POMORSKI ZAKONIK

PZ u glavi II regulira mjerodavno pravo i isključivu nadležnost sudova RH za odnose s međunarodnim

obilježjem. Primjenjuje se na svaki plovni objekt koji je brod prema hrvatskom pravu, kao i svaki plovni
objekt koji je brod prema pravu države čiju državnu pripadnost ima. Pomorski zakonik isključuje primjenu
instituta renvoi – upućivanje na mjerodavno strano pravo po odredbama PZa znači upućivanje na njegove
materijalne odredbe.

Prema pravu državne pripadnosti broda ocjenjuju se:

- dužnosti i prava zapovjednika u upravljanju brodom i u zasnivanju prava i obveza za vlasnika broda ili
brodara
- stvarna prava na brodu,
- pravne posljedice događaja na brodu na koje se mora primijeniti zakon mjesta gdje je događaj nastao.

PZ sadrži i nepotpuno kolizijsko pravilom kojim određuje da se na prava vlasništva i na stvarna prava na
brodu u gradnji, a koji se gradi u RH primjenjuje hrvatsko pravo.

Na ograničenje odgovornosti brodara ili druge fizičke ili pravne osobe koja je prema ovom Zakoniku s
njim izjednačena primjenjuje se pravo države čiju državnu pripadnost brod ima. Prema pravilu neposredne
primjene koje se nalazi u PZ-u, na pitanje ograničenja odgovornosti brodara primjenjivat će se sami PZ ako
su njegove odredbe o ograničenju odgovornosti strože od propisa države čiju državnu pripadnost brod ima.

Autonomnu poveznicu PZ sadrži u pravilu prema kojemu se na ugovorne odnose primjenju pravo koje su
stranke izabrale. Ipak postoje iznimke u kojima dolazi do primjene PZa na ugovore o iskorištavanju
brodova na odgovornost prijevoznika za oštećenje, manjak ili gubitak tereta, predviđenu PZom, čija se
primjena ne može isključiti sporazumom stranaka, ako se luka ukrcaja ili odredišta nalazi u RH ili ako bi
putnik primjenom drugog prava bio stavljen u nepovoljniji položaj nego prema odredbama PZa. Ovo je
primjer još jednog pravila neposredne primjene.

PZ afirmira i načelo najbliže veze određujući da ako se pravo čiju su primjenu stranke izabrale za
ugovor o iskorištavanju brodova ne može primijeniti na:
 cijeli ugovor
 neki od odnosa koji proistječu iz ugovora
 ako stranke nisu izričito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni
određenog prava ne može utvrditi iz okolnosti slučaja,
na ugovor ili ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najbližoj vezi 1. Podredno, ako se ne
može utvrditi pravo u najbližoj vezi s ugovorom o iskorištavanju brodova primjenjuju se:
 pravo mjesta gdje je ugovor sklopljen, za ocjenu glavnih prava i obveza ugovornih strana
 pravo države čiji je državljanin ili čiju državnu pripadnost ima prijevoznik, ako je ugovor o
prijevozu putnika ili stvari sklopljen na temelju unaprijed utvrđenih općih uvjeta prijevoznika, te
 odredbe PZ-a na ugovor o tegljenju

Ukoliko se ne može utvrditi pravo u najbližoj vezi s ugovorom o spašavanju primjenjuje se pravo države
one luke gdje je spašavanje okončano, odnosno pravo prve luke u koju je spašeni brod prispio poslije
završenog spašavanja. Iznimno će se primjenjivati odredbe PZa ako su se spašavala osobe bez
istodobnog spašavanja imovine, a ako su one sve državljani RH ili ako je brod koji je spašavao ili brod
koji je bio spašavan, odnosno ako je od više brodova jedan od njih hrvatski ratni ili javni brod.

1
Načelo najbliže veze primjenjuje se i kod ugovora o spašavanju broda, pod istim uvjetima kao i kod ugovora o
iskorištavanju broda.
Na naknadu štete zbog sudara brodova primjenjuju se:
 pravo države u čijem se teritorijalnom moru ili unutarnjim morskim vodama dogodio sudar,
 odredbe PZa ako se sudar dogodio na otvorenom moru

Iznimno će se na naknadu štete zbog sudara brodova primijeniti:

 ako svi brodovi koji su sudjelovali u sudaru imaju istu državnu pripadnost – pravo te države,
 ako brodovi koji su sudjelovali u sudaru imaju različitu državnu pripadnost, ali je pravo svih tih
država isto – pravo tih država.

Dodatno pravilo neposredne primjene određuje da će se odredbe PZa primjenjivati ako sve
zainteresirane strane (u pogledu naknade štete radi sudara brodova) imaju zajedničko državljanstvo ili
uobičajeno boravište, odnosno sjedište u RH, a hrvatsko pravo ukoliko je jedan od brodova koji je sudjelovao
u sudaru hrvatski ratni ili javni brod.

Na ugovor o pomorskom osiguranju i odnose koji iz njega proistječu primjenjuje se pravo koje su izabrale
ugovorne stranke, a podredno ako izbora nema – pravo sjedišta osiguravatelja. Iznimno će se primjenjivati
hrvatsko pravo ako su sve zainteresirane stranke u ugovoru o pomorskom osiguranju državljani RH s
redovnim boravištem u RH ili domaće pravne osobe sa sjedištem u RH, a riječ je o osiguranim predmetima
koji su izloženi pokrivenim rizicima isključivo na području RH.

Postojanje prava na izravnu tužbu utvrđuje se prema pravu koje je mjerodavno za glavno potraživanje ili
prema pravu koje je mjerodavno za ugovor o osiguranju.

Oblik pravnog čina u plovidbenom odnosu ocjenjuje se prema pravu mjesta gdje je čin izvršen, odnosno
gdje je morao biti izvršen ili prema pravu koje je mjerodavno za plovidbeni odnos u cijelosti .

Kod zajedničke havarije, ako se pravo koje su stranke izabrale ne može primijeniti na koji od odnosa što
proistječu iz zajedničke havarije ili ako stranke nisu izričito izabrale pravo koje se mora primijeniti, a njihova
se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja, primjenjuje se pravo luke u
kojoj je iskrcan posljednji dio tereta koji se nalazio na brodu u trenutku izvršenja čina zajedničke
havarije.

PZ regulira pitanje pravnih praznina odredbom da ako nema odredbe o pravu mjerodavnom za koji
odnos iz Zakonika da će se na te odnose, na odgovarajući način primjenjivati odredbe i načela PZa,
odredbe i načela drugih zakona koji uređuju odnose s međunarodnim obilježjem, načela pravnog
poretka RH i općeprihvaćena načela međunarodnog privatnog prava.

Zabrana prijevarnog zaobilaženja prava je također regulirana i to tako da se neće primijeniti strano
pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama PZa ako bi njegova primjena bila postignuta isključivo
radi izbjegavanja primjene prava RH.

Isključiva nadležnost hrvatskog suda propisana je u 3 slučaja:

 u sporovima o nagradi za spašavanje hrvatskih ratnih brodova i hrvatskih javnih brodova, o
naknadi štete nastale zbog sudara brodova od kojih je jedan hrvatski ratni brod ili hrvatski javni
brod
 u sporovima koji nastanu u tijeku i u vezi s provođenjem postupka ograničenja odgovornosti
brodara koji provodi hrvatski sud,
 u sporovima koji nastanu u tijeku i u vezi sa sudskim ovršnim postupkom koji hrvatski sud
provodi na brodovima