije, predstavke, ankete).
-Javne komunikacije – tisak, radio, televizija.

9
 5.Političke stranke– regulirane Zakonom o političkim strankama. Danas ih ima oko 100. One su
izraz demokratskog, višestranačkog sustava. Njihovo djelovanje je javno. Političke stranke su izraz
demokracije političkog prostora. One nastaju kao jedan od najvažnijih oblika udruživanja građana
radi promicanja njihovih interesa. Odnosno, to je grupa ljudi koj ase sudjelovanjem na izborima
bori za ovlasti odlučivanja u državi. Sudjelovanje na izborima je ono što razlikuje političke stranke
od drugih udruženja koja također imaju politički značaj.

Osnovne funkcije političke stranke u parlamentarnom i demokratskom poretku su:

 osjveštavanje društvenih interesa i formuliranje mišljenja o temeljnim političkim pitanjima
 formiranje parlamentarne većine, demokratsko legitimiranje političkih odluka vlasti
 promicanje političke kulture.

Po PUSIĆU klasifikacija stranaka :

 s obzirom na programske ciljeve su – konzervativne, liberalne, socijalističke,
komunističke i fašističke
 s obzirom na intreese koje zastupaju – klasne (radničke, seljačke)
- pučke (narodne) stranke.
Politolozi upućuju više kritičkih primjedbi na stranke i to su:
tendencija prema oligarhiji – stranke sklone koncentrirati vlast u rukama jedne elite koju je teško
zamijeniti
tendenciju prema politici protivništva – pojedine frakcije žele ostvariti vlastite interese, a ne
nacionalne ili društvene ciljeve
tendencija noeostvarivanja proklamiranih politika – unatoč obećanjima i izjavama prije izbora,
stranke često ne provode što su najavljivale.

A)TKO JE NADLEŽAN ZA REG.POLIT.STR

. Stranka se upisuje u registar političkih stranaka, a danom upisa u registar POLIT.STR. stječe
svojstvo pravne osobe. Registar političkih stranaka vodi Središnji državni ured za upravu. Dužna
je prjiaviti osnivanje i djelovanje svojih ustrojstvneih jedinica (ogranci) Središnjem državnom
uredu za upravu u roku 15 dana od osnivanja. Ustrojstvnei oblici nemaju svojstvo pravne osobe.

B)ŠTO TREBA SADRŽAVATI STATUT POLIT.STR.

Politička stranka donosi Statut tj. akt kojim se određuje unutarnja struktura. Mora sadržati
odredbe
o nazivu i sjedištu,
znaku stranke,
predsavljanju i zastupanju stranke,
ciljevima i načinu djelovanja,
članstvu,
oblicima organiziranja,
upravnim tijelima,
načinu njihovog izbora i opoziva,
trajanju mandata
načinu odlučivanja,
sredstvima za rad,
prestanku te postupku s imovinom u slučaju njenog prestanka.
Svoj statut mora objaviti u NN ili nekom dnevnom listu.

C)PRESTANAK RADA POLITIČKIH STRANAKA

- ako je nadležno upravno tijelo donijelo odluku o prestanku političke stranke
- ako se utvrdi da su prestale djelovati
-ako je proteklo dvostruko više vremenaod vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa
najvišeg upravnog tijela, a sjedinica nije održana
- ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda.
To sve utvrđuje Središnji državni ured za upravu.

10
1.SKUPŠTINSKI REŽIM

A)KARAKTERISTIKE

Znači koncentracija političkog utjecaja prema upravi u zakonodavnoj skupštini, odnosno

u pojedinim njezinim tijelima i odborima. Skupština efektivno kontrolira upravu svjojim
stalnim odborom. . Takav tip režima nije česta pojava.Političko ustrojstvo Švicarske se
obično navodi kao glavni suvremeni primjer skupštinskog režima.Vrhovna je izvršna vlast
u Švicarskoj u rukama Saveznog vijeća.Ima 2 doma:Nacionalnog vijeća i Vjeća
kantona.Oba doma su jednakopravna i svoje odluke donose odvojeno osim kad se
okupljaju zajedno radi realizacije izborne funkcije,kad odlučuju o sukobu nadležnosti
među tijelima vlasti.

B)SLABOST

Je glomaznost predstavničkog tijela i pomanjkanje KOHERENTNOSTI politike koju

takvo glomazno tijelo može voditi. Od tuda i tendencija da se skupštinski režim pretvori
u drugi oblik odnosa vlasti i uprave, tj. da se koncentracija političkog utjecaja izvrši na
nekom drugom mjestu duž prijelaznog lanca.

11
2.HORIZONTALNO RAZGRANIČENJE

GLAVNI INSTRUMENTI HORIZONTALNOG RAZGRANIČENJA su djelokrug i nadležnost

pojedinih upravnih organizacija. Razlika između njih je kvantitativna.
DJELOKRUG je generalno određeno područje djelatnosti, fiksirani sektor koji iz cjelokupne
djelatnosti jednog teritorijalnog sistema pripada određenoj upravnoj orgnaizaciji.
NADLEŽNOST je detaljno dodjeljivanje pojedinog upravnog posla ili skupine poslova i to s
određenim posljedicama glede odgovornosti za njegovo obavljanje.
Djelokrug se utvrđuje prilikom osnivanja upravne organizacije-u pravilu se određuje zakonom.

Razlikuje se stvarna i mjesna, odnosno po sadržaju djelatnosti i po teritoriju na koji se

proteže mogućnost djelovanja upravne organizacije.MJENJANJE NADLEŽNOSTI je
ograničeno i mora se držati određenih formalnih postupaka.
2 TIPA MJENJENJA NADLEŽNOSTI – delegacija i supstitucija

DELEGACIJA znači prenošenje nadležnosti s upravne organizacije šire teritorijalne jedinice,

na upravnu organizaciju uže (npr. sa županije na općinu)

SUPSTITUCIJA – znači preuzimanje određenog posla koji je u nadležnosti uže teritorijalne

jedinice, od strane upravne organizacije šire – Mogu se primjenjivati kada je to zakonom
predviđeno izrijekom.

SUKOB NADLEŽNOSTI može biti pozitivan i negativan

Pozitivni je kod 2 ili više orgnaizacije. Smatraju (tvrde) da su nadležne u jednom te istom
predmetu. Negativna je kod 2 ili više organizacija. Odbijaju nadležnost i neće obaviti posao za
koji jedna od njih mora biti nadležna.
To rješava neposredno više tijelo (sukob 2 minist. rjašava Vlada).

A)REKVIZICIJA

REKVIZICIJA je situacija kada jedna upravna organizacija za drugu obavlja na temelju

njenog formalnog traženja, ponekad i bez traženja po logici same situacije, određene dijelove
poslova iz nadležnosti ove druge organizacije.

B) SUPLIRANJE – je prijelaz posla s jednog na drugog službenika unutar iste upravne

organizacije.

12
 SISTEM POJEDINAČNOG FUNKCIONIRANJA

A)UPRAVNA VARIJANTA

(monokratski tip izvršnog sloja)

Izvršna vlast dodjeljena je u ruke pojedinačnom funkcionaru koji je isključivo ovlašten
za rukovođenje lokalnom upravom.
Najpoznatiji tip UPRAVNE VARIJANTE MONOKRATSKOG TIPA JE U SAD
Oni počinju primjenjivati gradskog upravitelja, čija je osnovna značajka stručnost,
odnosno njezina izvorna depolitiziranost. Imenuje ga gradsko vijeće na neodređeno
vrijeme i to na temelju njegovih stručnih kvalifikacija.
On svoju funkciju obavlja kao svoje trajno zanimanje a za svoj rad odgovara vijeću. On
rukovodi gradskom upravom, ima personalne ovlasti (zapošljava, otpušta), financijske
ovlasti (predlaže budžet) i održava veze s javnošću. (City manager)
SLABOSTI SU: u velikom opterećenju gradskog upravitelja, nedostatku formalnog
političkog vodstva u gradu, u manjku demokratičnosti, visoki troškovi za plaće menađera
itd.
U Europi je najrazrađenija upravna varijanta IZVRŠNOG SLOJA u Irskoj.

B)POLITIČKA VARIJANTA

Politička varijanta je tipična za Francusku. Francuska je tradicionalno unitarna i

centralistička država. U njoj se upravni susatv temelji na općinama kao najnižim i
temeljnim upravno-političkim jedinicama KOJE SU PREMALE DA BI ORGANIZIRALE
DJELOTVORNO FUNKCIONIRANJE LOKALNIH SLUŽBI,A TAKOĐER IM NEDOSTAJE FINANCIJSKE
AUTONOMIJE.
DEPARTMANI (okrug) su jedinice na provincijskoj razini, tj. jedinice II-gog stupnja (ima 96 departmana, a
najveći departman je Pariz, ), a oni se dijele na arondismane (kotare)
REGIJE – nastaju ujedinjavanjem većeg broja departmana s svrhom provedbe planova privrednog razvitka.
KOMUNALNO VIJĆE – kao predstavničko tijelo bira gradonačelnik iz redova stranke koje je dobila najviše
glasova
Gradonač.je dominantna ličnost u komuni. Središnja i lokalna vlast povezane su u instituciju
PERFEKTURE. Pefekta imenuje središnja vlast, a on nadzire upravu na lokalnoj razini i izvještaje šalje
MINISTARSTVU unutarnjih poslova. Načelnik izvršava naredbe perfekta.

13
 3.ŽUPANIJA

A)POSLOVI KOJE OBAVLJA

ŽUPANIJE u svom smaoupravno djelokrugu obavlja poslove od regionalnog značaja, a

osobito ONE KOJE SE ODNOSE NA – školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko
planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometna infrastruktura, planiranje i
razvoj mreže obrazovnih, zdravstvneih, socijalnih i kulturnih ustanova.
Novim Zakonom one prestaju biti jedinica lokalne državne uprave i postaju isključivo
jedinice regionalne samouprave (opća klauzula).
Prema metodi opće klauzule predstavničko tijelo svake županije moći će i bez
posebne inicijative središnjeg zakonodavca neki posao ocjeniti poslom regionalnog
značenja.
Zapreka jačanju autonomije županije su vewlike razlike u veličini i razvijenosti županija.

B)ORGANI I NJIHOVE OBLASTI

Predstavničko tijelo županije je županijska skupština. Izvršna tijela u županiji su

župan i županijsko poglavarstvo. Župana bira županijska skupština.Zastupaju županiju i
Odgovorni su SREDIŠNJEM TIJELU DRŽAVNE UPRAVE za obavljanje poslova državne
uprave povjerenih u djelokrug županije.
Župana bira županijska skupština. Odgovorni su SREDIŠNJIM TIJELIMA
DRŽAVNE UPRAVE za obavljanje poslova državne uprave
Župan ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocjeni
da je njime povrijeđen Zakon,
te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 15 dana otkloni uočene
nedostake.
Ako predstavničko tijelo to ne učini, župan je dužan u roku od 8 dana obavijestiti
o tome čelnika središnjg TDU ovlaštene za nadzor nad zakonitošću rada županije.

14
5.UDRUGE

A)TKO MOŽE OSNOVATI UDRUGU

Udruga je svaki oblik slobodnog, dobrovoljnog udruživanja više fizičkih ili pravnih osoba
koje se radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda,
te ekološka, humanitarna, inofrmacijska, kulturna, nacionalna, bez namjere stjecanja
dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje tog oblika udruživanja.
- ima svojstvo pravne osobe, to svojstvo stječe danom upisa u registar udruga
- mogu je osnovati najmanje tri osnivača, a osnivač može biti poslovno sposobna
fizička ili pravna osoba.
- U RH ih ima 17 000 ; 1420= nevladinih, većinu čine sportska udruženja, kulturna,
humanitarna i karitativna udruženja.
- Najviše tijelo udruge je skupština, a druga tijela se utvrđuju statutom, temeljnim
aktom kojeg donosi skupština = naziv, ciljeve, sjedište, područje na kojem djeluje =
imovinu, sporovima, sukobu interesa, stegovne odgovornosti, znaku udruge itd.

B)KAD SE MOŽE ZABRANITI DJELOVANJE UDRUGE

- ako svojim djelovanjem nasilno ugrožava ustavni poredak, neovisnost, jedinstvenost i
teritorijalnu cjelovitost RH
- ako je usmjereno na druge aktivnosti koje su zabranjene Ustavom ili zakonom
- ako obavlja djelatnosti koje nisu u skladu s ciljem iz statuta
- ako je to potrebno radi zaštite sloboda i prava drugih osoba
- ako je to potrebno radi zdravlja i zaštite javnog morala.

Prijavu o postojanju razloga za zabranu djeovanja može podnijeti svatko i to

županijskom državnom odvjetniku, ako on ocjeni da postoje razlozi za to, podnosi
prijedlog za zabranu županijskom sudu. Taj postupak je hitan.
Ovaj može žalbu Vrhovnom sudu (8 dana)

15
1.A)ZNAČAJKE PRVOBITNE ZAJEDNICE

-Život u jednostavnim društvima,ljudi su živjeli kao lovci skupljači

(egalitaran tip društva)U okviru roda,sela i plemena svi su jednaki
-Postoje starješine rodova,predstavnici,seoske starješine,šamani,svećenici kojima se duguje
poštovanje.
-svijest o jednakosti je vrlo jaka.
Vlada Egzogamija-brak se smije sklapati samo izvan svoje vlastite skupine.
Moć poglavice temelji se na karizmi.

B)ETAOPE U FORMIRANJU VOJNE JEDINICE

1.Prva metoda vezana je uz Rimsko Carstvo, carevi vojnicima daju zemlju na

uživanje .

2.metoda karakteristična je za osmanlijsku Tursku gdje posebni službenici odvode

dječake od 6-9.g. u centre gdje se školuju i preobraze islam te da zaborave na svoje
podrijetlo. Od odvedenih dječaka nastaju janjičari, koji su s vremenom postali država u
državi, postali su jamac svih turskih osvajanja i glavno sredstvo održavanja mira na
osvojenim područjima

3.METODA VEZANA JE UZ TRŽIŠNU PRIVREDU

(plaćenici koji su uzimani u službu iz drugih naroda)-francuzi imali gardu
sastavljenu od škota

4. metoda formiranja v.aparata su graničari (Bizant) – vladari su na granici

podijelili zemlju vojnicima koji su štitili granicu, jer ukoliko bi ona bila osvojena
onda ostaju bez zemlje (Pronijatski Sistem)
5.metod bila je NOVAČENJE (regrutiranje) a sastoji se u pravu vladara da mlade
muškarce uzima na neko vrijeme u svoju službu.

16
2.HRVATSKA UPRAVA U KRALJEVINI SHS I KRALJEVINI JUGOSLAVIJI

A)KROZ KOJE JE REŽIME PROLAZILA HRV.UPRAVA

Hrvatska je u Kraljevini SHS prošla 3 režima:

1. režim prema Vidovdanskom ustavu od 28.6.1921.
2. režim diktature od 6.1.1929.
3. kao banovina Hrvatska od 20.8.1939.-4.1941

B)OSNOVNE ZNAČAJKE I USMJERENJE VIDOVDANSKOG USTAVA

Osnovno usmjerenje Vidovdanskog ustava bila je NE SAMO unitarna država

s dominantnom kraljevskom vlasti i jakim položajem centralne vlade, VEĆ i
svjesno razbijanje tzv. historijskih pokrajina ODREDBOM DA SE DRŽAVA
DIJELI NA 33 OBLASTI OD KOJIH NITI JEDNA NE SMIJE IMATI VIŠE
OD 800.000 STAN. Hrvatska i Slovenija bile su podijeljene na 4 oblasti,
Dalmacija na 2 .

17
3.A)KOJI JE REŽIM USPOSTAVLJEN U RH 1990.

Ustavom iz 1990. uspostavljen je po uzoru na

Franc.tzv.POLUPREDSJEDNIČKI REŽIM(mješavina predsjedničkog i
parlamentarnog)pri čemu prevladavaju elementi predsjedničkog.

B)ZNAČAJKE TOG REŽIMA

Predsjednik države imao je široke ovlasti prema vladi i upravi. Ustav je

predsjedniku Republike dao široke ovlasti koje je tadašnji predsjednik
Tuđman zbog autokratskog stila vladanja zapravo dodatno proširio.Nastojao
je utjecati na sve relevantne sektore u društvu od kulture do sporta.
Vlada je bila Tuđmanov“ servis“budući da je uglavnom razrađivala i provodila
njegove odluke.

18
 4.A)tijela državne uprave

DRŽAVNA UPRAVA RH obuhvaća

- ministarstva,
-središnje državne urede,
-državne upravne organizacije i
-urede državne uprave u županijama (to je oblik dekoncentracije državne uprave)

B)KOJE POSLOVE OBAVLJA MINISTAR

On je po funkciji član Vlade. Prestavlja ministarstvo i upravlja njegovim

radom, a osobito:
1. provodi utvrđenu politiku Vlade
2. donosi provedbene propise (praivlnik, uredba, naputak) kada je na to
izrijekom ovlašten i u granicama date mu ovlasti
3. brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa
4. osigurava suradnju ministarstava s DT-ima, TJL i RS
5. prema državnim službenicima i namještenicima poduzima mjere
utvrđene zakonom i drugim propisima u slučaju povrede službene
dužnosti itd.

19
5.GRAĐANI I UPRAVA
A)ETAPE U ODNOSU GRAĐANA I UPRAVE
1) Prva uprava bila je paternalističkog karaktera – to je odnos u kojem uprava, tj. vlast se
ponaša očinski prema svojim podanicima. Podanici se tretiraju kao djeca koja ne znaju razliku
dobra i zla, pa vladar treba paziti na njih.
2) Druga etapa (demokratska država i uprava) nastupa s građanskim revolucijama tijekom 18. i
19. st. Predstavnici te klase smatraju da se djelatnost države u odnosu prema društvu treba
svesti na minimum (Dajte da radimo – da prolazimo, tj pustite ljude da rade što hoće, neka stvari
teku same po sebi.)
3) Treća etapa (javni odnosi) Uprava se tijekom 20.st. počinje smatrati kao veliko privredno
poduzeće. Poduzeća nastoje održati dobar odnos s kupcima, a to su velike mase
stanovništva. Uprava se smatra uslužnom organizacijom, za koju je važno da građani o
njoj imaju dobro mišljenje. Zato uprava mora njegovati svoje javne odnose i preko medija
utjecati da građani o njoj imaju dobro mišljenje.
4) Četvrta etapa (suodgovornost) teži da se građani učine suodgovornima za upravne službe.
Nastoje se pronaći forme u kojima će građani direktno sudjelovati u radu upravnih organizacija i
tkao postati suodgovorni. Uprava je odgovorna nosiocima političke vlasti, a građani mogu smao
dijeliti usodgovornost s njom.

B)ŠTO JE JAVNOST UPRAVE I KOJE SU JOJ ZNAČAJKE

Javnost UPR.. je svjesno nastojanje da se što većem broju građana pruži uvid u
organizaciju i rad upravnih organizacija, te da se u njima osigura što veća obaviještenost o
potrebama, mišljenjima i stavovima građana u odnosu prema radu uprave.
Javnost uprave je dvosmjerni proces. Građani trebaju biti obaviješteni o radu uprave, ali i
uprava treba biti obavještena o stavu građana. Ona mora znati što građani o njoj misle i o
kome se brinuti.
Institucija javnosti uprave značajna je zbog više razloga.
Politička važnost javnosti je u tomu što tajnost uprave ima loše asocijacije, loše povijesne
uspomene. Tajna vlast-obilježavala totalitarne režime.
Bez javnosti uprave nema ni kritike uprave, a bez kritike uuprave nema ni njenog napretka.

3.Organiziranost građana
a) ZAŠTO JE BITNA
ORGANIZIRANOST GRAĐANA JE BITNA JER UKOLIKO se želi povećati efikasnost akcije

građana mora ih se organizirati.Građani se nalaze u autsajderskoj”poziciji naspram uprave i zbog

toga su slabo organizirani.zbog slabe organiziranosti nisu sposobni za koncentriranu,odlučnu i

brzu akciju.

B)OBLICI ORGANIZIRANOSTI GRAĐANA

Skupine ekonomskih interesenata će se sami organizirati, to su tzv. grupe za pritisak,
odnosno lobbyi (farmeri, korporacije u SAD). Oni su jako povezani preko svojih odvjetnika,
vlastitih predstavnika u glavnom gradu. Oni čak utječu efikasno in a centralni aparat vlasti.
Da bi osigurale trajnost, sigurnost i efikasnost djelovanja svojih lobbya neke društvene
grupe formiraju posebne fondove za lobiranje. Prema interesima koje zastupaju postoje

20
farmerski, naftni, medicinski, vojni. Nerijetko se oko Parlamenta (npr. u SAD) formiraju
etnički lobbyi koji rade u interesu svoje etničke ksupine.
Osim lobbya postoje i drugi oblici interesnih organizacija građana – savezi potrošača (RH),
političke organizacije, sindikati, komore, zadruge, razna stručna udruženja itd.

1,ODNOS VLASTI I UPRAVE

A)KOJI SU CILJEVI IZVRŠNE VLASTI PREMA UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA

(CILJ POLIT TJEL PREMA UPRAVI)
U odnosu vlasti i uprave mogu se uočiti oprečne težnje.
Politička tijela u tom odnosu nastoje postići dvojaki cilj:
-osiguranje povezanosti mehanizama političkog odlučivanja i uprave radi prenošenja svoje volje na
upravni aparat u procesu izvržavanja političkih odluka.
-S druge strane, politička tijela se nastoje zaštititi od povratnog (refleksnog) utjecaja što bi ga
upravni sistem mogao imati na samo donošenje političkih odluka.
Ta dva cilja su djelomice međusobno oprečna.

B)KOJI SU CILJEVI, TEŽNJE UPRAVN.ORG.U ODNOSU NA POLITIČKE ORG.

(CILJ UPRAVE PREMA VLASTI)
Mnog je teže govoriti o jedinstvenim stavovima spram vlasti.
Suvremenu upravu čine dvije skupine orgnaizacija.
U 1. skupini su organizacije koje su podloga političke vlasti (to su klasični resori državne uprave)
U 2.su skupuni upravnih organizacija javne službe, za koje je vlast, odnosno prinuda u njihovom djelovanju
sekundarne i nebitna.
Upravni resori u kojime je institucionalizirana državna prinuda (vojska, policija) identificiraju se s ciljevima
države kaoi u načelu su poslušni instrument vlastodržaca.
S druge strane javne službe su organizacije pretežno funkcionalnog karaktera. One se oslanjaju na državnu
vlast jer su i same dio teritorijalnoga upravnog sistema, ali u njoj ne vrše primarni preduvjet ni konačan cilj
svoje akcije.
Druge službe teže prema samostalnosti od miješanja političkih tijela u logiku njihovih stručnih planova, ali
istodobno ne mogu bez političke vlasti kad god dođu u sukob intresa s korisnicima ili s drugim subjektima.

C) Čimbenici koji jačaju relevantni položaj uprave spram plitičkih tijela:

1. FREKVENCIJA INTERAKCIJE unutar upravnih organizacija veća je nego unutar političkog tijela.
Upravne organizacije se sastoje od profesionalaca koji su u svakodnevnom kontaktu, a politička
tijela često čine neprofesionalci koji se rijetko sastaju na zasjedanju.
2. Unutar uprave rad je orgnaiziran na principu SUKCESIVNE POZORNOSTI, tj. zadacima se
pristupa redom (sredstva, pozornost koncentracije se najprije na prvi zadatak pa na drugi).
Politička tijela imaju mnogo veći raspon zadataka koje moraju obuhvatiti u kraćem vremenskom
razdoblju, pa je stupanj funkcionalne diferenciranosti kod njih mnogo manji nego u upravi. To
uzrokuje nužnost SIMULTANE POZORNOSTI i zato manju metodičnost u radu.
3. Kontinuitet funkcija i ljudi u upravi je veći nego u političkim tjelima. Političari odlaze, a uprava
ostaje, što upravi daje izrazitu prednost.
4. Stručnost uprave je sve izraženija – tijekom postupne tehnizacije društvenih zadataka kojima se
bavi uprava, a u kojima odlučuju politička tijela i sturčnošću svojih djelatnika, raspolaganjem
materijalnim i tehničkim sredstvima za obradu sve veće količine inforamcija daje joj nesumnjivu
prednost pred politikom.

B) PRIJELAZNI LANAC IZMEĐU POLITIČKIH I UPRAVNIH ELEMENATA U TETITORIJALNOM

SISTEMU

Je niz institucija koji povezuju vlast i upravu, prijelazni lanac na jednoj strani sadrži karike političog
odlučivanja, a na drugoj strani elemente u kojima preteže upravna akcija.

21
POLITIČKE PREDSTAVNIČKA ŠEF VLADA UPRAVA
ORGANIZACIJE TIJELA DRŽAVE CENTRALNI
RESORI
U odnosu centara političke vlasti i uprave pojavljuje se trajna tendencija, tendencija prema koncentraciji
utjecaja na jednoj od karika u prijelaznom lancu.Ona je posljedica upravne akcije.

2.REŽIM PARTIJE I DRŽAVE

A)SLIČNOST IZMEĐU NACISTA I STALJINISTA

POREDAK je mobilizirajući i revolucionaran, posvećen potpunoj preobrazbi

društva. On želi uključiti mase u rekonstrukciju društva. U njemu je izvršena
koncentracija političkog utjecaja na upravu, zabranjen je parlamentarizam
(druge političke stranke),( slobodni radnički sindikati). . Oba su se služila
TOTALITARNIM METODAMA kontrole. I oba traže načine kako da mase
uposle kao sluge.

B) RAZLIKA IZMEĐU NACISTA I STALJINISTA

Nacistička ideologija je bila zločinačka, što se ne može reći za marksizam-

lenjinizam. U marksističkoj ideologiji zagovara se uspostava BESKLASNE
ZAJEDNICE u kojoj neće biti eksploatacije, izrabljivanja i tlačenja.
Za nacistički poredak Fuhrerprinzip je konstitutivan, zagovarali su potpunu
poslušnost vrhovnom vođi, a kao sistem vlasti služi se totalitarnim metodama
kontrole. Nacisti zagovaraju krvnu čistoću članova zajednice. Policija je
dobila velika ovlaštenja, sindikati su ugašeni a radnici su učlanjeni u
Njemački front koji su vodili nacisti. Mase su pridobivane propagandom.

22
 3.NDH
A)OSNOVNE STAVKE (ZNAČAJKE) NDH
NDH organizirana po uzoru na totalitarne režime u Njemačkoj i Italiji. Sve političke
stranke bile su zabranjene, a njihovo mjesto zauzima ustaški pokret kao jedinstveni
pokret koji je podvrgnut izravno poglavniku, a u režimskim medijima stvaran je
posvemašniji kult ličnosti Ante Pavelića, a u medijima je također propagiran kult države
kojim se želilo opravdati sve zločine počinjene u njeno ime.
Sva mladež od 7-21 mora biti u ustaškoj mladeži, pisci moraju biti stvaraoci nove
književnosti, - koja treba pomoći ustaškom pokretu u “stvaranjua novog čovjeka”. Ubrzo
nakon dolaska na vlast ustaše donose RASNE ZAKONE.REŽIM SE TEMELJI NA IDEOLOGIJI KRVI I
TLA PREKRIVEN MREŽOM PRIJEKIH SUDOVA ... (kaoi temlj za genocid nad Židovima - koji su
potpuno istrebljeni oko 40.000) NDH imala je i logore u koje su se upućivali politički i rasno
nepodobne osobe (kao i progoni Srba)
NDH je bila ZLOČINAČKA, MARIONETSKA država s minimalnom podrškom .

B)ŠTO SU TALIJANI IMALI,A ŠTO SU DOBILI?

Italiji su prpadali:istra,rijeka,cres,mali lošinj,zadar,lastovo i palagruža,a rimskim ugovorom
iz 1941.god,dobili su sve otoke osim brača,hvara i paga,najveći dio
dalmacije,kastav,sušak i djelove gorskog kotara.

C)KAKO JE BILA PODJELJENA??

JUŽNI DIO PODRUČJA NDH BIO JE POD OKUPACIJOM ITALIJE,SJEVERNI POD OKUPACIJOM
NJEMAČKE VOJSKE.DEMARKACIONU LINIJU IZMEĐU NJEMAČKE I TALIJANSKE OKUPACIJSKE
ZONE ODREDIO JE HITLER OSOBNO.NA TERITORIJU POD NJEMAČKOM OKUPACIJOM
HRVATSKE TRUPE I USTAŠE BILI SU PODČINJENI NJEMAČKIM ZAPOVJEDNICIMA
MJESTA.PRIVREDNIM SPORAZUMOM OD 15.O5..1941. UGLAVLJENO JE DA ĆE NJEMAČKA
NEOGRANIČENO ISKORIŠTAVATI INDUSTRIJSKE SIROVINE U NDH. SVE ŠUME GORSKOG
KOTARA I LIKE PREMA SPORAZUMU IZ STUDENOG 1994. STAVLJAJU SE NA RASPOLAGANJE
ITALIJI ZA SJEČU I IZVOZ.

C)USTROJSTVO NDH
Na čelu države je poglavnik koji imenuje određene kategorije članova u Hrvatski državni
sabor . 1942. Pavelić donio odluku o osnivanju Hrvatskog državnog sabora.
Poglavnik je u Sabor imenovao - zastupnike iz Sabora 1918,
- zastupnike izabrane na izborima 1938 (HSS)
- članove vijeća HSP-a iz 1918,
- doglavnike, poglavnikove pomočnike i povjerenike Glavnog ustaškog
stana
- i dio predstavnika njemačke narodnosne skupine.
Na čelu državne UPRAVE je Vlada. Uprava ima 12 ministarstava (od kojih je najbrojnije Min.
oružanih snaga). Područje NDH podjeljeno na 22 VELIKE ŽUPE, 142 kotara s 31 kotarskom
ispostavom, 1006 općina i gl. grad Zagreb.
Velika župa je jedinica DRŽAVNE UPRAVE na čelu s velikim županom kojeg imenuje
poglavnik. Zagreb je bio pod izravnim vodstvom središnjih tijela vlasti.

4.KRITERIJI ZA FORMIRANJE LOKALNIH JEDINICA

A) HOMOGENOST

23
Homogenost znači dijelove teritorija koji su prirodnim granicama jasno
razgraničeni prema drugim dijelovima (Istra je Učkom razgraničena od
ostalih dijelova RH).
Homogenost može biti prirodna i društvena.
U prirodnu spada geografska razgraničenost, homogenost ekonomske
sirovinske baze, demografska homogenost.
U društvenu homogenost spada homogenost po privrrdnoj djelatnosti, po
kulturnim vrijednostima i sl.

B) KOMPLEMETARNOST

KOMPLEMENTARNOST je takav kriterij formiranja lokalnih jedinica po

kojem cjelina proizlazi iz postojanja raznih prirodnih i društvrnih faktora
koji se međusobno nadopunjuju u što kompletnijem zadovoljavanju ljudskih
potreba na određenom pdoručju. Ona se može promatrati isključivo s
ekonomksog aspekta, gdje se radi o međusobnom nadopunjavanju
privrednih izvora i proizvodnih kapaciteta.
Komplementarnost ne znači samo ekonomsko nadopunjavanje.
Radi se ocjelini društvenih djelatnosti koja je u stanju zadovoljiti osnovne
potrebe stanovništva na raznim sektorima;
od privrede do rekreacije, od obrazovanja do zdravstva.
KOMPLEMENTARNOST je to jače naglašena što je gušća aglomeracija,
odnosno što je veća izolacija u velikom gradu i u samotnom planinskom
selu, na različitim nivoima potreba i mogućnosti.

5.Mjesna samouprava

24
 a) što su mjesni odbori?

Kao oblik neposrednog sudjelovanje građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od

neposrednog i svakodnevnog utjecaja za život i rad građana statutom općine i
grada osniva se MJESNI ODBOR, za jedno naselje,
više međusobno povezanih manjih naselja
ili
dio većeg naselja odnosno
grada koji u odnosu na ostale djelove čini zaserbnu razgraničenu cjelinu,(dio
naselja)

B) Koja tijela ima mjesni odbor??

Tijela mjesnog odobra su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.
Vijeće biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo na 4 godine.
Vijeće može sazvati MJESNE ZBOROVE GRAĐANA za dio područja mjesnog odbora, a
vodi ga predsjednik mjesnog odbora ili član vijeća kojeg odredi vijeće.
vijeće bira predsjednika na 4 godine koji predstavlja mjesni odbor i za svoj rad
odgovara vijeću.
Nadzor nad zakonitošću mjesnog odbora obavlja općinsko ili gradsko poglavarstvo
koji ga može raspustiti ako krši statut općine ili grada, pravila mjesnog odbora ili
ne izvršava povjerene mu poslove.

1.UPRAVNI SUSTAVI
A)DEFINICIJA UPRAVNIH ORGANIZACIJA

Upravne organizacije su elementi uprvnog sistema. Upravne organizacije se

međusobno razlikuju u pogledu djelatnosti koju obavljaju, ljudi koji u njima

25
rade, sredstva i metode kojima se koriste. Pa tako u odnosu prema relevantnoj
okolini upravnu organizaciju možemo promatrati kao jedan otvoreni sistem.
Upravne organizacije povezane su funkcionalno-po srodnosti, teritorijalno-po
području, materijalno-s obzirom na sredstva koja koriste u svom radu.

B)DIFERENCIJACIJA I JEDINSTVO

Svaki sistem teži k tomu da u tehničkom smislu ostvari jedinstvo (npr. kontrola
prometa, osiguranje javnog reda i mira).
U realizaciji cilja javlja se nužnost diobe rada koja se opire težnji sistema da sve
podčini jedinstvu. Dioba rada izražava tendenciju k diferencijaciji u upravnom
sistemu, a jedinstvo se nastoji ostvariti djelatnošću kooridnacije.

Na process diferencijacije upravnog sistema djeluje i relevantna okolina sistema.

Upravni sistem se nastoji prilagoditi okolini.On se stoga mora nužno diferencirati
da bi na taj način mogao uspješnije razmjenjivati svoje rezultate s okolinom.U
pitanju je zakon nužne raznovrsnosti.

3. HRVATSKA UPRAVA IZMEĐU 1957.-1991.

A)DEFINICIJA OPĆINA,NADLEŽNOST

26
 OPĆINA JE jedinica lokalne samouprave koja se osniva za područje više
naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu
cjelinu te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. Zakonodavac
je prihvatio kriterij homogenosti.. Prosječna hrvatska općina s 10 naselja,
3600 stanovnika i 86 km2 je mala lokalna jedinica u Europi. Mnoge općine su
formirane a da se nije poštivao kriterij ekonomsko-financijskog kapaciteta
tako npr. 161 općina troši više nego što zaradi, 17 ih ne može plaćati svoje
troškove, a 1/3 općina nema svoj dom kulture, kazalište, knjižnicu.

Općine i gradovi u svom SAMOUPRAVNOM DJELOKRUGU obavljaju poslove

lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građanai to osobito
poslove:
- uređenje naselja i stanovanja –prostorno i urbanističko planiranje
- komunalne djelatnosti-brigu o djeci – socijalnu skrb –primarnu zdravstvenu
zaštitu
- odgoj i osnovno obrazovanje – kulturu-tjelesnu kulturu i sport-zaštitu potrošača
- protupožarnu i civilnu zaštitu ( (Metoda opće klauzule)

B)KIJE SU JEDINICE FORMIRANE UNUTAR OPĆINA,A KOJE NA

REGIONALNOJ RAZINI?

LOKALNA UPRAVA ima veliki broj MJESNIH NARODNIH ODBORA i

HIJERARHIJOM kotara, okruga i oblasti iznad njih.Broj jedinica lokalne
uprave s vremenom se smanjuje.broj općina se sredinom 60-ih god u Hrvatskoj
stabilizira na nešto više od 100. Hrvatska je 1967.g. ukinula kotare kao
regionalne jedinice, a unutar općina formiraju se – mjesne zajednice kao
političke jedinice kao političke jedinice i mjesni uredi kao upravne pomoćne
jedinice.Na regionalnoj razini stvaraju se 70-ih god. umjesto ranijih
kotareva,zajednice općina radi ostvarenja i usklađivanja zajedničkih interesa
udruženih općina”,a djelokrug općina definiran je općom klauzulom  - sve što
nije izričito pod djelokrugom republike i federacije).Općinska skupština je
analogno republičkoj TRODOMNA:-vijeće udruženog rada
-vijeće M Z.
-društveno političko vijeće
Izvršni organ skupštine je IZVRŠNO VIJEĆE.

4. VERTIKALNO RAZGRANIČENJE UPRAVNIH POSLOVA

Odnosi se na razgrančenje između poslova širih i poslova užih t-jedinica.
KAKO ODREDITI TKO TREBA OBAVITI NEKI UPRAVNI POSAO?
Postoje 2 rješenja:

27
 sistem (metoda) opće ili generalne klauzule
i sistem (metoda) enumeracije

A)OPĆA ILI GENERALNA KLAUZULA(švedska)

OPĆA (G.)KLAUZULA je takav sistem po kojem su svi oni poslovi lokalni, za koje
nije, u pravilu, pr. propisom ustanovljeno da su centralni.
Prednost mu je što potiče lokalnu inicijativu jer. lokalna uprava ne treba u
slučaju proširenja javnih funkcija čekati na daljnja ovlaštenja koja joj daju
centralna državna tijela.
No taj sistem nije dobar za siromašne krajeve tj. lokalne zajednice(općine),one
će još više zaostati u razvoju jer ih ništa neće upućivati da razviju svoje
sposobnosti i mogućnosti preko granice koja postoji, zatim on potiče
neodgovornost upravne organizacije šire teritorijalne zajednice.
VARIJANTE ZA ISPRAVAK TIH NEGATIVNOSTI:
- nastoji se konkretnim mjerama olakšati lokalnim zajednicama ispunjavanje
obveza, pomoću npr. usmjerenih subvencija:dakle novčana sredstva se
stavljaju na raspolaganje upravnim organizacijama lokalnih zajednica za
točno određenu svrhu, od strane centralnih tijela.

B)SISTEM ENUMERACIJE
SISTEM ENUMERACIJE – je sistem po kojem je presumpcija na strani centralnih
poslova, a lokalni su samo oni poslovi koje odgovarajuće tijelo šire zajednice
izrijekom kao takve označi, tj. nabroji, enumerira kao lokalne poslove.
Prednost mu je što će u sredini gdje su općine siromašne, loklanim zajednicama
povećati opterećenje tek postupno, također zadržava odgovornost šire teritorijalne
zajednice, odnosno države za lokalne poslove i omogućiti da stručnost i drugi izvori
mogunćosti kojima raspolažu centralne državne uprave budu iskorišteni u lokalnim
zajednicama.
Nedostatak – je što ogrnaičava lokalnu inicijativu i teži prema centrlaizmu i
komplicira je u primjeni.
VARIJANTE ZA ISPRAVAK NEDOSTATAKA
- zakonsko dodjelivanje poslova pojedinačno svakoj pojedinoj općini
- moguće je da se lokalne upravne organizacije trebaju kao vrsta
podružnice upravnih tijela
- moguće da centralne upravne organizacije sklapaju određene ugovore s
lokalnim, o tome koje će poslove lokalne organizacije obavljati.
Enumeracjia se može predvidjeti smao zakonom.
Hrvatki zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi opredjelio sa za sistem
(metodu) opće klauzule.

28
29