Zbirka Kartografskih Znakova Prilog Pravilniku NN1042011-Web

Republika Hrvatska Dravna geodetska uprava
ZBIRKA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA

mjerila od 1: 500 do 1: 25 000
Prilog uz Pravilnik o kartografskim znakovima objavljen u Narodnim novinama broj 104 od 13. 09. 2011. godine
Zagreb, 2011.
ZBIRKA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA:

Izra ena je sukladno Odluci ravnatelja Dravne geodetske uprave (Klasa: 931-03/04-01/01; Ur.broj: 541-01-01/1-04-2 od 14. 06. 2004. godine i Klasa: 931-03/04-01/01; Ur.broj: 541-02/1/1-11-21 od 10. 09. 2007. godine), od strane povjerenstva za izradbu Zbirke kartografskih znakova: 1.) mr. sc. Ivan Landek, DGU 2.) Damir Pahi , dipl. ing., DGU 3.) Marinko Bosiljevac, dipl. ing. geod., DGU 4.) prof. dr. sc. Stanislav Frange, Geodetski fakultet 5.) dr. sc. Marijan Marjanovi , DGU 6.) Igor Vilus, dipl. ing. geod., DGU 7.) Ivan Grubi , dipl. ing. geod., DGU 8.) Antonio usti , dipl. ing. geod., DGU 9.) Slavko Lemaji , dipl. ing. geod., DGU
Na temelju lanka 14., a u svezi s lankom 166. Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. 16/2007 i 124/2010), ravnatelj Dravne geodetske uprave donosi: PRAVILNIK o kartografskim znakovima lanak 1. Ovim Pravilnikom detaljno se ure uje prikazivanje sadraja karata, katastarskih planova, situacija, posebnih geodetskih podloga i drugih georeferenciranih prikaza kartografskim znakovima sa svrhom detaljnog propisivanja na ina prikupljanja, obra ivanja, pohranjivanja i odravanja podataka, vo enja i odravanja baza podataka i izrade slubenih prikaza prostora. Kartografski znakovi propisani ovim Pravilnikom koriste se za prikazivanje stalnih geodetskih to aka, zgrada i drugih gra evina te izgra enih povrina, vodova i njima pripadaju ih objekata, prometne infrastrukture, vegetacije, vrsta uporabe zemljita i posebnih pravnih reima na zemljitu, voda i s njima povezanih objekata, reljefa, granica i grani nih oznaka te toponima i kratica koje se koriste za prikazivanje. Kartografski znakovi propisani ovim Pravilnikom koriste se prilikom izrade situacija, geodetskih i drugih elaborata, nacrta i skica, a upotrebljavaju se i prilikom prikupljanja, obra ivanja, pohranjivanja i odravanja topografske, katastarske i drugih izmjera, za vo enje i odravanje topografskih, katastarskih i drugih baza podataka koje sadre georeferencirane prikaze, za izradu slubenih dravnih karata i za izdavanje podataka i javnih isprava iz katastarskog operata, katastra vodova i drugih slubenih evidencija koje sadre georeferencirane podatke. lanak 2. Kartografski znakovi propisani ovim Pravilnikom obavezno se upotrebljavanju: - za izradu i odravanje detaljne topografske karte mjerila 1:25000 i hrvatske osnovne karte mjerila 1:5000 i 1:10000 odre enih propisima o topografskoj izmjeri i izradi dravnih karata - za izradu i odravanje katastarskih planova svih mjerila, preglednih katastarskih karata i skica izmjere za potrebe katastarske izmjere i tehni ke reambulacije te za izradu parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata odre enih propisima o katastru zemljita i katastru nekretnina - za izradu posebnih geodetskih podloga koje slue za potrebe izrade dokumenata i akata prostornog ure enja i za izradu drugih geoereferenciranih prikaza odre enih propisima koji ure uju pitanja prostornog ure enja - za izradu posebnih geodetskih podloga, geodetskih situacijskih nacrta, geodetskih projekata, elaborata iskol enja gra evine i drugih georeferenciranih prikaza odre enih propisima koji ure uju pitanja gradnje - za izradu i odravanje plana vodova i pregledne karte vodova te za skice izmjere i druge georeferencirane prikaze za potrebe izrade elaborata vodova odre enih propisima o katastru vodova - za izradu posebnih geodetskih podloga zati enih i ti enih podru ja te za vo enje i odravanje podataka o posebnim pravnim reimima u katastarskom operatu
1
- za izradu svih georeferenciranih prikaza koji se izra uju u okviru projektiranja i izvedbe komasacije poljoprivrednog zemljita - za izradu svih georeferenciranih prikaze stanja u prostoru koji se izra uju u okviru pruanja geodetskih usluga pravnim i fizi kim osobama prema propisima o obavljanju geodetske djelatnosti lanak 3. Sastavni dio ovog Pravilnika je Zbirka kartografskih znakova koja se ne objavljuje u Narodnim novinama ve se publicira u nakladi Dravne geodetske uprave. lanak 4. Za prikazivanje sadraja na svim georeferenciranim prikazima iz lanka 2. ovog Pravilnika, mogu se upotrebljavati i drugi kartografski znakovi koji nisu sadrani u Zbirci kartografskih znakova, ali uz obvezatno objanjenje svakog takvog znaka na georeferenciranom prikazu. lanak 5. Kartografski znakovi za mjerila od 1: 500 do 1: 2000 mogu se upotrebljavati u nepromijenjenom obliku (istog izgleda i veli ine) i za krupnija mjerila od 1:500 na svim georeferenciranim prikazima. lanak 6. Za izdavanje podataka i javnih isprava koje se temelje na katastarskom operatu i podataka osnovnih dravnih karata koje su trenutno u slubenoj uporabi, a koji nisu uskla eni s ovim Pravilnikom, mogu se koristiti oznake propisane prijanjim propisima do njihovog uskla enja s oznakama iz ovoga Pravilnika, a sukladno programima iz lanka 5. Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. 16/2007 i 124/2010). lanak 7. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o kartografskim znakovima (Narodne novine br. 24/1976 i 52/1989), osim za slu ajeve odre ene u lanku 6. ovog Pravilnika.
lanak 8. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od njegovog objavljivanja u Narodnim novinama, a primjenjuje se od 01. sije nja 2012.
Klasa: 935-01/11-01/02 Urbroj: 541-01/1-11-07 Zagreb, 06. 09. 2011. Ravnatelj prof. dr. sc. eljko Ba i , v. r.
SADRAJ:
1. STALNE GEODETSKE TO KE ... 8
1.1. Osnovne poloajne to ke ............... 8 1.2. Visinske to ke 10 1.3. Dopunske poloajne to ke . 10 1.4. Pomo ne to ke i linije snimanja 12
2. ZGRADE ........... 14
2.1. Zgrade za stanovanje .. 2.2. Poslovne i sportsko-rekreacijske zgrade 2.3. Gospodarske, industrijske i energetske zgrade .. 2.4. Ruevine i podzemne zgrade . 2.5. Javne, sakralne i zgrade spomeni ke batine . 14 18 20 24 26
3. DRUGE GRA EVINE I IZGRA ENE POVRINE 32

3.1. Sportsko-rekreacijski objekti i povrine . 3.2. Gospodarski, industrijski i energetski objekti 3.3. Vjerski i kulturno-povijesni objekti ... 3.4. Objekti posebne namjene ... 3.5. Linijski objekti ... 32 32 36 38 40
4. VODOVI I PRIPADAJU I OBJEKTI . 50

4.1. Vodovi (kabeli) elektroenergetske mree .. 50 4.2. Pripadaju i objekti elektroenergetske mree . 54 4.3. Vodovi plinovodne mree .. 64 4.4. Pripadaju i objekti plinovodne mree 64 4.5. Vodovi mree toplovoda i paravoda .. 68 4.6. Pripadaju i objekti mree toplovoda i paravoda 70 4.7. Vodovi i pripadaju i objekti naftovodne mree . 74 4.8. Cjevovodi vodovodne mree . 78 4.9. Pripadaju i objekti vodovodne mree .... 80 4.10. Vodovi (kabeli) telekomunikacijske mree . 86 4.11. Pripadaju i objekti telekomunikacijske mree 86 4.12. Kanalizacijska mrea ................................................................................... 94 4.13. Pripadaju i objekti kanalizacijske mree .................................................... 96 4.14. Zajedni ki objekti i zajedni ki prikazi ........................................................ 100
5. PROMETNA INFRASTRUKTURA . 108

5.1. Cestovni promet ............................................................................................ 5.2. eljezni ki i tra ni promet ............................................................................ 5.3. Zra ni promet ................................................................................................ 5.4. Promet na rijekama, jezerima i moru ............................................................ 108 118 124 126
5
6. VEGETACIJA, VRSTE UPORABE ZEMLJITA I PRAVNI REIMI .. 128

6.1. Vegetacija ..................................................................................................... 128 6.2. Podru ja vrste uporabe zemljita .................................................................. 146 6.3. Podru ja posebnih pravnih reima ................................................................ 150
7. VODE I S NJIMA POVEZANI OBJEKTI . 156

7.1. Vrste voda ..................................................................................................... 156 7.2. Pojedina ni elementi voda ............................................................................ 162
8. RELJEF ... 178

8.1. Visinska predstava reljefa ............................................................................. 178 8.2. Posebni reljefni oblici ................................................................................... 180
9. GRANICE I GRANI NE OZNAKE 188

9.1. Granice administrativne podjele ................................................................... 9.2. Me e i druge granice .................................................................................... 9.3. Grani ne oznake za dravnu granicu ............................................................ 9.4. Prikazi granica u registru prostornih jedinica ............................................... 9.5. Grani ne oznake lomnih to aka granica katastarskih estica ....................... 188 188 192 196 198
10. ZEMLJOPISNA IMENA (TOPONIMI) ....... 202

10.1. Imena adresa katastarskih estica ............................................................... 10.2. Imena naselja i pojedina nih objekata ........................................................ 10.3. Imena zemljopisnih cjelina podru ja ....................................................... 10.4. Imena reljefnih oblika zemljita ................................................................. 10.5. Imena kopnenih i morskih voda ................................................................. 10.6. Imena otoka, hridi i grebena ....................................................................... 10.7. Imena i identifikatori registra prostornih jedinica ...................................... 202 204 205 206 207 209 210
11. POPIS KRATICA ... 212

11.1. Kratice kao slovni znakovi ......................................................................... 11.2. Kratice u nazivima ...................................................................................... 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita .................................................................. 11.4. Kratice posebnih pravnih reima ................................................................ 212 214 217 219
12. TABLICA BOJA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA . 220

12.1. Tablica boja za mjerila od 1:500 do 1:2 000 .............................................. 220 12.2. Tablica boja za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000 ......................................... 226 12.3. Tablica boja za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000 ....................................... 228
13. ABECEDNI POPIS KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA ..................... 233
Izvorni dokumenti:
Pravilnik o kartografskim znakovima (NN 24/76) s pripadaju om Zbirkom kartografskih znakova, Pravilnik o sadraju i obliku katastarskog operata katastra nekretnina (NN 142/08 i 148/09), Pravilnik o katastarskoj izmjeri i tehni koj reambulaciji (NN 147/08), Pravilnik o katastru vodova (NN 71/08 i 148/09), Pravilnik o registru prostornih jedinica (NN 37/08), Pravilnik o topografskoj izmjeri i izradbi dravnih karata (NN 109/08), Model topografskih podataka CROTIS, verzija 1.2
kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi u u stvarnoj veliini prikazi stvarnoj veli ini
1:500 - 1:2 000 1:500 1:2 000 kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi s mjerama prikazi s mjerama
kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi u stvarnoj ini prikazi u stvarnoj veli veliini
1:5000 - 1:10 000 1:5 000 1:10 000 kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi s mjerama prikazi s mjerama
1. STALNE GEODETSKE TO KE
1.1. Osnovne poloajne to ke:

1.1.1. Trigonometrijska to ka
216
2,0 1,4
0,3 0,15 2,0
1,7 0,55
71
2,0
35R
1,4
0,3 0,15 1,8
0,5
1,55
1.1.2. Osnovna GNSS to ka
294
2,0 1,4
0,3 0,15 2,0
1,5 2,0
294
2,0 1,4
0,3 0,15 1,8
1,2 1,8
1.1.3. Trigonometrijska to ka na crkvi

1,0 0,2
Kartografski znak je isti kao i 1.1.1. Trigonometrijska to ka
42
128
0,3 0,15 1,8
0,5 0,7 0,5 1,55
1.1.4. Trigonometrijska to ka na dimnjaku

0,4 0,4 0,3
10o
45
0,15
o
76
0,3 0,15 1,8
35
0,5
1,55
1:20 000 - 1:25 000 1:20 000 1:25 000 kartografski znakovi kartografski znakovi kartografski znakovi i i kartografski znakovi i i prikazi s mjerama prikazi u stvarnoj veliini prikazi mjerama prikazi u stvarnojveli ini
NAPOMENA NAPOMENA
Znakovi (osim za repere), brojevi, oznake i visine stalnih geodetskih to aka se ne smiju rotirati. Font za brojeve stalnih geodetskih to aka i oznake uz njih je Arial. Visine stalnih geodetskih to aka prikazuju se u metrima. Stalne geodetske to ke se ne prikazuju na standardnom prikazu katastarskog plana jer se vode odvojeno od njega, ali se mogu prikazivati na nestandardnim prikazima katastarskog plana koji se izra uju za potrebe izmjere i izrade elaborata. Pomo ne i male to ke ne smatraju se stalnim to kama.
1.1.1. Trigonometrijska to ka
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, uz znak se upisuje broj trigonometrijske to ke i visina to ke zaokruena na centimetar. Ako je trigonometrijska to ka ujedno i reper, uz broj to ke upisuje se oznaka "R". Uz broj trigonometra upisuju se i posebne oznake, kao to su "s" ili "z", ako je trigonometrijska to ka npr. toranj crkve ili ekscentar na zemlji i sl. Za trigonometrijske to ke s oznakom "s" ne upisuje se visina. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, broj trigonometrijske to ke se ne upisuje, ve se upisuje samo visina zaokruena na decimetar.
431.5
1,5
0,3 0,15 1,8
1,54
1.1.2. Osnovna GNSS to ka

Osnovne GNSS to ke su to ke: - referentne mree 0. reda EUREF-CRO-94/95/96, - referentne mree 1. reda EUREF-CRO-94/95/96, - referentne mree 2. reda GNSS mrea 10 x 10 km. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, uz znak se upisuje broj osnovne GNSS to ke i visina to ke zaokruena na centimetar. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, broj osnovne GNSS to ke se ne upisuje, ve se upisuje samo visina to ke zaokruena na decimetar.
1508.8 1,5
0,3 0,15 1,8
1,2 1,8
1.1.3. Trigonometrijska to ka na crkvi

1,0
84 1,5
0,3 0,15 1,8
0,4 0,15 0,55 0,9 1,45 0,55
Za trigonometrijsku to ku na crkvi visina se ne prikazuje. Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, trigonometrijska to ka na crkvi prikazuje se znakom za trigonometrijsku to ku ucrtanim na tlocrtni prikaz crkve. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, za crkve dimenzija ve ih od 25x25 m, trigonometrijska to ka na crkvi prikazuje se znakom za trigonometrijsku to ku ucrtanim na tlocrtni prikaz crkve. Za manje crkve, tlocrtni prikaz crkve se ne prikazuje, ve se koristi samo znak za trigonometrijsku to ku na crkvi. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, ako na prikazu ima dovoljno prostora, uz znak za trigonometrijsku to ku na crkvi upisuje se visina terena u podnoju crkve zaokruena na metar.
2,55
1.1.4. Trigonometrijska to ka na dimnjaku

0 0, ,15 0,125 0,2 5 5
110 1,5
15 0,8 1,54 0,53
0,3 0,15 1,8
Za trigonometrijsku to ku na dimnjaku visina se ne prikazuje. Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, trigonometrijska to aka na dimnjaku prikazuje se znakom za trigonometrijsku to ku, a za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000 znakom za trigonometrijsku to ku na dimnjaku. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, ako na prikazu ima dovoljno prostora, uz znak za trigonometrijsku to ku na dimnjaku upisuje se visina terena u podnoju dimnjaka zaokruena na metar.
1.1.5. Trigonometrijska to ka na anteni

0,5 1,4 0,5
0,15
118
0,5 0,5 3,0 0,5 1,8 1,55
0,3 0,15
1.1.6. Trigonometrijska to ka na svjetioniku

2,0 0,15 0,5 1,0 0,45 0,5 1,8 1,55
106
0,3 0,15
3,5
1.2. Visinske to ke:

1.2.1. Reper na zemlji
0,15 0,3 1,6
0,15 0,3 1,6
2,0 124.67 1,4
1,6
2,0 124.67 1,4
1,6
1.2.2. Reper na objektu

1,4 126.64
2,0
1,4 126.64
2,0 135.82
0,8
R
135.82
1,0
1.3. Dopunske poloajne to ke:

1.3.1. Stalna dopunska to ka
113
1,6
0,3 0,15 1,6
1,6
10
1:20 000 1:25 000 1:20 000 - 1:25 000 kartografski znakovi i kartografski znakovi i kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazissmjerama prikazi u stvarnoj veliini prikazi mjerama prikazi u stvarnoj veli ini
NAPOMENA NAPOMENA
1.1.5. Trigonometrijska to ka na anteni

1,2
186 1,5
0,3 0,15 1,8
0,65 0,9 0,25 0,9 0,53
Za trigonometrijsku to ku na anteni (telekomunikacijski, radio ili televizijski odailja , prijamnik ili druga antena) visina se ne prikazuje. Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, trigonometrijska to aka na anteni prikazuje se znakom za trigonometrijsku to ku, a za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000 znakom za trigonometrijsku to ku na anteni. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, ako na prikazu ima dovoljno prostora, uz znak za trigonometrijsku to ku na anteni upisuje se visina terena u podnoju antene zaokruena na metar.
1.1.6. Trigonometrijska to ka na svjetioniku

Za trigonometrijsku to ku na svjetioniku visina se ne prikazuje. Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, trigonometrijska to aka na svjetioniku prikazuje se znakom za trigonometrijsku to ku, a za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000 znakom za trigonometrijsku to ku na svjetioniku. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, ako na prikazu ima dovoljno prostora, uz znak za trigonometrijsku to ku na svjetioniku upisuje se visina terena u podnoju antene zaokruena na metar.
0,4
110 1,5
1,2
1,54 0,3 0,15 1,8 0,53
1.2.1. Reper na zemlji

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, uz znak za reper stabiliziran u zemlji upisuje se kratica "R" i visina zaokruena na centimetar. Za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, prikazuju se (obvezatno) fundamentalni reperi nivelmana visoke to nosti, preciznog i tehni kog nivelmana. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, uz znak za reper upisuje se samo visina zaokruena na decimetar. Pomo ni reperi, koji slue za iskol enja i pra enje gradnje, prikazuju se odgovaraju im znakom za reper, kraticom "RP" i visinom.
0,15 0,35
124.7 1,5
1,2 1,2
1.2.2. Reper na objektu

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, uz znak za reper na objektu upisuje se kratica "R" i visina zaokruena na centimetar. Za mjerila od 1: 5 000 do 1: 25 000, ako se, radi raspoloivosti prostora na planu ili karti, reper ne moe prikazati predvi enim znakom, upisuje se samo kratica "R", priblino na mjestu repera. Prikazuju se (obvezatno) fundamentalni reperi nivelmana visoke to nosti, preciznog i tehni kog nivelmana. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, za prikazivanje repera se koristi znak za reper na zemlji, s time da se uz znak za reper, ili uz upisanu kraticu "R", upisuje visina zaokruena na decimetar.
Kartografski znak je isti kao i 1.2.1. Reper na zemlji
1.3.1. Stalna dopunska to ka

Stalne dopunske to ke su sve stabilizirane orijentacijske to ke bez obzira na na in njihovog odre ivanja, te sve to ke dopunskih polja stalnih geodetskih to aka, koje nisu odre ene kao stalne dopunske GNSS to ke. Iscrtani smjer prikazuje smjer dogledanja me u stalnim poloajnim to kama. Smjerovi dogledanja prikazuju se na skicama izmjere, situacijama, planovima iskol enja, nacrtima iskol enja te na preglednim skicama podjele na detaljne listove katastarskog plana. Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000 smjerovi dogledanja se ne prikazuju.
11
1.3.2. Stalna dopunska GNSS to ka
2,0
1368
1,0 4,0 2,0
4,0
1368 1,6 1,4
0,3 0,15 1,6
1,2 1,6
1.4. Pomo ne to ke i linije mjerenja:

1.4.1. Pomo na poloajna to ka
2,0
1P
1,0 4,0 2,0
4,0
1.4.2. Okomica na liniju mjerenja
1.4.3. Presjek s linijom mjerenja
1.4.4. Produene linije mjerenja
1.4.5. Kontrolno odmjeranje
113,25
1,5
12
1:20 000 - 1:25 000 1:20 000 1:25 000 kartografski znakovi kartografski znakovi kartografskiznakovi i i kartografskiznakovi i i prikazi s mjerama prikazi u stvarnoj veli ini prikazi s mjerama prikazi u stvarnoj veliini
NAPOMENA NAPOMENA
1.3.2. Stalna dopunska GNSS to ka
Stalne dopunske GNSS to ke su to ke dopunskih polja stalnih geodetskih to aka odre ene pomo u GNSS mjerenja. Za mjerila od 1:500 do 1:2 000 se na skicama izmjere, situacijama, planovima iskol enja i nacrtima iskol enja ucrtavaju smjerovi dogledanja za stalne dopunske GNSS to ke.
1.4.1. Pomo na poloajna to ka

Pomo ne poloajne to ke su sve privremeno stabilizirane poloajne to ke s kojih se obavljaju mjerenja ili iskol enja detaljnih to aka. Uz broj pomo ne to ke koji se odre uje u okviru pojedinog elaborata, plana iskol enja ili nacrta iskol enja, upisuje se i oznaka "P". Iscrtani smjer prikazuje smjer dogledanja prema drugim pomo nim ili stalnim poloajnim to kama. Smjerovi dogledanja za pomo ne poloajne to ke prikazuju se na skicama izmjere, situacijama, planovima iskol enja i nacrtima iskol enja.
1.4.2. Okomica na liniju mjerenja
Prikazuje se samo na skicama mjerenja i nacrtima iskol enja, a po potrebi i na situacijama i planovima iskol enja.
1.4.3. Presjek s linijom mjerenja
1.4.4. Produene linije mjerenja

1.4.5. Kontrolno odmjeranje

13
2. ZGRADE
2.1. Zgrade za stanovanje:

2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe
0,2
0,2
2.1.2. Stambeni blok zgrada
Kartografski prikaz je isti kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe
0,2
2.1.3. Stambene zgrade i neboderi vii od 10 katova

Kartografski prikaz je isti kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe Kartografski prikaz je isti kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe
2.1.4. Zgrada u izgradnji

0,15
0,2 0,4 0,5 1,0 1,0
1,0 1,0 2,0 2,0
14
1:20 000 - 1:25 000 1:20 000 1:25 000 kartografski znakovi kartografski znakovi kartografskiznakovi i i kartografskiznakovi i i prikazi s mjerama prikazi u stvarnoj veli ini prikazi s mjerama prikazi u stvarnoj veliini
NAPOMENA NAPOMENA
Na katastarskim planovima zgrade se prikazuju ako je njihovo prikazivanje zasnovano na propisima o prostornom ure enju i gradnji. Zgrade, ije prikazivanje na katastarskom planu nije zasnovano na propisima o prostornom ure enju i gradnji, prikazuju se kao poligon vrste uporabe zemljita. Na skicama izmjere, zgrade koje se upotrebljavaju za stanovanje, zgrade za povremeni boravak, poslovne i sportsko-rekreacijske zgrade te javne, sakralne i zgrade spomeni ke batine, prikazuju se odgovaraju im rasterom ili krui em O, a gospodarske i pomo ne zgrade uz stambenu ili drugu zgradu, odgovaraju im rasterom ili krii em X. Za mjerila od 1:5000 do 1:10 000, zgrade kojima je jedna strana manja od 1 mm na prikazu, prikazuju se punom crnom povrinom ( ).
2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe

Ovim prikazom na katastarskim planovima prikazuju se sve zgrade koje slue za stanovanje i povremeni boravak, poslovne, sportsko-rekreacijske, javne i sakralne zgrade te zgrade spomeni ke batine. Na topografskim kartama mjerila od 1: 5 000 do 1:10 000, poslovne i sportskorekreacijske zgrade prikazuju se znakom prikazanim u 2.2.1. Poslovne i sportskorekreacijske zgrade.
Ku e minimalne veli ine:
0,35
2.1.2. Stambeni blok zgrada
Za prikazivanje vie me usobno spojenih zgrada vrijede sva pravila kao i za 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, pa i pravila za minimalne veli ine, odre ena za njih u prikazu za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000.
2.1.3. Stambene zgrade i neboderi vii od 10 katova

Za prikazivanje stambenih zgrada i nebodera viih od 10 katova, vrijede pravila kao i za 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, pa i pravila za minimalne veli ine, odre ena za njih u prikazu za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000.
2.1.4. Zgrada u izgradnji

Zgrade u izgradnji prikazuju se u mjerilima od 1:500 do 1:2 000 kao zgrade u izgradnji, ako ne zadovoljavaju kriterije odre ene katastarskim propisima po kojima se zgrade u izgradnji prikazuju kao zgrade (sagra ena prva etaa, useljene). Prilikom koritenja prikaza za zgradu u izgradnji, crtkane linije moraju pratiti stvarne dimenzije zgrade u izgradnji, uz ja e naglaavanje uglova.
15
kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi u stvarnoj veli ini prikazi u stvarnoj veliini
2.1.5. Zgrada za povremeni boravak

Kartografski prikaz je isti kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe Kartografski prikaz je isti kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe
2.1.6. Terasa uz zgradu

0,15 0,30 d
0,15 0,25 1,2 1,2

2,0<=d=<6,0
2.1.7. Stepenice uz zgradu

min 0,8 0,15
0,15 0,6-1,0
0,5
2.1.8. Prolaz ispod zgrade
0,15
0,8 0,8
2.1.9. Zgrada nad prometnicom
1,0 1,5
0,20
2.1.10. Zgrada s istakom

0,20
1,0 1 ,0
1,0 1,0
0,20
1,0 1,0
0,20
101
1. primjer
102
2. primjer
103
3. primjer
16
NAPOMENA NAPOMENA
2.1.5. Zgrada za povremeni boravak

Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, zgrade za povremeni boravak prikazuju se isto kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe. Ovaj prikaz zgrade koristi se, sukladno katastarskim propisima, za: zgrade za povremeni boravak, ku e za odmor, vo arske ku e, vinogradarske ku e, selja ke stanove, ribarske ku e i planinske ku e.
2.1.6. Terasa uz zgradu

Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, terase uz zgradu se prikazuju znakom samo na situacijama i nacrtima iskol enja, i to ako nisu konstruktivni dio zgrade. Na katastarskom planu se terasa uz zgradu, koja nije konstruktivni dio zgrade, ne prikazuje. Ako je terasa konstruktivni dio zgrade, na katastarskome planu se ne prikazuje znakom, ve povrina pod terasom ulazi u prikaz zgrade. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, terase se prikazuju ako su njihove dimenzije 20x20 m ili ve e.
2.1.7. Stepenice uz zgradu

Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, stepenice uz zgradu se prikazuju samo na situacijama i nacrtima iskol enja, i to ako nisu konstruktivni dio zgrade. Na katastarskom planu se stepenice uz zgradu, koje nisu konstruktivni dio zgrade, ne prikazuju. Ako su stepenice konstruktivni dio zgrade, na katastarskome planu se ne prikazuju znakom, ve povrina pod stepenicama ulazi u prikaz zgrade. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, stepenice se prikazuju ako su ire od 4 m, a due od 50 m. Stepenice koje su ire od 10 m prikazuju se ako su due od 20 m.
2.1.8. Prolaz ispod zgrade
Prolaz ispod zgrade prikazuje se na isti na in za sve vrste zgrada. Prikaz za prolaz ispod zgrada odgovaraju e se koristi i za prolaze ispod drugih gra evina.
2.1.9. Zgrada nad prometnicom
Crtkano-to kasta linija kojom se prikazuje dio zgrade, ozna ava da je taj dio sagra en iznad prometnice koja je zasebna katastarska estica.
2.1.10. Zgrada s istakom
Istake na zgradama (zatvoreni, otvoreni i natkriveni konstruktivni dijelovi zgrade osim balkona) ispod 4 m visine od tla, prikazuju se na katastarskom planu, skici izmjere, situaciji i nacrtu iskol enja na na in kako je to prikazano na primjerima 1. i 2. Istake na zgradama iznad 4 m visine od tla ne prikazuju se na katastarskom planu i skici izmjere, ve samo (ako je to potrebno) na situacijama i nacrtima iskol enja, na na in prikazan na primjeru 3.
17
2.2. Poslovne i sportsko-rekreacijske zgrade

2.2.1. Poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade
0,2
2.2.2. Stadion
0,5
2.2.3. Zatvoreni bazen za sport i rekreaciju

0,25
2.2.4. Koliba, pastirski stan, katun, kaun
18
NAPOMENA NAPOMENA
2.2.1. Poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade

Prikaz za mjerila od 1:500 do 1:2 000 i mjerila od 1:20 000 do 1:25 000 isti je kao i za 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, s tom razlikom da se za mjerila od 1:500 do 1:2 000 na katastarskom planu i skici izmjere ne upisuju nastavno navedene kratice. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, prikaz se koristi za poslovne i sportskorekreacijske zgrade kao to su: poslovne zgrade, upravne zgrade, zgrade za iznajmljivanje, servisne zgrade, zgrade za prijem putnika, domovi kulture, koncertne dvorane, portske dvorane, planinarski domovi, hoteli, moteli, preno ita, velike trgovine i trgova ki centri, veliki restorani i sl. Zgrade koje se preteito upotrebljavaju kao stambene zgrade prikazuju se kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe (npr. stambena zgrada s trgovinama, privatna ku a s gostionicom, stambena zgrada s knjinicom ili kinom i sl.). Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, uz zna ajnije zgrade mora biti upisano ime zgrade ili kratica (npr. ht., vidi 11. POPIS KRATICA). Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, uz zgradu se tako er upisuju navedene kratice, a za ve e zgrade, u slu aju da je to mogu e, i ime ustanove (npr.: MUP, NSB, HAZU i sl.).
2.2.2. Stadion
0,6 1,2 0,6
0,1 5
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, na situacijama se stadion prikazuje punim i isprekidanim linijama koje tvore prikaz gra evine. Na katastarskom planu se stadion prikazuje kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, stadion (ili sportsko igralite) prikazuje se tlocrtom prema stvarnom obliku. Rub igralita prikazuje se crtom irine 0,15 mm, a ako ima dovoljno prostora unutar stadiona, mogu se shematski i pojednostavljeno prikazati i unutranje oznake igralita, atletska staza i sl.. Za ve e stadione izra uju se vjerodostojni prikazi atletskih staza i bina. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, manja igralita (do 100 m duine) se prikazuju znakom, i to u smjeru njegovog pruanja, a velika igralita i stadioni njihovim tlocrtnim prikazom.
1,2
2.2.3. Zatvoreni bazen za sport i rekreaciju

0,4 0,8
1,6
Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, za bazene ve e od 50 m duine, znak se proporcionalno pove ava. Znak se postavlja u smjeru pruanja bazena, a njegova unutranjost je bijela a ne transparentna.
0,25 0,15
2.2.4. Koliba, pastirski stan, katun, kaun

1,4
0, 65
0, 35
0, 15
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, kolibe i drugi istovrsni objekti prikazuju se isto kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, ako su trajnog karaktera i ako je njihov prikaz ve i od 3x3 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, kolibe i drugi istovrsni objekti prikazuju se isto kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, s time da se, ovisno o veli ini prikaza, u prikaz ili uz njega znak stavlja kratica "ko." veli ine 2 mm (font: Arial Narrow). Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, uz znak se stavlja kratica "ko." veli ine 1,6 mm.
19
2.2.5. Planinski dom
pd. pd.
2,0
0,2
2.2.6. Zgrada benzinske stanice

0,2
bs. bs.
2,0
2.2.7. Zgrada svjetionika
Kartografski znak je isti kao i 7.2.16. Svjetionik
2.3. Gospodarske, industrijske i energetske zgrade:

2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala)
0,2
0,2
2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica
Kartografski prikaz je isti kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala)
20
NAPOMENA NAPOMENA
2.2.5. Planinski dom

2,0
1, 0
0, 4
0, 15
Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, planinski dom prikazuje se istim znakom kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, s time da se, ovisno o veli ini prikaza, u prikaz ili uz njega znak stavlja kratica "pd." veli ine 2 mm (font: Arial Narrow). Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, uz znak se stavlja kratica "pd." veli ine 1,6 mm.
2.2.6. Zgrada benzinske stanice

Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, zgrada benzinske stanice prikazuje se isto kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, u slu aju da je njezin prikaz ve i od 3x3 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, benzinska stanica prikazuje se istim znakom kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, s time da se, ovisno o veli ini prikaza, u prikaz ili uz njega znak stavlja kratica "bs." veli ine 2 mm (font: Arial Narrow). Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, uz znak se stavlja kratica "bs." veli ine 1,6 mm.
2.2.7. Zgrada svjetionika

Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, zgrada svjetionika prikazuje se isto kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, u slu aju da je njezin prikaz ve i od 3x3 mm. Na situacijama mjerila od 1:500 do 1: 2 000, svjetionici se mogu prikazivati znakom 7.2.16. Svjetionik, ako bi prikaz zgrade svjetionika bio manji od 3x3 mm, odnosno znakom 1.1.6. Trigonometrijska to ka na svjetioniku, ako je rije o svjetioniku na kojem je trigonometrijska to ka. Za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, manje zgrade svjetionika (koje se ne prikazuju kao zgrade) prikazuju se kao 7.2.16. Svjetionik. Ukoliko je rije o manjoj zgradi svjetionika na kojem je trigonometrijska to ka, prikazuje se znak 1.1.6. Trigonometrijska to ka na svjetioniku.
Kartografski znak je isti kao i 7.2.16. Svjetionik
2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala)

0,15
Na ovaj na in prikazuju se sve gospodarske i industrijske zgrade kao to su: gospodarske zgrade, industrijske zgrade, tvorni ke hale, industrijska postrojenja, hangari, spremnici, skladita, ve e radionice i sl. Za mjerila od 1: 5000 do 1: 25 000, uz zna ajnije objekte upisuje se i ime objekta ili kratica (npr. tv., vidi 11. POPIS KRATICA). Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, objekti se ovako prikazuju ako su ve i od 30x30m, a uz zna ajnije objekte se upisuje i re ena kratica.
2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, prikaz energetskih objekata (hidroelektrana, termoelektrana, plinska elektrana, nuklearna elektrana, plinara, toplana, transformatorska stanica) isti je kao i za 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala). Uz prikaz energetskog objekta ili u njemu prikazuju se kratice (npr. HE, vidi 11. POPIS KRATICA), osim na katastarskim planovima. Na katastarskim planovima transformatorske stanice se prikazuju ako su ve e od 2x2 m. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, transformatorska stanica se prikazuje uz koritenje kratice TS, prema pravilima koja vrijede za 2.2.6. Zgrada benzinske stanice. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, transformatorska stanica se prikazuje i znakom, ako se radi o izlaznom naponu ve em od 10 kV. Ako je rije o transformatorskoj stanici ve oj od 30x30 m, ona se prikazuje bez znaka i s kraticom TS unutar ili uz prikaz transformatorske stanice.
21
2.3.3. Otvoreni ili djelomi no otvoreni objekti i gra evine, skladita, hangari, nadstrenice, staklenici i sli no
0,2
0,15
2.3.4. Tvorni ki dimnjak, toranj

45o
0,4 0,4 0,3
10
45o 35o
5 0,1
0,2 0,4
2,0 2,0
0,3
2.3.5. Spremite, betonski i eljezni silos

0,8
2,0
sl.
0, 2
od betona
3,0
3,0
sl.
od eljeza
0,2 2,0
2.3.6. Zgrade poljoprivrednog gospodarstva
2.3.7. Vodenica, mlin

0,2
ml. ml.
2,0
22
NAPOMENA NAPOMENA
2.3.3. Otvoreni ili djelomi no otvoreni objekti i gra evine, skladita, hangari, nadstrenice, staklenici i sli no
Na katastarskom planu se ove gra evine prikazuju ako im je tlocrtna povrina ve a od 10 m2. Staklenici se na katastarskom planu prikazuju linijom vrste uporabe zemljita. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je duljina objekta manja od 2 mm na prikazu, ucrtava se jedna kosa crta.
2.3.4. Tvorni ki dimnjak, toranj

0,1 0,255 0,1 0,255
15 0,8
o
1,5
Tvorni ki dimnjak i toranj se na katastarskom planu prikazuju kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala) ako im je tlocrtna povrina ve a od 10 m2. Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, tvorni ki dimnjak i toranj se na situacijama mogu prikazati i znakom ako im je tlocrtna povrina manja od 10 m2. Ako je na tvorni kom dimnjaku trigonometrijska to ka, tvorni ki dimnjak se prikazuje znakom za trigonometrijsku to ku na dimnjaku. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, tvorni ki dimnjak i toranj se prikazuju znakom za tvorni ki dimnjak ili toranj, a ako je na tvorni kom dimnjaku trigonometrijska to ka, znakom za trigonometrijsku to ku na dimnjaku.
2.3.5. Spremite, betonski i eljezni silos
Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, uz prikaz se upisuje kratica sl.. Za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, veliki silosi (koji se mogu prikazati tlocrtom) prikazuju se kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), a uz prikaz silosa upisuje se i kratica sl..
0,15
0,5
0,15
0,3
2.3.6. Zgrade poljoprivrednog gospodarstva

Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, zgrade poljoprivrednog gospodarstva se prikazuju kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala). Na katastarskim planovima se zgrade poljoprivrednog gospodarstva prikazuju ako im je tlocrtna povrina ve a od 10 m2. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, zgrade poljoprivrednog gospodarstva se prikazuju kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se za ve e zgrade na tlocrtni prikaz upisuje i kratica (npr. gs.). Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, zgrade poljoprivrednog gospodarstva prikazuju se kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, a uz ve u zgradu upisuje se i kratica (npr. gs. ili fm.).
2.3.7. Vodenica, mlin

1,2 0,3
0,15
1,2
Na katastarskom planu se vodenica, odnosno mlin, prikazuje ako je ve a od 10 m2. Za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, za vodenicu odnosno mlin upisuje se kratica ml..
23
2.3.9. Vjetroturbina
0,2
2,5
1,0
1,5 4,0 45 3,3 0,15
0,6 1,2
45
0,15
1,0
2.3.10. Pumpna stanica

Kartografski prikaz je isti kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala) Kartografski prikaz je isti kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala)
2.3.11. Pomo ne zgrade

Kartografski prikaz je isti kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala) Kartografski prikaz je isti kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala)
2.4. Ruevine i podzemne zgrade:

2.4.1. Ruevina, razvalina
0,15 1,5 1,5 1,0 0,15 1,0
0,2 0,3
2.4.2. Podzemna zgrada
0,4 0,6 0,15
0,8 1,0 0,20
24
NAPOMENA NAPOMENA
2.3.9. Vjetroturbina
1,0
0,7 45 0,15 1,0 1,3
Vjetroturbina je jedno od postrojenja u sastavu vjetroelektrane. Za mjerila 1:500 do 1:2 000, vjetroturbina se na situacijama prikazuje znakom, a u slu aju da su njezini temelji ve i od znaka za vjetroturbinu, prikazuju se i linije koje tvore prikaz temelja. Na katastarskom planu se vjetroturbine ne prikazuju, ve se prikazuju samo zgrade vjetroelektarane, ukoliko ispunjavaju uvjete za upis u katastarski operat. Za mjerila od 1:5 000 do 1: 25 000, vjetroturbina se prikazuje znakom uz koji se upisuje i kratica VT.
2.3.10. Pumpna stanica

Na katastarskom planu pumpna stanica se prikazuje ako je ve a od 3x3 m. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 0000, pumpna stanica se prikazuje ako je ve a od 20x20 metara.
2.3.11. Pomo ne zgrade

Za mjerila od 1:500 do 1: 10 000, u pomo ne zgrade uz stambenu ili drugu zgradu, ubrajaju se: garae, nadstrenice, drvarnice, spremita, dvorine zgrade i ostale pomo ne zgrade. Pomo ne zgrade se na katastarskom planu prikazuju ako im je tlocrtna povrina ve a od 10 m2, a na mjerilima od 1:5 000 do 1: 10 000 ako su ve e od 30x30 m.
2.4.1. Ruevina, razvalina

0,6
Ruevine i razvaline su ruevine ku a i zgrada bez kulturno-povijesnog zna enja. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, ruevine se prikazuje znakom ako su manje od 30x30 m, a tlocrtnim prikazom ako su ve e od 30x30m.
0,15 0,3
2.4.2. Podzemna zgrada
Podzemne zgrade obuhva aju podzemne poslovne zgrade, podzemne garae, podzemna sklonita i pothodnike.
25
1:500 -1:2 000 1:500 1:2 000 kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi s mjerama prikazi s mjerama
1:5000 1:10 000 1:5 000 - 1:10 000 kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi s mjerama prikazi s mjerama
2.5. Javne, sakralne i zgrade spomeni ke batine:

2.5.1. Javne zgrade i zgrade spomeni ke batine
Kartografski prikaz je isti kao i 2.2.1. Poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade
2.5.2. Manja crkva

1,25 0,2 1,5
1,0 0,2 1,2
minimalne dimenzije
2.5.3. Katedrala i ve a crkva
1,5
0,2 0,25 0,5 1,3 1,8 1,0

1,7
0,2
2.5.4. Kapela
1,0
0,2
0,5 1,2 0,7 2,4 1,2 1,2
2.5.5. Zvonik
1,0
0,2
1,2 1,2 1,2
2,4
26
NAPOMENA NAPOMENA
2.5.1. Javne zgrade i zgrade spomeni ke batine

Ovaj prikaz koristi se za javne zgrade kao to su: javne zgrade, dravne, upanijske i op inske zgrade, sportske dvorane, sveu ilita, kole, dje ji vrti i, bolnice, domovi zdravlja, ambulante, kazalita, koncertne dvorane, muzeji, galerije, zgrade spomeni ke batine, spomen obiljeja i sl. Za mjerila od 1:500 do 1:2000 i mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, javne zgrade prikazuju se kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, s tom razlikom to se na katastarskom planu ne upisuju kratice. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, javne zgrade prikazuju se kao i 2.2.1. Poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade. Uz zna ajnije zgrade upisuje se i kratica (npr. bl., dz., k., kz.; vidi 11. POPIS KRATICA). Za mjerila od 1: 20 000 do 1: 25 000, uz prikaz javne zgrade upisuju se i kratice iz navedenog popisa kratica ili ime javne zgrade, ako je rije o ve oj i zna ajnijoj zgradi, te ako prostor na prikazu to doputa.
2.5.2. Manja crkva

1,0 0,4 1,1 0,15 0,55 0,15 1,2 0,9 0,15
Za mjerila od 1: 500 do 1:2 000, manja crkva prikazuje se kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, s time da se, na situacijama, u nju ucrtava znak kria po sredini prikaza. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, manje crkve, duine do 2 mm na prikazu, prikazuju se zajedno sa znakom za crkvu. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, manje crkve se prikazuju znakom. Za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, ako na prikazu ima dovoljno prostora, uz prikaz crkve upisuje se njezino puno ime, ili samo ime svete osobe kojoj je posve ena. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, manje crkve se prikazuju znakom, a ako je na manjoj crkvi trigonometrijska to ka, znakom za trigonometrijsku to ku na crkvi.
2.5.3. Katedrala i ve a crkva

Za mjerila od 1: 500 do 1:2 000, katedrala i ve a crkva prikazuju se kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, s time da se, na situacijama, u nju ucrtava znak kria po sredini prikaza. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, dimenzije kria se mogu proporcionalno pove avati, ovisno o veli ini objekta. Za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, ako na prikazu ima dovoljno prostora, uz prikaz katedrale ili crkve, upisuje se njezino puno ime, ili samo ime svete osobe kojoj je posve ena. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, ve e crkve prikazuju se na isti na in kao i 2.5.2. Manja crkva ili znakom za trigonometrijsku to ku na crkvi.
Kartografski znak je isti kao i 2.5.2. Manja crkva
2.5.4. Kapela
0,8 0,3 0,9 0,15 0,45 1,2
Za mjerila od 1: 500 do 1:2 000, kapela se prikazuje na situacijama kao i 2.5.2. Manja crkva. Na katastarskom planu i skici izmjere kapela se prikazuje kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe.
2.5.5. Zvonik
1,2 1,15 0,9 1,2 1,15
Zvonik se zasebno prikazuje ako je rije o samostalnom objektu odvojenom od crkve. Za mjerila od 1: 500 do 1:2 000, zvonik se prikazuje na situacijama kao i 2.5.2. Manja crkva. Na katastarskom planu i skici izmjere zvonik se prikazuju kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe.
27
2.5.6. Manja damija

1,2
0,2
2,0
0,5 1,0 0,5 1,0
0,3
minimalne dimenzije
2.5.7. Ve a damija
1,2
0,2 1,8
2,0
0,5 0,5
0,3
1,3 1,8
2.5.8. Manja sinagoga

2,0 0,2 2,2
0,9 0,2 1,0 0,2
minimalne dimenzije
2.5.9. Ve a sinagoga
0,2
2,0 0,2 2,2
0,15
0,5 1,0 2,0 0,5 0,9 0,9 1,8
2.5.10. Samostan, manastir

0,2
28
NAPOMENA NAPOMENA
2.5.6. Manja damija

1,0 0,5 0,4 0,15 0,15
0,9
1,2 0,9
Za mjerila od 1: 500 do 1:2 000, manja damija prikazuje se kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, s time da se, na situacijama, u nju ucrtava znak polumjeseca po sredini prikaza. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, manje damije, duine do 2 mm na prikazu, prikazuju se zajedno sa znakom za crkvu. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, manje damije se prikazuju znakom.
2.5.7. Ve a damija
Za mjerila od 1: 500 do 1:2 000, ve a damija se prikazuje se kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, s time da se, na situacijama, u nju ucrtava znak polumjeseca po sredini prikaza. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, dimenzije polumjeseca se mogu proporcionalno pove avati, ovisno o veli ini objekta. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, ve e damije prikazuju se na isti na in kao i 2.5.6. Manja damija.
Kartografski znak je isti kao i 2.5.6. Manja damija
2.5.8. Manja sinagoga

0,9
0,9 0,15 1,2 0,9 0,15
Za mjerila od 1: 500 do 1:2 000, manja sinagoga prikazuje se kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, s time da se, na situacijama, u nju ucrtava znak Davidove zvijezde po sredini prikaza. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, manje sinagoge, duine do 2 mm na prikazu, prikazuju se zajedno sa znakom za sinagogu. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, manje sinagoge se prikazuju znakom.
2.5.9. Ve a sinagoga
Za mjerila od 1: 500 do 1:2 000, ve a sinagoga se prikazuje se kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, s time da se, na situacijama, u nju ucrtava znak Davidove zvijezde po sredini prikaza. Za mjerila od 1:5000 do 1:10 000, dimenzije Davidove zvijezde se mogu proporcionalno pove avati, ovisno o veli ini objekta. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, ve e sinagoge prikazuju se na isti na in kao i 2.5.8. Manja sinagoga.
Kartografski znak je isti kao i 2.5.8. Manja sinagoga
2.5.10. Samostan, manastir

0,9 0,4 1,1 0,15 0,55 0,15 1,2 0,9 0,15
Za mjerila 1:5000 do 1:25 000, ako na prikazu ima dovoljno mjesta, uz prikaz samostana ili manastira upisuje se kratica sam.ili man. ili njihovo puno ime.
29
2.5.11. Spomenik
0,3
0,2
3,0 1,0 3,0
2,2 0,15 1,2 0,4 1,6
2.5.12. Ruevina, razvalina starog dvorca ili samostana

0,3 0,6
Kartografski prikaz je isti kao i 2.4.1. Ruevina, razvalina
2,8
2,8
2.5.13. Sa uvani ili restaurirani stari grad, dvorac ili samostan
Kartografski prikaz je isti kao i 2.5.10. Samostan, manastir
30
NAPOMENA NAPOMENA
2.5.11. Spomenik
1,0 0,3
Uz prikaz spomenika velike povrine upisuje se i ime spomenika ako to dozvoljava prostor na prikazu. Za mjerila od 1:500 do 1:2000, spomenik se na situacijama prikazuje linijama koje tvore tlocrtni prikaz spomenika. Ako se tlocrt spomenika ne moe prikazati linijama, upotrebljava se znak.
1,65 0,15
2.5.12. Ruevina, razvalina starog dvorca ili samostana

0,55 0,4 0,55
1,5
Za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, uz prikaz ili znak se upisuje ime ruevine, razvaline starog dvorca ili samostana. Za mjerila od 1: 20 000 do 1:25 000, znak se koristi samo za objekte manje od 100 m duine. Objekti ve i od 100 m duine prikazuju se tlocrtnim prikazom s dvije isprekidane linije.
2.5.13. Sa uvani ili restaurirani stari grad, dvorac ili samostan

0,55 0,4 0,55
1,5
Za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, uz prikaz ili znak se upisuje ime objekta. Za mjerila od 1: 20 000 do 1:25 000, znak se koristi samo za objekte manje od 100 m duine. Objekti ve i od 100 m duine prikazuju se tlocrtnim prikazom s dvije linije.
31
3. DRUGE GRA EVINE I IZGRA ENE POVRINE

3.1. Sportsko-rekreacijski objekti i povrine:
3.1.1. Otvoreni bazen za sport i rekreaciju
0,2
bz.
0,25 bz.
3.1.2. Zemljite za sport ili rekreaciju

0,5
0,18
Kartografski prikaz je isti kao i 2.2.2. Stadion
3.1.3. Park
0,15 1,0 1,0 0,5 1,8 0,15 1,2 0,3 1,0 0,5
0,15 1,0 1,0 0,5
1,0 0,5 0,7 1,8
0,15 1,2 0,3 1,0 1,0
3.2. Gospodarski, industrijski i energetski objekti:

3.2.1. Industrijska nepokretna dizalica
1,0 0,4 1,4 0,15 1,4 0,7 2,1 2,8
32
NAPOMENA NAPOMENA
Granica vrste uporabe katastarskih estica prikazuje se na katastarskom planu i skici izmjere linijom 9.2.3. Granice vrste uporabe katastarskih estica, samo ako je na nekoj katastarskoj estici potrebno prikazati vie vrsta uporabe katastarske estice.
3.1.1. Otvoreni bazen za sport i rekreaciju

Za mjerila od 1: 500 do 1:2 000, otvoreni bazen prikazuje se ovakvim prikazom samo na situacijama. Na katastarskom se planu rub bazena prikazuje granicom vrste uporabe katastarskih estica. Bazen se na skici izmjere ozna ava kraticom bz. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, javni bazeni dulji od 25 m, prikazuju se uz upisivanje kratice bz.. Font za kraticu je Arial Narrow veli ine 1,8 mm. Bazeni kojima je duljina kra a od 25 m i privatni bazeni uz ku e, prikazuju se bez kratice.
Kartografski znak je isti kao i 2.2.3. Zatvoreni bazen za sport i rekreaciju
3.1.2. Zemljite za sport ili rekreaciju

Za mjerila od 1: 500 do 1:2 000, zemljite za sport i rekreaciju prikazuje se na situacijama punim i isprekidanim linijama koje tvore prikaz zemljita. Zemljite za sport i rekreaciju, koje treba iskazati kao vrstu uporabe zemljita, na skicama izmjere se ozna ava kraticom zsr. Zemljita za sport i rekreaciju se na katastarskom planu i skici izmjere prikazuju samo granicom vrste uporabe katastarskih estica. Za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, zemljite za sport i rekreaciju prikazuje se kao i 2.2.2. Stadion.
Kartografski znak je isti kao i 2.2.2. Stadion
3.1.3. Park
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, znakovi unutar prikaza parka se prikazuju samo na situacijama, s time da se znaci za livadu prikazuju u proizvoljnim razmacima, a svako se drvo prikazuje znakom na svojem to nom poloaju. Na katastarskom planu i skici izmjere moe se prikazati samo granica parka i to granicom vrste uporabe katastarskih estica. Podru je parka, koje treba iskazati kao vrstu uporabe zemljita, na skici izmjere se ozna ava kao park. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, parkovi ve e povrine se prikazuju sa est znakova, uz potivanje pravila za razmak me u znakovima. Parkovi koji su ve i od 10 cm2 na prikazu, prikazuju se grupama znakova izme u kojih je razmak do 5 cm. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, parkovi se prikazuju uz ucrtavanje znaka koji se smjeta u sredite zelene povrine parka. U zelene povrine manje od 30x30 m, znak se ne ucrtava. Prikaz irih poplo enih ili nasipanih staza ostvaruje se razmakom zelenih povrina. Razmak ne moe biti manji od 0,5 m. Boja zelene povrine odgovara boji za mjeovitu umu.
3.2.1. Industrijska nepokretna dizalica
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, industrijska nepokretna dizalica prikazuje se samo na situacijama.
33
3.2.2. Industrijska pokretna dizalica na tra nicama
0,4
3.2.3. Industrijski betonski stup

0,15
2,2 3,7
0,25 0,15
1,2
2,2
1,5
1,0
3.2.4. Industrijski metalni stup

0,25
0,15 0,25
do 2 mm ve i od 2 mm
3,7
do 2 mm ve i od 2 mm
2,2
1,2
2,2
0,15
0,15
0,15
1,5
2,2
1,0
2,2
3.2.5. Otvoreni industrijski bazen
0,2
1,5
1,5
0,25
3.2.6. Vjetrenja a
6 1,
0,15
1,2
1,0
34
NAPOMENA NAPOMENA
3.2.2. Industrijska pokretna dizalica na tra nicama
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, industrijska pokretna dizalica prikazuje se samo na situacijama.
3.2.3. Industrijski betonski stup
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, industrijski betonski stup prikazuje se samo na situacijama.
3.2.4. Industrijski metalni stup

Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, industrijski metalni stup prikazuje se samo na situacijama. Lijevim znakom se prikazuju industrijski metalni stupovi iji bi prikaz postolja bio manji od 2 mm na situaciji ili karti. Desni znak koristi se za stupove kod kojih je prikaz postolja ve i od 2 mm na situaciji ili karti. Znak se pove ava ovisno o veli ini prikaza podnoja stupa.
3.2.5. Otvoreni industrijski bazen

Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, otvoreni industrijski bazen prikazuje se samo na situacijama. Na katastarskom planu rub bazena se prikazuje granicom vrste uporabe katastarskih estica. Bazen se na skici izmjere ozna ava kraticom bz. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, bazeni, ija je duljina manja od 10 m, prikazuju se samo rubnom crtom debljine 0,25 m. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, znak za industrijski bazen se postavlja u smjeru njegovog pruanja. Za pravilne bazene ija je duljina ve a od 50 m znak se proporcionalno pove ava. Ako je bazen ve i od 50 m, a nepravilnog je oblika, ne koristi se znak, ve se bazen prikazuje iscrtavanjem ruba bazena plavom crtom irine 0,3 mm. Sredinji dio znaka ili prikaza je bijele boje i nije transparentan.
1,6
0,3 1,0 0,3
3.2.6. Vjetrenja a
1, 5
0, 15
1,2 1,9
0,65 0,15 1,0
35
3.2.7. Solana
Kartografski prikaz je isti kao i 3.2.5. Otvoreni industrijski bazen
3.2.8. Otvor za provjetravanje

3 1,
0,85 0,40
0,85 2,0 0,40
5 0,1
5 0,1
1,
2,0
0,15 45 2,0
0,15 45 2,0
3.3. Vjerski i kulturno-povijesni objekti:

3.3.1. Vjerski znak, raspelo ili usamljeni grob
0,5 1,3 1,8 0,5 1,2
0,2
1,0 2,0 1,5 1,5 1,6 1,8
3.3.2. Groblje
- kr ansko
0,15 0,6 1,0 1,2 1,6
- muslimansko
0,15 0,5 0,8 1,0 1,3
36
NAPOMENA NAPOMENA
3.2.7. Solana
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, pojedini otvoreni bazeni solane prikazuju se samo na situacijama. Na katastarskom planu se bazeni solane ne prikazuju. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, u prikaz solane upisuje se i kratica so.
3.2.8. Otvor za provjetravanje
Za mjerila od 1: 500 do 1:2 000, otvor za provjetravanje prikazuje se samo na situacijama.
3.3.1. Vjerski znak, raspelo ili usamljeni grob

1,0 0,35 0,15 1,5 0,85 0,15
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, vjerski znakovi, raspela i usamljeni grobovi prikazuju se samo na situacijama.
3.3.2. Groblje
- kr ansko
1,0 1,1
0,3 0,15 0,65
Za mjerila od 1:500 do 1:2000, groblja se prikazuju znakovima samo na situacijama. Podru ja groblja koje se trebaju iskazati kao vrsta uporabe zemljita, na skicama izmjere ozna avaju se kao groblje. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, oko prikaza groblja iscrtava se crna rubna crta debljine 0,15 mm. Ako je groblje maleno, u njegovu sredinu ucrtava se jedan znak.
- muslimansko
1,0 0,9 0,5 0,4
37
- idovsko
0,15 0,15 1,2 1,0
- mjeovito
0,2
3,0-7,0
0,8 1,2 1,5 1,0 1,0
4,0 3,0
2,0-4,0
0,6 1,0
0,15 0,15 1,2 1,2 1,0 1,0
0,5 0,8
3.3.3. Mogila
2,5
25 0, 25 0,
2,5
7,0
3,0
3.4. Objekti posebne namjene:

3.4.1. Samostalna terasa
Kartografski prikaz je isti kao i 2.1.6. Terasa uz zgradu Kartografski prikaz je sti kao i 2.1.6. Terasa uz zgradu
3.4.2. Samostalno stepenite
0,6-1,0
0,15 0,6-1,0
Kartografski prikaz je isti kao i 2.1.7. Stepenice uz zgradu
3.4.3. Hidrometeoroloka stanica

5 0,1
1,2 1,2 3,0 3,0
38
1:20 000 - 1:25 000 1:20 000 1:25 000 kartografski znakovi kartografski znakovi kartografski znakovi i i kartografski znakovi i i prikazi s mjerama prikazi u stvarnoj veliini prikazi mjerama prikazi u stvarnojveli ini - idovsko
0,9
0,15
NAPOMENA NAPOMENA
0,9
- mjeovito
1,0
5,0 2,5
0,9
0,3 0,15 0,65
1,0
0,9
0,5 0,4
3.3.3. Mogila
Za mjerila od 1: 500 do 1:2 000, mogila se prikazuje samo na situacijama. Za mjerila od 1: 5 000 do 1:10 000, uz prikaz mogile upisuje se i njezino ime.
3.4.1. Samostalna terasa

Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, samostalna terase prikazuje se samo na situacijama. Na katastarskome planu se samostalne terase ne prikazuju i svrstavaju se u dvorita. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, samostalne terase se prikazuju ako su ve e od 20x20 m.
3.4.2. Samostalno stepenite

Za mjerila od 1:5000 do 1:10 000, stepenice se prikazuju ako su ire od 4 m, a due od 50 m. Stepenice koje su ire od 10 m prikazuju se ako su dua od 20 m. Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, prikaz za samostalno stepenite koristi se samo na situacijama. Na katastarskom planu i skici izmjere samostalno stepenite se prikazuje linijama granica vrste uporabe katastarskih estica, ako je rije o samostalnim stepenitima ve im od 2 m irine i 20 m2 tlocrtne povrine. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, samostalno stepenite se prikazuje ako je ire od 4 m, a due od 50 m. Samostalna stepenita ira od 10 m prikazuju se ako su dua od 20 m.
3.4.3. Hidrometeoroloka stanica

Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, prikaz hidrometeoroloke stanice koristi se samo na situacijama. Na katastarskom planu i skici izmjere, hidrometeoroloke stanice prikazuju se kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, ako im je tlocrtna povrina ve a od 10 m2.
39
3.4.4. Javni zahod
WC WC
2,0
3.5. Linijski objekti:
3.5.1. Nasip
- do 2 m visine
152.82
- do 2 m visine
2,0 d
0,15
4,0 d 0,6 <=d=>2,0

2, 0
0,15 0,5 1,0
154.26
min 0,5
- vii od 2 m
106.82
- vii od 2 m
2,0 2,0
110.11
d = 1 mm, 2 mm do po potrebi
0,15
d/2
0,3 0,6 <=d=>3h
min
d/2 1,0
- vii od 2 m bez raspoznatljivog dna

2,0 2,0
224.8 218.5
d/2
0,6 <=d=>4,0
3.5.2. Usjek
- do 2 m visine
88.12
- do 2 m visine
2,0
min 0,5
0,15 d 2,0 2,0

d
0,15 0,5 1,0
86.24
0,6 <=d=>2,0
40
NAPOMENA NAPOMENA
3.4.4. Javni zahod

Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, prikaz javnog zahoda koristi se samo na situacijama. Na katastarskom planu i skici izmjere, javni zahodi prikazuju se kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, ako im je tlocrtna povrina ve a od 10 m2.
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, linijski objekti prikazuju se zajedno sa znakovima samo na situacijama. Na katastarskom planu i skici izmjere, rubovi nasipa i usjeka prikazuju se linijom za granicu vrste uporabe katastarskih estica.
3.5.1. Nasip
- ui
irina krune nasipa < 7 m
0,5 0,3 0,15 0,3 1,0
Podru je nasipa koje se treba iskazati kao vrsta uporabe zemljita, na skici izmjere se ozna ava kao nasip Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, nasipi s krunom nasipa irom od 3 m prikazuju se s dvije odvojene linije, a nasipi s krunom uom od 3 m, jednom linijom. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000 kad je na nasipu cesta, razmak izme u osnovnih crta nasipa odgovara irini ceste. Svi nasipi, prirodni ili izgra eni prikazuju se istom bojom (tamno sme a).
- iri
irina krune nasipa > 7 m
min 0,45 min 0,3 0,3 0,15
Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, dua crta prikaza kosine moe biti razli ite duine, ovisno o veli ini kosine. Dua crta prikaza kosine ne spaja se s donjom linijom prikaza nasipa, ve zavrava od 0,3 do 1 mm od nje.
3.5.2. Usjek
- ui
1,0
irina dna < 7m
OBJEKT
0,15 0,3
Podru ja usjeka koja se trebaju iskazati kao vrsta uporabe zemljita, na skicama izmjere se ozna avaju kao usjek. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, svi prirodni ili izgra eni usjeci prikazuju se istom bojom (tamno sme a).
41
- vii od 2 m
128.34
- vii od 2 m
2,0 2,0
124.36
d = 1mm, 2mm do prema potrebi

d/2
0,15 d/2 1,0 d
0,3 0,6 <=d=>3h

128.02
min
- vii od 2 m bez raspoznatljivog dna

112.36
2,0 2,0 d
109.20
d/2
0,6 <=d=>4,0
3.5.3. Okomiti i strmi usjek vii od 3 m
110.34
2,0
min 0,5
1,0 1,0 1,0
104.20
3.5.4. Kameni i betonski zid

0,15
0,6
5,0-10,0
0,4
4,0-12,0
0,15
1,5
0,8
- dva me na vlasnika
0,6
5,0-10,0
1,5
0,15
4,0-12,0
0,4
0,15
0,8
42
NAPOMENA NAPOMENA
- iri
1,0
irina dna > 7m
0,15 0,3
min 0,2
OBJEKT
3.5.3. Okomiti i strmi usjek vii od 3 m
3.5.4. Kameni i betonski zid

2,0
0,65
0,25 0,15
Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ovaj se prikaz koristi za ve e i ire zidove, kao to su visoki zidovi oko tvornica, obrambeni zidovi oko dvoraca i utvrda i sl. Manji zidovi i zidi i prikazuju se kao ograde.
Zidovi i ograde mogu biti vlasnitvo samo jednog ili dva me na vlasnika.
Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, kameni i betonski zid prikazuju se uvijek istim prikazom.
43
3.5.5. Potporni zid od kamena ili betona

- okomiti - okomiti i kosi
0,6
5,0-20,0
0,15
1,2
2,0-4,0
1,5
0,3
0,15
- kosi
5,0-20,0
0,15 0,6
2,0 2,0 1,0 2,0
3.5.6. Suhi zid

- do 1 mm irine na prikazu
0,15
5,0-20,0
- uz cestu
0,4 0,4 1,2 0,8 1,2
1,0-2,2
3,0-5,0
1,0 0,3
0,6 4,0
0,1 0,5 0,15
- dva me na vlasnika do 1 mm irine na prikazu

0,15
5,0-20,0
0,4 0,4 1,2 0,8 1,2
1,0-2,2
3,0-5,0
1,0 0,3
0,6 4,0
0,1 0,5 0,15
- iri od 1 mm na prikazu
0,15
- iroki
1,0-2,2 0,15
- dva me na vlasnika iri od 1 mm na prikazu

0,15
1,0-2,2
0,15
44
NAPOMENA NAPOMENA
3.5.5. Potporni zid od kamena ili betona

- okomiti i kosi
1,2
1,0 0,3 0,15
Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, prikazuju se samo potporni zidovi vii od 1,5 m. Znakovi potpornog zida postavljaju se u smjeru pada terena. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, potporni zid uz cestu ucrtava se 0,25 mm od ruba ceste. Okomite crte idu u smjeru pada terena.
3.5.6. Suhi zid
Kartografski prikaz je isti kao i 3.5.4. Kameni i betonski zid
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, suhi zid uz linijske objekte prikazuje se znakovima uz prikaz linijskih objekata. Znakovi za vrstu ograde crtaju se na strani zemljita kojem ograda pripada.
Znakovi za vrstu ograde crtaju se na strani zemljita kojem ograda pripada.
45
3.5.7. Drvena ograda
5,0-10,0
0,8
0,15
3,0-5,0
0,6
0,15
0,15
5,0-10,0
0,15
3,0-5,0
0,8
0,6
3.5.8. i ana ograda

0,8
5,0-10,0
0,15
0,6
3,0-5,0
0,15
1,5
1,2
1,5
5,0-10,0
0,15
3,0-5,0
1,2
0,6
0,15
0,8
3.5.9. eljezna ograda

0,8
5,0-10,0
0,15
0,6
3,0-5,0
0,15
1,0
0,9
1,0
5,0-10,0
0,15
3,0-5,0
0,9
0,6
0,15
0,8
3.5.10. Ograda
0,15 0,8
0,4
4,0-12,0
46
NAPOMENA NAPOMENA
3.5.7. Drvena ograda
3.5.8. i ana ograda
3.5.9. eljezna ograda
3.5.10. Ograda
Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, prikazivanje ograda sa znakovima koristi se samo za ve e i zna ajnije drvene, i ane ili eljezne ograde. Manje ograde unutar naselja ili dvorita prikazuju se crtom bez znakova.
47
3.5.11. Jarak irine do 1 m

1,0
5,0-10,0
0,15
0,8
10,0-20,0
0,15
1,0
0,8
3.5.12. Strmi zasjek u stijeni

0,15 0,8
4,0 - 12,0
1,0 1,0
0,15
4,0 - 12,0
0,8
48
NAPOMENA NAPOMENA
3.5.11. Jarak irine do 1 m
3.5.12. Strmi zasjek u stijeni

Prikaz za strmi zasjek u stijeni koristi se za zasjeke koji su nastali ljudskim djelovanjem (npr. u kamenolomu, uz prometnicu ili sl.) Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, strmi zasjek u stijeni prikazuje se samo na situacijama. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, znakovi se prikazuju uz crtu koja prikazuje gornji po etak zasjeka. Donja crta, koja prikazuje kraj zasjeka je irine 0,15 mm. Ako je rije o zasjeku u stijeni, izme u crta koje spajaju po etak i kraj zasjeka. mogu se ucrtati crte koje prikazuju pribline oblike i lomove stijene u kojoj je zasjek.
49
1:500 -1:2 000 1:500 1:2 000 kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi s mjerama prikazi s mjerama
1:5000 1:10 000 1:5 000 - 1:10 000 kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi s mjerama prikazi s mjerama
4. VODOVI I PRIPADAJU I OBJEKTI
4.1. Vodovi (kabeli) elektroenergetske mree:
4.1.1. Nadzemni vod elektri ne energije niskog napona (na drvenim stupovima)
NN
4,0 1,0
1,5
NN
1,0
0,15
NN
0,75 4,0
NN 1,5
0,15
4.1.2. Podzemni vod elektri ne energije niskog napona

NN
NN
4.1.3. Nadzemni vod javne rasvjete

1,0 1,5
JR
JR
1,0
0,15
1,5
4,0
JR
JR
0,15
4,0
4.1.4. Podzemni vod javne rasvjete
JR
JR
4.1.5. Vod signalizacije u javnom prometu

1,5
0,15
1,5
0,15
50
NAPOMENA NAPOMENA
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000 se na planu vodova, skici izmjere i geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izgra enog voda, prikazuju samo oni vodovi i pripadaju i objekti vodova koji su propisani Pravilnikom o katastru vodova, ukoliko u napomeni pojedinog kartografskog prikaza ili znaka nije navedeno druga ije. Ostali znakovi i prikazi koriste se samo na situacijama. Pripadaju i podzemni objekti vodova, koji nisu vidljivi na zemljinoj povrini, prikazuju se u pravilu u odgovaraju oj boji voda kojemu pripadaju, a pripadaju i objekti voda, koji su vidljivi na zemljinoj povrini, crnom bojom. Znakovi i prikazi za vodove i njima pripadaju e objekte prikazuju se na topografskim kartama ako je to izri ito navedeno u napomeni. Vodovi (cjevovodi) ve ih dimenzija, prikazuju se tlocrtno s dvije paralelne linije, ako je njihov promjer takav, da je razmak izme u linija ve i od 0,5 mm na prikazu.
Osnovne tehni ke osobine vodova elektroenergetske mree su broj kabela, napon i tip kabela, a kod kabelske kanalizacije i dimenzije kanalizacije. Za potrebe katastra vodova prikazuju se svi stupovi elektroenergetske mree. Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, pojedina ni stupovi prikazuju se samo izvan gusto izra enih naselja. Ako je raspored stupova gust, pojedini stupovi se isputaju iz prikaza tako da razmak izme u stupova za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, bude najmanje 50 mm na prikazu (najvie 300 ili 150, ovisno o mjerilu prikaza). Znak za stup obavezno se prikazuje za stupove na lomu pruanja voda, na mjestu njegova ra vanja i za stupove na markantnim to kama reljefa.
4.1.1. Nadzemni vod elektri ne energije niskog napona (na drvenim stupovima)
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, vod i oznaka voda se prikazuju crvenom bojom, a stupovi crnom. Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, i vod i stupovi se prikazuju crnom bojom. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, odnosno na topografskim kartama, vodovi se prikazuju samo izvan naseljenog mjesta, a ne prikazuju se uz cestu ili eljezni ku prugu.
4.1.2. Podzemni vod elektri ne energije niskog napona
4.1.3. Nadzemni vod javne rasvjete
4.1.4. Podzemni vod javne rasvjete
4.1.5. Vod signalizacije u javnom prometu
51
4.1.6. Nadzemni vod elektri ne energije srednjeg napona (na betonskim stupovima)
1 ,0
SN30
1 ,0
1,5
4,0 0,15
SN30
1,5
4,0
0,15
4.1.7. Podzemni vod elektri ne energije srednjeg napona
SN30
SN30
0,15
0,15
4.1.8. Nadzemni vod elektri ne energije visokog napona ( na eljeznim stupovima)
1,0
VN220
1,0
1,5
VN220
1,5
4 ,0
0,15
4 ,0
0,15
4.1.9. Podzemni vod elektri ne energije visokog napona
VN220
VN220
0,15
0,15
4.1.10. Nadzemni signalni vod za elektro-energetske ure aje (na drvenim stupovima)
1,0
S
1 ,5
1,0
S
1,5
4 ,0
0,15
4 ,0
0,15
52
NAPOMENA NAPOMENA
4.1.6. Nadzemni vod elektri ne energije srednjeg napona (na betonskim stupovima)
Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, nadzemni vod se prikazuje crnom bojom. Na topografskim kartama mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, to ke prikaza voda ozna uju po etne, zavrne i lomne stupove. Prikazuju se samo elektri ni vodovi napona preko 10 kV, na metalnim stupovima viim od 10 m.
4.1.7. Podzemni vod elektri ne energije srednjeg napona
4.1.8. Nadzemni vod elektri ne energije visokog napona ( na eljeznim stupovima)
Kartografski prikaz je isti kao i 4.1.6. Nadzemni vod elektri ne energije srednjeg napona (na betonskim stupovima)
Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1: 10 000, nadzemni vod se prikazuje crnom bojom.
4.1.9. Podzemni vod elektri ne energije visokog napona
4.1.10. Nadzemni signalni vod za elektro-energetske ure aje (na drvenim stupovima)
53
4.1.11. Podzemni signalni vod za elektro-energetske ure aje

S
S
4.1.12. Snop vodova elektri ne energije

NN JR
NN JR
2xNN JR SN VN
2xSN JR
4.1.13. Podmorski vod elektri ne energije
4.2. Pripadaju i objekti elektroenergetske mree:

4.2.1. Energetski objekti (hidroelektrana, termoelektrana, plinska elektrana, vjetroelektrana, transformatorska stanica)
0,2
HE 2,0
4.2.2. Drveni stup kao nosa voda elektri ne energije

1,0 0,5 0,15 0,25 1,0 1,0 1,0 1,0 0,5 3,5
0,5 0,15 0,25 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,5
2,9
54
NAPOMENA NAPOMENA
4.1.11. Podzemni signalni vod za elektro-energetske ure aje
4.1.12. Snop vodova elektri ne energije
Snop vodova se prikazuje jednom linijom, a uz nju se prikazuje ispis koli ine i vrste provodnika.
4.1.13. Podmorski vod elektri ne energije
0,5
0,1 0,7
Na topografskim kartama mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, prikazuje se samo smjer poloenog podmorskog elektri nog voda, najdalje do 250 m od obale.
4.2.1. Energetski objekti (hidroelektrana, termoelektrana, plinska elektrana, vjetroelektrana, transformatorska stanica)
Kartografski prikaz je isti kao i 2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica
Energetski objekti se prikazuju na topografskim kartama sukladno pravilima za 2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica.
4.2.2. Drveni stup kao nosa voda elektri ne energije
Kartografski znak se prikazuje na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000.
55
4.2.3. Betonski stup kao nosa voda elektri ne energije

1,0 0,5 0,15 0,25 1,0 1,0 1,0 1,0 1,5 4,5
0,15 0,25 0,8 0,5 0,8 0,8 0,8 0,8 1,0 3,4
4.2.4. Metalni stup kao nosa voda elektri ne energije

- manje veli ine postolja
1,0 0,5 0,15 0,15 1,0 1,0 1,0 1,0 1,5 4,5
- manje veli ine postolja

0,8 0,5 0,8 0,8 0,15 0,15 0,8 0,8 1,0 3,6
- postolja ve eg od 2 mm na prikazu
1,0 0,5 0,15 0,25 1,0 1,0 1,0 1,6 1,0 4,6
- postolja ve eg od 2 mm na prikazu
0,8 0,5 0,8 0,8 0,15 0,25 0,8 0,8 1,4 3,8
4.2.5. Stup javne rasvjete

- drveni
1,0 0,5 0,5 0,15 2,0 0,5 0,25 1,0 3,5
- vaniji rasvjetni stup

1,0 0,5 0,5 1,1 1,0 0,25 0,8
0,15
3,1
56
NAPOMENA NAPOMENA
4.2.3. Betonski stup kao nosa voda elektri ne energije
4.2.4. Metalni stup kao nosa voda elektri ne energije
Kartografski znak se prikazuje na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000. Znakom se prikazuju oni metalni stupovi iji bi prikaz postolja bio manji od 2 mm na karti.
Kartografski prikaz se koristi na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000. Prikaz se koristi za metalne stupove iji je prikaz postolja ve i od 2 mm na karti. Prikaz stupa se pove ava ovisno o prikazu podnoja stupa.
4.2.5. Stup javne rasvjete
Kartografski znakovi za stupove javne rasvjete prikazuju se na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000. Znakom se prikazuju samo pojedini veliki rasvjetni stupovi na velikim raskr ima u vie razina (na petljama), stadionima i sl.
57
- plasti ni
1,0 0,5 0,5 0,15 0,15 1,0 2,0 1,5 4,5
- betonski
1,0 0,5 0,5 0,15 2,0 1,5 0,25 1,0 1,0 0,5 0,5 0,15 0,15 1,0 2,0 1,5 4,5 4,5
- metalni
4.2.6. Konzola kao nosa voda javne rasvjete

1,5
1,0
4.2.7. Ormari s ure ajima za reguliranje signalizacije, sigurnosna kamera, parkirni automat i radar
1,5 1,4 0,15 0,25
1,3
2,0 1,0 1,5 4,5
1,4 0,15 0,25
2,0 0,8 1,2 4,0
58
NAPOMENA NAPOMENA
4.2.6. Konzola kao nosa voda javne rasvjete
4.2.7. Ormari s ure ajima za reguliranje signalizacije, sigurnosna kamera, parkirni automat i radar
Oznaka unutar znaka ovisi o tipu ure aja: S - ormari s ure ajima za reguliranje signalizacije, K - sigurnosna kamera, P - parkirni automat, R - radar Font za kratice je Arial Narrow, veli ine 1,4 mm.
59
4.2.8. Semafor
1,0
0,8
3,0 4,5 0,15 0,25 1,0 0,5

0,15 0,25
2,5 3,6 0,8 0,3
4.2.9. Transformatorska stanica na stupu
TS 258
TS 258
4,0 1,0
2,0
0,15 2,0
TS 258
TS 258
4.2.10. Promidbeni ili informativni stup s rasvjetom

0,55 0,55 1,2
i
0,55 0,55
1,5 0,75 1,5
4,85
i
1,2 0,15 0,15 0,50 1,5
1,5 0,75 1,0
4,35
0,15 0,15 0,75 1,5
4.2.11. Izlaz podzemnog voda elektri ne energije u nadzemni vod

1,0 4 ,0 0,15
1 ,0 4,0 0,15
4.2.12. Rasklopna i ispravlja ka stanica

1,5
0,20
RS IS
RS
0,15
RS
RS
3,0 1,0 0,25
1,8
0,5
3,0
4.2.13. Kabelska spojnica

3,0 1,0 0,25
60
NAPOMENA NAPOMENA
4.2.8. Semafor
4.2.9. Transformatorska stanica na stupu

Kartografski prikaz se koristi na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000.
4.2.10. Promidbeni ili informativni stup s rasvjetom
Font za oznaku i unutar znaka za promidbeni ili informativni stup s rasvjetom je Times New Roman.
4.2.11. Izlaz podzemnog voda elektri ne energije u nadzemni vod
4.2.12. Rasklopna i ispravlja ka stanica

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega, upisuje i kratica RS (rasklopna stanica) ili IS (ispravlja ka stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je stanica manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.
4.2.13. Kabelska spojnica
61
4.2.14. Kabelska kanalizacija ispod ceste ili prijelaza

2,0
2xNN JR SN VN
2,0
2,5
50
2xSN JR
50
2,5 1,5
1,5
4.2.15. Razvodni ormar

2,0 1,0
2,0 1,0
4.2.16. Okno elektri na energija

2,0 0,15 0,15 2,0 2,0 0,15 0,15 2,0 2,0 2,0
4.2.17. Zdenac (galerija, komora) elektroenergetske mree

1,0 1,0 0,15 1,0 1,0 0,15
4.2.18. Koridor nadzemnog voda elektroenergetske mree visokog napona (dalekovoda)

1,01,0 0,2 1,01,0 0,2
4.2.19. Priklju ak elektroenergetske mree

1,0 1,0
4.2.20. Javni sat na stupu

0,15 2,5 0,15 2,5
2,0 1,0 1,0
2,0
62
NAPOMENA NAPOMENA
4.2.14. Kabelska kanalizacija ispod ceste ili prijelaza
4.2.15. Razvodni ormar
4.2.16. Okno elektri na energija

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, znak se upotrebljava za okna ija je dimenzija do 2 x 2 mm na prikazu. Ve a okna prikazuju se stvarnim dimenzijama, prikazom za zdence elektroenergetske mree.
4.2.17. Zdenac (galerija, komora) elektroenergetske mree
4.2.18. Koridor nadzemnog voda elektroenergetske mree visokog napona (dalekovoda)
4.2.19. Priklju ak elektroenergetske mree
4.2.20. Javni sat na stupu
63
4.3. Vodovi plinovodne mree:

4.3.1. Nadzemni plinovod
2,0 1,0 0,7 0,15
100
1,5
3,0 7,0 3,0
0,15
5,0
4.3.2. Podzemni plinovod

100
1,5
0,7
5,0
0,15
0,15
4.3.3. Magistralni (transportni) plinovod

400
1,5
0,15
400
1,5 0,40
Kartografski prikaz je isti kao i 4.3.2. Podzemni plinovod
4.4. Pripadaju i objekti plinovodne mree:

4.4.1. Zatvara - plin
2,0 1,0 0,25 0,25 2,0 1,0
4.4.2. Kondenzacijska posuda

2,0 1,0 0,15 0,15 2,0 1,0
4.4.3. Baklja
1,8 0,6 0,15 0,9 1,5 3,9 0,15 0,9
1,8 0,6 1,5 3,9
64
NAPOMENA NAPOMENA
Osnovne tehni ke osobine vodova plinovodne mree su vrsta materijala i profil cijevi (u mm).
4.3.1. Nadzemni plinovod

1,0
0,15 0,3 0,15
0,45
Plinovod se za potrebe katastra vodova prikazuje zelenom bojom. Na planu vodova upisuju se samo podaci o profilu cijevi. Na skici izmjere i geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izgra enog voda, osim profila cijevi, upisuju se i podaci o tlaku i vrsti materijala. Na situaciji (za potrebe pogonskog katastra), vod se prikazuje uz upisivanje kratice vrste voda (magistralni ili transportni MVP, priklju ni PVP, tla ni TVP, otpremni OTP, odvojni ODP ili opskrbni vod plinovoda OPP). Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, nadzemni vod se prikazuje crnom bojom.
4.3.2. Podzemni plinovod
4.3.3. Magistralni (transportni) plinovod

Kartografski prikaz je isti kao i 4.3.1. Nadzemni plinovod
Ukoliko za mjerila od 1: 500 do 1:2 000 zbog gusto izgra ene komunalne infrastrukture magistralni plinovod iri od 0,5 mm na prikazu nije mogu e prikazati s dvije paralelne linije debljine 0,15 mm, prikazujemo ga jednom linijom debljine 0,4 mm.
4.4.1. Zatvara - plin
4.4.2. Kondenzacijska posuda
4.4.3. Baklja
0,8
1,4
2,6
0,4 0,8
0,15
65
4.4.4. Plinska buotina

0,15 0,6 2,0 0,15 0,6 2,0
2,0
2,0
4.4.5. Plinska mjerna redukcijska stanica

0,20
0,15
MRS
MRS
MRS
3,0
1,8
MRS
2,2
4.4.6. Blok plinska stanica

1,0
0,20
0,15
BPS
1,0 1,0 1,0 1,0 3,0
BPS
BPS
1,8
BPS
4.4.7. Plinski vor

0,15
P
0,15
P
4,0
1,8 4,0
P
4,0
1,8 4,0
4.4.8. Okno - plin

2,0 2,0 2,0 2,0
2,0
2,0
4.4.9. Odzra na cijev

1,0 0,20 0,5 2,0 0,5 0,20 1,0 0,5 2,0 0,5
66
NAPOMENA NAPOMENA
4.4.4. Plinska buotina

Podru je oko plinske buotine, koje treba iskazati kao vrstu uporabe zemljita, na skicama izmjere ozna ava se kao buotina. Za mjerila od 1:500 do 1:25 000, uz znak za plinsku buotinu upisuje se kratica P. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Kartografski znak se prikazuje na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000.
4.4.5. Plinska mjerna redukcijska stanica

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, plinska mjerna redukcijska stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica MRS (mjerna redukcijska stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je stanica manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.
4.4.6. Blok plinska stanica

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, blok plinska stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica BPS (blok plinska stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je stanica manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.
4.4.7. Plinski vor
Unutar znaka za plinski vor upisuje se kratica P (plinski vor). Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.
4.4.8. Okno - plin

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, znak se upotrebljava za okna ija je dimenzija do 2x2 mm na prikazu. Za ve a okna znak se proporcionalno pove ava.
4.4.9. Odzra na cijev
67
4.4.10. Priklju ak plinovodne mree

1,0 1,0
4.4.11. Plinska lampa na stupu

1,5 0,2 0,8 0,15 0,25 0,8 1,0 2,0 1,5 4,5
0,2 0,8 0,15 0,25 0,8 1,5 1,0 1,6 1,0 3,6
4.4.12. Plinska lampa na zidu

2,0 0,35 1,2 0,9 1,55 0,35 1,2 0,9 2,0 1,55
4.5. Vodovi mree toplovoda i parovoda:

4.5.1. Nadzemni toplovod
50,0-300,0 1,01,0
T
2x200/315
1,5 0,15
5,0
2,0
1,0 0,7 0,15
7,0 3,0 7,0
= irina kanala (zauze e toplovoda)
4.5.2. Podzemni toplovod

50,0-300,0
0,7
T
2x200/315
1,5 0,15
5,0
0,15
= irina kanala (zauze e toplovoda)
68
NAPOMENA NAPOMENA
4.4.10. Priklju ak plinovodne mree
4.4.11. Plinska lampa na stupu
4.4.12. Plinska lampa na zidu
Osnovne tehni ke osobine vodova toplovoda i parovoda su dimenzije kanala, broj cijevi te vrsta materijala i profil cijevi (u mm).
4.5.1. Nadzemni toplovod

Toplovod se za potrebe katastra vodova prikazuje naran astom bojom. Uz oznaku voda, na prikaz voda se upisuje i oznaka T na svakoj dionici voda. Na planu vodova upisuju se samo podaci o profilu cijevi. Na skici izmjere i geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izgra enog voda, osim profila cijevi, upisuju se i podaci o broju cijevi, dimenziji kanala i vrsti materijala. Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1: 25 000, nadzemni toplovod prikazuje se crnom bojom.
4.5.2. Podzemni toplovod
69
4.5.3. Nadzemni parovod

50,0-300,0 1,01,0
P
200/315
1,5 0,15
5,0
2,0
1,0 0,7 0,15
7,0 3,0 7,0
= irina kanala (zauze e parovoda)
4.5.4. Podzemni parovod

50,0-300,0
0,7
P
200/315
1,5 0,15
5,0
0,15
= irina kanala (zauze e parovoda)
4.6. Pripadaju i objekti mree toplovoda i parovoda:

4.6.1. Toplana
0,2
TP 2,0
4.6.2. Zatvara toplovod, parovod

2,0 1,0 0,25 0,25 2,0 1,0
4.6.3. Toplinska stanica i podstanica

1,0
TOS
0,20
TOS
TOS
2,0 1,0 4,0
1,8
TOS
70
NAPOMENA NAPOMENA
4.5.3. Nadzemni parovod

Parovod se za potrebe katastra vodova prikazuje naran astom bojom. Uz oznaku voda, na prikaz voda se upisuje i oznaka P na svakoj dionici voda. Na planu vodova upisuju se samo podaci o profilu cijevi. Na skici izmjere i geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izgra enog voda, osim profila cijevi, upisuju se i podaci o broju cijevi, dimenziji kanala i vrsti materijala. Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1: 25 000, nadzemni parovod prikazuje se crnom bojom.
4.5.4. Podzemni parovod
4.6.1. Toplana
Kartografski prikaz je isti kao i 2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, toplana se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se za potrebe katastra vodova i na topografskim kartama upisuje i kratica TP. Toplane se prikazuju na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000.
4.6.2. Zatvara toplovod, parovod
4.6.3. Toplinska stanica i podstanica

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, toplinska stanica i podstanica prikazuju se istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica TOS (toplinska stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je stanica manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.
71
4.6.4. Kotlovnica
0,20
KO
1,0
KO
KO
2,0 1,0 4,0
1,8
KO
4.6.5. Okno - toplovod, parovod

0,15 0,25 2,0 0,5 0,5 0,5 0,5 0,15 2,0 0,25 0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 0,15 0,25 2,0 0,5 0,5 0,5 0,5 0,15 2,0 0,25 0,5 0,5 0,5 0,5 2,0
4.6.6. Zdenac (galerija, komora) mree toplovoda i parovoda

1,0 1,0 0,15
1,0 1,0
0,15
4.6.7. Priklju ak toplovodne mree

1,0 1,0
4.6.8. Ventil - odzraka

2,0 1,0 0,15 0,15 2,0 1,0
4.6.9. Promjena visine voda po vertikali (paralelni odvojak)

1,8 0,15 1,0 1,8 0,15 1,0
72
NAPOMENA NAPOMENA
4.6.4. Kotlovnica
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, kotlovnica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica KO (kotlovnica). Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je kotlovnica manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.
4.6.5. Okno - toplovod, parovod
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, znak se upotrebljava za okna ija je dimenzija do 2x2 mm na prikazu. Ve a okna prikazuju se kao zdenci mree toplovoda odnosno parovoda.
4.6.6. Zdenac (galerija, komora) mree toplovoda i parovoda
4.6.7. Priklju ak toplovodne mree
4.6.8. Ventil - odzraka
4.6.9. Promjena visine voda po vertikali (paralelni odvojak)
73
4.6.10. Aksijalni kompenzator

d
0,5 2,0 0,25 1,0 0,25

0,15
0,5 2,0 0,25 1,0 0,25

0,15
d = duljina
d = duljina
4.6.11. vrsta to ka
1,0 1,0 0,15 1,0 1,0 0,15
4.7. Vodovi i pripadaju i objekti naftovodne mree:

4.7.1. Nadzemni naftovod
100
1,5
3,0 7,0 3,0
0,15
5,0
2,0
1,0 0,7 0,15
4.7.2. Podzemni naftovod

100
1,5
0,7
5,0
0,15
0,15
4.7.3. Magistralni naftovod

0,15
Kartografski prikaz je isti kao i 4.7.2. Podzemni naftovod

0,4
4.7.4. Naftna buotina

Kartografski znak je isti kao i 4.4.4. Plinska buotina Kartografski znak je isti kao i 4.4.4. Plinska buotina
74
NAPOMENA NAPOMENA
4.6.10. Aksijalni kompenzator
4.6.11. vrsta to ka
vrsta to ka se nalazi pod zemljom i predstavlja ukru enje cijevi vrelovodatoplovoda prije ulaska cijevi u komoru.
Osnovne tehni ke osobine vodova naftovodne mree su vrsta materijala i profil cijevi (u mm).
4.7.1. Nadzemni naftovod

Naftovod se za potrebe katastra vodova prikazuje crnom bojom. Na planu vodova upisuju se samo podaci o profilu cijevi. Na skici izmjere i geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izgra enog voda, osim profila cijevi, upisuju se i podaci o tlaku i vrsti materijala. Na situaciji (za potrebe pogonskog katastra), vod se prikazuje uz upisivanje kratice vrste voda (magistralni MVN, priklju ni PVN, zbirni ZVN, otpremni vod naftovoda OTN). Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, nadzemni vod prikazuje se crnom bojom.
4.7.2. Podzemni naftovod
4.7.3. Magistralni naftovod

Ukoliko za mjerila od 1: 500 do 1:2 000 zbog gusto izgra ene komunalne infrastrukture magistralni naftovod iri od 0,5 mm na prikazu nije mogu e prikazati s dvije paralelne linije debljine 0,15 mm, prikazujemo ga jednom linijom debljine 0,4 mm.
4.7.4. Naftna buotina

Kartografski znak je isti kao i 4.4.4. Plinska buotina
Podru je oko naftne buotine koje se treba iskazati kao vrsta uporabe zemljita, na skici izmjere ozna ava se kao buotina. Za mjerila od 1:500 do 1:25 000, uz znak za naftnu buotinu upisuje se kratica N. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Kartografski znak se prikazuje na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000.
75
4.7.5. Toranj naftne buotine
0,15
N
0,15 1,2 2,0

N
1,2 2,0
4.7.6. Sabirna stanica

0,20
SS
SS 1,8
SS
0,20
1,8
SS
4.7.7. Otpremna stanica

OS 1,8
OS
OS
0,20
1,8
OS
4.7.8. Kompresorska (pumpna) stanica

KS 1,8
KS
KS
0,20
1,8
KS
4.7.9. Blok naftna stanica

BNS
BNS
2,0 3,0
BNS
1,8
BNS
4.7.10. Naftna stanica za pro i avanje

2,0 3,0 3,0 2,0
76
NAPOMENA NAPOMENA
4.7.5. Toranj naftne buotine

1,4 0,7 0,55 0,15 1,7 0,15 1,0 0,3
Za mjerila od 1:500 do 1:25 000, uz znak za toranj naftne buotine, upisuje se kratica N. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Kartografski znak se prikazuje na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000.
4.7.6. Sabirna stanica

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, sabirna stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se uz prikaz ili u njega upisuje kratica SS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.
4.7.7. Otpremna stanica

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, sabirna stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala),s time da se uz prikaz ili u njega upisuje kratica OS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.
4.7.8. Kompresorska (pumpna) stanica

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, kompresorska (pumpna) stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala),s time da se uz prikaz ili u njega upisuje kratica KS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.
4.7.9. Blok naftna stanica

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ure aj se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica BNS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je ure aj manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.
4.7.10. Naftna stanica za pro i avanje
77
4.7.11. Okno - nafta

0,25 0,15 0,15 2,0 2,0 2,0 0,25 0,15 0,25 0,15 2,0 2,0 2,0 0,25
4.7.12. Zatvara - nafta

Kartografski znak je isti kao i 4.4.1. Zatvara - plin Kartografski znak je isti kao i 4.4.1. Zatvara - plin
4.7.13. Ventil - nafta

1,0 0,15 1,5 2,0 0,15 2,0 0,15 1,0 1,5 2,0 0,15 2,0
bez okna u oknu
0,5
bez okna u oknu
0,5
4.8. Cjevovodi vodovodne mree:

4.8.1. Nadzemni vodovod
150
1,5
3,0 7,0 3,0
0,15
5,0
2,0
1,0 0,7 0,15
4.8.2. Podzemni vodovod

150
1,5
0,7
5,0
0,15
0,15
4.8.3. Glavni dovodni cjevovod (cjevovod sirove vode)

400
1,5
0,15
400
1,5 0,40
Kartografski prikaz je isti kao i 4.8.2. Podzemni vodovod
78
NAPOMENA NAPOMENA
4.7.11. Okno - nafta

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, znak se prema prikazanim dimenzijama upotrebljava za okna ija je dimenzija do 2x2 mm na prikazu. Za ve a okna znak se proporcionalno pove ava. Uz znak se upisuje kratica N. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.
4.7.12. Zatvara - nafta

Uz znak se upisuje kratica N. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.
4.7.13. Ventil - nafta
Ako je rije o ventilu koji se nalazi u oknu, znak za ventil se proporcionalno pove ava za ve a okna.
Osnovne tehni ke osobine cjevovoda vodovodne mree su vrsta materijala i profil cijevi (u mm).
4.8.1. Nadzemni vodovod

1,0
0,15 0,3 0,15
0,45
Vodovod se za potrebe katastra vodova prikazuje plavom bojom. Na planu vodova upisuju se samo podaci o profilu cijevi. Na skici izmjere i geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izgra enog voda, osim profila cijevi, upisuju se i podaci o tlaku i vrsti materijala. Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, nadzemni vod prikazuje se plavom bojom.
4.8.2. Podzemni vodovod
4.8.3. Glavni dovodni cjevovod (cjevovod sirove vode)

Ukoliko za mjerila od 1: 500 do 1:2 000 zbog gusto izgra ene komunalne infrastrukture glavni dovodni cjevovod sirove vode iri od 0,5 mm na prikazu nije mogu e prikazati s dvije paralelne linije debljine 0,15 mm, prikazujemo ga jednom linijom debljine 0,4 mm.
Kartografski prikaz je isti kao i 4.8.1. Nadzemni vodovod
79
4.8.4. Akvadukt
0,4
5,0 5,0 - 10,0
0,3
min 0,6
4.9. Pripadaju i objekti vodovodne mree:

4.9.1. Zatvara na povrini
0,15 0,25 0,5 1,0 0,5 0,15 0,25 0,5 1,0 0,5
4.9.2. Okno - voda

1,0 0,15 2,0 2,0 0,15 2,0 2,0 1,0 0,15 2,0 1,0 0,15 2,0 1,0
4.9.3. Zatvara u oknu

0,15 0,25 2,0 1,0 0,25 2,0 0,15 1,0
4.9.4. Hidrant na povrini

1,0 0,5 1,0 0,5 0,15 1,0 0,5 1,0 0,5 0,15
spojen na cijevi s zatvara em
spojen na cijevi s zatvara em
4.9.5. Hidrant u oknu

1,0 2,0 2,0 1,0
4.9.6. Zra ni ventil u oknu

1,0 2,0 2,0 1,0
80
NAPOMENA NAPOMENA
4.8.4. Akvadukt
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, vanjski rubovi akvadukta se na situacijama prikazuju isprekidanim linijama duine 5 mm na razmaku od 5 do 10 mm. Akvadukti se prikazuju na topografskim kartama odgovaraju im prikazima.
4.9.1. Zatvara na povrini
4.9.2. Okno - voda
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, znak se upotrebljava za okna ija je dimenzija do 2x2 mm na prikazu. Ve a okna prikazuju se kao zdenci vodovodne mree.
4.9.3. Zatvara u oknu
4.9.4. Hidrant na povrini
4.9.5. Hidrant u oknu
4.9.6. Zra ni ventil u oknu
81
4.9.7. Okno s ispustom

1,0 0,15 0,15 1,0
2,0
2,0
4.9.8. Regulator pritiska u oknu

0,15 1,0 1,0 2,0 1,0 1,0 2,0 0,15
4.9.9. Zdenac (galerija, komora) vodovodne mree

1,0 1,0 0,15 1,0 1,0 0,15
4.9.10. Vodomjer u oknu

1,0 0,15
0, 5
1,0 0,15
0, 5 0, 5 1, 0
0,5 3,0 0,5 2,0 0,5
2,0
2,0
4.9.11. Priklju na ogrlica

0,5 3,0 0,5 2,0 0,5
4.9.12. Povratni poklopac u oknu

1,0 1,0 1,0 1,0
2,0
0, 5
1, 0
2,0
82
NAPOMENA NAPOMENA
4.9.7. Okno s ispustom
4.9.8. Regulator pritiska u oknu
4.9.9. Zdenac (galerija, komora) vodovodne mree
4.9.10. Vodomjer u oknu
4.9.11. Priklju na ogrlica
4.9.12. Povratni poklopac u oknu
83
4.9.13. Vodotoranj
0,15 0,25 1,0 2,0
0,15 0,25 1,0 2,0
4.9.14. Crpka
2,0
1,6
4.9.15. Crpna stanica

0,20
CS
CS
CS
2,0
1,8
CS
4.9.16. Ure aj za pro i avanje - voda

0,20
PV
PV
PV
0,25
2,0
1,8
PV
4.9.17. Spremnik vodovoda (rezervoar)

- nadzemni
0,25
s. p s. p
0,25 min 1,0

sp. sp.
min 1,0
- podzemni
0,25
s. p
0,25
2,0 2,0
sp.
2,0 2,0
84
NAPOMENA NAPOMENA
4.9.13. Vodotoranj
1,2
0,3
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, vodotoranj se na katastarskom planu prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), ako je ve i od 3x3 mm na prikazu. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, za potrebe katastra vodova, znak se koristi za vodotoranj iji je tlocrtni prikaz manji od 2x2 mm na prikazu. Za ve i vodotoranj znak se proporcionalno pove ava. Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, znak se prikazuje u plavoj boji.
0,15
1,2 0,45 0,4
4.9.14. Crpka
Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, znak se prikazuje u plavoj boji.
4.9.15. Crpna stanica

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, crpna stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica CS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je stanica manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.
4.9.16. Ure aj za pro i avanje - voda

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ure aj se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica PV. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je ure aj manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.
4.9.17. Spremnik vodovoda (rezervoar)

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, spremnik ve i od 1x1 mm na prikazu, prikazuje se u njegovim stvarnim dimenzijama. Kratica sp (font Arial Narrow, veli ine 1,8 mm), upisuje se u spremnike ve e od 4x4 mm kod prikaza, a za manje spremnike kratica se upisuje uz prikaz. Ukoliko je spremnik potpuno ukopan u zemlju i nepoznatih dimenzija, upisuje se samo kratica sp, na mjestu spremnika. Uz kartografski znak ili u njemu, na topografskim kartama u mjerilu od 1:5 000 do 1:10 000, kratica se prikazuje u plavoj boji. Na topografskim kartama mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, spremnici manji od 40x40 m prikazuju se znakom. Za ve e spremnike znak se proporcionalno pove ava.
85
4.10. Vodovi (kabeli) telekomunikacijske mree:
4.10.1. Nadzemni telekomunikacijski vod
1,0 4,0
0,15
1,0 4,0
0,15
4.10.2. Podzemni telekomunikacijski vod

0,15 0,15
4.10.3. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK)

3,0 2,0 3,0
= irina DTK rova
0,15
4.10.4. Radio relejni koridor

1,01,0 0,2 1,01,0 0,2
4.11. Pripadaju i objekti telekomunikacijske mree:

4.11.1. Kabelski razdjelnik u ormari u na zidu
1,0 0,15
0,15 1,0
4.11.2. Kabelski razdjelnik u samostoje em ormari u

0,15 2,0 1,0 2,0 2,0 0,15 2,0 1,0
86
NAPOMENA NAPOMENA
Osnovne tehni ke osobine vodova telekomunikacijske mree su broj kabela, a kod telefonske kanalizacije, dimenzije kanalizacije, broj i profil cijevi (u mm), te vrsta materijala. Za potrebe katastra vodova prikazuju se svi stupovi telekomunikacijske mree. Na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, pojedina ni stupovi prikazuju se samo van gusto izgra enih naselja. Ako je raspored stupova gust, pojedini stupovi se isputaju iz prikaza tako da razmak izme u stupova za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000 bude najmanje 50 mm na prikazu (najvie 300 ili 150, ovisno o mjerilu prikaza). Znak za stup obavezno se prikazuje za stupove na lomu pruanja voda, na mjestu njegova ra vanja i za stupove na markantnim to kama reljefa.
4.10.1. Nadzemni telekomunikacijski vod

Telekomunikacijski vod se za potrebe katastra vodova prikazuje ljubi astom bojom, a njegovi stupovi crnom. Na situaciji (za potrebe pogonskog katastra), vod se prikazuje uz upisivanje kratice vrste voda (opti ki kabel OK, vod kabelske televizije KTV i drugi).
4.10.2. Podzemni telekomunikacijski vod
4.10.3. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK)
4.10.4. Radio relejni koridor
4.11.1. Kabelski razdjelnik u ormari u na zidu
4.11.2. Kabelski razdjelnik u samostoje em ormari u
87
4.11.3. Kabelski razdjelnik u ormari u na stupu

0,5 0,5 0,5 0,5 1,0 0,15 0,25 1,0 1,5 0,5 0,15 0,25 1,0 0,5 0,5 0,5 0,5 1,0 1,5 0,5
4.11.4. Izvod voda na krov zgrade

1,5 0,15 2,5 1,5 0,15 2,5
4.11.5. Izvod voda na zidu

0,4 0,15 2,2 0,15 2,2 0,4
2,7
2,7
4.11.6. Izvod voda na stupu

0,5 0,5 0,5 0,5 1,0 0,15 0,25 1,0 1,5 0,5 0,15 0,25 1,0 0,5 0,5 0,5 0,5 1,0 1,5 0,5
4.11.7. Priklju ak telekomunikacijske mree

1,0 1,0
4.11.8. Poja iva ka stanica

4,0
PS
PS PS
2,5
4,0 0,15 45
2,5
0,15 45
u zgradi u oknu pod zemljom
u zgradi
u oknu
pod zemljom
88
NAPOMENA NAPOMENA
4.11.3. Kabelski razdjelnik u ormari u na stupu
4.11.4. Izvod voda na krov zgrade
4.11.5. Izvod voda na zidu
4.11.6. Izvod voda na stupu
4.11.7. Priklju ak telekomunikacijske mree
4.11.8. Poja iva ka stanica

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica PS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je stanica u oknu ili pod zemljom, koristi se znak s kraticom.
89
4.11.9. Telefonska centrala

0,20
TC
TC
0,15 3,0
TC
1,8
TC
4.11.10. Telefonska podcentrala

0,20
TPC
0,15
TPC
TPC
1,8
TPC
3,0
4.11.11. Telefonska govornica, kabina
0,15
min 2,0
0,15
min 2,0
1,0 1,0 1,0 1,0 1,0
1,0
4.11.12. Telefonski ormari na stupu

1,5 1,5
0,15
3,5
0,15
3,5
1,0 0,25 1,5 0,25
1,0 1,5
4.11.13. Drveni telekomunikacijski stup

0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 0,25 0,5
0,25 0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 0,5
0,15
0,15
90
NAPOMENA NAPOMENA
4.11.9. Telefonska centrala

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, centrala se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica TC. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je centrala manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.
4.11.10. Telefonska podcentrala

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, podcentrala se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica TPC. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je centrala manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.
4.11.11. Telefonska govornica, kabina
4.11.12. Telefonski ormari na stupu
4.11.13. Drveni telekomunikacijski stup
91
4.11.14. Betonski telekomunikacijski stup

0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 0,25 1,5
0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 0,25 1,0
0,15
0,15
4.11.15. Metalni telekomunikacijski stup

0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 1,5
0,15 0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 1,0
0,15
4.11.16. Odailja , prijamnik, antena

0,5 1,4 0,5 0,5 1,4 0,5
0,5 0,5 0,15 1,5 0,15
0,5 0,5 1,5
2,4
2,4
4.11.17. Manji telekomunikacijski ure aj

1,0
1,0
0,15
1,2 1,2 1,5 0,25 3,9
0,15
1,2 1,2 1,0 0,25 3,4
4.11.18. Udaljeni pretplatni ki stupanj (UPS)

0,20
UPS
UPS
UPS
1,8
UPS
92
NAPOMENA NAPOMENA
4.11.14. Betonski telekomunikacijski stup
4.11.15. Metalni telekomunikacijski stup
4.11.16. Odailja , prijamnik, antena
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, odailja , prijamnik ili antena prikazuje se istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), ako su tlocrtne povrine ve e od 10 m2, s time da se, za potrebe katastra vodova, na prikaz stavlja i znak. Manji objekti se prikazuju znakom. Odailja i, prijamnici i antene prikazuju se na topografskim kartama.
4.11.17. Manji telekomunikacijski ure aj
Manji telekomunikacijski ure aji prikazuju sa na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000.
4.11.18. Udaljeni pretplatni ki stupanj (UPS)

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, udaljeni pretplatni ki stupanj prikazuje se istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica UPS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.
93
4.11.19. Okno - telekomunikacije

2,0 0,15 0,25 0,5 0,5 0,15 2,0 2,0 0,15 0,25 0,5 0,5 0,15 2,0 2,0 2,0
4.11.20. Zdenac (galerija, komora) telekomunikacijske mree

1,0 1,0 0,15 1,0 1,0 0,15
4.11.21. Radiodifuzni objekt

0,20
RD
RD
RD
0,20
1,8
RD
4.11.22. Radiorelejna stanica

RRS
RRS
RRS
1,8
RRS
4.12. Kanalizacijska mrea:

4.12.1. Kanalizacijski cjevovod irine do 0.5 mm na prikazu
50,0-300,00 1,0 0,15
40
50,0-150,00 1,0
5,0
40
1,5 40
1,5 5,0
0,15
40
1,5
1,5
0,15
0,15
4.12.2. Kanalizacijski cjevovod iri od 0.5 mm na prikazu

5,0 1,0 0,15 0,15
60
1,5 1,5 5,0

= irina cjevovoda
5,0 1,0 0,15

100/120
1,5
100/120
= irina cjevovoda
50,0-150,00
50,0-300,00
94
NAPOMENA NAPOMENA
4.11.19. Okno - telekomunikacije
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, znak se upotrebljava za okna ija je dimenzija do 2x2 mm na prikazu. Ve a okna prikazuju se kao zdenci telekomunikacijske mree.
4.11.20. Zdenac (galerija, komora) telekomunikacijske mree
4.11.21. Radiodifuzni objekt

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, radiodifuzni objekt se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala),s time da se uz ili u prikaz sabirne stanice upisuje kratica RD. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.
4.11.22. Radiorelejna stanica

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, radiorelejna stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala),s time da se uz ili u prikaz sabirne stanice upisuje kratica RRS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm.
Osnovne tehni ke osobine vodova kanalizacijske mree su vrsta materijala i profil cijevi (u cm).
4.12.1. Kanalizacijski cjevovod irine do 0.5 mm na prikazu

Kanalizacijski cjevovod se za potrebe katastra vodova prikazuje sme om bojom. Na planu vodova upisuju se samo podaci o profilu cijevi. Na skici izmjere i geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izgra enog voda, osim profila cijevi, upisuju se i podaci o vrsti materijala. Oznaka smjera protoka vode prikazuje se na liniji voda ili strelicom uz tu liniju.
4.12.2. Kanalizacijski cjevovod iri od 0.5 mm na prikazu
Oznaka smjera protoka vode prikazuje se unutar prikaza voda ili strelicom uz taj prikaz.
95
4.12.3. Kolektor
2,0
K
2,0 2,0
0,2
K K
1,5 0,15
0,2
K
K K
1,5 0,15 1,5
K K
0,51,0 0,5
2,0
1,5
2,0
2,0
4.13. Pripadaju i objekti kanalizacijske mree:

4.13.1. Slivnik
0,51,0 0,5 0,25 0,15 2,0 1,0 0,25 0,15 2,0
1,0
4.13.2. Reviziono okno

0,25 0,15 0,4 1,2 0,4 2,0 0,4 2,0 1,2 0,4 0,25 0,15 2,0 0,25 0,15 0,4 1,2 0,4 2,0 0,4 2,0 1,2 0,4 0,25 0,15 2,0
2,0
2,0
4.13.3. Talonica
0,4 1,2 0,4 0,15 0,25 2,0 0,25 0,4 1,2 0,4 0,15 2,0 0,15 0,25 0,4 1,2 0,4 2,0 0,25 0,4 1,2 0,4 0,15 2,0
2,0
2,0
2,0
2,0
4.13.4. Prepumpna stanica

0,20
PRS
PRS
0,15 2,0
PRS
0,20
1,8
PRS
4.13.5. Ure aj za pro i avanje - kanalizacija

PVK
PVK
0,25
PVK
2,0
1,8
PVK
96
NAPOMENA NAPOMENA
4.12.3. Kolektor
Font za oznaku K unutar znaka za kolektor je Arial Narrow, veli ine 1,5 mm.
4.13.1. Slivnik
4.13.2. Reviziono okno
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, znak se upotrebljava za okna ija je dimenzija do 2x2 mm na prikazu. Ve a okna prikazuju se kao i galerije kanalizacije.
4.13.3. Talonica
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, znak se upotrebljava za talonice ija je dimenzija do 2x2 mm na prikazu. Ve e talonice prikazuju se kao i galerije kanalizacije.
4.13.4. Prepumpna stanica

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, prepumpna stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica PRS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je stanica manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.
4.13.5. Ure aj za pro i avanje - kanalizacija

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ure aj se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega upisuje i kratica PVK. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je ure aj manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.
97
4.13.6. Uli no okno s priklju kom

189,91 189,41 189,95 189,46
189,95 189,46
B 60/100
189,87 188,87
B 60/100
16 0
16 0
4.13.7. U e zatvorenog kanala, cjevovoda u otvoreni recipijent

S/2 0,20 0,20 S/2
19 18 0,54 9,7 4
PV C
= irina cjevovoda
2,0 1,0 0,4 0,5 S
PV
= irina cjevovoda
2,0 1,0 0,4 0,5 S
4.13.8. Sifon
0,2
0,2
2,0
1,5
1,0
4.13.9. Splavna vrata

0,20
0,20
3,0
0,5 0,5 0,5 1,5
2,0
4.13.10. Drenaa
0,2 50,0-300,00 0,25 2,0
50,0-1500,00
0,2 0,25 1,6
1,0
0,8
98
NAPOMENA NAPOMENA
4.13.6. Uli no okno s priklju kom
Kratice UO, S i RO (uli no okno, slivnik ili reviziono okno), upisuju se samo na skicama izmjere.
4.13.7. U e zatvorenog kanala, cjevovoda u otvoreni recipijent
Kartografski znak mora odgovarati izgledu objekta.
4.13.8. Sifon
4.13.9. Splavna vrata
4.13.10. Drenaa
99
4.13.11. Galerija (komora) kanalizacije

1,0 1,0 0,15 1,0 1,0 0,15
4.14. Zajedni ki objekti i zajedni ki prikazi:

4.14.1. Zajedni ki tunel za podzemne vodove
0,15
220/250
220/250
1,5
1,0 1,0
1,5
1,5 0,5
= irina tunela
4.14.2. Zajedni ki kanal za podzemne vodove
80/100
220/250
1,5
1,5 0,5
= irina kanala
1,5
1,5 0,5
= irina kanala
4.14.3. Zajedni ko okno za podzemne vodove

0,25 0,15 2,0 2,0 0,15 2,0 2,0 0,25 0,15 2,0 0,25 0,15 2,0 0,25
4.14.4. Zajedni ki zdenac (galerija, komora)

1,0 1,0 0,15 1,0 1,0 0,15
4.14.5. Mjesto promjene profila voda

0,2 45 3,0 0,2 45 3,0
3,0
3,0
100
NAPOMENA NAPOMENA
4.13.11. Galerija (komora) kanalizacije
4.14.1. Zajedni ki tunel za podzemne vodove
Zajedni ki tunel se prikazuje crnom bojom (za razliku od tunela za jednu vrstu voda, u kojem slu aju se i tunel prikazuje bojom vrste voda), a vodovi u njemu i oznake voda odgovaraju om bojom voda.
4.14.2. Zajedni ki kanal za podzemne vodove
Zajedni ki kanal se prikazuje crnom bojom (za razliku od kanala za jednu vrstu voda, u kojem slu aju se i kanal prikazuje bojom vrste voda), a vodovi u njemu i oznake voda odgovaraju om bojom voda.
4.14.3. Zajedni ko okno za podzemne vodove

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, znak se upotrebljava za okna ija je dimenzija do 2x2 mm na prikazu. Ve a okna prikazuju se kao i zajedni ki zdenci (galerije, komore).
4.14.4. Zajedni ki zdenac (galerija, komora)
Zajedni ki zdenci su oni kroz koje prolaze razne vrste vodova.
4.14.5. Mjesto promjene profila voda
Prikazuje se odgovaraju om bojom voda. Prikazani primjer odnosi se na naftovodnu mreu.
101
4.14.6. Izlaz cijevnog podzemnog voda na povrinu zemlje

0,2 2,0 0,2 2,0
2,0
2,0
2,0
2,0
4.14.7. Podvodni ili podmorski vod

3 ,0 0,15 1 ,5 3 ,0 0,15 1 ,5
4.14.8. Nesigurno definiran vod

0,30 0,30 1,0 1,0
5,0 5,0
5,0 5,0
1,0 1,0
4.14.9. Dionica voda - naputena

50,0-300,00
0,2 3,0 50,0-150,00 0,2 3,0
1,0
1,0
4.14.10. Dionica voda - uklonjena

50,0-300,00
0,2 2,0 2,0 50,0-150,00 0,2 2,0 2,0
4.14.11. Nosa voda na zidu

0,2 0,75 0,75 1,50
1,0 1,0
4.14.12. Nosa voda na krovu

1,0 1,0
102
NAPOMENA NAPOMENA
4.14.6. Izlaz cijevnog podzemnog voda na povrinu zemlje
Prikazuje se odgovaraju om bojom voda. Prikazani primjer odnosi se na plinovodnu mreu
4.14.7. Podvodni ili podmorski vod

Podvodni ili podmorski vod prikazuje se, za potrebe katastra vodova, u odgovaraju oj boji voda odnosno cijevi koju prikazuje. Kod prikaza takve vrste voda ne upisuju se visinske kote voda, osim u slu aju kada postoji podatak o mjerenju prigodom polaganja voda. Podaci o osnovnim tehni kim osobinama vodova, sukladno Pravilniku o katastru vodova (npr: broj kablova, dimenzije profila i dr.), ozna avaju se u planu vodova, skici izmjere i geodetskom situacijskom nacrtu po istom na elu kao i za nadzemne i podzemne vodove.
4.14.8. Nesigurno definiran vod

Prikazuje se odgovaraju om bojom voda. Kod prikaza nesigurno definiranog voda ne upisuju se visinske kote voda ve samo kote terena.
4.14.9. Dionica voda - naputena
Prikazani primjer odnosi se na vod elektroenergetske mree.
4.14.10. Dionica voda - uklonjena
Prikazani primjer odnosi se na vod elektroenergetske mree.
4.14.11. Nosa voda na zidu
4.14.12. Nosa voda na krovu
103
4.14.13. Nosa cjevovoda na zemlji

0,25
0,25
0,4 1,0
0,15
1,4
0,15
1,4
0,4 1,0
4.14.14. Nosa cjevovoda na stupu

0,25 0,4 0,15 1,0 1,5 0,15 1,0 0,25 0,4 1,5
4.14.15. Kabel za rezervu

1,0-2,0 3,0-6,0 2,0-4,0 2,0-4,0
4.14.16. Ispuna stanica

0,20
IS
0,15
IS
0,5 2,0 3,0
IS
1,8
IS
1,0
4.14.17. Mjerna stanica

0,20
MS
0,15
MS
MS
3,0
1,8
MS
2,2
104
NAPOMENA NAPOMENA
4.14.13. Nosa cjevovoda na zemlji
4.14.14. Nosa cjevovoda na stupu
4.14.15. Kabel za rezervu
Prikazuje se odgovaraju om bojom voda.
4.14.16. Ispuna stanica

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ispuna stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega, upisuje i kratica IS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je ure aj manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.
4.14.17. Mjerna stanica

Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, mjerna stanica se prikazuje istim prikazom kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala), s time da se, za potrebe katastra vodova, u prikaz ili uz njega, upisuje i kratica MS. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, ukoliko je ure aj manjih dimenzija, koristi se znak s kraticom.
105
4.14.18. Spremnik goriva (nafta, benzin, plin)

- nadzemni
0,25
sp. sp.
0,25
min 1,0
sp.
sp.
min 1,0
- podzemni
0,25
sp.
0,25
2,0 2,0
sp.
2,0 2,0
4.14.19. Mjeoviti stup
0,15 0,25
M
1,0
0,75 1,5 0,75 1,5 4,5

M
0,15 0,25
M
0,8
0,75 1,5 0,75 1,0 4,0
4.14.20. Zatitna cijev

1,0 1,0 0,15 1,0 1,0 0,15
4.14.21. Katodna zatita

0,6 0,1 0,15 1,0 1,0 2,0 0,8 1,2 0,2 1,2 0,1 0,15 2,6 1,0 1,0 2,0 0,8 0,6 1,2 0,2 1,2
2,6
4.14.22. Prikaz kota vodova

190,54 189,74 190,54 189,74 190,54 189,74 190,54 189,74 190,54 189,74 190,54 189,74
190,54 189,74
1,2 1,2
190,54 189,74 190,54 189,74
190,54 189,74 190,54 189,74
190,54 189,74 190,54 189,74
190,54 189,74
1,2 1,2
106
NAPOMENA NAPOMENA
4.14.18. Spremnik goriva (nafta, benzin, plin)
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, spremnik ve i od 1x1 mm na prikazu, prikazuje se u njegovim stvarnim dimenzijama. Kratica sp (font Arial Narrow, veli ine 1,8 mm), upisuje se u spremnike ve e od 4x4 mm kod prikaza, a za manje spremnike kratica se upisuje uz prikaz. Ukoliko je spremnik potpuno ukopan u zemlju i nepoznatih dimenzija, upisuje se samo kratica sp, na mjestu spremnika. Ako se zna o kojem se gorivu radi, umjesto kratice sp moe se upisati kratica goriva: N, B ili P (font Arial Narrow, veli ine 1,8 mm). Uz kartografski znak ili u njemu, na topografskim kartama u mjerilu od 1:5 000 do 1:10 000, kratica se prikazuje u odgovaraju oj boji. Na topografskim kartama mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, spremnici manji od 40x40 m prikazuju se znakom. Za ve e spremnike znak se proporcionalno pove ava.
4.14.19. Mjeoviti stup
Primjer prikazuje betonski stup koji je ujedno nosa vodova razli itih mrea (telekomunikacijske i elektroenergetske).
4.14.20. Zatitna cijev
4.14.21. Katodna zatita
4.14.22. Prikaz kota vodova

Za potrebe katastra vodova, kota terena (brojnik) prikazuje se crnom bojom, a kota voda (nazivnik) odgovaraju om bojom voda. Font za kote je Arial Narrow veli ine 1,2 mm.
107
1:500 -1:2 000 1:500 1:2 000 kartografski znakovi i kartografski znakovi i kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi s mjerama prikazi prikazi s mjerama prikaziuustvarnoj veli ini stvarnoj veliini
kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi stvarnoj veli ini prikazi u u stvarnoj veliini
1:5000 1:10 000 1:5 000 -1:10 000 kartografski znakovi i kartografski znakovi i prikazi s mjerama prikazi s mjerama
5. PROMETNA INFRASTRUKTURA
5.1. Cestovni promet:
5.1.1. Autocesta
0,20
0,25 0,25 0,15
2,0
5.1.2. Dravna cesta ili poluautocesta
0,20
2,0
0,2 0,2
5.1.3. upanijska ili brza cesta
0,18
2,0
Kartografski prikaz je isti kao i 5.1.2. Dravna cesta ili poluatocesta
5.1.4. Lokalna cesta

Kartografski prikaz je isti kao i 5.1.3. upanijska ili brza cesta Kartografski prikaz je isti kao i 5.1.2. Dravna cesta ili poluatocesta
5.1.5. Lokalna cesta u naselju i kra i odvojci

Kartografski prikaz je isti kao i 5.1.3. upanijska ili brza cesta Kartografski prikaz je isti kao i 5.1.2. Dravna cesta ili poluatocesta
108
NAPOMENA NAPOMENA
Primjeri prikazivanja cestovnog prometa za mjerila od 1:500 do 1:2 000 koriste se samo na situacijama. Cestovni promet se na katastarskom planu i skici izmjere prikazuje samo punim i isprekidanim linijama koje tvore prikaz gra evina (bez znakova i drugih topografskih oznaka). Podru je ceste koje se treba iskazati kao vrsta uporabe zemljita na skici izmjere se ozna ava kao cesta.
5.1.1. Autocesta
s jednim izgra enim trakom
Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, autocesta u izgradnji prikazuje se isprekidanom linijom.
u izgradnji
5.1.2. Dravna cesta ili poluautocesta
Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, dravna ili poluautocesta u izgradnji prikazuje se isprekidanom linijom.
u izgradnji
5.1.3. upanijska ili brza cesta
Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, upanijska ili brza cesta u izgradnji prikazuje se isprekidanom linijom.
u izgradnji
5.1.4. Lokalna cesta
Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, lokalna cesta u izgradnji prikazuje se isprekidanom linijom.
u izgradnji
5.1.5. Lokalna cesta u naselju i kra i odvojci
109
5.1.6. Kolni put iri od 3 m
0,18
2,0
0,15 0,15
min 0,6 mm
5.1.7. Kolni put ui od 3 m
0,18
2,0
0,3
5.1.8. Staza
2,5 1 ,0
0,20
1,0 2,5 0,25
5.1.9. Cestovni vijadukt, nadvonjak

2,0 1,0 0,18
0,25
0,15-0,25
5.1.10. Cestovni tunel

0,6
1,0
0,25
0,15
0,18
2,0
irina ceste + 0,2 ili 0,25
0,8
110
NAPOMENA NAPOMENA
5.1.6. Kolni put iri od 3 m
Podru je puta koje se treba iskazati kao vrsta uporabe zemljita, na skici izmjere se ozna ava kao put. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, prikaz se koristi i za ire asfaltirane, poplo ene ili ljun ane staze u parkovima, etalitima i sl.
5 .1.7. Kolni put ui od 3 m
Kartografski prikaz je isti kao i 5.1.6. Kolni put iri od 3m
Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, prikaz se koristi i za ue asfaltirane, poplo ene ili ljun ane staze, kao i za staze ure ene na drugi na in (npr. umska etalita, ure ene ire planinarske staze i sl.)
5.1.8. Staza
Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, prikaz se koristi za uske i neure ene pjea ke staze.
5.1.9. Cestovni vijadukt, nadvonjak
0,20 0,15 0,20
Primjer za mjerila od 1:500 do 1:2 000 koristi se i na katastarskom planu i skici izmjere (prikazuje na in prikazivanja cestovnog vijadukta ili nadvonjaka punim i isprekidanim linijama koje tvore prikaz gra evine).
5.1.10. Cestovni tunel
0,25 0,15
0,4 0,8
0,25
111
5.1.11. Kameni i betonski most

2,0 1,0 1,0
0,15-0,25 75
0,18
2,0
0,3
0,25
5.1.12. eljezni most

0,18 0,3 1,0 1,0
0,5
2,0
1,0
2,0 1,0 10,0

Kartografski prikaz je isti kao i 5.1.11. Kameni i betonski most
0,4
5.1.13. Pontonski most

2,0 1,0 15 0,18 2,0
5.1.14. Pokretni most

0,6 2,0 1,0 2,0 2,0
0,18
0,3 0,5
1,0 1,0 0,4
1,0 2,0
2,0 1,0
5.1.15. Pjea ki most
0,18
2,0 1,0
0,25 0,3 0,25 0,50 1,1
112
NAPOMENA NAPOMENA
5.1.11. Kameni i betonski most
5.1.12. eljezni most
5.1.13. Pontonski most
5.1.14. Pokretni most
5.1.15. Pjea ki most
0,15 0,3 0,15 0,30 0,9

Kartografski prikaz se koristi za pjea ke mostove iznad cesta, eljeznica rijeka, potoka i dr..
113
5.1.16. Pjea ki prolaz preko prometnice

- iznad prometnice
1,0 0,5
- ispod prometnice
5.1.17. Drveni most

1,0
0,18
5.1.18. Propust, ep
0,5
0,5 0,5
min 0,7 0,425 0,2 0,2
min 1,0
5.1.19. Natkriveni usjek
114
NAPOMENA NAPOMENA
5.1.16. Pjea ki prolaz preko prometnice
Kartografski prikaz je isti kao i 5.1.15. Pjea ki most
Kartografski prikaz se koristi za prolaze preko cesta i eljeznica.
5.1.17. Drveni most
5.1.18. Propust, ep
Kartografski prikaz se koristi za propuste ispod cesta i eljeznica. Za mjerila od 1:500 do 1:2000, znak za ulaz u propust iri od 1 mm na prikazu, pove ava se sukladno stvarnoj irini propusta. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, znak za ulaz u propust iri od 0,7 mm na prikazu, pove ava se sukladno stvarnoj irini propusta.
5.1.19. Natkriveni usjek
Kartografski prikaz se koristi za natkrivene usjeke cesta i eljeznica.
115
5.1.20. Skela za vozila
1,5
5,0
0,15
0,15
3,5
1,0 0,5 0,2
2,0 1,0
5.1.21. Skela za pjeake
1,5
3,5
0,15
Kartografski prikaz je isti kao i 5.1.20. Skela za vozila
1,5
5.1.22. Kilometarska oznaka uz prometnicu

1,0 0,3 0,5
172 1,5
0,8 0,3 0,4

172
2,5
1,5
1,5 1,3
1,5
5.1.23. Galerija u prirodnoj stijeni
116
NAPOMENA NAPOMENA
5.1.20. Skela za vozila
0,8 0,4
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, prikaz same skele se koristi samo na situacijama.
5.1.21. Skela za pjeake
Kartografski prikaz je isti kao i 5.1.20. Skela za vozila
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, prikaz same skele se koristi samo na situacijama.
5.1.22. Kilometarska oznaka uz prometnicu
Kartografski znak prikazuje se za cestovni i eljezni ki promet. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, znak se prikazuje samo na situacijama i skicama izmjere. Uz znak se upisuje oznaka kilometra.
5.1.23. Galerija u prirodnoj stijeni
Kartografski prikaz se koristi za galerije kroz koje prolaze ceste i eljeznice.
117
5.1.24. Izgra ena galerija
5.2. eljezni ki i tra ni promet:
5.2.1. eljezni ka pruga uski i normalni kolosjek
0,35
0,4
0,1
0,2
5.2.2. eljezni ka pruga - dva kolosjeka

0,2 0,3
0,4 0,4
0,65 0,1
5.2.3. Industrijska pruga
Kartografski prikaz je isti kao i 5.2.1. eljezni ka pruga uski i normalni kolosijek
Kartografski prikaz je isti kao i 5.2.1. eljezni ka pruga uski i normalni kolosijek
5.2.4. eljezni ka postaja
p.
p.
118
NAPOMENA NAPOMENA
5.1.24. Izgra ena galerija
Kartografski prikaz se koristi za galerije kroz koje prolaze ceste i eljeznice.
Primjeri prikazivanja eljezni kog i tra nog prometa za mjerila od 1:500 do 1:2 000 koriste se samo na situacijama. Na katastarskim planovima i skicama izmjere prikazuju se samo tra nice i to punom linijom koja prikazuje sredinu tra nica.
5.2.1. eljezni ka pruga uski ili normalni kolosjek

20 0,3 0,5
Podru je eljezni ke pruge koje se na skici izmjere treba iskazati kao vrsta uporabe zemljita, na skicama izmjere se ozna ava kraticom pr. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, pruga u naselju, na prijelazima i sl. moe se prikazati i samo jednom linijom irine 0,35 mm.
5.2.2. eljezni ka pruga - dva kolosjeka
5.2.3. Industrijska pruga

6,5 1,0 0,3 0,25 0,3 0,1
5.2.4. eljezni ka postaja

Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, eljezni ka postaja prikazuje se kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe. Na katastarskom planu i skici izmjere prikazuju se eljezni ke postaje ve e od 10 m2 . Za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, uz eljezni ku postaju upisuje se kratica p.. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, ve e postaje i kolodvori prikazuju se tlocrtnim prikazom zgrade.
p.
119
5.2.5. eljezni ki kolodvor
p.
p.
5.2.6. eljezni ki vijadukt, nadvonjak

2,0 1,0 0,4
0,18
0,35 0,15
0,25 0,2 0,6
5.2.7. eljezni ki tunel

0,6
1,0 0,1 2,0 1,0
0,25 0,95 0,8
0,18 0,4
5.2.8. eljezni ki most

0,25
Kartografski prikaz je isti kao i 5.2.6. eljezni ki vijadukt, nadvonjak
0,3 0,35 75
0,2 0,6
5.2.9. i ara
- putni ka
0,4
- putni ka
1,0 4,0 0,6 0,2 0,8 0,6 0,8
0,18
5,0 1,0
1,8
2,0 0,5 1,5
0,15
15,0
1,2
1,0
120
NAPOMENA NAPOMENA
5.2.5. eljezni ki kolodvor

0,3 0,4 1,2
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, eljezni ki kolodvor se prikazuje na katastarskom planu, skicama izmjere i situacijama kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, zgrada kolodvora se prikazuje kao i javne zgrade. Skladita, radionice i drugi objekti kolodvora prikazuju se kao i gospodarske zgrade. Crtom irine 0,35 mm prikazuje se samo prolazni kolosijek. Ostali kolosijeci prikazuju se crtom irine 0,15 mm. Nije nuno prikazati sve kolosijeke. Uz zgradu kolodvora upisuje se kratica p..
p.
0,7
0,15
3,6
1,0
2,6
5.2.6. eljezni ki vijadukt, nadvonjak
0,25 0,25
Primjer za mjerila od 1:500 do 1:2 000 prikazuje na in prikazivanja eljezni kog vijadukta na katastarskom planu (punim i isprekidanim linijama koje tvore prikaz gra evine).
5.2.7. eljezni ki tunel
0,25
0,4 0,8
0,25 0,5 0,15
5.2.8. eljezni ki most

0,3 0,15 75
0,25
5.2.9. i ara
- putni ka
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, i ara se prikazuje samo na situacijama. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, stupovi i are prikazuju se okruglim znakom danim na prikazu i are. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, stupovi i are prikazuju se okruglim znakom danim na prikazu i are.
121
- skijaka
0,4 4,0 1,50,5
- teretna
0,4 2,0 2,0 2,0
- teretna
1,0 0,15 0,8 4,0 0,6 0,2 0,8
15,0
1,2
5.2.10. Tramvajska pruga, uspinja a

1,5 15 0,4 1,5
2,0
0,25
0,2 0,2 0,2 0,15 0,4
5.2.11. Elektrificirana eljezni ka pruga

1,0 1,0 1,0 1,0 0,5
0,8 0,5
10-25
1,6 0,4 1,5 0,4 0,25

1,0
0,15
0,5
0,8 0,8 2,4 0,8 0,8
0,25
5.2.12. Straarnica uz prugu
2,0
0,4
0,6 0,61,0
122
NAPOMENA NAPOMENA
- teretna
5.2.10. Tramvajska pruga, uspinja a

Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, tramvajska pruga i uspinja a prikazuju se uz koritenje znakova samo na situacijama. Na katastarskom planu i skici izmjere, tramvajska pruga i uspinja a prikazuju se kao i 5.2.1. eljezni ka pruga uski i normalni kolosijek. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, tramvajska pruga i uspinja a prikazuju se tamo gdje to dozvoljava irina ulice. Ako je tramvajska pruga samostalni objekt (nije u sastavu ulice) ili ako je rije o tramvajskoj pruzi u izdvojenom pojasu za tramvajsku prugu (u okviru ire ulice), prikazuje se s dvije linije. S dvije linije se prikazuju i uspinja e. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, tramvajska pruga se prikazuje samo ako nije poloena uz cestu ili na njoj. Na okretitima tramvajske pruge ne crtaju se popre ne crtice.
5.2.11. Elektrificirana eljezni ka pruga
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, elektrificirana eljezni ka pruga prikazuje se uz koritenje znakova samo na situacijama. Na katastarskom planu i skici izmjere, elektrificirana eljezni ka pruga prikazuje kao i 5.2.1. eljezni ka pruga uski i normalni kolosijek.
5.2.12. Straarnica uz prugu

Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, straarnica uz prugu prikazuje se kao i 2.1.1. Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe. Na katastarskom planu i skici izmjere, prikazuju se straarnice uz prugu ve e od 10 m2 .
123
5.2.13. Rampa za utovar uz prugu
5.2.14. Okretite za lokomotivu
5.2.15. Brklja uz prugu
5.3. Zra ni promet:
5.3.1. Zra na luka, me unarodna

0,8 1,0 0,5 0,4 4,2 1,8 0,5 4,4 1,2 0,6 0,2 0,5 0,4 4,2 1,8 0,5 0,8 1,0 4,4 1,2 0,6 0,2
124
NAPOMENA NAPOMENA
5.2.13. Rampa za utovar uz prugu
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, rampa se prikazuje samo na situacijama.
5.2.14. Okretite za lokomotivu
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, okretite se prikazuje samo na situacijama.
5.2.15. Brklja uz prugu
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, brklja se prikazuje samo na situacijama.
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, znaci za zra ni promet koriste se samo na situacijama.
5.3.1. Zra na luka, me unarodna

0,7 0,1 0,7 0,5 3,4 0,35 0,3 3,2 1,4 0,4
Podru je zra ne luke koje se treba iskazati kao vrsta uporabe zemljita, na skicama izmjere se ozna ava kraticom zl. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, zgrada zra ne luke prikazuje se kao javna zgrada, a rubovi zrakoplovnih pista linijama kojima se prikazuje granice vrste uporabe zemljita. Znak (avion) postavlja se na prikaz piste u smjeru njezina pruanja. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, povrina zrakoplovne piste prikazuje se bijelom bojom, ome enom crnom linijom debljine 0,15 mm. Znak se postavlja na prikaz piste ili na podru je zra ne luke, blie zgradama. Ograda oko zra ne luke prikazuje se crnom linijom debljine 0,15 mm.
0,9 0,5 0,1
125
5.3.2. Zra na luka, sportska, poljoprivredna ili privatna

2,5 0,8 0,5 0,9 0,4 0,4 1,2 0,8 0,5 0,9 0,4 0,4 1,2 2,5
2,6
2,6
5.3.3. Helidrom
3,0 0,15 3,0
0, 6 0, 6
3,2 1,1 0,5 0,3 0,5 0,3 0,5 1,6 1,1 0,5 1,6
2,0 1,0
3,0 0,15 3,0
5.4. Promet na rijekama, jezerima i moru:
5.4.1. Plovnost na rijekama, jezerima i na moru

3,2
5.4.2. Plovidbeni pravci

2,0 1,0
0,15
0,15
0,15
0,15
126
NAPOMENA NAPOMENA
5.3.2. Zra na luka, sportska, poljoprivredna ili privatna

2,0 1,0 0,6 0,4 0,7 0,3 0,3 0,9
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, zgrada zra ne luke prikazuje se kao javna zgrada, a rubovi zrakoplovnih pista linijama kojima se prikazuje granice vrste uporabe zemljita. Znak (avion) postavlja se na prikaz piste u smjeru njezina pruanja. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, povrina zrakoplovne piste prikazuje se bijelom bojom, ome enom crnom linijom debljine 0,15 mm. Znak se postavlja na prikaz piste ili na podru je zra ne luke, blie zgradama. Ograda oko zra ne luke prikazuje se crnom linijom debljine 0,15 mm.
2,0
5.3.3. Helidrom
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, helidrom se prikazuje samo na situacijama.
4 0,
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, plovnost i plovidbeni pravci na rijekama, jezerima i na moru prikazuju se samo na situacijama. Plovnost i plovidbeni pravci prikazuju se na topografskim kartama mjerila od 1:5 000 do 1:10 000.
5.4.1. Plovnost na rijekama, jezerima i na moru
5.4.2. Plovidbeni pravci
127
6. VEGETACIJA, VRSTE UPORABE ZEMLJITA I PRAVNI REIMI
6.1. Vegetacija:
6.1.1. Oranica
2,0-4,0
0,15
3,0-7,0
1,0
4,0
2,0
0,15 1,6
0,8
2,0
6.1.2. Rasadnik
5,0
0,15
5,0
2,0 2,0
0,15 0,6
1,0
6.1.3. Hmeljite
0,15
2,0-4,0
0,15
2,0
2,0
1,8
3,0-7,0
3,0
1,0
0,8
6.1.4. Vrt
2,0-4,0 3,0-7,0
2,0
1,0
2,0 4,0
0,8
15 0,
15 0,
1,6
128
NAPOMENA NAPOMENA
Vrsta uporabe katastarskih estica, koja se prikazuje na katastarskom planu i skici izmjere, od ostalih vrsta uporabe razdvaja se linijom 9.2.3. Granice vrste uporabe katastarskih estica. Granice vrste uporabe katastarskih estica prikazuju se samo u slu aju ako je na nekoj katastarskoj estici potrebno prikazati vie vrsta uporabe. Za vrste uporabe zemljita, na skicama izmjere upotrebljavaju se kratice iz poglavlja 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita. Za one vrste uporabe zemljita koje se na situacijama ne prikazuju koritenjem znakova, upotrebljavaju se kratice iz poglavlja 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, sve vegetacijske povrine obrubljuju se zelenom crtom irine 0,15 mm, osim ako je rub povrine ujedno i rub ceste, ivice i sl.
6.1.1. Oranica
0,15
Oranica se na skici izmjere ozna ava kraticomor. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ako se radi o manjoj povrini, prikazuje se jedan znak. Ukoliko je povrina ve a, prikazuju se etiri ili vie znakova.
6.1.2. Rasadnik
Na skici izmjere vo njak-rasadnik ozna ava se kraticom v r, maslinik-rasadnik kraticom mslr, a vinograd-rasadnik kraticom vgr. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, isti znak se koristi za rasadnike bjelogorice i crnogorice. Podru je rasadnika moe biti prikazano s jednim, etiri ili devet znakova. Za podru ja ve a od 10 cm2 na prikazu, koristi se vie grupa po devet znakova. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, za povrine manje od 3x3 mm na prikazu, koristi se jedan znak.
0,10 0,9
6.1.3. Hmeljite
0,10 1,0
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ako se radi o manjoj povrini, prikazuje se jedan znak. Ukoliko je povrina ve a, prikazuju se etiri ili vie znakova. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, za povrine manje od 3x3 mm na prikazu, koristi se jedan znak.
6.1.4. Vrt
Vrt se na skicama izmjere ozna ava kraticom vr. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ako se radi o manjoj povrini, prikazuje se jedan znak. Ukoliko je povrina ve a, prikazuju se etiri ili vie znakova. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, prikaz je isti kao i za plastenik ili staklenik, ali sa zelenom rubnom crtom.
129
6.1.5. Riite
1,0 0,5 0,8 0,4
2,0-4,0
1,0
2,0
2,0 0,15 0,8
3,0-7,0
4,0
0,15
1,6
6.1.6. Plastenik, staklenik

Kartografski prikaz je isti kao i 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala) Kartografski prikaz je isti kao i 2.3.3. Otvoreni ili djelomi no otvoreni objekti i gra evine, skladita, hangari, nadstrenice, staklenici i sli no
6.1.7. Vo njak
2,5 2,5
0,15
2,5
1,0
0,15
0,8
2,5
6.1.8. Maslinik
0,15
2,0-4,0 3,0-7,0
0,15
0,7 1,3 0,6 1,4 2,0 2,0

4,0 2,0
0,6 0,8 0,6 1,2 1,8
1,4
6.1.9. Vinograd
0,15
2,0-4,0 3,0-7,0
0,15
2,0
2,0 3,0
1,6
130
NAPOMENA NAPOMENA
6.1.5. Riite
0,10 1,0
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ako se radi o manjoj povrini, prikazuje se jedan znak. Ukoliko je povrina ve a, prikazuju se etiri ili vie znakova. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, za povrine manje od 3x3 mm na prikazu, koristi se jedan znak.
6.1.6. Plastenik, staklenik

Oranica-plastenik se na skicama izmjere ozna ava kraticom orp, oranicastaklenik kraticom ors, vrt-plastenik kraticomvrp, a vrt-staklenik kraticom vrs. Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, staklenik se prikazuje kao 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala) na katastarskom planu, skici izmjere i na situacijama.
6.1.7. Vo njak
Vo njak se na skicama izmjere ozna ava kraticom v . Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ako se radi o manjoj povrini, prikazuje se jedan znak. Ukoliko je povrina ve a, prikazuju se etiri ili vie znakova.
6.1.8. Maslinik
0,10 0,45 0,55 1,0 0,5 0,9 1,4
Maslinik se na skicama izmjere ozna ava kraticom msl. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ako se radi o manjoj povrini, prikazuje se jedan znak. Ukoliko je povrina ve a, prikazuju se etiri ili vie znakova. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, za povrine manje od 3x3 mm na prikazu, koristi se jedan znak.
6.1.9. Vinograd
Vinograd se na skicama izmjere ozna ava kraticom vg. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ako se radi o manjoj povrini, prikazuje se jedan znak. Ukoliko je povrina ve a, prikazuju se etiri ili vie znakova.
131
6.1.10. Livada
1,2 1,2
4,0 2,0
0,15
0,15
1,0 1,0 0,5
2,0-4,0 3,0-7,0
0,7
6.1.11. Panjak
0,15 1,3
2,0-4,0 3,0-7,0
0,15 1,3 0,5 1,5 1,0

2,0 1,0 1,0 3,0
0,5 1,5 1,0 0,8
0,8
6.1.12. Bjelogori na uma
2,0-4,0 3,0-7,0
0,15 0,7
1,0
2,0 1,0
2,0 1,0
0,15 0,7
1,0
6.1.13. Crnogori na uma
2,0-4,0 3,0-7,0
1,8
1,0 2,0
2,0 1,0
1,8 0,15 0,3
0,15
1,2
0,3
1,2
6.1.14. Mjeovita uma

1,0 1,0
3,0 1,0 2,0 2,0 2,0 2,0
1,0
1,5 1,5
3,0 1,0 2,0 2,0 2,0 2,0
1,0 1,8 0,15 0,3
1,5 1,5
1,8 0,15 1,2 0,3
1,0 2,0 1,0
1,0 2,0 1,0
1,2 1,0
1,0
132
NAPOMENA NAPOMENA
6.1.10. Livada
Livada se na skici izmjera ozna ava kraticom l. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ako se radi o manjoj povrini, prikazuje se jedan znak. Ukoliko je povrina ve a, prikazuju se etiri ili vie znakova. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, za povrine manje od 3x3 mm na prikazu, koristi se samo jedan znak.
6.1.11. Panjak
Panjak se na skici izmjere ozna ava kraticom p. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ako se radi o manjoj povrini, prikazuje se jedan znak. Ukoliko je povrina ve a, prikazuju se tri ili vie znakova. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, za povrine manje od 3x3 mm na prikazu, koristi se jedan znak.
6.1.12. Bjelogori na uma

0,15
Svaka uma se na skici izmjere ozna ava kraticom . Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ako se radi o manjoj povrini, prikazuje se jedan znak. Ukoliko je povrina ve a, prikazuju se tri ili vie znakova.
6.1.13. Crnogori na uma

0,15
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ako se radi o manjoj povrini, prikazuje se jedan znak. Ukoliko je povrina ve a, prikazuju se tri ili vie znakova.
6.1.14. Mjeovita uma
0,15
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ako se radi o manjoj povrini, prikazuje se jedan znak (ovisno o obliku povrine, moe se koristiti prikaz sa crticom na lijevo i na desno). Ukoliko je povrina ve a, prikazuju se dva ili vie znakova.
133
6.1.15. Makija, ikara grmlje

0,15 0,15 3,4 0,9 0,9 0,1 0,1 1,8 1,0 1,0 5,0 0,8 0,6 0,8 0,2 1,2 1,0 0,15 3,4 0,9 0,9 0,1 0,1 1,8 1,0 1,0 5,0 0,8 0,6 0,8 0,2 1,2 1,0
6.1.16. Trstik
0,5 0,15
2,5 1,5 1,5 2,5
0,8 0,5
3,0
2,0 1,0 1,0 2,0
0,5 0,15 0,8 1,2 0,5 2,0 0,7
1,0 1,4
6.1.17. umska prosjeka

3,0 min 2,0 0,15 1,0 min 2,0 0,15 3,0 1,0
6.1.18. Drvo, usamljeno i uo ljivo, bjelogori no

0,45
0,35 1,75
4,15
5,0
0,75 0,15 0,5 1,2
2,5 0,5
3,0
0,15 0,85 2,0
0,85
6.1.19. Drvo, usamljeno i uo ljivo, crnogori no

0,30
0,30
4,15 5,0 0,85 0,85

1,2 0,15
2,5 0,50 0,5
3,0
0,15
2,0
134
NAPOMENA NAPOMENA
6.1.15. Makija, ikara grmlje
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ako se radi o manjoj povrini, prikazuje se jedan znak. Za velike povrine potrebno je prikazati nekoliko znakova, ali ne previe gusto. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, na manjim povrinama prikazuje se jedan znak, a na ve im vie znakova. Znakovi na ve im povrinama se razli ito rotiraju, kako bi se stekao dojam nepravilnog rasporeda.
6.1.16. Trstik
Trstik se na skicama izmjera ozna ava kraticom tr. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, ako se radi o manjoj povrini, prikazuje se jedan znak. Ukoliko je povrina ve a, prikazuju se tri ili vie znakova.
6.1.17. umska prosjeka

umske prosjeke prikazuju se na katastarskim planovima. umske prosjeke se na skici izmjere ozna avaju kraticom z. Za mjerila 1:5 000 do 1:10 000, prikazuju se prosjeke najmanje irine do 10 m. U izrazito umovitim krajevima, gdje su umske prosjeke izrazito bitne za prepoznavanje terena, mogu se prikazati i ue prosjeke.
6.1.18. Drvo, usamljeno i uo ljivo, bjelogori no

0,80 1,5 0,15 0,5 0,50 2,0
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, prikazuje se samo na situacijama.
6.1.19. Drvo, usamljeno i uo ljivo, crnogori no
0,80 1,5 0,15 0,5 0,50 2,0
135
6.1.20. Skupina drve a, bjelogorica
Kartografski prikaz je isti kao i 6.1.12. Bjelogori na uma
Kartografski prikaz je isti kao i 6.1.12. Bjelogori na uma
6.1.21. Skupina drve a, crnogorica
Kartografski prikaz je isti kao i 6.1.13. Crnogori na uma
Kartografski prikaz je isti kao i 6.1.13. Crnogori na uma
6.1.22. Drvored, bjelogori ni

10,0
DRVORED UZ CESTU
4,0-8,0
DRVORED UZ CESTU
1,0 10,0
DRVORED KAO GRANICA KULTURA
0,15 1,2
0,8 4,0-8,0
0,15
0,8
1,0 10,0
0,8 4,0-8,0
6.1.23. Drvored, crnogori ni

10,0
4,0-8,0
DRVORED UZ CESTU 0,2
DRVORED UZ CESTU
1,4
10,0
0,2 4,0-8,0 DRVORED KAO GRANICA KULTURA 0,2 4,0-8,0
1,4 0,15 1,2 0,3
0,15 1,2
0,3
0,2
10,0
6.1.24. ivica, iva ograda

5,0-10,0
4,0 - 8,0
IVICA UZ CESTU
0,65 5,0-10,0
IVICA UZ CESTU
0,15
0,5
0,7
1,0
0,15
4,0 - 8,0
0,5
IVICA, IVA OGRADA DVAJU KORISNIKA

1,0 5,0-10,0
IVICA, IVA OGRADA DVAJU KORISNIKA

0,15 4,0 - 8,0
136
NAPOMENA NAPOMENA
6.1.20. Skupina drve a, bjelogorica

0,80 1,0 0,6 0,6 1,20
0,80
6.1.21. Skupina drve a, crnogorica

0,80 1,0 0,6 0,6 1,20
0,80
6.1.22. Drvored, bjelogori ni
2,0 0,80 0,10

6.1.23. Drvored, crnogori ni
2,0
0,80
6.1.24. ivica, iva ograda

1,0
0,25
137
6.1.25. Deponij
0,15 5,0
5,0
6.1.26. Stjenjak
0,15 4,2
5,5 0,15 1,7 4,2
6.1.27. Kamenjar
0,15
0,15
6,0
6,0
6,0
6,0
0,15 3,0 3,0
0,15
3,0
3,0
138
NAPOMENA NAPOMENA
6.1.25. Deponij
0,7 0,3
Deponij se na skicama izmjere i situacijama ozna ava kao deponij. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, u pravilu se koristi jedan prikaz na povrini odlagalita. Ukoliko se radi o jako velikom odlagalitu, s vie odvojenih povrina, u svaku povrinu se stavlja jedan prikaz. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, na svakoj povrini se prikazuje jedan znak. Povrina ure enog deponija obrubljuje se crnom crtom irine 0,15 mm. Neure eni deponiji se na prikazu ne obrubljuju.
6.1.26. Stjenjak
0,10 3,0 4,0 0,6 1,8 0,10
Stjenjak se na skicama izmjere i na situacijama ozna ava kraticom stj. Za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, na topografskim kartama se ve i prikaz koristi za ve a stjenovita podru ja, koja se proteu pravcem istok-zapad. Ukoliko se stjenjak protee drugim pravcem, prikaz se rotira priblino u pravcu protezanja stjenjaka. Kroz povrinu ozna enu kao stjenjak polau se 25-metarske pribline slojnice za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, odnosno 50-metarske slojnice za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000. Manji prikaz se upotrebljava za duga ke i uske pojaseve stjenjaka (npr. stjenovita obala). Podru je stjenjaka se na prikazu u pravilu ne obrubljuje rubnom crtom.
6.1.27. Kamenjar
0,5 1,0
15 35 35
15
Kamenjar se na skicama izmjere ozna ava kraticom kmnj. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, na ve im povrinama postavlja se vie grupa znakova i to nepravilno i nesimetri no, prema obliku povrine. Manja grupa znakova se koristi za povrine manje od 6x6 mm u mjerilu prikaza ili za duga ke i uske povrine, ue od 6 mm u mjerilu prikaza. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, manje povrine prikazuju se jednim znakom, a ve e s vie znakova i to nepravilno raspore enih, na razmaku ne manjem od 1 cm.
139
6.1.28. Golet
6.1.29. Pijesak
0,2 0,2
5,0
5,0
0,2
0,2
3,0
3,0
6.1.30. Tresetite
2,4 0,6 0,4 0,4 1,0 2,4 0,6 0,4 0,4 1,0
min 5,0 min 5,0

0,8 0,15 3,0 0,2
min 5,0 min 5,0

0,8 0,15 3,0 0,2
6.1.31. Mo vara
3,0
3,0 1,0 0,15 2,4 0,6 0,4 0,4 0,15 0,8 1,2 1,0
1,0 1,2
1,0
1,2
0,15 2,4 0,6 0,4 0,4 0,15 0,8 1,2
140
NAPOMENA NAPOMENA
6.1.28. Golet
1,5
1,5 1,5 1,5
Golet se na skici izmjere i na situacijama ozna ava kraticom gol. Za mjerila od 1:5 000 do 1: 25 000, prikaz je kombinacija prikaza odnosno znakova za kamenjar i makiju, ikaru i grmlje.
6.1.29. Pijesak
Pijesak se na skici izmjere ozna ava kraticom pjs Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, na ve im povrinama postavlja se vie znakova, nepravilno i nesimetri no, prema obliku povrine. Manji znak se koristi za povrine manje od 5x5 mm u mjerilu prikaza ili za duga ke a uske povrine, ue od 5 mm u mjerilu prikaza. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, kroz povrine ozna ene znakom za pijesak ne ucrtavaju se izohipse. Povrine pod pijeskom se na prikazu ne obrubljuju.
6.1.30. Tresetite
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, na ve im povrinama prikazuje se vie znakova, nepravilno i nesimetri no, prema obliku povrine.
6.1.31. Mo vara
5,0 0,10 0,83
Mo vara se na skici izmjere ozna ava kao mo vara. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, na ve im povrinama prikazuje se vie znakova, nepravilno i nesimetri no, prema obliku povrine. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, podru je mo vare se na prikazu ne obrubljuje.
0,1
0,5 1,5 0,7
3,0
0,9
0,3 0,4 0,3
141
6.1.32. Groma a
0,15 0,15
0,2 0,8
3,0
0,2 0,8
3,0
3,0
3,0
6.1.33. ljunak
0,2 6,0
0,2 6,0
1,2 0,7 0,15
0,2 0,7 3,0
1,2
0,2 3,0
0,15
6.1.34. Kr
0,2 6,0
0,2 6,0
0,2
0,2
3,0
3,0
142
NAPOMENA NAPOMENA
6.1.32. Groma a
Groma a se na skici izmjere ozna ava kraticom gro. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, na ve im povrinama postavlja se vie znakova, nepravilno i nesimetri no, prema obliku povrine. Granica groma e prikazuje se to kastom linijom. Kod uih groma a koristi se lijeva polovina prikaza groma e.
6.1.33. ljunak
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, na ve im povrinama postavlja se vie znakova, nepravilno i nesimetri no, prema obliku povrine. Manji znak koristi se za povrine manje od 6x6 mm u mjerilu prikaza ili za duga ke i uske povrine, ue od 6 mm u mjerilu prikaza.
6.1.34. Kr
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, na ve im povrinama postavlja se vie znakova, nepravilno i nesimetri no, prema obliku povrine. Manji se znak koristi za povrine manje od 6x6 mm u mjerilu prikaza ili za duga ke i uske povrine, ue od 6 mm u mjerilu prikaza.
143
6.1.35. Iskop gline, ilova e, pijeska ili ljunka

2,4
15 0,
2,4
0 0, ,4 2
6.1.36. Povrinski rudnik, iskop ugljena ili rude

0, 2 0, 2 0, 6 0, 6 0 0, , 2 4
0 0, , 2 4
2,4
2,4
2,4
6.1.37. Podzemni rudnik, iskop ugljena ili rude

0, 4 0, 4 0, 1, 8 0
0, 15
3, 0
6.1.38. Kamenolom
k.
2,5
2,4
2,4
144
0, 2
2,4
0, 6
15 0,
15 0,
8 0, ,0 1
0, 15
0 3,
2 0,
3,
2 0,
3,
0
4 1, 0,
4 1,
2,5
0,
15
15
NAPOMENA NAPOMENA
6.1.35. Iskop gline, ilova e, pijeska ili ljunka

0,5 1,0 0,5
Iskopi gline, ilova e, pijeska i ljunka se na skicama izmjere i situacijama ozna avaju kao otvoreni kop, pje enjak, ljun ara. Za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, znak slui za ozna avanje podru ja iskopa i ne odnosi se na mjesto sredita kopa. Uz znak se upisuju sljede e kratice: g. glina, iskop gline i. ilova a, iskop ilova e p. pijesak, iskop pijeska . ljunak, iskop ljunka Podru je iskopa se na prikazu u pravilu ne obrubljuje.
0,15
0,8 0,5
0,15
6.1.36. Povrinski rudnik, iskop ugljena ili rude

0 8 0 ,3 1, ,3 0, 6 3 0, ,3 1,8 0 6 0, ,2 0 ,4 0
0, 6
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, znak se prikazuje samo na situacijama. Za mjerila od 1:500 do 1:25 000, znak slui samo za ozna avanje podru ja rudnika i ne odnosi se na zgradu. Znak se prikazuje priblino na mjestu sredita kopa. Uz znak se upisuje kratica: u. ugljen r. ruda.
0,
15
6.1.37. Podzemni rudnik, iskop ugljena ili rude

Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, znak se prikazuje samo na situacijama. Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, zgrade uz rudnik se prikazuju kao i industrijski objekti, skladita i sl. Za mjerila od 1:500 do 1:25 000, znak se prikazuje na mjestu ulaza u rudnik, rudarsko okno i sl. Uz znak se upisuje kratica: u. ugljen r. ruda.
Kartografski znak je isti kao i 6.1.37. Povrinski rudnik, iskop ugljena i rude
6.1.38. Kamenolom
Kartografski znak je isti kao i 6.1.36. Iskop gline, ilova e, pijeska ili ljunka
Kamenolom se na skici izmjere i situacijama ozna ava kao kamenolom. Za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, znak slui za ozna avanje podru ja kamenoloma. Uz znak se upisuje kratica: k. kamen Podru je kamenoloma se na prikazu ne obrubljuje.
145
6.2. Podru ja vrste uporabe zemljita:
6.2.1. Podru ja pod oranicama i vrtovima

0,18
6.2.2. Podru ja pod livadama

0,18
6.2.3. Podru ja pod vo njacima

0,18
6.2.4. Podru ja pod maslinicima

0,18
6.2.5. Podru ja pod vinogradima

0,18
6.2.6. Podru ja pod panjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljitem

0,18
146
NAPOMENA NAPOMENA
Podru ja vrste uporabe zemljita, vode se odvojeno od katastarskog plana kao poseban sloj podataka koji se moe povezati s katastarskim planom. Podru ja vrste uporabe zemljita me usobno se odvajaju granicom 9.2.4. Granica podru ja vrste uporabe zemljita. Postoji 12 razli itih podru ja vrsta uporabe zemljita (podru ja pod oranicama i vrtovima, podru ja pod livadama, podru ja pod vo njacima, podru ja pod maslinicima, podru ja pod vinogradima, podru ja pod panjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljitem, podru ja pod ribnjacima i trsticima i mo varama, podru ja pod umskim zemljitem, podru ja pod unutranjim vodama, podru ja pod morem, podru ja prirodno neplodnog zemljita, podru ja pod zemljitima privedenim svrsi). Podru ja vrste uporabe zemljite mogu se prikazivati preklapanjem s katastarskim planom, digitalnim ortofotoplanom ili sa preglednom katastarskom kartom, u kojem slu aju se prikazuju raznim bojama rastera.
6.2.1. Podru ja pod oranicama i vrtovima
6.2.2. Podru ja pod livadama
6.2.3. Podru ja pod vo njacima
6.2.4. Podru ja pod maslinicima
6.2.5. Podru ja pod vinogradima
6.2.6. Podru ja pod panjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljitem
147
6.2.7. Podru ja pod ribnjacima, trsticima i mo varama

0,18
6.2.8. Podru ja pod umskim zemljitem

0,18
6.2.9. Podru ja pod unutranjim vodama
0,18
6.2.10. Podru ja pod morem
0,18
6.2.11. Podru ja prirodno neplodnog zemljita

0,18
6.2.12. Podru ja pod zemljitima privedenim svrsi
0,18
148
NAPOMENA NAPOMENA
6.2.7. Podru ja pod ribnjacima, trsticima i mo varama
6.2.8. Podru ja pod umskim zemljitem
6.2.9. Podru ja pod unutranjim vodama
6.2.10. Podru ja pod morem
6.2.11. Podru ja prirodno neplodnog zemljita
6.2.12. Podru ja pod zemljitima privedenim svrsi
149
6.3. Podru ja posebnih pravnih reima:
6.3.1. Pomorsko dobro (PD)

0,18
0, 5
6.3.2. Vodno dobro (VD)

0,18
0, 5
6.3.3. Kulturno dobro (KD)

0,18
0, 5
6.3.4. Strogi rezervat (SR)

0,18
0, 5
6.3.5. Nacionalni park (NP)

0,18
0, 5
150
NAPOMENA NAPOMENA
Podru ja posebnih pravnih reima, vode se odvojeno od katastarskog plana kao poseban sloj podataka koji se moe povezati s katastarskim planom. Podru ja vrste uporabe zemljita me usobno se odvajaju granicom 9.2.6. Granica podru ja posebnog pravnog reima. Podru je posebnog pravnog reima je podru je unutar kojeg je, odlukom za to nadlenog tijela, pravni reim uspostavljen. Postoji 17 razli itih podru ja posebnog pravnog reima i to: pomorsko dobro (PD), vodno dobro (VD), kulturno dobro (KD), strogi rezervat (SR), nacionalni park (NP), posebni rezervat (PR), park prirode (PP), regionalni park (RP), spomenik prirode (SP), zna ajni krajobraz (ZK), park uma (P), spomenik parkovne arhitekture (SA), ti eno podru je (P), zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO), podru je grani nog prijelaza (GP), eljezni ka infrastruktura (I), lu ko podru je (LP). Podru ja posebnih pravnih reima mogu se prikazivati preklapanjem s katastarskim planom, digitalnim ortofotoplanom ili s preglednom katastarskom kartom, u kojem slu aju se prikazuju raznim bojama. Ako se podru ja posebnih pravnih reima prikazuju na preglednim katastarskim kartama, u sreditu podru ja se prikazuje i kratica prema 11.4. Kratice posebnih pravnih reima.
6.3.1. Pomorsko dobro (PD)
6.3.2. Vodno dobro (VD)
6.3.3. Kulturno dobro (KD)
6.3.4. Strogi rezervat (SR)
6.3.5. Nacionalni park (NP)
151
6.3.6. Posebni rezervat (PR)

0,18
0, 5
6.3.7. Park prirode (PP)

0,18
0, 5
6.3.8. Regionalni park (RP)

0,18
0, 5
6.3.9. Spomenik prirode (SP)

0,18
0, 5
6.3.10. Zna ajni krajobraz (ZK)

0,18
0, 5
6.3.11. Park uma (P)

0,18
0, 5
6.3.12. Spomenik parkovne arhitekture (SA)

0,18
0, 5
152
NAPOMENA NAPOMENA
6.3.6. Posebni rezervat (PR)
6.3.7. Park prirode (PP)
6.3.8. Regionalni park (RP)
6.3.9. Spomenik prirode (SP)
6.3.10. Zna ajni krajobraz (ZK)
6.3.11. Park uma (P)
6.3.12. Spomenik parkovne arhitekture (SA)
153
6.3.13. ti eno podru je (P)

0,18
0, 5
6.3.14. Zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO)
0,18
0, 5
6.3.15. Podru je grani nog prijelaza (GP)

0,18
0, 5
6.3.16. eljezni ka infrastruktura (I)

0,18
0, 5
6.3.17. Lu ko podru je (LP)

0,18
0, 5
154
NAPOMENA NAPOMENA
6.3.13. ti eno podru je (P)
6.3.14. Zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO)
6.3.15. Podru je grani nog prijelaza (GP)
6.3.16. eljezni ka infrastruktura (I)
6.3.17. Lu ko podru je (LP)
155
7. VODE I S NJIMA POVEZANI OBJEKTI

7.1. Vrste voda:
7.1.1. Rub vodnog lica, obala, obalna linija - prirodna
0,20
0,15
7.1.2. Obala, obalna linija - izgra ena

0,20
0,30
7.1.3. Rijeka ili kanal, stalna voda

- vodotok iri od 0,5 mm na prikazu
0,30 0,15
- vodotok iri od 10 m
0,20
SUTLA
0,20
0,15 2,0
7,0
2,0 7,0 3,0

3,0
156
NAPOMENA NAPOMENA
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, prikazi se koriste samo na situacijama. Na katastarskom planu i skici izmjere unutranje vode i povrine mora prikazuju se samo linijama njihovih obala i imenima.
7.1.1. Rub vodnog lica, obala, obalna linija - prirodna
0,15
7.1.2. Obala, obalna linija - izgra ena

0,15
Za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, ovaj na in prikazivanja obale odnosi se na betoniranu, kamenu i sli nu izgra enu obalu.
7.1.3. Rijeka ili kanal, stalna voda

0,15
Rijeka ili kanal se na katastarskom planu prikazuju samo linijom obale. Podru je kanala koje treba iskazati kao vrstu uporabe zemljita, na skici izmjere se ozna ava kao kanal, a podru je rijeke kao rijeka. Ime i smjer vodotoka prikazuje se uz objekt ili unutar njega (ako je objekt dovoljno irok).
SUTLA
0,15 1,0 5-10 2,0
- vodotok irine od 10 do 20 m
0,15 0,30 0,15 1,0 5-10 2,0 0,15
157
7.1.4. Rijeka ili kanal, povremena voda

- vodotok iri od 0,5 mm na prikazu
0,15
0,20
0,15 7,0 3,0 2,0
1,0 0,5
0,20 2,0 7,0 3,0
1,0 0,5
7.1.5. Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), stalna voda

- vodotok do 0,5 mm na prikazu
0,15 - 0,5
BLIZNE C
- potok ili kanal, iri od 2,5 m

0,15
0,15 4,0
2,0 0,5
- potok ili kanal, ui od 2,5 m

Plitek
0,2
7.1.6. Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), povremena voda

- vodotok do 0,5 mm na prikazu
2,0 1,0
- potok ili kanal, iri od 2,5 m

0,15 - 0,5
EK BLAT
0,20
0,15 - 0,5
0,15 2,0
7,0
1,0
3,0
0,5
- potok ili kanal, ui od 2,5 m

1,0 0,5 0,2
158
NAPOMENA NAPOMENA
7.1.4. Rijeka ili kanal, povremena voda

0,15
Rijeka ili kanal se na katastarskom planu prikazuje samo linijom obale. Smjer vodotoka prikazuje se uz objekt. Ime vodotoka prikazuje se uz objekt ili unutar njega (ako je objekt dovoljno irok).
0,15 1,0 5-10 2,0 1,0 0,5
- vodotok irine od 10 do 20 m
1,0 0,5 0,15 0,30 0,15 1,0 5-10 2,0 0,15
7.1.5. Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), stalna voda

- potok (rijeka ili kanal ui od 10 m)
0,20
Podru je potoka koje treba iskazati kao vrstu uporabe zemljita, na skici izmjere se ozna ava kao potok. Ime i smjer vodotoka postavlja se uz objekt ili unutar njega (ako je objekt dovoljno irok).
ec Blizn
7.1.6. Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), povremena voda

- potok (rijeka ili kanal ui od 10 m)
1,0 0,5
0,20
Ime i smjer vodotoka postavlja se uz objekt.
159
7.1.7. Jezero ili ribnjak

0,15
0,20
0,30
JEZERCE
7.1.8. Bara
0,15
0,20
Mala bara
0,50
60
0,50 1,5 0,25

60
0,25
7.1.9. Lokva, mo ilo

0,15
0,20
1,0
lo.
lo.
lo.
lo.
160
1,0
1,5
NAPOMENA NAPOMENA
7.1.7. Jezero ili ribnjak

0,15
Podru je jezera koje se treba iskazati kao jezero, na skici izmjere se ozna ava kao jezero, a podru je ribnjaka kao ribnjak. Ime jezera ili ribnjaka postavlja se uz objekt ili unutar njega (ako je objekt dovoljno velik).
JEZERCE
7.1.8. Bara
Kartografski prikaz je isti kao i 7.1.7. Jezero ili ribnjak
Bara se na skici izmjere ozna ava kao bara. Ime bare postavlja se uz objekt ili unutar njega (ako je objekt dovoljno velik).
7.1.9. Lokva, mo ilo
1,0
Unutar lokve, za mjerila od 1:500 do 1: 10 000 stavlja kratica lo.. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 1,8 mm. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, lokva se prikazuje tlocrtnim prikazom, a ako je manja od 30x30 m, znakom. Ime objekta upisuje se uz objekt.
161
7.2. Pojedina ni elementi voda:

7.2.1. Slap, vodopad, prag u vodotoku
- do 2 metra visine - do 2 metra visine
0,15
100,13 99,56
2,0 1,0-
0,6
- preko 2 metra visine

100,25 95,58
,0 1,0-2
1,0
- preko 2 metra visine

0,15
3 2,0-
,0
0,3 0,6
1,0
1,0
- izgra eni
101,45 99,88 99,56
2,0
max 2,0
7.2.2. Kaskade, brzaci

1,2 0,15 1,0 1,5 0,6
1,0 1,5 0,15 1,2 0,6
162
NAPOMENA NAPOMENA
7.2.1. Slap, vodopad, prag u vodotoku

- manji slap, vodopad
1,2 0,3
Za mjerila od 1:500 do 1.2 000, slap se prikazuje samo na situacijama. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, ako se slap nalazi na rijeci iroj od 1,2 mm na karti, prikazuje se linijom debljine 0,3 mm preko cijele irine rijeke.
- ve i slap, vodopad
0,3 0,5 0,7 0,3
7.2.2. Kaskade, brzaci
Kartografski prikaz je isti kao i 7.2.1. Slap, vodopad, prag u vodotoku
163
7.2.3. Brana
- do 3 metra visine - do 3 metra visine
115,7 113,4
0,15 0,3 0,6
2,0
1,0
- od zemlje via od 3 metra

max 4,0
- od kamena via od 3 metra
- od betona via od 3 metra
1,0-2,0
- via od 3 metra
0,5
0,15 1,0
7.2.4. Ustava
0,3
1,0
0,3
164
NAPOMENA NAPOMENA
7.2.3. Brana
- manja brana
1,2 0,3
Brana se na skici izmjere ozna ava kao brana, ako je rije o povrini koja se treba iskazati kao vrsta uporabe zemljita. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, ako se brana nalazi na rijeci iroj od 1,2 mm na karti, prikazuje se linijom debljine 0,3 mm preko cijele irine rijeke. Za izrazito velike brane koriste se njihovi tlocrtni prikazi.
- ve a brana
0,3 0,5 0,7 0,3
7.2.4. Ustava
Kartografski prikaz je isti kao i 7.2.3. Brana
Podru ja ustave koja se trebaju iskazati kao vrsta uporabe zemljita, na skici izmjere ozna avanu se kao ustava. Ustave se na katastarskom planu prikazuju samo vanjskim linijama.
165
7.2.5. Odbija
- do 0,5 mm irine na prikazu
0,3
0,3
- iri od 0,5 mm irine na prikazu
0,3
7.2.6. Ledobran
7.2.7. Izvor, vrelo

1,0 0,15 2,0
0,20 1,0 1,5
7.2.8. Izvor mineralne ili termalne vode

2,0 1,0 1,0 0,15
1,4 1,0 0,20 1,5
166
NAPOMENA NAPOMENA
7.2.5. Odbija
Kartografski prikaz je isti kao i 7.2.3. Brana
7.2.6. Ledobran
0,25 0,25 0,25 0,50 0,75 60
7.2.7. Izvor, vrelo
1,2 0,15 0,8
7.2.8. Izvor mineralne ili termalne vode

1,4 1,0 0,8
0,15
167
7.2.9. Izvir i uvir ponornice

0,15 1,0 1,0 0,15 2,0
1,2 0,6 0,2 0,2 0,6
7.2.10. Slavina, pipa, esma

1,0 1,0 0,15 0,5 1,0
0,2 1,4 1,4
7.2.11. Bunar, crpka

1,0 1,0 0,15
1,0 1,0
0,2 0,6 1,6
1,6
7.2.12. Sondani bunar

0,15
2,0 1,0
Kartografski znak je isti kao i 7.2.11. Bunar, crpka
1,0
7.2.13. Cisterna
2,5 2,5 1,0
0,2 0,6 1,6
1,6
0,15
168
NAPOMENA NAPOMENA
7.2.9. Izvir i uvir ponornice
0,15 0,2 1,2 0,6

Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, znak se postavlja okomito na tok ponornice.
7.2.10. Slavina, pipa, esma

0,15 0,15 0,6 0,6 1,2
Znak se ne smije rotirati.
7.2.11. Bunar, crpka
0,15 0,5 1,4
1,4
7.2.12. Sondani bunar
7.2.13. Cisterna
0,15 0,4 1,2
1,2
169
7.2.14. Spremnik
0,15 0,15
0,7 1,4
1,4
0,7 1,4
1,4
7.2.15. Sidrite
0,8
0,15 0,3 0,15 0,25 0,15
0,8
0,15 0,3 0,15 0,25 0,15
0,68 0,6
0,6 0,3 0,7
2,6
0,68 0,6
0,6 0,3 0,7
2,6
2,55
2,55
7.2.16. Svjetionik
- na objektu
2,0 0,15 0,5 1,0 0,5 0,15
- na objektu
2,0 0,5 1,0 0,5
- na stupu
2,0 0,15 0,2 0,5 1,0 0,5 1,0
- na stupu
2,0 0,15 0,5 1,0 0,5 1,0 3,0
3,0
0,2
7.2.17. Hrid
60 0,2
60 0,2
1,8
1,8
170
NAPOMENA NAPOMENA
7.2.14. Spremnik
0,15
0,7 1,4
1,4
7.2.15. Sidrite
0,8
0,15 0,3 0,15 0,25 0,15
0,68 0,6
0,6 0,3 0,7
2,6
2,55
7.2.16. Svjetionik
0,15 0,4 1,2
1,2
7.2.17. Hrid
60 0,15 1,0
171
7.2.18. Pluta a
1,8 0,2 0,4 1,2 0,4 2,0 0,2 0,4 1,2 0,4 2,0
1,8
7.2.19. Mareograf
0,5
0,5
mg.
5,0
mg.
5,0
mg. 2,0
7.2.20. Vodomjer, vodomjerna letva
0,5 3,0
mg. 2,0
0,5 3,0
7.2.21. Vodoskok
0,5 0,15 1,5 1,0 1,0 2,0 1,0 2,0 3,0 0,15 0,5 1,5 1,0 3,0
7.2.22. Estavela, vrelo-ponor

1,0 2,0 0,15 1,0 4,0 1,0 2,0 0,15 1,0 4,0 1,0 1,0
172
NAPOMENA NAPOMENA
7.2.18. Pluta a
1,4 0,15 0,3 1,0 0,3 1,6

7.2.19. Mareograf
Za mjerila od 1:500 do 1:10 000, uz znak za mareograf se upisuje kratica mg.. Font za kraticu je Arial Narrow, veli ine 2,0 mm.
7.2.20.Vodomjer, vodomjerna letva
7.2.21. Vodoskok
7.2.22. Estavela, vrelo-ponor
173
7.2.23. Drvena obaloutvrda

0,15
5,0
0,5
7.2.24. Kosa obaloutvrda

- od kamena
10-20
2,0 0,8 2,0 1,0
- od betona
10-20
2,0 0,8 2,0 1,0
7.2.25. Okomita obaloutvrda od kamena ili betona - pristanite
10-20
0,8 2,0
0 ,6 0,2 5 ,0-20,0 2 ,0
7.2.26. Kosi mol, gat, valobran

- od kamena
- od betona
174
NAPOMENA NAPOMENA
7.2.23. Drvena obaloutvrda
7.2.24. Kosa obaloutvrda
7.2.25. Okomita obaloutvrda od kamena ili betona - pristanite
7.2.26. Kosi mol, gat, valobran
175
7.2.27. Okomiti mol, gat, valobran od kamena ili betona
176
NAPOMENA NAPOMENA
7.2.27. Okomiti mol, gat, valobran od kamena ili betona
177
8. RELJEF
8.1. Visinska predstava reljefa:
8.1.1. Visinske to ke - kote
321.4
321.4
1,4
321.4
321.4
0,4
1,4
0,4
8.1.2. Slojnice
min 0,25 0,30 0,15
125
min 0,25
125
glavne osnovne
125
0,30 0,15 0,15
125
glavne osnovne pomo ne pribline
0,15 0,15 ili 0,30 2,0 1,0 4,0 2,0
pomo ne pribline
125 1,4
0,15 1,5 1,0 ili 0,30 3,0 1,0
125 1,4
8.1.3. Izobate
0,15 0,7 1,1 0,8 0,7 0,15 0,15
0,15 1,1 0,15 1,4 0,15 0,15 0,25
- 2 metarske - 5 metarske - 10 metarske - 20 metarske - 50 metarske - 100 metarske
0,5 1,5 0,7 0,15 0,8 1,9 0,6 3,5 1,0 0,25
8.1.4. Granica prestanka crtanja slojnica

2-5
0,35 1,5
0,3
178
NAPOMENA NAPOMENA
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, kartografski znakovi i prikazi za reljef se upotrebljavaju samo na situacijama.
8.1.1. Visinske to ke - kote
321
321
1,5
Uz to ku se obavezno upisuje visina.
0,6
8.1.2. Slojnice
0,15 0,15
12 5
0,5 1,0
5 - metarske 10 - metarske
Za mjerila od 1:500 do 10 000, glavna slojnica je svaka peta. Za svaku petu slojnicu upisuje se i njezina nadmorska visina. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, nadmorska visina se upisuje samo za 50 metarske slojnice. Visina slojnice se upisuje u smjeru pruanja slojnice. Na mjestima na kojima se reljefni oblik ne moe sa sigurno u predstaviti, na slojnice se ucrtavaju padnice u smjeru pada terena.
0,30
125
50 - metarske
min 0,25
125 1,2
0,15
padnica
0,8
8.1.3. Izobate
0,15 0,7 1,1 0,8 0,7 0,15 0,15
0,15 1,1 0,15 1,4 0,15 0,15 0,25
- 2 metarske - 5 metarske - 10 metarske - 20 metarske - 50 metarske - 100 metarske

Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, izobate se crtaju samo na moru. Osim izobatama, morsko dno se prikazuje i oznakama dubine.
0,5 1,5 0,8 0,15 0,8 1,9 0,6 3,5 1,0 0,25
8.1.4. Granica prestanka crtanja slojnica
179
8.2. Posebni reljefni oblici:

8.2.1. Vododerina, brazda, jaruga (prijelomnica)
2,0
2,0 2,0
0,15
2,0
0,2
8.2.2. Vrta a, ponikva, udoljica, humak, breuljak

- s otrim prijelazima terena
214.4
217.5 216.1 216.4
213.7

0,15
0,5
217.5
1,5 0,75 0,8 0,15 0,3
1,5 1,5
1,5
- s blaim prijelazima terena

89.4
4

0,15
0,5
1,5 0,75 1,0 0,30 0,15

72.1
216.4 217.9
2,5 1,5
1,5
8.2.3. Prirodni pokos

- do 2 metra visine
0,15 0,6-2,0 2,0
- do 2 metra visine
0,15 0,15 0,5 1,0
- vii od 2 metra
0,15
112.34
- vii od 2 metra
0,15
d/2
d/2
d
0,3
2,0
d=0,6 do 3,0h
d = 1 mm, 2 mm ...ili po potrebi
1,0
180
NAPOMENA NAPOMENA
8.2.1. Vododerina, brazda, jaruga (prijelomnica)
Podru ja vododerine koja treba iskazati kao vrstu uporabe zemljita, na skicama izmjere ozna avaju se kraticom vdd. Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, dani prikazi se koriste samo na situacijama.
8.2.2. Vrta a, ponikva, udoljica, humak, breuljak

2,0 0,35
Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, unutar objekta obvezatno se upisuje visinska to ka (kota). Ako je objekt premalen za upis visine, ucrtava se znak minus -. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, znak se upotrebljava za prikazivanje dubokih i uskih ponikva sa strmim stranama (kraki teren).
0,15
0,15

1,0 1,5 0,7 0,15 1,5 0,6-0,8 0,5 1,5
Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, unutar objekta obvezatno se upisuje visinska to ka (kota) Ako je objekt premalen za upis visine, ucrtava se znak minus -. Za mjerila od 1:20 000 do 1:25 000, manje ponikve prikazuju se znakom, a ve e izohipsama. U sredini ponikve upisuje se kota ili znak -. Ve e ponikve koje se ne mogu prikazati izohipsama, prikazuju se tlocrtnim prikazom s obrubom koji ine sme e crtice debljine 0,1 mm i duljine 0,6 0,8 mm na razmaku 0,5 mm. Na ovaj na in prikazuju se i blagi lomovi terena.
8.2.3. Prirodni pokos
Kartografski prikaz je isti kao i 3.5.1. Nasip vii
Kartografski prikaz je isti kao i 3.5.1. Nasip iri
Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, dua crtica kojom se prikazuje pad terena moe biti razli ite duljine (1 mm, 2 mm, 3 mm itd.), to ovisi o irini pokosa.
181
- vii od 2 metra bez donje linije

0,15
103.62
- uski prirodni usjek, jarak ili kanal manji od 5 metara irine

0,15 0,15 1,0
d
94.56
d/2
2,0
d=0,6 do 4,0
1,0
8.2.4. Strma stijena, litica

4,0 0,15 1,0 1,0
4,0 0,15 0,8 0,8
8.2.5. Okomiti i strmi prirodni pokos, obala, klisura, vii od 2 m

0,15 1,0 1,0 1,0
0,8 1,0
0,15 0,8
8.2.6. Klizite, odron
35
35.3 33.9 33.4 31.7 30.8
0,35 1,5
30
8.2.7. pilja, pe ina

- bez vode
0,6 0,4 1,75 0,75 1,0 1,5 1,0 3,5
0,15
0,15 0,8 1,2 0,8 2,8
0,5 0,3 0,6
1,4
182
NAPOMENA NAPOMENA
Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, prikaz se koristi za jako uske prirodne usjeke ili kanale (manje od 5m irine bez obzira na dubinu).
8.2.4. Strma stijena, litica

Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, prikaz se koristi za prirodne reljefne oblike. Gornji po etak stijene prikazuje se linijom sa znakovima. Kraj stijene prikazuje se linijom irine 0,15 mm. Izme u ovih linija ucrtavaju se crte koje prikazuju pribline oblike i lomove stijene te priblina glavna izohipsa. Prikaz se koristi i za okomiti i strmi prirodni pokos ili obalu viu od 2 m.
8.2.5. Okomiti i strmi prirodni pokos, obala, klisura, vii od 2 m

Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, linije sa znakovima prikazuju se samo na situacijama. Stjenovita, ljun ana i pje ana obala koju je potrebno iskazati kao vrstu uporabe zemljita, na skici izmjere ozna avaju se kao sto, ljo odnosno pjo.
8.2.6. Klizite, odron
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, prikazi se koriste samo na situacijama. Podru je klizita koje treba iskazati kao vrstu uporabe zemljita, na skicama izmjere ozna ava se kao klizite. Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, unutar povrine klizita se prikazuju samo pribline izohipse.
8.2.7. pilja, pe ina
0,15 0,8 1,2 0,8 2,8
0,5 0,3 0,6
1,4 pilje, pe ine bez vode i one s vodom, prikazuju se istim kartografskim znakom
na kartama mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, s time da su boje prikaza razli ite. Znak se rotira u smjeru pada terena.
183
- s vodom
0,15 1,0 1,5 1,0 3,5
0,6 0,4 0,75
8.2.8. iljak, hrid

60 0,2
60 0,2
2,0
1,8
8.2.9. Ponor, jama

1,0 1,0 1,0 0,15
1,0 1,0 1,0
0,20
8.2.10. Sedlo, prijevoj
8.2.11. Greben
5,0-8,0 0,15 0,3 1,0 1,0
0,8 0,3 0,8 3,0-5,0 0,15
184
NAPOMENA NAPOMENA
Znak se rotira u smjeru pada terena.
8.2.8. iljak, hrid

60 0,15 1,0
8.2.9. Ponor, jama

1,0 0,15
0,4 0,4
8.2.10. Sedlo, prijevoj

0,7 0,4 0,7
0,15
531
2,0
685
1,7
0,15
Znak se prikazuje u smjeru pruanja prijevoja. Ako preko prijevoja prelazi cesta, ili se na prijevoju prikazuje kota, potrebno je lijevi i desni dio znaka odmaknuti kako bi se omogu io prikaz ceste ili kote.
8.2.11. Greben
185
8.2.12. Terasasto zemljite
206.6
205.3 205 204.8 203.9 203.6 201.3
100
97.9
96.1
8.2.13. Terasasto zemljite s podzidom
114.4 112.9 112.4 111.1
169.3
166.9
110
186
NAPOMENA NAPOMENA
8.2.12. Terasasto zemljite
8.2.13. Terasasto zemljite s podzidom
Za mjerila od 1:500 do 1:2 000, na situacijama se potporni zid prikazuje uz ucrtavanje oznaka za zid, s time da se, kao i za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, oznake za zid postavljaju u smjeru pada terena.
187
9. GRANICE I GRANI NE OZNAKE

9.1. Granice administrativne podjele:
9.1.1. Drava, dravna granica
1,0 0,3
5,0
0,15 1,0 0,5 0,5 0,5 1,5 3,5 0,5
1 1 1 2,0 10,0 3,0
9.1.2. upanija
1,0 0,3 2,0 1,0 7,0
0,15 1,0 1,0 3,5 0,5
9.1.3. Grad ili op ina

0,5 0,5 7,0 3,0
3,0 0,2 1,5
9.1.4. Katastarska op ina

7,0 0,3 4,0
K.o. Kupljenovo
3,0 0,2 2,5
K.o. Zaprei
2,5
9.2. Me e i druge granice:

9.2.1. Granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere)
0,30
0,18
188
NAPOMENA NAPOMENA
9.1.1. Drava, dravna granica
9.1.2. upanija
0,5 0,3 0,6
0,15
1,2
9.1.3. Grad ili op ina

0,3 0,3
0,3
1,5
0,3
9.1.4. Katastarska op ina
Za mjerila od 1:5 000 do 1:10 000, granica se prikazuje samo na lomovima, trome ama i sl.
9.2.1. Granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere)
189
9.2.2. Sporna granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere)

3,0 3,0 0,30 1,0
1,0 3,0 3,0 0,18
9.2.3. Granica vrste uporabe katastarskih estica

- na katastarskom planu
0,6 0,18 2,4 2,4 0,6 0,18
- na skici izmjere
9.2.4. Granica podru ja vrste uporabe zemljita
0,18
0,13
9.2.5. Granica adresa katastarskih estica
0,3
0,7
190
NAPOMENA NAPOMENA
9.2.2. Sporna granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere)
9.2.3. Granica vrste uporabe katastarskih estica
Granica vrste uporabe katastarskih estica prikazuju se na katastarskom planu samo u slu aju kada je na nekoj katastarskoj estici potrebno prikazati vie vrsta uporabe neke katastarske estice.
Koristi se za prikazivanje na situacijama mjerila od 1:500 do 1:2 000 i na skicama izmjere.
9.2.4. Granica podru ja vrste uporabe zemljita

0,15
Granice podru ja vrste uporabe, vode se odvojeno od katastarskog plana kao poseban sloj podataka koji se moe povezati s katastarskim planom (vidi 6.2. Podru ja vrste uporabe zemljita) Na topografskim kartama za mjerila od 1:5 000 do 1:25 000, granica podru ja vrste uporabe zemljita ujedno ozna ava granicu kultura.
9.2.5. Granica adresa katastarskih estica

Granice adresa katastarskih estica prikazuju se za mjerila od 1:500 do 1: 2000 samo na skicama izmjere. Podru je u kojem je katastarskim esticama odre eno zajedni ko ime (adresa katastarske estice), evidentira se u katastru nekretnina sa svrhom iskazivanja pripadnosti neke katastarske estice rudini, ulici, trgu i sli no. Jedna katastarska estica moe imati samo jednu adresu katastarske estice. Imena adresa katastarskih estica za rudine piu se i orijentiraju u smjeru sjevera, a za ulice u smjeru protezanja ulice. Granice adresa katastarskih estica, vode se odvojeno od katastarskog plana kao poseban sloj podataka koji se moe povezati s katastarskim planom. Podru ja u kojima je katastarskim esticama odre eno zajedni ko ime (adresa katastarske estice), mogu se prikazivati preklapanjem sa katastarskim planom, digitalnim ortofotoplanom ili sa preglednom katastarskom kartom. Ako se podru ja u kojima je katastarskim esticama odre eno zajedni ko ime (adresa katastarske estice), prikazuju na preglednim katastarskim kartama, u sreditu podru ja se prikazuje i ime rudine, ulice trga i dr.
191
9.2.6. Granica podru ja posebnog pravnog reima

1,5 1,5 1,0
0,18
0,30
9.2.7. Broj katastarske estice
1254/8
2,0
1254
2,0
9.2.8. Ku ni broj
168A 1,5
168A 1,5
9.3. Grani ne oznake za dravnu granicu:

9.3.1. Kameni ili betonski stup (trome na to ka)
1,7 0,30 0,30 0,60 5,0 5,8 0,30 0,30 0,60 5,0 5,8 1,7
9.3.2. Kameni ili betonski stup (glavna lomna to ka)

0,30
3,0
0,30 5,0 3,0

3,0
B16
0,30 0,60
B16
0,30 0,60 3,0
5,0
192
NAPOMENA NAPOMENA
9.2.6. Granica podru ja posebnog pravnog reima

1,5 1,5
1,0
0,30
Granice podru ja vrste uporabe, vode se odvojeno od katastarskog plana kao poseban sloj podataka koji se moe povezati s katastarskim planom (vidi 6.3. Podru ja posebnih pravnih reima)
9.2.7. Broj katastarske estice

Broj katastarske estice prikazuje se tako da ne prekriva ostale podatke katastarskog plana ili skice izmjere i da je nedvosmisleno jasno na koji se poligon katastarske estice odnosi. Broj katastarske estice moe se sastojati od osnovnog broja i podbroja. (Font za mjerila od 1: 500 do 1: 2000 je Arial, dok je za mjerila od 1: 5 000 do 1:10 000 Arial Italic.).
9.2.8. Ku ni broj
Ku ni brojevi prikazuju se na katastarskom planu i na skicama izmjere brojevima i slovima tako da je njihov poloaj odre en poloajem glavnog ulaza kojemu su pridrueni. (Font za mjerila od 1: 500 do 1: 10 000 je Arial). Ku ni broj se orijentira tako da je okomit na prikaz dijela zgrade na kojem je glavni ulaz. Ako se ulica protee u smjeru sjeverozapada, ku ni brojevi se orijentiraju tako da podnoje broja bude uz rub zgrade na isto noj strani ulice, a vrh broj uz rub zgrade na zapadnoj strani ulice.
9.3.1. Kameni ili betonski stup (trome na to ka)

Trome na to ka predstavlja presjek tri dravne granice i postavlja se na primjer na slovensko-ma arsko-hrvatskoj granici, a prikazuje se na situacijama i skicama izmjere te za potrebe dravne granice. Na terenu je to betonska piramida razli itih visina i dimenzija. Postoje dvokatne s visinama 215 cm, gdje je temelj s dimenzijama stranice trokuta 170 cm, a svaka stepenica je manja i zavrava s dimenzijama stranice trokuta 70 cm. Trokatne piramide s visinama od 300 cm imaju temelj nepravilni esterokut s dimenzijama 190 cm, a svaka slijede a stepenica je manja, 160 cm, 140 cm i zavrava sa 60 cm. Na piramide se, na stranice okrenute prema pojedinoj dravi, stavlja grb i naziv drave.
9.3.2. Kameni ili betonski stup (glavna lomna to ka)

Kameni ili betonski stup na glavnoj lomnoj to ki predstavlja glavnu lomnu to ku dravne granice, a prikazuje se na situacijama i skicama izmjere te za potrebe dravne granice. Na terenu je to grani ni betonski stup TIP 1 (priblino 120 kg) ), visine 130 cm s dimenzijama 30 x 30 cm pri dnu i 20 x 20 cm pri vrhu, gdje se nalazi i uklesani krii . To ke tako er imaju i podzemni centar, betonska plo ica 15 x 15 cm. Na betonske stupi e se, na stranice okrenute prema pojedinoj dravi, stavlja oznaka drave (RH, MK i dr.).
193
9.3.3. Kameni ili betonski stup (dopunska lomna to ka)

0,30 0,30 0,60 3,0 0,30 0,30 0,60 3,0
B16.1
3,0
3,0
B16.1
3,0
3,0
9.3.4. Oznaka na mostu ili cesti, grani ni reper

0,4 0,3 0,30
3,0
0,4 0,3 0,30 4,0

3,0
B16
0,30 0,60 2,5
B16
0,30 0,60 2,5
4,0
9.3.5. Grani na tabla
RH MK
3,0
RH MK
7,0
1,5
9.3.6. Primjer crtanja granice s grani nim oznakama
B15.8
B16.1
B16
B16
194
NAPOMENA NAPOMENA
9.3.3. Kameni ili betonski stup (dopunska lomna to ka)

Kameni ili betonski stup na dopunskoj lomnoj to ki predstavlja to ke izme u glavnih lomnih to aka na dravnoj granici, a prikazuje se na situacijama i skicama izmjere te za potrebe dravne granice. Na terenu je to grani ni betonski stup TIP 3 (priblino 80 kg) ), visine 200 cm s dimenzijama 15 x 15 cm, gdje se pri vrhu tako er nalazi uklesani krii . To ke tako er imaju i podzemni centar, betonsku plo icu 15 x 15 cm. Na betonske stupi e se na stranice okrenute prema pojedinoj dravi stavlja oznaka drave (RH, MK i dr.).
9.3.4. Oznaka na mostu ili cesti, grani ni reper

Grani ni reper predstavlja lomnu to ku dravne granice i prikazuje se na situacijama i skicama izmjere te za potrebe dravne granice. Na terenu je to metalna bolcna duine 10 cm s kapom dimenzija 8 cm koja se postavlja na mostovima i cestama preko kojih prolazi granica, tako da srednja to ka bolcne predstavlja lomnu to ku dravne granice.
9.3.5. Grani na tabla

Grani na tabla na liniji dravne granice prikazuje se na situacijama i skicama izmjere te za potrebe dravne granice. Na terenu je to metalna plo a dimenzija 60 x 30 cm koja se postavlja na mostovima i cestama preko kojih prolazi granica, tako da se srednja crta na plo i nalazi na liniji dravne granice. Kratice na plo i ozna avaju skra enice naziva drave (RH, MK i dr.).
9.3.6. Primjer crtanja granice s grani nim oznakama
195
9.4. Prikazi granica u registru prostornih jedinica:
9.4.1. Dravna granica i granica epikontinentalnog pojasa

min
4,0 3,0 1,0 0,5
min
4,0 3,0 1,0
0,5
9.4.2. Granica upanije

min
4,0 3,0 0,18 0,5
min
4,0 3,0 0,18
0,5
9.4.3. Granica jedinica lokalne samouprave

min
10,0 3,0 0,5
min
10,0 3,0
0,5
9.4.4. Granica jedinica mjesne samouprave

min
10,0 2,5 0,18 0,3
min
10,0 2,5 0,18
0,3
9.4.5. Granica naselja

min
10,0 2,5 0,3
min
10,0 2,5
0,3
196
NAPOMENA NAPOMENA
Na osnovnim i preglednim kartografskim prikazima registra prostornih jedinica, granice prostornih jedinica se prikazuju koritenjem odgovaraju ih znakova, ako je rije o prikazima koji se vode u analognom obliku. Ako je rije o prikazima koji se vode u elektroni kom obliku, granice prostornih jedinica se prikazuju linijama odgovaraju e debljine i u odgovaraju oj boji, bez koritenja znakova. Granice se prikazuju tako da se uvijek prikazuje samo granica hijerarhijski vie prostorne jedinice. Granice naselja, katastarskih op ina i jedinica mjesne samouprave mogu se podudarati unutar jedinica lokalne samouprave. U takvom slu aju, te granice se prikazuju tako da se, na prikazima koji se vode u elektroni kom obliku, prikazuju dvije ili tri linije u odgovaraju oj boji. Na prikazima koji se vode u analognom obliku, prikaz granica naselja, katastarskih op ina i jedinica mjesne samouprave, koje se podudaraju, izra uje se koritenjem kombinacije znakova. Obalna linija se, u prikazima koji se vode u elektroni kom obliku, prikazuje svijetloplavom bojom. Granice kojima se iskazuje pripadnost otoka, oto i a i hridi prostornim jedinicama, u prikazima koji se vode u elektroni kom obliku, prikazuju se crtkanim linijama u odgovaraju oj boji.
9.4.1. Dravna granica i granica epikontinentalnog pojasa

min
4,0 3,0 1,0
0,5
9.4.2. Granica upanije

min
4,0 3,0 0,18

Granice upanija zavravaju na dravnoj granici kao granici vie hijerarhijske razine. Granica Grada Zagreba prikazuje se kao i upanijska granica.
0,5
9.4.3. Granica jedinica lokalne samouprave

min
10,0 3,0
0,5
Granice jedinica lokalne samouprave (gradova i op ina) zavravaju na upanijskoj ili na dravnoj granici kao granicama vie hijerarhijske razine.
9.4.4. Granica jedinica mjesne samouprave

min
10,0 2,5 0,18

Granice jedinica mjesne samouprave zavravaju na granici jedinice lokalne samouprave kao granici vie hijerarhijske razine.
0,3
9.4.5. Granica naselja

min
10,0 2,5
0,3
Granice naselja zavravaju na granici jedinice lokalne samouprave kao granici vie hijerarhijske razine.
197
9.4.6. Granica katastarske op ine i katastarskog podru ja na moru

1,0 0,3 2,0 0,3 1,0 2,0
9.4.7. Granica statisti kog kruga

4,0 0,3 2,0 0,3 4,0 2,0
9.4.8. Granica popisnog kruga

4,0 0,3 2,0 0,3 4,0 2,0
9.4.9. Granica zati enog i ti enog podru ja

4,0 0,3 2,0 0,3 4,0 2,0
9.5. Grani ne oznake lomnih to aka granica katastarskih estica:

9.5.1. Vidljiva trajna oznaka
0,15 0,30 0,15 1,5 0,15 0,30 0,15 1,5
1,5
1,5
9.5.2. Lomna to ka istodobno kao to ka zgrade ili druge gra evine

1,5
0,15 0,30
1,5 1,5
0,15 0,30
1,5
198
NAPOMENA NAPOMENA
9.4.6. Granica katastarske op ine i katastarskog podru ja na moru

1,0 0,3 2,0
Granice katastarskih op ina prikazuju se uvijek u cijelosti bez obzira na to poklapaju li se ili ne s granicom prostorne jedinice vie hijerarhijske razine, osim u slu aju dravne granice kada zavravaju na dravnoj granici kao granici vie hijerarhijske razine. Granice katastarskih podru ja na moru evidentiraju se tako er u cijelosti osim u slu aju dravne granice na moru odnosno granice epikontinentalnog pojasa kada zavravaju na tim granicama kao granicama vie hijerarhijske razine.
9.4.7. Granica statisti kog kruga

4,0 0,3 2,0
Granice statisti kih krugova u pravilu zavravaju na granici naselja odnosno katastarske op ine kao granicama vie hijerarhijske razine.
9.4.8. Granica popisnog kruga

4,0 0,3 2,0
Granice popisnih krugova u pravilu zavravaju na granici statisti kog kruga odnosno granici mjesne samouprave kao granicama vie hijerarhijske razine.
9.4.9. Granica zati enog i ti enog podru ja

4,0 0,3 2,0
Granice zati enih i ti enih podru ja prikazuju se uvijek u cijelosti.
Grani ne oznake lomnih to aka granica katastarskih estica koriste se i prikazuju isklju ivo na situacijama i skicama izmjere i ne prikazuju se na katastarskom planu.
9.5.1. Vidljiva trajna oznaka
Vidljiva trajna oznaka prikazuje se za betonski stup, eljezni klin, kerami ku cijev, plasti nu oznaku s eljeznom jezgrom i kri u ivoj stijeni.
9.5.2. Lomna to ka istodobno kao to ka zgrade ili druge gra evine
Prikazuje sa samo na skicama izmjere.
199
9.5.3. Lomna to ka neobiljeena vidljivom trajnom oznakom

1,0 0,30
0,30
1,0 0,18
0,20
9.5.4. Identi na to ka na posebnoj geodetskoj podlozi

0,15 0,20
IT12 1,5
1,5 1,5
0,15 0,20
IT12 1,5
1,5 1,5
200
NAPOMENA NAPOMENA
9.5.3. Lomna to ka neobiljeena vidljivom trajnom oznakom
9.5.4. Identi na to ka na posebnoj geodetskoj podlozi
Prikaz se koristi kod izrade posebnih geodetskih podloga (PGP). Font za oznaku identi ne to ke je Arial Narrow, veli ine 1,5 mm.
201
10. ZEMLJOPISNA IMENA (TOPONIMI)

10.1. Imena adresa katastarskih estica:
Mjerilo 1:500 1:2000 Ime adrese katastarske estice Naziv zgrade ili druge gra evine Ime rijeke jezera i potoka Ime drave Ime upanije, grada ili op ine Ime katastarske op ine Ime i Prezime Adresa OIB Podatak o idealnom dijelu vlasnitva Broj katastarske estice Ku ni broj Kratice vrste uporabe zemljita i kratice posebnih pravnih reima Broj detaljne (snimljene) to ke Visina slova 2,5 mm 2,5 mm 3,0 mm 5,0 mm 4,0 mm 2,5 mm 2,0 mm 2,0 mm 2,0 mm 1,8 mm 2,0 mm 1,5 mm 2,0 mm 1,5 mm Primjeri (font: Arial, Times New Roman i Arial Narrow) Ulica bana Josipa Jela i a, Gmajna, Kapucinski trg Pota
Kupa
Hrvatska
Zagreb
K.O. ZAPREI
Ivan Ivi Matije Gupca 20, 10310 Ivani Grad 45581972435
1/2
1254/8
168A
autocesta, or, NP
1501
Napomena: Prikazuju se samo za mjerila od 1:500 do 1:2 000 na katastarskim planovima, situacijama i skicama izmjere.
202
Napomena
Ime adresa katastarskih estica predstavlja naziv rudine, ime ulice ili naziv trga. Toponimi na rudine i naziv trga pruaju se u smjeru sjevera, a imena ulica u smjeru protezanja ulice. Font je Arial Narrow. Font je Arial Narrow. Font je Arial Narrow. Font je Arial. Font je Arial. Odnosi se tako er i na nazive katastarskog ureda ili ispostave, katastarske op ine ili naziva naselja. Font je Arial. Font je Times New Roman. Font je Times New Roman. Font je Times New Roman. Font je Times New Roman. Font je Arial Narrow. Font je Arial Narrow. Font je Arial Narrow. Font je Arial Narrow.
203
10.2. Imena naselja i pojedina nih objekata:

Mjerilo 1:500 1:10 000 (za topografske karte i situacije) Imena naselja i pojedina nih objekata Grad s vie od 100 000 stanovnika
Visina slova
Primjeri (font: Times New Roman i Arial Narrow)
8,0 mm
ZAGREB
SISAK
DUGA RESA
NUTAR
ULOVAC Dubrava
Raosi
Zeleni Majur
Grad od 20 000 do 100 000 stanovnika Grad do 20 000 stanovnika Naselje s vie od 2 000 stanovnika Naselje do 2 000 stanovnika Dio naseljenog mjesta Zaselak Majur, sala Ruevina starog grada ili naselja Kratice i nazivi uz kratice, pojedina ni objekti
7,0 mm 5,5 mm 4,5 mm 3,5 mm 3,5 mm 3,0 mm 2,2 mm 2,6 mm 1,6 mm
VELIKI TABOR
tv. Torpedo, ht. Bellevue, HE Senj, tancija
* kratice se u pravilu upisuju kako je ovdje navedeno, osim ako nije kod pojedinog kartografskog znaka ozna eno druga ije.
Mjerilo 1: 20 000 1:25 000 (za topografske karte) Imena naselja i pojedina nih objekata Grad s vie od 250 000 stanovnika Grad od 50 000 do 249 999 stanovnika Grad od 10 000 do 49 999 stanovnika Grad do 9 999 Gradske etvrti Sjedite op ine Naselje Malo selo, zaselak, selo Turisti ko naselje Kratice i nazivi uz kratice, pojedina ni objekti
Visina slova
Primjeri (font: Times New Roman)
5,0 mm 4,5 mm 4,0 mm 3,6 mm 3,0 mm 3,6 mm 2,8 mm 2,2 mm 1,8 mm 1,6 mm
ZAGREB
KARLOVAC, SPLIT
METKOVI , ROVINJ
ILOK, PORE , KLANJEC
Vrbani, Jarun, Tvr a, Ba vice
Brdovec, Jakovlje, Pokupsko

Debelo Brdo
Grgi i, Pui i
Tn. Uvala Scott, Tn.Lanterna,
tv. Torpedo, ht. Bellevue, HE Senj, Brodogradilite Uljanik
* kratice se u pravilu upisuju kako je ovdje navedeno, osim ako nije kod pojedinog kartografskog znaka ozna eno druga ije.
204
10.3. Imena zemljopisnih cjelina podru ja:

Mjerilo 1:500 1:10 000 (za topografske karte i situacije) Imena zemljopisnih cjelina Kraj, ve e podru je Rudina Manja rudina u ve oj uma Park iroke ulice i avenije Manje ulice
Visina slova
Primjeri (font: Arial Narrow)
6,0 mm 3,0 mm 2,2 mm 5,0 mm 3,0 mm 2,5 mm 1,8 mm
Podravina
PERINO POLJE
MARINOVA LEDINA
Lonjska uma
Maksimir
Avenija Dubrovnik
Gajeva
Mjerilo 1: 20 000 1:25 000 (za topografske karte) Imena zemljopisnih cjelina Polja Rudine Smjerovi cesta uz rub karte
Visina slova
Primjeri (font: Arial Narrow)
4,0 mm 2,5 mm 1,8 mm
Li ko polje
Gmajna
Split
205
10.4. Imena reljefnih oblika zemljita:

Mjerilo 1:500 1:10 000 (za topografske karte i situacije) Imena zemljinih reljefnih oblika Planina, gora Brdo, brijeg, klisura Vrh, glavica, sedlo do 800 m Vrh, glavica, sedlo vie od 800 m Pe ina, pilja, ponor, rt
Visina slova
Primjeri (font: Arial Narrov Italic)
5,5 mm 4,5 mm 2,6 mm 3,5 mm 3,0 mm
Papuk
Malo Brdo
Mala glava
Sljeme
Veternica
Visina slojnice (font: Arial Narrow) Kota (font: Arial)
1,4 mm 1,4 mm
120 125.3
Mjerilo 1: 20 000 1:25 000 (za topografske karte) Imena zemljinih reljefnih oblika Planine od 1 000 do 2 000 m Niske planine od 500 do 999 m Gorje do 499 m Planinski i gorski predjeli Vrhovi Sedla - prijevoji ( odre eni znakom ) Rtovi Speleoloki objekti ( odre eni znakom ) Kote, trigonometrijske to ke
Visina slova
Primjeri (font: Arial Italic)
5,5 mm 5,0 mm 4,5 mm 3,0 mm 2,0 mm 2,0 mm 2,0 mm 1,5 mm 1,5 mm
Velebit
Papuk
Vukomeri ke gorice
Samarske stijene
Sljeme, Kapovac Vratnik Rt Sv. Grgur
Veternica, Cerova ke pe ine
. 155.2
Visine slojnice (font: Arial Narrow)
1,2 mm
200
206
10.5. Imena kopnenih i morskih voda:

Mjerilo 1:500 1:10 000 (za topografske karte i situacije) Imena kopnenih i morskih voda More Morska vrata ili kanal iri od 200 m Morska vrata ili kanal irine od 50 m do 200 m, ve i zaljev Morska vrata ili kanal ui od 50 m, manji zaljev Vodotok ili kanal iri od 50 m Vodotok ili kanal irine 2,5 m do 50 m Vodotok ili kanal ui od 2,5 m Jezero, bara, ribnjak povrine ve e od 10 ha Jezero, bara, ribnjak povrine ve e od 1 ha do 10 ha Jezero, bara, ribnjak povrine manje od 1 ha Izvor, bunar
Visina slova
Primjeri (font: Arial Narrov Italic)
7,0 mm 5,0 mm 3,5 mm 2,6 mm 3,5 mm 2,0 mm 2,0 mm 3,5 mm 2,6 mm 2,4 mm 2,0 mm
MORE
VIKI KANAL
MALA VRATA
USKI PROLAZ
SAVA
SUTLA Bliznec
VRANSKO JEZERO
JEZERCE
Modro jezero
ulino vrelo
207
Mjerilo 1: 20 000 1:25 000 (za topografske karte) Imena kopnenih i morskih voda More
Visina slova
Primjeri (font: Arial Italic)
5,0 mm
JADRANSKO MORE
SAVA RIJE KI ZALJEV DRAVA KVARNER VELEBITSKI KANAL
OSORSKI ZALJEV UNIJSKI KANAL VRANSKO JEZERO
CETINA Kopa evsko jezero BOSUT Lokvarsko jezero BEDNJA U. Stara Baka
SUTLA Pore ka laguna ILOVA U. Sv. Mihovila SAVA-ODRA-SAVA
Lonja Kanal
Rijeka dulja od 500 km, ve i morski zaljev, ve i morski kanal i ve a morska luka
4,0 mm
Jezera povrine ve e od 5 km2, manji morski zaljev, manji morski kanal i manja luka
3,0 mm
Rijeka duljine od 100 do 499 km, jezera povrine do 4,9 km2, ve a morska uvala, luka, lu ica
2,4 mm
Rijeka duljine od 50 do 99 km, jezera do 99 km i morske uvale, vale, lagune i ve i izgra eni kanal Rijeka duljine do 50 km, ve i potok i manji izgra eni kanali i mo vare Potok sa stalnom ili povremenom vodom Izvor, zdenac, vrelo, suica, lokve, mo ila i kratice kada se koriste samostalno
2,0 mm 1,8 mm 1,6 mm 1,6 mm
Londa Mo vara
Vrap anski potok
Izvor ikole Vrelo Zrmanje
208
10.6. Imena otoka, hridi i grebena:

Mjerilo 1:500 1:10 000 (za topografske karte i situacije) Imena otoka, hridi i grebena Otok dui od 500m Otok duine od 100m do 500m Otok kra i od 100m Hrid
Visina slova
Primjeri (font: Arial)
5,5 mm 3,5 mm 2,6 mm 2,2 mm
DUGI OTOK
AVLIN
KRDA
Gola hrid
Mjerilo 1: 20 000 1:25 000 (za topografske karte) Imena otoka, hridi i grebena Otok ve i od 100 km od 20 do 99 km od 1 do 19 km do 0,9 km
2 2 2 2
Visina slova
5,0 mm 4,0 mm 3,0 mm 2,2 mm 1,5 mm
O. KRK
O. RAB
O. MURTER
O. MALI BRIJUN
hr. GALIJA, pli . KOTE, gr. GROTA
Pli ina, hrid
Dubine mora
1,3 mm
53
209
10.7. Imena i identifikatori registra prostornih jedinica:

Mjerilo 1:500 1:25 000 (za posebne kartografske prikaze) Registar prostornih jedinica Koordinatni identifikatori
Visina slova
5,0 mm
SK 0054640 KLEK NA 028738

ULICA MATIJE GUPCA
195
Mati ni i redni brojevi, slov ane ifre vrsta prostornih jedinica, te imena prostornih jedinica
5,0 mm
Imena ulica i trgova (font: Arial Narrow) Brojevi zgrada (ku ni bojevi)
2,0-3,0 mm 1,0-1,5 mm
ili
196
210
Napomena
Koordinatni identifikatori prostornih jedinica smjetaju se unutar poligona koji zatvaraju granice prostornih jedinica. Koordinatni identifikatori odre uju poloaj imena, slov anih ifara vrste i mati nih i rednih brojeva prostornih jedinica, a koriste se i za prikazivanje sjedita odre enih prostornih jedinica. Na kartografskim prikazima prikazuju se imena prostornih jedinica, te njihovi mati ni, odnosno redni brojevi, s time da se ispred mati nog odnosno rednog broja prikazuje i slov ana ifra vrste prostorne jedinice. Ako se podaci registra vode u elektroni kom obliku, istim bojama odre enim za granice prikazuju se i imena i redni i mati ni brojevi te slov ane ifre vrsta prostornih jedinica. Mati ni i redni brojevi, slov ane ifre vrsta prostornih jedinica, te imena prostornih jedinica u pravilu se prikazuju uspravnim slovima visine 5 mm. Mati ni brojevi prikazuju se u svom kona nom (punom) obliku. Imena ulica i trgova prikazuju se uspravnim slovima crne boje. Brojevi zgrada (ku ni brojevi) prikazuju se uspravnim brojevima crne boje. Privremeni ku ni brojevi prikazuju se zelenom bojom (mogu se odre ivati samo u okviru izrade tehni ke dokumentacije za popis).
211
11. POPIS KRATICA

11.1. Kratice kao slovni znakovi:
Kratica ak. ap. B bl. br. bs. bz. car. cg. cm. djv. dk. dko. dz. fm. g. gs. HE hp. ht. i. k. kz. lo. mg. ml. mz. N NE P Izvorni oblik autobusni kolodvor apartman benzin bolnica brodogradilite benzinska stanica bazen carinarnica ciglana cementara dje ji vrti dom kulture drvni kombinat dom zdravlja, ambulanta farma glina, iskop gline gospodarstvo hidroelektrana pota hotel, motel ilova a, iskop ilova e kamen kazalite lokva mareograf mlin muzej nafta nuklearna elektrana plin Napomena uz objekt uz objekt uz znak uz objekt uz objekt uz objekt uz ili unutar znaka uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz znak za iskop uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz znak za iskop uz znak za kamenolom uz objekt uz ili unutar znaka uz znak uz objekt uz objekt uz znak uz objekt uz znak
212
Kratica p. pd. PE pi. pl. pp. ps. R r. rb. RP sl. so. sp. sv. . d. k. rc. TE tn. TP TS tv. u. vd. vik. VT . d. lj. k. p.
Izvorni oblik pijesak , iskop pijeska planinski dom, ku a plinska elektrana pilana plinara policijska postaja plinska stanica reper ruda ribnjak reper pomo ni silos solana spremnik Sveu ilite ljunak, iskop ljunka portska dvorana kola portsko rekreacijski centar termoelektrana turisti ko naselje toplana transformatorska stanica tvornica ugljen vatrogasni dom vikendica vjetroturbina eljezo, eljezna ruda upni dvor eljezara eljezni ki kolodvor eljezni ka postaja
Napomena uz znak za iskop uz ili unutar znaka uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz znak uz znak za rudnik uz ili unutar znaka uz znak uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz znak za iskop uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz znak za rudnik uz objekt uz objekt uz objekt uz znak za rudnik uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt
213
11.2. Kratice u nazivima:

Kratica aku. alb. al. aus. av. bos. br. bug. cr. crg. crv. eh. d. dl. fak. g. gl. gor. gr. hr. hrv. ind. ist. izv. j. jez. ju. k. kar. kl. knl. l. lag. m. Izvorni oblik akumulacija albanski, albanska, albansko aleja austrijski, austrijska, austrijsko avenija bosanski, bosanska, bosansko brdo, brijeg bugarski, bugarska, bugarsko crni, crna, crno crnogorski, crnogorska, crnogorsko crveni, crvena, crveno eki, eka, eko donji, donja, donje dolina fakultet gornji, gornja, gornje glava, glave, glavni, glavna, glavno gorski, gorska, gorsko greben hrid hrvatski, hrvatska, hrvatsko industrija, industrijski, industrijska isto ni, isto na, isto no izvor, izvorski, izvorska, izvorsko jama, jame jezero, jezerski, jezerska juni, juna, juno kosa, kose karaula klisura, klisure kanal luka laguna mali, mala, malo, male
214
Kratica ma . mah. mak. man. mj. n. njem. o. p. p . piv. polj. pl. pli . pol. pr. pst. pt. r. ret. rom. rum. rusin. rus. sal. sam. sd. sj. slov. slo. sr. srij. srp. st. std.
Izvorni oblik ma arski, ma arska, ma arsko mahala makedonski, makedonska, makedonsko manastir, manastiri majur novi, nova, novo, nove njema ki, njema ka, njema ko otok potok pe ina pivovara poljski, poljska, poljsko planina, planine, planinski, planinska, planinsko pli ina poluotok prijevoj pustara, pustinja punta rijeka retencija romski, romska, romsko rumunjski, rumunjska, rumunjsko rusinski, rusinska, rusinsko ruski, ruska, rusko sala samostan sedlo sjeverni, sjeverna, sjeverno slova ki, slova ka, slova ko slovenski, slovenska, slovensko srednji, srednja, srednje srijemski, srijemska, srijemska srpski, srpska, srpsko stari, stara, staro, stare stadion
215
Kratica stn. str. sv. um. p. pt. tal. tur. ukr. u. ul. v. vdn. vgd. vis. vlah. z. zap. id.
Izvorni oblik stijena strana sveti, sveta, sveto umski, umska, umsko pilja portski, portska, portsko talijanski, talijanska, talijansko turski, turska, tursko ukrajinski, ukrajinska, ukrajinsko uvala ulica veliki, velika, veliko, velike vodenica vinograd, vinogradski, vinogradska, vinogradsko visoki, visoka, visoko, visoke vlaki, vlaka, vlako zaljev zapadni, zapadna, zapadno idovski, idovska, idovsko
216
11.3. Kratice vrste uporabe zemljita:

Kratica akumulacija autocesta bara bz brana buotina cesta deponij di dv gol gdv gro groblje iz jezero kamenolom kanal klz kmnj l luka marikultura marina mo vara more msl mslr nasip npl npz or orp ors otvoreni kop park pje enjak pjo pjs pk potok Izvorni oblik akumulacija autocesta bara bazen brana buotina cesta deponij dje je igralite dvorite golet gospodarsko dvorite groma a groblje izgra eno zemljite jezero kamenolom kanal klizite kamenjar livada luka marikultura marina mo vara more maslinik maslinik-rasadnik nasip neplodno zemljite nerazvrstano poljoprivredno zemljite oranica oranica-plastenik oranica-staklenik otvoreni kop park pje enjak pje ana obala pijesak parkiralite potok
217
Kratica p put retencija rib ribogojilite rijeka rukavac sjm spd stepenite stj sto ljo ljun ara z tr trg tr ulica ure ena plaa uz usjek ustava v v r vdd vg vgr vr vrp vrs zpg zpz zsr zl pr
Izvorni oblik panjak put retencija ribnjak ribogojilite rijeka rukavac sajmite sprud stepenite stjenjak stjenovita obala uma ljun ana obala ljun ara umsko zemljite trstik trg trnica ulica ure ena plaa ure eno zemljite usjek ustava vo njak vo njak-rasadnik vododerina vinograd vinograd-rasadnik vrt vrt-plastenik vrt-staklenik zemljite pod gra evinama zemljite pod zgradama zemljite za sport i rekreaciju zra na luka eljezni ka pruga
Napomena: Primjenjuju se samo za mjerila od 1:500 do 1:2 000 na situacijama i skicama izmjere. Vrste zemljita za koje ne postoji poseban znak se na skicama izmjere i situacijama upotrebljavaju navedene kratice.
218
11.4. Kratice posebnih pravnih reima:

Kratica GP KD LP NP PD PO PP PR P RP SA SP SR P VD ZK I Izvorni oblik podru je grani nog prijelaza kulturno dobro lu ko podru je nacionalni park pomorsko dobro zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane park prirode posebni rezervat park uma regionalni park spomenik parkovne arhitekture spomenik prirode strogi rezervat ti eno podru je vodno dobro zna ajni krajobraz eljezni ka infrastruktura
Napomena: Primjenjuju se samo za mjerila od 1:500 do 1:2 000 na situacijama i skicama izmjere.
219
12. TABLICA BOJA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA

12.1. Tablica boja za mjerila od 1: 500 do 1:2000:
Redni broj 1 Prikaz boje R 0 G 0 B 0
150
150
150
215
215
215
138
104
67
190
136
98
164
232
196
67
32
151
64
255
236
10
255
166
105
11
126
129
12
238
241
197
220
C 0
M 0
Y 0
K 100
Zna enje Sve tematske cjeline, toponimi osim naziva voda i naftovodna mrea i granica popisnog kruga RPJ Zgrade za stanovanje, zgrade za povremeni boravak, poslovne i sportsko-rekreacijske zgrade i javne, sakralne i zgrade spomeni ke batine (ispuna) Gospodarske industrijske i energetske zgrade i pomo ne zgrade uz stambene ili druge zgrade (ispuna) Kanalizacijska mrea i prirodni i umjetni nasipi i usjeci i granica naselja RPJ Slojnice, kote, pijesak, kamenjar, kr, stijena, ponikve Vodovodna mrea i linijski elementi i simboli hidrografije i naziva voda Vodovi elektroenergetske mree, granica podru ja posebnih pravnih reima i grani ne oznake lomnih to aka granica katastarskih estica i granica statisti kog kruga RPJ Vodovi plinovodne mree, granica podru ja vrste uporabe zemljita i linijski elementi i simboli vegetacije i granica katastarske op ine i katastarskog podru ja na moru RPJ Granica adresa katastarskih estica
50
20
50
60
80
20
50
60
100
100
60
100
100
100
40
60
Vodovi mree toplovoda i parovoda i granica jedinica mjesne samouprave RPJ Vodovi telekomunikacijske mree i dravna granica i granica epikontinentalnog pojasa RPJ
50
100
10
30
Podru ja pod oranicama i vrtovima
221
13
220
224
118
14
232
195
203
15
149
153
112
16
153
186
46
17
149
194
159
18
201
205
208
19
155
175
112
20
143
195
236
21
87
141
203
22
173
159
152
23
232
183
48
24
117
189
25
85
36
108
26
54
56
55
222
20
65
Podru ja pod livadama i granica zati enog i ti enog podru ja RPJ
30
10
Podru ja pod vo njacima i granica upanije RPJ
50
30
60
Podru ja pod maslinicima
55
100
Podru ja pod vinogradima
55
45
Podru ja pod panjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljitem
25
15
15
Podru ja pod ribnjacima, trsticima i mo varama
50
15
65
Podru ja pod umskim zemljitem
55
Podru ja pod unutranjim vodama, pomorsko dobro (PD)
80
30
Podru ja pod morem
35
35
35
Podru ja prirodno neplodnog zemljita
30
90
Podru ja pod zemljitem privedenim svrsi, zna ajni krajobraz (ZK)
100
40
Vodno dobro (VD)
80
100
25
Kulturno dobro (KD)
80
60
60
50
Strogi rezervat (SR)
223
27
99
145
73
28
112
106
104
29
191
211
129
30
190
217
192
31
182
158
100
32
96
147
111
33
207
102
56
34
171
80
35
142
124
97
36
218
149
147
37
189
191
193
38
29
104
153
39
255
255
255
224
80
20
90
Nacionalni park (NP)
60
50
50
15
Posebni rezervat (PR)
35
60
Park prirode (PP)
35
30
Regionalni park (RP)
30
35
65
Spomenik prirode (SP)
80
20
65
Park uma (P)
70
80
Spomenik parkovne arhitekture (SA)
20
100
50
ti eno podru je (P)
45
45
60
10
Zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO)
50
30
Podru je grani nog prijelaza (GP)
30
20
20
eljezni ka infrastruktura (I)
100
50
20
Lu ko podru je (LP) i granica jedinica lokalne samouprave RPJ
225
12.2. Tablica boja za mjerila od 1: 5 000 do 1:10 000:

150
150
150
215
215
215
196
182
134
164
232
219
237
251
138
104
67
190
136
98
196
67
10
32
151
64
11
255
166
105
12
126
129
13
255
255
255
226
C 0
M 0
Y 0
K 100
Zna enje Sve tematske cjeline, toponimi osim naziva voda, okvir i koordinatna mrea Zgrade za stanovanje, zgrade za povremeni boravak (ispuna) Gospodarske industrijske i energetske zgrade i pomo ne zgrade uz stambene ili druge zgrade (ispuna) Poslovne i sportsko-rekreacijske zgrade i javne, sakralne i zgrade spomeni ke batine (ispuna) Vodovodna mrea i linijski elementi i simboli hidrografije i naziva voda
50
20
25
25
50
100
20
Povrina voda Kanalizacijska mrea i prirodni i umjetni nasipi i usjeci i granica vrste uporabe katastarskih estica na skici izmjere Slojnice, kote, pijesak, kamenjar, kr, stijena, ponikve
50
60
80
20
50
60
100
60
Vodovi elektroenergetske mree Vodovi plinovodne mree, granica podru ja vrste uporabe zemljita, granica podru ja posebnih pravnih reima i linijski elementi i simboli vegetacije Vodovi mree toplovoda i parovoda
100
100
40
60
50
100
Vodovi telekomunikacijske mree
227
12.3. Tablica boja za mjerila od 1: 20 000 do 1:25 000:

195
195
195
150
150
150
164
232
219
237
251
138
104
67
190
136
98
32
151
64
220
230
174
10
200
221
183
11
160
198
149
12
255
252
228
13
255
242
129
228
C 0
M 0
Y 0
K 100
Zna enje Sve tematske cjeline, toponimi osim naziva voda, okvir i koordinatna mrea
30
Industrijski objekti
50
Stijene i kamenjari
100
Linijski elementi i simboli hidrografije, nazivi voda, riite i mo vara.
20
Povrina voda
50
60
80
Prirodni i umjetni nasipi i usjeci
20
50
60
Slojnice, kote, pijesak, kamenjar, kr, stijena, ponikve Granice kultura, posebnih pravnih reima, ivice, linijski elementi i simboli vegetacije
100
100
20
40
Bjelogori na uma
30
35
Mjeovita uma, park
50
50
Crnogori na uma
15
Oranice
60
upanijske i lokalne ceste
229
14
225
166
105
15
203
82
92
16
255
255
255
230
40
60
Autoceste, dravne ceste i neboderi vii od 10 katova
80
50
Granice
231
232
13. ABECEDNI POPIS KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA

A
Aksijalni kompenzator Akvadukt Autocesta 4.6.10. 4.8.4. 5.1.1.
B
Baklja Bara Betonski stup kao nosa voda elektri ne energije Betonski telekomunikacijski stup Bjelogori na uma Blok naftna stanica Blok plinska stanica Brana Brklja uz prugu Broj katastarske estice Bunar, crpka 4.4.3. 7.1.8. 4.2.3. 4.11.14. 6.1.12. 4.7.9. 4.4.6. 7.2.3. 5.2.15. 9.2.7. 7.2.11.
C
Cestovni tunel Cestovni vijadukt, nadvonjak Cisterna Crnogori na uma Crpka Crpna stanica 5.1.10. 5.1.9. 7.2.13. 6.1.13. 4.9.14. 4.9.15.
vrsta to ka
4.6.11.
D
Deponij 6.1.25.
233
Dionica voda - naputena Dionica voda - uklonjena Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) Drenaa Drvena obaloutvrda Drvena ograda Drveni most Drveni stup kao nosa voda elektri ne energije Drveni telekomunikacijski stup Drvo, usamljeno i uo ljivo, bjelogori no Drvo, usamljeno i uo ljivo, crnogori no Drvored, bjelogori ni Drvored, crnogori ni Drava, dravna granica Dravna cesta ili poluautocesta Dravna granica i granica epikontinentalnog pojasa RPJ
4.14.9. 4.14.10. 4.10.3. 4.13.10. 7.2.23. 3.5.7. 5.1.17. 4.2.2. 4.11.13. 6.1.18. 6.1.19. 6.1.22. 6.1.23. 9.1.1. 5.1.2. 9.4.1.
E
Elektrificirana eljezni ka pruga Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica Energetski objekti (hidroelektrana, termoelektrana, plinska elektrana, vjetroelektrana, transformatorska stanica) Estavela, vrelo-ponor 5.2.11. 2.3.2. 4.2.1. 7.2.22.
G
Galerija (komora) kanalizacije Galerija u prirodnoj stijeni Glavni dovodni cjevovod (cjevovod sirove vode) Golet Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, hala) Grad ili op ina Granica adresa katastarskih estica Granica jedinica lokalne samouprave RPJ
234
4.13.11. 5.1.23. 4.8.3. 6.1.28. 2.3.1. 9.1.3. 9.2.5. 9.4.3.
Granica jedinica mjesne samouprave RPJ Granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere) Granica katastarske op ine i katastarskog podru ja na moru RPJ Granica naselja RPJ Granica podru ja posebnog pravnog reima Granica podru ja vrste uporabe zemljita Granica popisnog kruga RPJ Granica prestanka crtanja slojnica Granica statisti kog kruga RPJ Granica vrste uporabe katastarskih estica Granica zati enog i ti enog podru ja RPJ Granica upanije RPJ Grani na tabla Greben Groblje Groma a
9.4.4. 9.2.1. 9.4.6. 9.4.5. 9.2.6. 9.2.4. 9.4.8. 8.1.4. 9.4.7. 9.2.3. 9.4.9. 9.4.2. 9.3.5. 8.2.11. 3.3.2. 6.1.32.
H
Helidrom Hidrant na povrini Hidrant u oknu Hidrometeoroloka stanica Hmeljite Hrid 5.3.3. 4.9.4. 4.9.5. 3.4.3. 6.1.3. 7.2.17.
I
Identi na to ka na posebnoj geodetskoj podlozi Industrijska nepokretna dizalica Industrijska pokretna dizalica na tra nicama Industrijska pruga Industrijski betonski stup Industrijski metalni stup 9.5.4. 3.2.1. 3.2.2. 5.2.3. 3.2.3. 3.2.4.
235
Iskop gline, ilova e, pijeska ili ljunka Ispuna stanica Izgra ena galerija Izlaz cijevnog podzemnog voda na povrinu zemlje Izlaz podzemnog voda elektri ne energije u nadzemni vod Izobate Izvir i uvir ponornice Izvod voda na krov zgrade Izvod voda na stupu Izvod voda na zidu Izvor mineralne ili termalne vode Izvor, vrelo
6.1.35. 4.14.16. 5.1.24. 4.14.6. 4.2.11. 8.1.3. 7.2.9. 4.11.4. 4.11.6. 4.11.5. 7.2.8. 7.2.7.
J
Jarak irine do 1 m Javne zgrade i zgrade spomeni ke batine Javni sat na stupu Javni zahod Jezero ili ribnjak 3.5.11. 2.5.1. 4.2.20. 3.4.4. 7.1.7.
K
Kabel za rezervu Kabelska kanalizacija ispod ceste ili prijelaza Kabelska spojnica Kabelski razdjelnik u ormari u na stupu Kabelski razdjelnik u ormari u na zidu Kabelski razdjelnik u samostoje em ormari u Kameni i betonski most Kameni i betonski zid Kameni ili betonski stup (dopunska lomna to ka) Kameni ili betonski stup (glavna lomna to ka) Kameni ili betonski stup (trome na to ka)
236
4.14.15. 4.2.14. 4.2.13. 4.11.3. 4.11.1. 4.11.2. 5.1.11. 3.5.4. 9.3.3. 9.3.2. 9.3.1.
Kamenolom Kamenjar Kanalizacijski cjevovod iri od 0.5 mm na prikazu Kanalizacijski cjevovod irine do 0.5 mm na prikazu Kapela Kaskade, brzaci Katastarska op ina Katedrala i ve a crkva Katodna zatita Kilometarska oznaka uz prometnicu Klizite, odron Kolektor Koliba, pastirski stan, katun, kaun Kolni put iri od 3 m Kolni put ui od 3 m Kompresorska (pumpna) stanica Kondenzacijska posuda Kontrolno odmjeranje Konzola kao nosa voda javne rasvjete Koridor nadzemnog voda elektroenergetske mree visokog napona (dalekovoda) Kosa obaloutvrda Kosi mol, gat, valobran Kotlovnica Kr Ku e, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe Ku ni broj Kulturno dobro (KD)
6.1.38. 6.1.27. 4.12.2. 4.12.1. 2.5.4. 7.2.2. 9.1.4. 2.5.3. 4.14.21. 5.1.22. 8.2.6. 4.12.3. 2.2.4. 5.1.6. 5.1.7. 4.7.8. 4.4.2. 1.4.5. 4.2.6. 4.2.18. 7.2.24. 7.2.26. 4.6.4. 6.1.34. 2.1.1. 9.2.8. 6.3.3.
L
Ledobran Livada 7.2.6. 6.1.10.
237
Lokalna cesta Lokalna cesta u naselju i kra i odvojci Lokva, mo ilo Lomna to ka istodobno kao to ka zgrade ili druge gra evine Lomna to ka neobiljeena vidljivom trajnom oznakom Lu ko podru je (LP)
5.1.4. 5.1.5. 7.1.9. 9.5.2. 9.5.3. 6.3.17.
M
Magistralni (transportni) plinovod Magistralni naftovod Makija, ikara grmlje Manja crkva Manja damija Manja sinagoga Manji telekomunikacijski ure aj Mareograf Maslinik Metalni stup kao nosa voda elektri ne energije Metalni telekomunikacijski stup Mjerna stanica Mjesto promjene profila voda Mjeovita uma Mjeoviti stup Mo vara 4.3.3. 4.7.3. 6.1.15. 2.5.2. 2.5.6. 2.5.8. 4.11.17. 7.2.19. 6.1.8. 4.2.4. 4.11.15. 4.14.17. 4.14.5. 6.1.14. 4.14.19. 6.1.31.
N
Nacionalni park (NP) Nadzemni naftovod Nadzemni parovod Nadzemni plinovod Nadzemni signalni vod za elektro-energetske ure aje (na drvenim stupovima) Nadzemni telekomunikacijski vod
238
6.3.5. 4.7.1. 4.5.3. 4.3.1. 4.1.10. 4.10.1.
Nadzemni toplovod Nadzemni vod elektri ne energije niskog napona (na drvenim stupovima) Nadzemni vod elektri ne energije srednjeg napona (na betonskim stupovima) Nadzemni vod elektri ne energije visokog napona ( na eljeznim stupovima) Nadzemni vod javne rasvjete Nadzemni vodovod Naftna buotina Naftna stanica za pro i avanje Nasip Natkriveni usjek Nesigurno definiran vod Nosa cjevovoda na stupu Nosa cjevovoda na zemlji Nosa voda na krovu Nosa voda na zidu
4.5.1. 4.1.1. 4.1.6. 4.1.8. 4.1.3. 4.8.1. 4.7.4. 4.7.10. 3.5.1. 5.1.19. 4.14.8. 4.14.14. 4.14.13. 4.14.12. 4.14.11.
O
Obala, obalna linija - izgra ena Odailja , prijamnik, antena Odbija Odzra na cijev Ograda Okno elektri na energija Okno - nafta Okno - plin Okno - telekomunikacije Okno - toplovod, parovod Okno - voda Okno s ispustom Okomica na liniju mjerenja Okomita obaloutvrda od kamena ili betona - pristanite 7.1.2. 4.11.16. 7.2.5. 4.4.9. 3.5.10. 4.2.16. 4.7.11. 4.4.8. 4.11.19. 4.6.5. 4.9.2. 4.9.7. 1.4.2. 7.2.25.
239
Okomiti i strmi prirodni pokos, obala, klisura, vii od 2 m Okomiti i strmi usjek vii od 3 m Okomiti mol, gat, valobran od kamena ili betona Okretite za lokomotivu Oranica Ormari s ure ajima za reguliranje signalizacije, sigurnosna kamera, parkirni automat i radar Osnovna GNSS to ka Otpremna stanica Otvor za provjetravanje Otvoreni bazen za sport i rekreaciju Otvoreni ili djelomi no otvoreni objekti i gra evine, skladita, hangari, nadstrenice, staklenici i sli no Otvoreni industrijski bazen Oznaka na mostu ili cesti, grani ni reper
8.2.5. 3.5.3. 7.2.27. 5.2.14. 6.1.1. 4.2.7. 1.1.2. 4.7.7. 3.2.8. 3.1.1. 2.3.3. 3.2.5. 9.3.4.
P
Park Park prirode (PP) Park uma (P) Panjak Pijesak Pjea ki most Pjea ki prolaz preko prometnice Planinski dom Plastenik, staklenik Plinska buotina Plinska lampa na stupu Plinska lampa na zidu Plinska mjerna redukcijska stanica Plinski vor Plovnost na rijekama, jezerima i na moru Pluta a
240
3.1.3. 6.3.7. 6.3.11. 6.1.11. 6.1.29. 5.1.15. 5.1.16. 2.2.5. 6.1.6. 4.4.4. 4.4.11. 4.4.12. 4.4.5. 4.4.7. 5.4.1. 7.2.18.
Podmorski vod elektri ne energije Podru ja pod livadama Podru ja pod maslinicima Podru ja pod morem Podru ja pod oranicama i vrtovima Podru ja pod panjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljitem Podru ja pod ribnjacima, trsticima i mo varama Podru ja pod umskim zemljitem Podru ja pod unutranjim vodama Podru ja pod vinogradima Podru ja pod vo njacima Podru ja pod zemljitima privedenim svrsi Podru ja prirodno neplodnog zemljita Podru je grani nog prijelaza (GP) Podvodni ili podmorski vod Podzemna zgrada Podzemni naftovod Podzemni parovod Podzemni plinovod Podzemni rudnik, iskop ugljena ili rude Podzemni signalni vod za elektro-energetske ure aje Podzemni telekomunikacijski vod Podzemni toplovod Podzemni vod javne rasvjete Podzemni vod elektri ne energije niskog napona Podzemni vod elektri ne energije srednjeg napona Podzemni vod elektri ne energije visokog napona Podzemni vodovod Poja iva ka stanica Pokretni most Pomo na poloajna to ka
4.1.13. 6.2.2. 6.2.4. 6.2.10. 6.2.1. 6.2.6. 6.2.7. 6.2.8. 6.2.9. 6.2.5. 6.2.3. 6.2.12. 6.2.11. 6.3.15. 4.14.7. 2.4.2. 4.7.2. 4.5.4. 4.3.2. 6.1.37. 4.1.11. 4.10.2. 4.5.2. 4.1.4. 4.1.2. 4.1.7. 4.1.9. 4.8.2. 4.11.8. 5.1.14. 1.4.1.
241
Pomo ne zgrade Pomorsko dobro (PD) Ponor, jama Pontonski most Posebni rezervat (PR) Poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), povremena voda Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), stalna voda Potporni zid od kamena ili betona Povratni poklopac u oknu Povrinski rudnik, iskop ugljena ili rude Prepumpna stanica Presjek s linijom mjerenja Prikaz kota vodova Priklju ak elektroenergetske mree Priklju ak plinovodne mree Priklju ak telekomunikacijske mree Priklju ak toplovodne mree Priklju na ogrlica Primjer crtanja granice s grani nim oznakama Prirodni pokos Produene linije mjerenja Prolaz ispod zgrade Promidbeni ili informativni stup s rasvjetom Promjena visine voda po vertikali (paralelni odvojak) Propust, ep Pumpna stanica
2.3.11. 6.3.1. 8.2.9. 5.1.13. 6.3.6. 2.2.1. 7.1.6. 7.1.5. 3.5.5. 4.9.12. 6.1.36. 4.13.4. 1.4.3. 4.14.22. 4.2.19. 4.4.10. 4.11.7. 4.6.7. 4.9.11. 9.3.6. 8.2.3. 1.4.4. 2.1.8. 4.2.10. 4.6.9. 5.1.18. 2.3.10.
R
Radio relejni koridor Radiodifuzni objekt
242
4.10.4. 4.11.21.
Radiorelejna stanica Rampa za utovar uz prugu Rasadnik Rasklopna i ispravlja ka stanica Razvodni ormar Regionalni park (RP) Regulator pritiska u oknu Reper na objektu Reper na zemlji Reviziono okno Plovidbeni pravci Rijeka ili kanal, povremena voda Rijeka ili kanal, stalna voda Riite Rub vodnog lica, obala, obalna linija - prirodna Ruevina, razvalina Ruevina, razvalina starog dvorca ili samostana
4.11.22. 5.2.13. 6.1.2. 4.2.12. 4.2.15. 6.3.8. 4.9.8. 1.2.2. 1.2.1. 4.13.2. 5.4.2. 7.1.4. 7.1.3. 6.1.5. 7.1.1. 2.4.1. 2.5.12.
S
Sabirna stanica Sa uvani ili restaurirani stari grad, dvorac ili samostan Samostalna terasa Samostalno stepenite Samostan, manastir Sedlo, prijevoj Semafor Sidrite Sifon Skela za pjeake Skela za vozila Skupina drve a, bjelogorica 4.7.6. 2.5.13. 3.4.1. 3.4.2. 2.5.10. 8.2.10. 4.2.8. 7.2.15. 4.13.8. 5.1.21. 5.1.20. 6.1.20.
243
Skupina drve a, crnogorica Slap, vodopad, prag u vodotoku Slavina, pipa, esma Slivnik Slojnice Snop vodova elektri ne energije Solana Sondani bunar Splavna vrata Spomenik Spomenik parkovne arhitekture (SA) Spomenik prirode (SP) Sporna granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere) Spremite, betonski i eljezni silos Spremnik Spremnik goriva (nafta, benzin, plin) Spremnik vodovoda (rezervoar) Stadion Stalna dopunska GNSS to ka Stalna dopunska to ka Stambene zgrade i neboderi vii od 10 katova Stambeni blok zgrada Staza Stepenice uz zgradu Stjenjak Straarnica uz prugu Strma stijena, litica Strmi zasjek u stijeni Strogi rezervat (SR) Stup javne rasvjete Suhi zid
244
6.1.21. 7.2.1. 7.2.10. 4.13.1. 8.1.2. 4.1.12. 3.2.7. 7.2.12. 4.13.9. 2.5.11. 6.3.12. 6.3.9. 9.2.2. 2.3.5. 7.2.14. 4.14.18. 4.9.17. 2.2.2. 1.3.2. 1.3.1. 2.1.3. 2.1.2. 5.1.8. 2.1.7. 6.1.26. 5.2.12. 8.2.4. 3.5.12. 6.3.4. 4.2.5. 3.5.6.
Svjetionik
7.2.16.
iljak, hrid ljunak pilja, pe ina ti eno podru je (P) umska prosjeka 8.2.8. 6.1.33. 8.2.7. 6.3.13. 6.1.17.
T
Talonica Telefonska centrala Telefonska govornica, kabina Telefonska podcentrala Telefonski ormari na stupu Terasa uz zgradu Terasasto zemljite Terasasto zemljite s podzidom Toplana Toplinska stanica i podstanica Toranj naftne buotine Tramvajska pruga, uspinja a Transformatorska stanica na stupu Tresetite Trigonometrijska to ka Trigonometrijska to ka na anteni Trigonometrijska to ka na crkvi Trigonometrijska to ka na dimnjaku Trigonometrijska to ka na svjetioniku Trstik Tvorni ki dimnjak, toranj 4.13.3. 4.11.9. 4.11.11. 4.11.10. 4.11.12. 2.1.6. 8.2.12. 8.2.13. 4.6.1. 4.6.3. 4.7.5. 5.2.10. 4.2.9. 6.1.30. 1.1.1. 1.1.5. 1.1.3. 1.1.4. 1.1.6. 6.1.16. 2.3.4.
245
U
Udaljeni pretplatni ki stupanj (UPS) Uli no okno s priklju kom Ure aj za pro i avanje - kanalizacija Ure aj za pro i avanje - voda Usjek Ustava U e zatvorenog kanala, cjevovoda u otvoreni recipijent 4.11.18. 4.13.6. 4.13.5. 4.9.16. 3.5.2. 7.2.4. 4.13.7.
V
Ve a damija Ve a sinagoga Ventil - nafta Ventil - odzraka Vidljiva trajna oznaka Vinograd Visinske to ke - kote Vjerski znak, raspelo ili usamljeni grob Vjetrenja a Vjetroturbina Vo njak Vod signalizacije u javnom prometu Vodenica, mlin Vodno dobro (VD) Vododerina, brazda, jaruga (prijelomnica) Vodomjer u oknu Vodomjer, vodomjerna letva Vodoskok Vodotoranj Vrt Vrta a, ponikva, udoljica, humak, breuljak
246
2.5.7. 2.5.9. 4.7.13. 4.6.8. 9.5.1. 6.1.9. 8.1.1. 3.3.1. 3.2.6. 2.3.9. 6.1.7. 4.1.5. 2.3.7. 6.3.2. 8.2.1. 4.9.10. 7.2.20. 7.2.21. 4.9.13. 6.1.4. 8.2.2.
Z
Zajedni ki kanal za podzemne vodove Zajedni ki tunel za podzemne vodove Zajedni ki zdenac (galerija, komora) Zajedni ko okno za podzemne vodove Zatitna cijev Zatvara - nafta Zatvara - plin Zatvara toplovod, parovod Zatvara na povrini Zatvara u oknu Zatvoreni bazen za sport i rekreaciju Zdenac (galerija, komora) elektroenergetske mree Zdenac (galerija, komora) mree toplovoda i parovoda Zdenac (galerija, komora) telekomunikacijske mree Zdenac (galerija, komora) vodovodne mree Zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO) Zemljite za sport ili rekreaciju Zgrada benzinske stanice Zgrada nad prometnicom Zgrada s istakom Zgrada svjetionika Zgrada u izgradnji Zgrada za povremeni boravak Zgrade poljoprivrednog gospodarstva Zna ajni krajobraz (ZK) Zra na luka, me unarodna Zra na luka, sportska, poljoprivredna ili privatna Zra ni ventil u oknu Zvonik 4.14.2. 4.14.1. 4.14.4. 4.14.3. 4.14.20. 4.7.12. 4.4.1. 4.6.2. 4.9.1. 4.9.3. 2.2.3. 4.2.17. 4.6.6. 4.11.20. 4.9.9. 6.3.14. 3.1.2. 2.2.6. 2.1.9. 2.1.10. 2.2.7. 2.1.4. 2.1.5. 2.3.6. 6.3.10. 5.3.1. 5.3.2. 4.9.6. 2.5.5.
247

eljezna ograda eljezni most eljezni ka infrastruktura (I) eljezni ka postaja eljezni ka pruga - dva kolosjeka eljezni ka pruga uski i normalni kolosjek eljezni ki kolodvor eljezni ki most eljezni ki tunel eljezni ki vijadukt, nadvonjak i ana ograda i ara ivica, iva ograda upanija upanijska ili brza cesta 3.5.9. 5.1.12. 6.3.16. 5.2.4. 5.2.2. 5.2.1. 5.2.5. 5.2.8. 5.2.7. 5.2.6. 3.5.8. 5.2.9. 6.1.24. 9.1.2. 5.1.3.
248

Zbirka Kartografskih Znakova Prilog Pravilniku NN1042011-Web

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbirka Kartografskih Znakova Prilog Pravilniku NN1042011-Web

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Republika Hrvatska Dravna geodetska uprava

ZBIRKA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA

ZBIRKA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA:

3. DRUGE GRA EVINE I IZGRA ENE POVRINE 32

4. VODOVI I PRIPADAJU I OBJEKTI . 50

5. PROMETNA INFRASTRUKTURA . 108

6. VEGETACIJA, VRSTE UPORABE ZEMLJITA I PRAVNI REIMI .. 128

7. VODE I S NJIMA POVEZANI OBJEKTI . 156

8. RELJEF ... 178

9. GRANICE I GRANI NE OZNAKE 188

10. ZEMLJOPISNA IMENA (TOPONIMI) ....... 202

11. POPIS KRATICA ... 212

12. TABLICA BOJA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA . 220

13. ABECEDNI POPIS KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA ..................... 233

1.1. Osnovne poloajne to ke:

0,3 0,15 2,0

0,3 0,15 1,8

1.1.2. Osnovna GNSS to ka

0,3 0,15 2,0

0,3 0,15 1,8

1.1.3. Trigonometrijska to ka na crkvi

0,5 0,7 0,5 1,55

1.1.4. Trigonometrijska to ka na dimnjaku

Kartografski znak je isti kao i 1.1.1. Trigonometrijska to ka

0,3 0,15 1,8

0,3 0,15 1,8

1.1.2. Osnovna GNSS to ka

0,3 0,15 1,8

1.1.3. Trigonometrijska to ka na crkvi

0,3 0,15 1,8

0,4 0,15 0,55 0,9 1,45 0,55

1.1.4. Trigonometrijska to ka na dimnjaku

15 0,8 1,54 0,53

0,3 0,15 1,8

1.1.5. Trigonometrijska to ka na anteni

0,5 0,5 3,0 0,5 1,8 1,55

1.1.6. Trigonometrijska to ka na svjetioniku

Kartografski znak je isti kao i 1.1.1. Trigonometrijska to ka

1.2. Visinske to ke:

2,0 124.67 1,4

2,0 124.67 1,4

1.2.2. Reper na objektu

1.3. Dopunske poloajne to ke:

0,3 0,15 1,6

1.1.5. Trigonometrijska to ka na anteni

0,3 0,15 1,8

0,65 0,9 0,25 0,9 0,53

1.1.6. Trigonometrijska to ka na svjetioniku

1,54 0,3 0,15 1,8 0,53

1.2.1. Reper na zemlji

1.2.2. Reper na objektu

Kartografski znak je isti kao i 1.2.1. Reper na zemlji

1.3.1. Stalna dopunska to ka

1.3.2. Stalna dopunska GNSS to ka

1,0 4,0 2,0

1368 1,6 1,4

0,3 0,15 1,6

1.4. Pomo ne to ke i linije mjerenja:

1.4.2. Okomica na liniju mjerenja

1.4.3. Presjek s linijom mjerenja

1.4.4. Produene linije mjerenja

1.4.5. Kontrolno odmjeranje

1.3.2. Stalna dopunska GNSS to ka

1.4.1. Pomo na poloajna to ka