SUSTAVI OBRAUNA TROKOVA

SADRAJ:

1. UVOD ............................................................................................................................1 2. SUSTAV OBRAUNA TROKOVA PO RADNIM NALOZIMA ............................2 2.1 Tablini pregled trokova po radnim nalozima ..................................................2 2.2 Nekvalitetni proizvodi (kart) i proizvodi s grekom .........................................3 3. SUSTAV OBRAUNA TROKOVA PO PROCESIMA ...........................................4 3.1 Raspored trokova ..............................................................................................4 3.2 Prijenos iz odjela u odjel ....................................................................................5 3.3 Kretanje jedinica proizvoda ................................................................................5 3.4 Ekvivalentni proizvodi u proizvodnji .................................................................5 3.5 Izvjee o trokovima proizvodnje .....................................................................7 3.6 Obraun trokova za kart ..................................................................................8 4. OBRAUN TROKOVA SPOREDNIH I SRODNIH PROIZVODA ........................9 4.1 Zajedniki trokovi .............................................................................................9 4.2 Potekoe povezane sa zajednikim trokovima ................................................9 4.3 Definicija sporednih proizvoda .........................................................................10 4.4 Obraun sporednih proizvoda ............................................................................10 4.5 Definicija srodnih proizvoda .............................................................................11 4.6 Obraun srodnih proizvoda ...............................................................................11 LITERATURA ............................................................................................................14

1. UVOD

Cilj i svrha ovog rada je poblie objasniti to su sustav obrauna trokova po radnim nalozima i sustav obrauna trokova po procesima te obraun trokova sporednih i srodnih proizvoda. Rad je pisan indukcijsko dedukcijskom metodom. Kompozicijski je podijejeljen u tri dijela. U prvom dijelu se govori o sustavu obrauna trokova po radnim nalozima, o tablinom pregledu trokova po radnim nalozima i nekvalitetnim trokovima i proizvodima s grekom. U drugom dijelu se poblie opisuje sustav obrauna trokova po procesima i to: o rasporedu trokova, prijenosu iz odjela u odjel, kretanju jedinica proizvoda, ekvivalentnim proizvodima u proizvodnji, izvjeima o trokovima proizvodnje te obraunu trokova za kart. U treem dijelu se objanjava obraun trokova sporednih i srodnih proizvoda, a vezano za to i zajedniki trokovi, potekoe vezane sa zajednikim trokovima, definicija sporednih proizvoda i srodnih proizvoda te njihovi obrauni.

2. SUSTAV OBRAUNA TROKOVA PO RADNIM NALOZIMA

Sustav obrauna trokova po radnim nalozima je najprimjereniji kad se proizvodi razlikuju po tipovima. To jest, svaki je proizvod izraen prema specifikacijama potroaa, a njegova cijena usko je povezana s procijenjenim trokom. Primjeri drutava koja mogu koristti ovaj sustav su brodogradilina drutva i tiskare. Tri osnovna elementa troka direktni materijal, direktni rad i indirektni (opi) trokovi proizvodnje ujedinjeni su pod sustavom obrauna trokova po radnim nalozima prema dodijeljenim radnim brojevima. Jedinini troak svakog rada dobije se dijeljenjem svih jedninica radnog naloga s ukupnim trokom. Trokovi prodaje i administracije ne smatraju se dijelom troka rada i prikazani su odvojeno u bilanci i raunu dobiti i gubitka. Da bi sustav obrauna trokova po radnim nalozima pravilno funkcionirao potrebno je identificirati svaki rad i iskazati pripadajue trokove. Svakom pojedinanom nalogu ili skupini dodijeljen je broj radnog naloga. Nalog za izdavanje materijala, trokovi rada i ostali trokovi nose jedan odreeni broj radnog naloga, a u svrhu odreivanja nastalih trokova koristi se tablini pregled trokova. Za svaki radni nalog mogu se izraunati dobit ili gubitak, a za potrebe obrauna zaliha moe se izraunati i jedinini troak. 2.1 Tablini pregled trokova po radnim nalozima Ovaj se oblik koristi da bi zbrojili direktni materijal, direktni rad i indirektne trokove proizvodnje po pojedinom poslu. Oblik varira ovisno o specifinim potrebama pojedine tvrtke. Trokovi materijala i rada mogu se dobiti iz pregleda materijala i rada ili se mogu knjiiti direktno iz naloga za izdavanje materijala i kartica za evidentiranje radnog vremena. Indirektni trokovi proizvodnje se utvruju prema ranije odreenoj stopi. Ova se stopa moe bazirati na satima direktnog rada, troku diraktnog rada, radu strojeva i slino. Kad postoje dva ili vie odjela veinom je poeljno imati posebne stope indirektnih trokova proizvodnje za svaki odjel ili se mogu koristiti razliite baze. Npr. indirektni trokovi proizvodnje mogu se utvrditi u odjelu A na bazi sati rada strojeva i u odjelu B na bazi sati direktnog rada.

Kako bi imali mogunost dodatnih informacija za svaki pojedini radni nalog, puno drutava koristi tablini pregled trokova koji ukljuuje prodajnu cijenu kao i procijenjene trokove prodaje i administracije kako bi se mogla prikazati procijenjena dobit. 2.2 Nekvalitetni proizvodi (kart) i proizvodi s grekom Nekvalitetni proizvodi su oni koji ne zadovoljavaju standarde proizvodnje i koji su prodani ispod trine vrijednosti ili isknjieni. Proizvodi s grekom takoer ne zadovoljavaju standarde proizvodnje, ali se dalje prerauju za prodaju kao dobri ili kao loi proizvodi. Uobiajeni kart je onaj koji se oekuje da e se pojaviti usprkos uinkovitijoj proizvodnji. Moe primijeniti na sve radne naloge tako da se ukljui procjena o doputenom kalu kod stope indirektnih trokova proizvodnje koja je upotrijebljena ili se moe rasporediti samo na radni nalog u kojem se pojavljuje isknjiavanjem iz zaliha nedovrene proizvodnje u zalihe nekvalitetnih proizvoda. Neuobiajeni kart je onaj koji je iznad onog to je prihvatljivo. Zato se ukupni trokovi takvih proizvoda moraju ukloniti iz zaliha nedovrene proizvodnje, a bilo koji ostatak vrijednosti mora se knjiiti na raunu zaliha nekvalitetnih proizvoda (kala). Trokovi prerade za uobiajene proizvode s grekom tretiraju se slino kao i kart: bilo da su primjenjeni na sve radne naloge ukljuujui procijenjenu stopu indirektnih trokova proizvodnje ili primjenjeni samo na radni nalog u okviru kojeg je napravljen proizvod s grekom. Trokovi nastali preradom proizvoda s grekom iznad uobiajene razine knjie se na konto nazvan gubitak od prekomjernih proizvoda s grekom i tretiraju se kao trokovi razdoblja.

3. SUSTAV OBRAUNA TROKOVA PO PROCESIMA

Kod sustava obrauna trokova po procesima trokovi su rasporeeni prema svakom odjelu, trokovnom centru ili procesu. Radi jednostavnosti, rasprava o akumulaciji trokova bavit e se odjelima, a ne trokovnim centrima ili procesima. No treba naglasiti da se dva ili vie procesa mogu izvesti u jednom odjelu (i zbog toga vie od jednog trokovnog centra u odjelu). U takvim sluajevima, trokovi mogu znaajno varirati izmeu trokovnih centara pa je poeljno da se u praksi rasporeuju trokovi prema trokovnim centrima ili procesima prije nego prema odjelima. Prosjeni jedinini troak po danu, tjednu ili godini dobije se tako da se podijeli troak odjela s brojem jedinica proizvoda (tone, galoni i sl.) proizvedenih tokom odreenog razdoblja. Sustav obrauna trokova prema procesima obino se koristi kad se proizvodi proizvode u velikom broju ili kontinuirano. Primjeri djelatnosti koje koriste ovaj sustav su: industrije papira, metala, kemikalija i tekstila. Montani procesi pri proizvodnji perilica i malih kuanskih aparata takoer koriste ovaj sustav. 3.1 Raspored trokova U sustav obrauna trokova prema procesima moraju se uvesti slijedei postupci:
1) raspored direktnog materijala, direktnog rada i indirektnih trokova proizvodnje po

odjelima 2) odreivanje jedininog troka za svaki odjel 3) prenoenje trokova iz jednog odjela u drugi 4) pridruivanje trokova zalihama nedovrene proizvodnje Postupak knjienja rasporeda trokova: Trokovi direktnog materijala: u sustavu obrauna trokova po procesima broj naloga ili izdataka za direktni materijal puno je manji nego u sustavu obrauna trokova po radnim nalozima jer odjeli imaju vie izdataka nego pojedini radni nalozi. Kod nekih industrija tip i koliina direktnog materijala moe biti odreena inenjerskim formulama i specifikacijama. Kad postoji kontinuirana uporaba odreenog direktnog materijala, iz izvjetaja potronje lake emo dobiti svakodnevnu ili tjednu uporabu nego iz pojedinanih zahtjeva. 4

Trokovi direktnog rada: kumuliranje trokova direktnog rada po odjelima manje je nego kumuliranje istih trokova po pojedinim radnim nalozima. Trokovi direktnog rada po odjelima mogu se zbrojiti kod knjienja distribucije plaa. Indirektni trokovi proizvodnje: postoji vea razlika od obrauna trokova po radnim nalozima nego u pogledu direktnog materijala i direktnog rada. Uglavnom, proizvodnja je stabilnija za obraun po procesima iz mjeseca u mjesec jer su proizvodi napravljeni za zalihe, a ne po narudbi. 3.2 Prijenos iz odjela u odjel Sustav obrauna trokova prema procesima obino se koristi kad proizvodi zahtijevaju veik broj razliitih proizvodnih procesa koji se izvode u 2 ili vie odjela ili trokovnih centara. Npr., prva operacija moe se izvesti u odjelu A, kao to je strojarska obrada ili miksanje. Nakon zavretka tog procesa proizvodi se prenose u odjel B da bi se izveli zavrni procesi. Kad je to zavreno, proizvodi se prenose na zalihe gotovih proizvoda. 3.3 Kretanje jedinica proizvoda Kretanje jedinica proizvoda (u smislu koliine) kroz sustav obrauna trokova po procesima moe se prikazati ovom jednadbom: Proizvodi na poetku procesa + proizvodi zapoeti u procesu ili uneseni (za obraun) = Izneseni proizvodi + gotovi proizvodi na zalihi + proizvodi jo u procesu (obraunani) Kad su bilo koja etiri izraza iz ove jednadbe poznata, moe se izraunati komponenta koja nedostaje. Treba napomenuti da ne postoje nuno uvijek sve komponente ( npr. nema uvijek proizvoda u procesu na poetku razdoblja ili gotovih proizvoda koji su jo na zalihi na kraju razdoblja). 3.4 Ekvivalentni proizvodi u proizvodnji Rijetko su svi proizvodi koji su stavljeni u proizvodnju tokom mjeseca dovreni i preneseni u slijedei odjel na kraju mjeseca. U veini sluajeva biti e poetnih zaliha i konanih zaliha nedovrene proizvodnje u razliitim fazama dovrenosti svaki mjesec. 5

Da bi rasporedili trokove kad postoje zalihe djelomino gotovih proizvoda, svi proizvodi (poetne zalihe nedovrene proizvodnje i konane zalihe nedovrene proizvodnje) moraju se izraziti u smislu gotovih proizvoda. Nain ovog iskazivanja je putem zajednikog nazivnika koji se naziva ekvivalentni proizvodi ili ekvivalentna proizvodnja. Koristei ovaj podatak, jedinini troak za jedan mjesec e ukljuivati troak dovrenja bilo koje proizvodnje na poetku mjeseca i takav troak na kraju mjeseca. Obino su potrebna dva posebna obrauna trokova ekvivalentne proizvodnje, jedan za direktni materijal i drugi za direktni rad i indirektne trokove proizvodnje, poznat kao trokovi konverzije. Postoje dvije glavne metode1 obrauna trokova zaliha nedovrene proizvodnje (postoje male razlike izmeu izvjetaja o trokovima, velike razlike se odnose na nain na koji se tretiraju zalihe nedovrene proizvodnje):

Obraun zaliha po prosjenoj cijeni: kod ove metode, poznate jo kao obraun zaliha po prosjenoj ponderiranoj cijeni, trokovi poetnih zaliha nedovrene proizvodnje su udrueni s trokovima novog razdoblja ime se dobije novi prosjeni troak. Zato za gotove proizvode postoji samo jedan prosjeni troak. Ekvivalentni proizvodi se ovom metodom mogu izraunati na slijedei nain: Gotovi proizvodi (preneseni i oni jo na zalihi) + {konana nedovrena proizvodnja x stupanj dovrenosti (%) } Ova metoda temelji se na pretpostavci da su sve jedinice iz poetnih zaliha nedovrene proizvodnje proizvedene tokom tekueg razdoblja.

FIFO metoda: kod ove metode poetne zalihe nedovrene proizvodnje odvojene su od dodatnih trokova u novom razdoblju. Zato postoje 2 jedinina troka za razdoblje: (1) troak poetnih zaliha nedovrene proizvodnje dovrenih u razdoblju i (2) proizvodi zaopoeti i dovreni u istom razdoblju. Kod FIFO metode pretpostavlja se da e poetne zalihe nedovrene proizvodnje biti prve dovrene i prenesene. Zatim se pretpostavlja da e konan e zalihe nedovrene proizvodnje biti stavljene u proizvodnju tokom razdoblja. Zato se konane zalihe

Polimeni, R., Handy, S., Cashin, J.A., Trokovno raunovodstvo, Faber & Zgombi Plus d.o.o., 1999., str.85.

nedovrene proizvodnje izraunavaju iz trokova proizvoda tekueg razdoblja prema stupnju dovrenosti. Ekvivalentni se proizvodi po FIFO metodi mogu izraunati kao slijedi: Gotovi proizvodi (preneseni plus oni na zalihi) - Poetni saldo zaliha nedovrene proizvodnje (bez obzira na stupanj dovrenosti) + Iznos potreban da se dovre poetne zalihe nedovrene proizvodnje + Konani saldo zaliha nedovrene proizvodnje 3.5 Izvjee o trokovima proizvodnje Izvjee o trokovima proizvodnje prikazuje sve trokove jednog odjela ili trokovnog centra odreenog razdoblja. Obino se popis svih trokova izrauje iz elemenata trokova za svaki odjel (ili trokovni centar). Ovo izvjee je takoer dobar izvor podataka za saetak svih knjienja u dnevnik pripremljenih na kraju mjeseca. Izvjee o trokovima proizvodnja obino ima 4 dijela:
1. Koliine: ovaj dio prati fiziko kretanje proizvoda iz i u odjel. 2. Ekvivalentna proizvodnja: ovaj dio prikazuje sumu: (1) proizvoda jo u procesu,

iskazanih kao gotovi proizvodi i (2) ukupnih stvarno dovrenih proizvoda.

3. Trokovi za obraun: ovaj dio prikazuje kako treba obraunati trokove koji su

bili: (1) u proizvodnji na poetku razdoblja, (2) prenesenih iz prethodnih odjela i (3) dodanih u odjelu.
4. Obraunani trokovi: ovaj dio obraunava raspored trokova koji pripadaju

jednom odjelu. Jesu li trokovi: (1) preneseni u drugi odjel ili u gotove proizvode?, (2) dovreni i stavljeni na zalihe?, (3) jo u proizvodnji na kraju razdoblja? Mora se naglasiti da ukupno obraunani trokovi moraju biti jednaki trokovima za obraun. Izvjee o trokovima moe biti vrlo detaljno (npr. stavka po stavka) ili moe prikazati samo ukupne iznose, to ovisi o potrebama poslovanja ili eljama uprave.

3.6 Obraun trokova za kart kart u prvom odjelu

1. metoda teorija zanemarivanja. kart se promatra kao da uope nije dan u proizvodnju. Ekvivalentni jedinini troak poveava se kako se trokovi rasporeuju na manje proizvode. Ova metoda se koristi zbog svoje jednostavnosti, ali nije najee koritena metoda. 2. metoda kart kao posebni element troka. Ova metoda daje posebni troak za kart. kart je ukljuen u obraun jednake proizvodnje do toke u kojoj je izuzet iz proizvodnje (obino je to toka ispitivanja). Kad je troak priznat moe se dalje rasporediti na uobiajeni i neuobiajeni kart. Neuobiajeni se smatra trokom razdoblja, a uobiajeni kart trokom proizvodnje. kart u slijedeim odjelima

1. metoda teorija zanemarivanja. kart poslije prvog odjela takoer se smatra kao da nikada nije bio u proizvodnji. Unesen troak je vii jer kart nije bio izuzet iz proizvodnje u prvom odjelu. Broj unesenih proizvoda je smanjen za kart, zato treba alocirati unesene trokove na manji broj proizvoda. Jedinini troak za proizvode zapoete i dovrene takoer je vei kako se troak apsorbira. 2. metoda kart kao posebni element troka. Ukupni troak karta jednak je sumi unesenih trokova karta plus trokovi karta u aktualnim odjelima.

4. OBRAUN TROKOVA SPOREDNIH I SRODNIH PROIZVODA

4.1 Zajedniki trokovi Po svojoj prirodi sporedni proizvodi i srodni proizvodi sadre zajednike trokove. Zajedniki trokovi su oni koji se obraunavaju do neke toke u zadanom procesu u kojoj se mogu identificirati pojedinani proizvodi. U sluaju sporednih proizvoda, to je toka u kojoj se glavni proizvod i njegovi sporedni proizvodi razdvajaju. Za zajednike proizvode to je toka u kojoj se mogu identificirati odvojeni proizvodi koji imaju relativno jednake prodajne cijene. U oba sluaja faza proizvodnje u kojoj se mogu identificirati razliiti proizvodi naziva se toka razdvajanja. 4.2 Potekoe povezane sa zajednikim trokovima Dvije glavne potekoe koje se pojavljuju kod zajednikih trokova jesu: 1. Stvarni zajedniki trokovi su nedjeljivi; tj. ne mogu se posebno identificirati s bilo kojim proizvodom koji je istovremeno proizveden. No, zbroj ovih trokova mora se rasporediti na pojedinane proizvode na nekoj loginoj osnovi. Npr. uzorak rudae obino sadri razliite minerale (eljezo, olovo, cink). Ovi minerali su srodni proizvodi kada su u sirovom stanju. Sve dok nisu izdvojeni iz rudae trokovi lociranja, miniranja i proizvodnje tretiraju se kao zajedniki trokovi. 2. Zajedniki trokovi esto se mijeaju s redovitim trokovima (uobiajenim). Redoviti trokovi su oni koji se pojavljuju kod istovremene proizvodnje, ali svaki proizvod je mogue proizvesti odvojeno. Razlika je to su zajedniki trokovi nedjeljivi dok su zajedniki djeljivi. To znai da se razliiti proizvodi koji su posljedica redovitih trokova mogu proizvesti odvojeno, stoga se redoviti trokovi mogu alocirati na temelju relativnog koritenja.

4.3 Definicija sporednih proizvoda Sporedni proizvodi su proizvodi s limitiranom prodajnom cijenom koji su proizvedeni

zajedno s proizvodom vee prodajne vrijednosti. Glavni proizvod kao to se vidi iz naziva, obino se proizvodi u mnogo veoj koliini od sporednih. Sporedni proizvodi obino se dijele u dvije kategorije: 1. Proizvode koji se prodaju u istom obliku kako su proizvedeni (prihod se priznaje kad je proizvod prodan). 2. proizvode koji su podvrgnuti daljnjem postupku prije prodaje (prihod se priznaje kad je proizvod proizveden). 4.4 Obraun sporednih proizvoda Sporedni proizvodi manje su vanosti i zato se alociranje trokova razlikuje od zajednikih proizvoda. Obraun trokova sporednih proizvoda dijeli se na dvije kategorije: 1. Kategorija 1 - sporedni proizvodi priznaju se kad su prodani. Oni su male vanosti i zato se na njih ne rasporeuju trokovi proizvodnje. Meutim, neto dobit od sporednih proizvoda (predstavlja razliku izmeu dobiti od sporednih proizvoda i stvarnih dodatnih trokova proizvodnje i trokova promidbe i administracije) prikazuje se u raunu dobiti i gubitka na dva naina: a) kao poveanje prihoda, i to 1. kao dio prihoda od prodaje 2. kao dio ostalih prihoda b) kao smanjenje rashoda od glavnog proizvoda 2. Kategorija 2 sporedni proizvodi priznaju se kad su proizvedeni. Sporedni proizvodi smatraju se vanim i njihova neto dobit je znaajna. Zato se trokovi proizvodnje rasporeuju na sporedne proizvode. U raunu dobiti i gubitka trokovi proizvodnje proizvedenog glavnog proizvoda smanjeni su za oekivanu vrijednost proizvedenih sporednih proizvoda (izrauni se vre za proizvedene a ne za prodane proizvode). Iznos koji se oduzima od trokova proizvodnje rauna se na dva naina: a) Metoda neto prodajne vrijednosti. Oekivana prodajna cijena proizvedenih sporednih proizvoda umanjuje se za oekivane dodatne trokove proizvodnje i trokove promidbe i administracije. 10

b) Metoda obrnutih trokova. Oekivana vrijednost prodaje sporednog proizvoda se umanjuje za oekivane dodatne trokove procesa i uobiajenog bruto dobitka sporednog proizvoda (ili za trokove promidbe i administracije i za neto dobit). Kod obrauna (prihod minus dodatni trokovi minus bruto dobit) preostali iznos predstavlja dio zajednikih trokova rasporeenih na sporedne proizvode. Do prodaje sporednih proizvoda raun zaliha se mora umanjiti, trokovi prodajnih sporednih proizvoda moraju se priznati. Ovo je jedina metoda gdje se dio zajednikih trokova stvarno rasporeuje na sporedne proizvode. 4.5 Definicija srodnih proizvoda Izraz srodni proizvodi odnosi se na pojedinane proizvode, svaki od njih ima znaajnu prodajnu vrijednost, proizvedeni su istovremeno kao rezultat redovnog procesa u serijama procesa. Trokovi zajednikih proizvoda su oni koji se pojavljuju kod takvih redovitih procesa koji ukljuuju redovne sirovine. Napomenimo da je trokovima zajednikih proizvoda inherentna nedjeljivost. Snose se istovremeno za sve proizvode, a ne posebno za svaki pojedinani proizvod. Glavne karakteristike zajednikih proizvoda su sljedee: 1. Neizbjeni fiziki odnos koji zahtjeva istodobne, redovne procese 2. Toka razdvajanja u kojoj se razliiti proizvodi udruuju da se prodaju ili budu dalje preraeni 3. Nijedan od srodnih proizvoda ne razlikuje se znaajno od vrijednosti ostalih srodnih proizvoda. Proizvodnja srodnih proizvoda moe se pronai u industriji pakiranja mesnih proizvoda, u industrijama prerade prirodnih bogatstava i u onima gdje se sirovine moraju preraditi prije stavljana u proizvodnju. 4.6 Obraun srodnih proizvoda Dio zajednikih trokova mora se alocirati na svaki od srodnih proizvoda. Najee se koriste sljedee metode:

11

1. Trina vrijednost po metodi toke razdvajanja Raspored zajednikih trokova na temelju trine ili prodajne vrijednosti na pojedinane proizvode najee je metoda alociranja. Predstavnici ove metode tvrde da postoji direktna veza izmeu troka i prodajne cijene tj. prodajna cijena proizvoda odreena je prvenstveno trokom proizvodnje. Ova metoda koristi se kad je poznata trina vrijednost.

Ukupna trina vrijednost svakog proizvoda = jedinice proizvedene za svaki proizvod x trina vrijednost svakog proizvoda Ukupna trina vrijednost svih proizvoda = suma svih ukupnih trinih vrijednosti za svaki proizvod

2. Metoda neto prodajne vrijednosti Kad se trina vrijednost ne moe odmah odrediti u toki razdvajanja, kao npr. kad proizvod zahtjeva dodatnu obradu prije prodaje, izraunava se hipotetska trina vrijednost u toki razdvajanja. Hipotetska trina vrijednost odreuje se tako da oduzmemo trokove dodatne obrade od trine vrijednosti gotovih proizvoda. Ukupni trokovi za svaki proizvod (raspored zajednikih trokova + trokovi prerade nakon toke razdvajanja) izraunavaju se kako slijedi.

Ukupna hipotetska trina vrijednost pojedinanog svakog proizvoda u toki razdvajanja = (proizvedene jedinice svakog proizvoda x Hipotetska trina vrijednost svakog proizvoda) Trokovi obrade poslije toke razdvajanja za svaki proizvod

Ukupna hipotetska trina vrijednost svih proizvoda u toki razdvajanja = Zbroj svih ukupnih hipotetskih trinih vrijednosti svakog proizvoda

12

3. Metoda fizikog outputa. Po ovoj metodi koliina outputa (izraena u jedinicama) koristi se ako baza za raspored zajednikih trokova. Kako koliina outputa svih zajednikih proizvoda mora biti izraena u istim mjernim jedinicama, mora se odrediti uobiajeni nazivnik (npr. koliina/tona) kad se baza za mjerenje outputa razlikuje od proizvoda do proizvoda. Rasporeeni zajedniki trokovi za svaki proizvod po ovoj metodi izraunava se sljedeom formulom:

- Ukupne jedinice svih proizvoda = zbroj svih proizvedenih jedinica

13

LITERATURA:

1. Polimeni, R., Handy, S., Cashin, J.A., Trokovno raunovodstvo, Faber & Zgombi Plus d.o.o., 1999

14