ELEKTROTEHNIKA KOLA ZAENERGETKU SARAJEVO

PREDMET: ELEKTROENERGETSKE MREE KANDIDAT: Fikret Huski IV 2

MATURSKI RAD
U JUNSKOM ISPITNOM ROKU KOLSKE 2012/2013. GODINE TEMA: ELEKTRINI PRORAUN TROFAZNE ZVJEZDASTE NN MREE SA Al-e UADIMA

Predmetni nastavnik: Hurid Muhamed, dipl. Ing. el. teh. __________________________ m.p.

Predsjednik ispitnog odbora: Karamehid Samira, dip. ing. el. teh ____________________________

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree I Sadraj II ZADATAK...................................................................................................................................3 III UVOD.......................................................................................................................................4 III 1. Razvoj sistema za prenos i raspodjelu elektrine energije.............................................5 IV VRSTE ELEKTRINIH MREA...........................................................................................................7 V KONSTRUKCIJSKI ELEMENTI EL. VODOVA...........................................................................................9 V 1. Provodnici i zatitna uad...............................................................................................9 V 2. Stubovi.........................................................................................................................11 V 2.1. Podjela stubova prema funkciji...............................................................................11 V 2.2. Podjela stubova prema poloaju u trasi voda....................................... ...................14 V 2.3. Podjela stubova prema materijalu...........................................................................14 V 3. Izolatori.........................................................................................................................17 V 3.1. Izolatori za niski napon...........................................................................................17 V 4. Nosai izolatora.............................................................................................................19 V 5. Pribor za spajanje, privrdivanje i vjeanje provodnika...............................................22 VI SVRHA ELEKTRINOG PRORAUNA...............................................................................................23 VI 1. Jednostrano napajan vod optereden na svom kraju....................................................23 VI 2. Proraun jednostrano napajanog voda opteredenog na vise mjesta...........................26 VI 3. Dvostrano napajan vod bez ogranka............................................................................27 VI 4. Proraun zvijezdase elektrine mree..........................................................................29 VII IZRADA ZADATKA......................................................................................................................32 VIII ZAKLJUAK............................................................................................................................39 IX LITERATURA.............................................................................................................................40

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO Zadatak za maturski rad iz Elektroenergetskih mrea II ZADATAK Tema: Elektrini proraun NN trofaznih zvjezdastih mrea sa golim vodiima Zadatak 6. Dimenzionisati trofaznu zvjezdastu mreu s obzirom na trajne struje i na dozvoljeni pad napona, koja je izvedena sa Al e uetom, ako su naponi izvora jednaki po
U U B UC UD intenzitetu i fazi ( A = ). Nazivni napon mree je U = 3x380/220 V. Prosjean faktor snage troila cos=0,95; a dozvoljeni pad napona u mrei u 5%.

Sarajevo, novembra 2012. g.

Predmetni nastavnik: Hurid Muhamed, dip. ing. el. teh.

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree III UVOD

ivot i rad ljudi bez elektrine energije je danas veoma teko zamisliti. Proizvedena elektrina energija se prenosi na male ili vece udaljenosti i pretvara u drugi oblik potrebne energije, na primjer u svijetlosnu, mehaniku, toplotnu ili hemijs ku energiju. Klasini izvori elektrine energije jesu: para dobijena toplotom od sagorijevanja uglja, nafte ili prirodnog gasa, zatim vodna energija i dizel-maine koje rade na naftu. Postoje i drugi izvori elektrine energije koji se u manjoj ili veoj mj eri koriste u obje svrhe npr.snaga vjetra,snaga plime i oseke,mineralna ulja,suneva toplota i naroito u novije vrijeme atomska energija. Od klasinih izvora najvie se za proizvodnju elektrine energije koriste vodena i toplotna energija. Vodena se u elektrinu energiju pretvara u hidroelektranama, a toplotna u termoelektranama. Poto generator moe pretvarati samo mehaniku u elektrinu energiju najprije se mora prirodna energija pretvoriti u mehaniku. Taj rad obavljaju pogonske maine. Toplotnu u mehaniku pretvaraju: parne maine, parne turbine, motori sa unutranjim sagorijevanjem i plinske turbine. Vodenu energiju u mehaniku pretvaraju vodene turbine. U savremene termoelektrane ubrajaju se tzv. nuklearne elektrane. Svoj naziv dobile su od latinske rijei nukleus to znai jezgro. U njima se umjesto kotlovskih loita nalaze nuklearni reaktori, a kao pogonsko gorivo koriste obini uranijum. U ovim elektranama uranijumovo nuklearno jezgro se raspada, uz oslobaanje ogromne koliine toplote. Taj proces se naziva fisija. Osloboena koliina toplotne prelazi u elektrinu paru koju slino kao I kod klasinih termoelektrana, u mehaniki rad pretvaraju parne turbine. Uranijumovo gorivo sadri veoma veliku koncentraciju potencijalne energije: 1 cm uranijuma je energetski ekvivalentan vrijednosti od oko 35 m uglja srednje kalorine vrijednosti. Lociranje klasinih termoelektrana uz nalazite goriva ili uz samo mjesto potronje zavisi od vie faktora od kojih je najbitniji udaljenost potroaa od nalazita gor iva. Ekonominije je iz klasinih termoelektrana transportovati elektrinu energiju umjesto goriva ako se prenos obavlja na udaljenosti do 400 km, dok se izuzetno u sluaju povezanosti vodenim putem ta granica sputa do 50 km. Hidroelektrane se postavljaju tamo gdje postoji realne mogunosti iskoritenja vodenog toka. Nuklearne elektrane se, po pravilu, izgrauju u relativnoj blizini potroaa radi male koliine goriva ije je transportovanje jeftino. Elektrina energija se mora prenositi od elektrana do potroaa. Za prenos i raspodjelu elektrine energije slue elektrine mree, koje se sastoje od elektrinih Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski 4

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree vodova, pravilno izolovanih i opremljeni odgovarajuim aparatima za ukljuivanje i iskljuivanje, mjerenja i zatite. U elektrine mree takoer spadaju I transformatori za poveavanje i smanjivanje napona pri prenosu elektrine energije od energetskog izvora do potroaa. Prema JUS-u elektrina mrea je skup svih meusobno spojenih postrojenja i vodova istog nazivnog napona. Elektrina energija se prenosi od elektrane do potroaa mreama visokog napona,i to od 400, 110 i 10 kV kao i niskonaponskom mreom (400 V) ,koja napaja potroae. III 1. Razvoj sistema za prenos i raspodjelu elektricne energije Razvoj elektrinih mrea kao veza izmeu elektrana i potroaa elektrine energije, usko je povezan sa razvojem elektrana. Razvoj elektrana,usmjeravan je u zavisnosti od zahtjeva elektrinih prijemnika (na primjer sijalica, motora, termikih aparata i ostalih elektrinih ureaja). Prvu sijalicu sa ugljenim vlaknom izradio je 1854. godine njemaki mehaniar Hajnrih Gebl (Heinrich Gebel). Ovu sijalicu je usavrio Edison i tako se 1879. godine pojavila prva upotrebljiva sijalica. Elektrini generator za jednosmijernu struju, koji je konstrusisao Simens (Werner von Siemens), ubrzao je razvoj sijalica. U isto vrijeme konstruisali su sijalicu sa ugljenom vlaknom Vilijam Svom u Engleskoj i Tomas Edison u Americi (1879). Iako su imale ugljeno vlakno, dobijeno suhom destilacijom bambusovih vlakana, to su bile prve sijalice, jer su imale isto podnoje i slian oblik kao sijalice koje se danas koriste. Izraivale su se za napon 100 V. Tako su se pojavile elektrine mree istovremeno kada i prve elektrane, koje su tada proizvodile samo jednosmjernu struju napona 103 V (slika 2.). domet ovakvih elektrana bio je veoma mali. Sluile su iskljucivo za osvjetljavanje velikih zgrada, iji su vlasnici bili mahom bogatai koji su sebi mogli dozvoliti takav luksuz.

Slika 1. Napajanje potroaa jednosmjernom strujom

Povienjem napona na 220 V, poveao se i domet. Grade se tzv. blok-elektrane, koje su napajale mali blok okolnih zgrada. Poto su se sijalice izraivale za najvisi napon 220 V, napon generatora se nije smio povisiti. Zatim se prelazi na sistem sa tri provodnika, ime se i domet neznatno poveava. Trovodni sistem napajanja dobio se Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski 5

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree vezivanjem generatora istih karakteristika i snaga paralelno i uzemljenjem srednjeg zajednikog provodnika. Na jedan od krajnjih provodnika i na srednji, koji poto je uzemljen predstavlja nulti provodnik, prikljuivale su se svjetiljke i ostali prijemnici malih snaga, a na oba krajnja motori.

Slika 2. Sistem triju vodia istosmjerne struje

Nazivni napon potroaa se vie nije mogao poveavati, jer bi to poveanje dovelo do neekonomine izvedbe sijalica i ostalih potoaa. Elektrini motori istosmjerne struje su zahtijevali i vee napone od 220 V. Dobijanje oba napona u elektrani (220 i 440 V) prikazan je sistem triju vodia u jednoj elektrani. Na slici 3. prikazan je sistem triju vodia istosmjerne struje. Na slici se vidi da su u elektrani dva generatora vezana redom ili serijski. Nazivni napon svakog generatora je 220 V. Izmeu krajnih vodia (plus i minus), zbog redne veze generatora napon iznosi 440 V. S druge strane, izmeu bilo kojeg krajnjeg vodia i sredinjeg vodia , koji nazivamo nul-vodi, napon je 220 V. Na napon 220 V prikljuuju se sijalice, a na napon 440 V elektrini motori. Nikola Tesla je patentirao dva epohalna pronalaska: generator za proizvodnju trofazne izmjenine struje i elektrini motor trofazne izmjenine struje (trofazni asinhroni motor). Do 1888. godine bio je i teoretski i praktino rijeen problem pretvaranja elektrine struje jednog napona u elektrinu struju drugog napona Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski 6

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree pomou transformatora. Zahvaljujui svim tim pronalascima, sagradio je DolivioDobrovolski dalekovod napona 30000 V za prenos snage 230 kW od hidroelektrane Laufen u Frankfurtu na Majni. Duina dalekovoda je bila 175 km. Naponi dalekovoda su brzo rasli, tako da su ve 1908. godine izgareni u Evropi i Americi prvi dalekovodi napona 110 kV. Godine 1913. Junokalifornisko Edisonovo drutvo izgradilo je dalekovod napona 150 kV, a ve 1923. godine ovaj napon je povean na 220 kV.

IV VRSTE ELEKTRINIH MREA Postoji vie naina na koji se mogu podijeliti elektrine mree, npr. prema: visini napona, vrsti sruje, namjeni, broju provonika, materijalu od kojih su provodnici napravljeni, nain izvoenja na terenu, sistemu raspodjele elektrine energije i sl. Pema visini napona Mree se dijele na mree visokog napona i mree niskog napona. Mree niskog napona su mree iji je nazivni linijski napon do 1000 V, a mree visokog napona iznad 1000 V. Prema vrsti struje Mree se dijele na mree jednosmjerne struje i mree izmjenine struje. Prema namjeni Mee mogu biti prenosne i distributivne. Prenosne mree slue za prijenos elektrine energije od elektrana do potroakih centara, a distributivne slue za razvod unutar potroakih centara do svakog pojedinanog potroaa Prema broju provodnika Postoje sljedee mree: Sa jednim provodnikom: U tramvajskom saobraaju, koristei ine kao povratni provodnik

Sa dva provodnika: Kod jednosmjerne struje: trojelbus Kod izmjenine struje: jednofazni prijemnici

Sa tri provodnika: Kod jednosmjerne struje: provodni sistem za napajenje sijalica i motora Kod izmjenine struje visokog napona: trofazni sistem bez nultog provodnika za prijenos elektrine energije od izvora do transformatorske stanice

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree Kod izmjenine struje niskog napona: dva fazna provodnika nultiprovodnik, koji se obino koristi za ulino osvjetljenje plus

Sa etiri provodnika: Kod izmjenine struje: trofazni sistem sa nultim provodnikom za mjeovitu potronju

Mree se dijele i prema vrsti materijala od kojih su provodnici izraeni npr: od bakra, aluminija, aluminijum-elika, aldreja, bronze...

Prema konstrukciji elektrinih vodova mree se mogu podijeliti na nadzemne i podzemne.

Prema sistemu raspodjele elektrine energije Mree se dijele na radijalne ili otvorene (mree na pajanja sa jednog izvora), zatim zatvorene (napajanje iz jednog ili vie izvora) i sloene zatvorene mree.

V KONSTRUKCIJSKI ELEMENTI ELEKTRINIH VODOVA Elektrini vodovi su djelovi elektrinih mrea kojima se prenosi i raspodjeljuje elektrina energija. Prema konstrukciji, elektrine mree su podjeljene na: NADZEMNE I PODZEMNE. S obzirom na tu podjelu potrebno je izvriti i opis pojedinih elektrinih vodova. NADZEMNI VODOVI Osnovni elementi koji sa injavaju nadzemni vod su: Provodnici i zatitna uad, Stubovi, Izolatori, nosaci izolatora, pribor za spajanje, privrivanje i vjeanje provodnika, dopunski elementi.

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

Slika br. 3. Osnovni dijelovi nadzemnih vodova

V 1. PROVODNICI I ZATITNA UAD Provodnici nadzemnih vodova slue da prenesu elektrinu snagu, a zatitna uad,koja se postavljaju iznad faznih provodnika, za zatitu od atmosferskih prenapona. I jedni i drugi izloeni su raznim atmosferskim i hemijskim uticajima. S obzirom nanjihovu namjenu, oni moraju imati veliku specificnu provodnost, moraju biti dovoljno ilavi, otporni na razna mehanika naprezanja i atmosferske uticaje a takoe i ekonomini.

Konstrukcija provodnika
Prema konstrukciji, provodnici se dijele na: provodnike punog (okruglog) presjeka uaste provodnike provodnike u snopu

Provodnici punog okruglog presjeka Provodnici u obliku ice primjenjuju se samo od bakra, bronze i elika. Prilino su kruti pa je njihova primjena dozvoljena samo na presjeke do 16 mm2 Kombinovana uad Se izrauju od dva metala, obicno od aluminijuma i elika. Takav provodnik ima jezgro ueta od pocinkovanih elinih ica i aluminijski plat oko njega. elino ue slui da primi mehanika naprezanja, a aluminijskim platom se provodi elektrina struja. Karakteristike ovog provodnika zavise od relativnog odnosa aluminijuma i elika. Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski 9

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

Slika br. 4. Na slici je prikazano aluminijum-elino ue Provodnici u snopu Snop provodnika jedne faze formira se tako to se umjesto jednog aluminijumelinog provodnika veeg presjeka primjene 2,3 ili vie provodnika manjeg presjeka.Zbir presjeka provodnika snopa nesmije da bude manji od presjeka provodnika koji se zamjenjuje snopom. Provodnici snopa postavljaju se na rastojanju 25-40cm. Dva provodnika u snopu obino su postavljena horizontalno. Tri provodnika u snopuine jednakostranini trougao, iji je vrh okrenut nadole, a etiri provodnika ine kvadrat. Poto ti provodnici ine jednu cjelinu, njihovo meusobno rastojanje odravase po cijeloj duini voda pomou specijalno elementa-RASTOJNIKA.

Slika br. 5. Na slici je prikazan snop vodova u obliku kvadrata i trokuta sa rastojnicima

Provodnici u snopu primjenjuju se za izradu VN vodova kako bi se poveao ekvivalentni prenik provodnika i smanjila mogunost nastanka korone.

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

10

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree V 2. STUBOVI Provodnici nadzemnog el voda moraju biti na odreenoj visini iznad zemlje, na odreenom meusobnom rastojanju, kao i na rastojanju od okolnih objekata. Elementi elektrinog voda koji omoguuju takvo postavljanje provodnika nazivaju se stubovi. Nadzemni elektrini vodovi prelaze preko razliitih terena pa se zbog toga upotrebljavaju razliiti stubovi. Stubovi se mogu podjeliti prema funkciji koju imaju u vodu, prema poloaju u trasi voda, kao i prema konstrukciji i materijalu od koga su izraeni.

V 2. 1. Podjela stubova prema funkciji Prema funkciji u vodu stubovi se dijele na: Nosee i zatezne.

Nosei stubovi pri normalnom pogonu, kada su svi provodnici cijeli, i zategnuti, sile usljed zatezanja provodnika, sa obje strane stuba, priblino su jednake po veliini, a suprotnog smjera, . Rezultantna sila usljed zatezanja provodnika koja se prenosi na stub, priblino je jednaka nuli. Nosei stubovi, u stvari, nose teinu provodnika i opreme. U jednom elektrinom vodu ima najvie noseih stubova, tj. 80 -90 % svih stubova. Zatezni stubovi postavljaju se na mjestima gdje trasa voda skree za neki ugao, na poetku i na kraju linije boda, kao i na odreenim mjestima u pravoj liniji voda. Na taj nain zatezni stubovi mogu biti ugaoni, krajnji i rasteretni, odnosno linijski. Njiho ve rezultante sila usljed zatezanja provodnika u veini sluajeva su razliite. Ugaoni stubovi se uglavnom postavljaju na mjestima gdje trasa voda skree za ugao vei od 5, ali se preporuuje da se obavezno postave na mjestima gdje ugao skretanja iznosi vie od 20. Krajnji stubovi se postavljaju na kraju linije voda, kao i pri prelasku sa nadzemnog na podzemni vod, jer moraju da izdre trajno optereenje sa punom silom zatezanja provodnika samo sa jedne strane. Takvi stuboi se postavljaju i na ulasku ili izlasku iz transformatorske stanice, jer na kratkom rastojanju od zgrade transformatorske stanice do prvog stuba provodnici veoma malo su nategnuti, kako konstrukcija zgrade ne bi bila ugroena. Na slici 6 prikazan je krajnji stub.

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

11

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

Slika br. 6. Na slici je prikazan krajnji stub

Rasteretni stubovi se postavljaju u pravoj liniji voda radi lakeg montiranja voda, a i radi ogranienja veliine eventualnih mehanikih oteenja, koji bi nastali bilo usljed ruenja nekog stuba, bilo usljed prekida jednog provodnika. U sluaju oteenja nekog dijela voda u pravoj liniji, ono bi se prenosilo sa jednog noseeg stuba na drugi, jer nosei stubovi se iz ekonomskih razloga ne proraunavaju na takva optereenja. Na slici 7 prikazan je rasteretni stub.

Slika br. 7. Na slici je prikazan rasteretni stub

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

12

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree Na prelazima preko saobraajnica, eljeznikih pruga, reka, PTT vodova, kao i na mjestima gdje se zahtijeva vea elektrina i mehanika sigurnost, postavljaju se esto sa obje strane prelaska takoe rasteretni stubovi. Poto se u polju ukrtava, zbog poveanja mehanike sigurnosti, smanjuje dozvoljeno naprezanje, na tim stubovima se javljaju velike razlike u silama zatezanja s obje strane stuba. Zbog toga je kod njih sila usred zatezanja znatno manja od sile usred zatezanja provodnika iznad polja prelaska. Ako su u elektrinom polju upotrebljeni visei izolatori, na rasteretnom stubu prema polju prelaska postavlja se, radi vee mehanike sigurnosti, dvostruki ili ak i trostruki lanac izolatora. Stubovi za preplitanje (transpozicioni stubovi) ine posebnu vrstu zateznih stubova na kojima se vri preplitanje faznih provodnika (transpozicija). Kapacitivnost i induktivnost svake faze elektrinog polja zavisi, izmeu ostalog, i od rasporeda porovodnika na stubu. U sluaju nesimetrinog rasporeda, pojavit e se razlika u veliini kapacitivnih provodnosti i induktivnih otpora pojedinih faza, naroito kod drugih vodova, to nije preporuivo , pogovo ako je vod dui i vieg napona. Da bi se izjednaile njihove veliine na odreenim mjestima du linije voda, vri se promjena mjesta faznih provodnika preplitanjem. Za sve zatezne stubove karakteristino je da naprezanja provodnika i zatitne uadi u susjednim rasponima ne moraju biti jednaka, a razlike meu njima mogu biti man je ili vee, to zavisi od vrste zateznog stuba. Provodnici i zatitna uad na zateznim stubovima vrsto su spojeni i na stubove se, sa obje strane, direktno prenosi sila zatezanja svakog provodnika i zatitnog ueta. Ako su provodnici elektrinog voda postavljeni na potporne izolatore, radi postizanja vrste veze na zateznim stubovima, primjenjuje se posebni vez, a eventualno se poveava i broj izolatora. Kod elektrinih vodova, gdje su upotrijebljeni visei izolatori, na svim zateznim stubovima izolatori stoje u liniji provodnika , dok kod noseih stoje priblino vertikalno. Tehniki propisi preporuuju da duina zateznog voda (tj. rastojanje izmeu dva zatezna stuba) ne bi trebalo biti vee od 5 km niti da obuhvata vie od 30 raspona. Kraa zatezna polja se ne primjeuju iz ekonomskih razloga, jer su zatezni stubovi skuplji od noseih.Izuzetno, ako je teren vrlo nepristupaan, zatim ako ima mnogo prelaza, skretanja, ili vladaju teki klimatski uslovi, treba primjenjivati kraa zatezna polja. V 2. 2. Podjela stubova prema poloaju i trasi voda Prema poloaju i trasi voda, stubovi se dijele na: linijske i ugaone. Linijski stubovi su svi stubovi, bilo nosei, bilo zatezni, koji se nalaze u pravolinijskoj trasi voda.

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

13

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree Ugaoni stubovi se nalaze na svim mjestima gdje trasa voda skree. Ako je ugao skretanja manji, na takvom mjestu postavlja se nosei stub. U sluajevima veih skretanja, postavlja se zatezni stub. V 2.3. Podjela stubova prema materijalu Za elektrine bodove upotrebljavaju se dveni, elini, aluminijumski stubovi. armirano-betonski i

Drveni stubovi se izrauju od etinara i liara. Za izradu stubova od etinara dolazi u obzir: bijeli i crni bor, smreka i jela, a od liara: pitomi kesten, bagrem i sve vrste hrasta, osim cera, jer njega insekti mnogo nagrizaju pa je nepogodan za rad i nesiguran, a i podloniji je truljenju. Drvo koje upotrebljavamo za stub treba biti pravo, zdravo, bez kvrga i raspuklina, kao i bez buotina od insekata. Na donjem kraju stubovi su ravno odrezani, a na gornjem koso, u obliku kupe ili piramide, da bi voda to manje prodirala kroz njih (slika 8)

Slika br. 8. Oblici vrhova drvenih stubova

Velika mana drvenih stubova je to su veoma podloni truljenju. Svi rezovi i rupe na stubu moraju se, u cilju zatite, premazati vruim bitumenom. Isto tako, elini dijelovi koji su u vezi sa stubom premazuju se, i to dijelovi nad zemljom pogodnim gojama, a dijelovi u zemlji vruim bitumenom. Konstrukcija drvenih stubova za nadzemne energetske vodove upotrebljavaju se sljedei stubovi: jednostruki, usidreni, stubovi sa podupiraem, dvostruki stubovi, A stubovi. elini stubovi se izrauju od profilisanog elika ili od cijevi. Pojedini elementi stuba spajaju se pomou vijaka, zakovica ili zavarivanjem. Izrauju se u fabrikama kao potpuno gotovi ili u nekoliko dijelova, pogodnih za transportovanje, pa se onda na licu mjesta spajaju. Zatita elinih stubova elini stubovi su podloni koroziji, zato se moraju pouzdano zatititi, bilo zatitnim premazom, bilo vruim pocinkovanjem. elini Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski 14

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree dijelovi koji su u zemlji se, u cilju zatite, premazuju vruim bitumenom ili nekim drugim zatitnim sredstvom, dok se dijelovi koji lee u betonu uopte ne premazuju, da se ne bi smanjila vezivna mo elika i betona. Konstrukcija elinih stubova elini stubovi se izrauju uglavnom kao reetkasti. Postoji veoma veliki broj konstruktivnih oblika. Ipak, svi oni bi se mogli svrstati u etiri osnovna tipa, i to: Stubovi sa uzanom osnovom (slika 9a), Stubovi sa irokom osnovom (slika 9b), Portalni stubovi (slika 9c), Stubovi sa zategama (slika 9d).

Slika br. 9. Na slici su prikazani tipovi elino-reetkastih stubova

Armirano betonski stubovi se razlikuju po nainu izrade i po obliku presjeka, koji moe biti: pravougaoni, prstenasti, mnogougaoni, zvjezdasti, I-presjek, idt. Ovi stubovi se izrauju centrifugovanjem ili vibriranjem betona.

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

15

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree Konstrukcijski oblik armiranobetonskih stubova centrifugalni i armiranobetonski stubovi izrauju se kao:jednostruki, dvostruki i portalni. vibrirajui

Aluminijumski stubovi primjena ovih stubova, i to samo u bodovima visokih napona, za sada je jo ubijek mala, radi relativno visoke cijene aluminijuma. U odnosu na eline, aluminijumski stubovi su laki. Otporni su na koroziju, lake se izrauju, montiraju i transportuju. Radi radi prednosti koju imaju nad elinim stubovima, oni e se vjerovatno uskoro sve vise primjenjivati.

V 3. IZOLATORI Provodnici za nadzemne vodove privruju se na stubove preko izolatora. Izolatori se izrauju od tvrdog porculana,oplemenjenog stakla, prirodnih i vjetakih smola, polimera (silikonske gume). U izuzetnim sluajevima,kada se zahtijeva vrlo velika mehanika vrstoa, upotrebljavaju se steatitni izolatori.Tijelo porculanskog izolatora izrauje se od smjese kaolina (oko 50%), kvarca (oko2 5 % ) i gline (25%). Masa dobijena od tih sirovina, primjenom vie operacija, s e oblikuje, sui i glazira. Tijelo staklenog izolatora dobija se presovanjem istopljenehomogene mase, a zatim se oplemljenjuje. Da bi izolatori odgovarali svojoj namjeni od njih se zahtijevaju sljedea svojstva: -Da imaju visoku izolacionu mo, to se postie na taj nain da se onemogui apsorpcija vode. -Da imaju veliku mehaniku vrstou, jer su optereeni silama energetskihvodova. To se postie pravilnim izborom strukture materijala od kojeg se izrauju. -Da su otporni na sve hemijske uticaje. U tu svrhu se povrina izolatora prevaiglazurom, tako da vlaga, so i hemijski gasovi ne prijanjaju lahko za njih.Glazura treba da je glatka, bez pukotina i otporna na hemijske uticaje. Spojglazure sa porculanskim tijelom izolatora mora biti homogen. -Da su neosjetljivi na iznenadne promjene temperature okoline kojima suenergetski vodovi izloeni.

V 3.1. IZOLATORI ZA NISKI NAPON Ovi izolatori se dijele na potporne i zatezne. Potporni izolatori su zvonastog oblika. Prema JUS-u postoje dva tipa, i to: N 80 i N 95. N 80 tip slui za noenje provodnika presjeka do 25 mm, a N95 tip za noenje Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski 16

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree provodnika 35 - 150 mm2.

Slika br. 10. Na slici prikazani su oblik i osnovne dimenzije ovog izolatora. Zatezni izolatori su valjkastog oblika. Primjenjuju se uglavnom izolatori sa oznakom Z80, a upotrebljavaju se na onim mjestima u niskonaponskim vodovima gdje dolazi do vecih mehanikih naprezanja (na primjer na zateznim stubovima).

Slika br. 11. Na slici su prikazane oblik i dimenzije valjkastog zateznog izolatora. Oznaka Z80

V 4. NOSAI IZOLATORA Za privrivanje potpornih izolatora na stub, zid ili konzolu, upotrebljavaju se elini nosai izolatora. Oni moraju biti pouzdano zatieni od korozije. Obino su pocinkani. Nosai izolatora se dijele na izolatore za niski napon i izolatore za visoki napon.

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

17

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree Za privrivanje niskonaponskih potpornih izolatora na stub ili zid koriste se tri tipa zateznih nosaa izolatora sa oznakom NSN, i to: Nosai tipa E za uvrtanje u drveni stub, Nosai tipa F za pritezanje navrtkom na betonskom stubu, Nosai tipa G za uvrivanje za zid

Tip E

Tip G

Tip F

Slika br. 12. Na slici prikazana su sva tri tipa savijenih nosaa izolatora.

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

18

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree Za privrivanje niskonaponskih potpornih izolatora na konzole primjenjuju se pravi nosai izolatora sa oznakom NPN, kojih ima dva tipa, i to: Nosai tipa A, sa valjkaskim tijelom, koji se postavljaju na konzole noseih stubova, Nosai tipa B, sa konusnim telom, koji se postavljaju na konzole zateznih stubova Tip A Tip B

Slika br. 13. Na slici su prikazana oba tipa(A i B) pravih nosaa izolatora. Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

19

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

Za postavljanje zateznih izolatora tipa Z upotrebljavaju se stremeni. Izrauju se dva tipa stremena, i to: - pravi stremen sa oznakom SP i - kosi stremen sa oznakom SK.

Slika br. 14.

Tip SP

Tip SK

Umjesto preko stremena, izolatori tipa Z mogu da se privrste i preko anker-vijka na specijalno konstruisanu konzolu.

Slika br. 15. Izolatori tipa Z privreni preko anker-vijka

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

20

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

V 5. PRIBOR ZA SPAJANJE, PRIVRIVANJE I VEANJE PROVODNIKA Spojnice Spojnice slue za nastavljanje provodnika i zatitne uadi. One moraju da obezbjede i u elektrinom, i u mehanikom pogledu dobar i pouzdan spoj provodnika ili zatitne uadi koji se eono dodiruju ili preklapaju. Veoma je vano da spojnice budu od istog materijala kao i provodnici, odnosno zatitna uad, kako bi se sprijeilo tetno elektrolitsko dijelovanje i razaranje spoja. Teina spojnica takoe mora biti mala, kako se provodnik, odnosno zatitno ue, ne bi mnogo optereivao a i zbog toga da se izjegne stvaranje vora prilokom vibracija provodnika. Postoji vise tipova spojnica za nastavljanje uadi. Ranije su se dosta primjenjivale tzv. zarezne spojnice, kao i spojnice sa zakovicama ili vijcima. U poslijednje vrijeme se primjenjuju iskljuivo kompresione spojnice koje obezbjeuju najpouzdaniji spoj u elektrinom, a i u mehanikom pogledu. Za nastavljanje uadi od samo jednog metala kompresione spojnice sastoje se iz cijevi u koju se sa oba kraja uvlae krajevi ueta. Slika br. 17. Na slici je prikazana kompresiona stezaljka

Stezaljke Stezaljke su elementi elektroenergetskih vodova koji slue za: Spajanje provodnika pri izradi strujnih mostova na zateznim stubovima niskonaponskih i viskonaponskih vodova, Privrivanje provodnika na nosee i zatezne izolatorske lance, Izradu raznih vezova prilokom privrivanja provodnika na potporne izoltore, Spajanje provodnika pri prelazu podzemnog voda u nadzemni vod.

Karakteristino za sve stezaljke je to da se od njih zahtjeva pouzdan spoj u elektricnom pogledu. Meutim, na nekim mjestima u vodu koja su mehaniki optereena stezaljka mora obezbjeiti osim elektrinog i dobar mehaniki spoj.

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

21

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

Slika br. 18. Na slici su prikazane strujne i nosee stezaljke VI SVRHA ELEKTRICNOG PRORAUNA Elektrine mree moraju tako projektovane i izgraene u pogonu zadovoljavajusljede e zahtjeve: - tehniku ispravnost, - bezopasnost za okolinu i - ekonominost. Da bi se ostvarili ovi zahtjevi, moraju se kod projektovanja elektrinih mrea napravitisljedei proraun: toplotni, elektrini, ekonomski, mehaniki i razni dopunski prorauni.

Svrha elektrinog prorauna je odreivanje padova napona pri poznatim presjecimavodia, odnosno odreivanje presjeka pri poznatim padovima napona. Elektrinim proraunom odabiraju se takvi presjeci koji e omoguiti da potroai dobiju nazivni napon. Jednostrano napajan vod optereen na kraju. VI 1. Jednostrano napajani vod optereen na svom kraju Na slici (19.a.) ematski je prikazano kolo istosmjerne struje u kome generator napaja jednog potroaa. Snaga potroaa je . Presjek vodia je . Potroa je sa generatorom spojen vodom, duine . Na slici () ova ematska veza je prikazana pojednostavljeno, kako se to obino ini u elektrinimproraunima vodova i mrea.

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

22

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

p
Slika br.19. Na slici je prikazano ematsko kolo istosmjerne struje

U dovodnom i odvodnom (dolaznom i odlaznom) vodiu tee struja I (A). Pad naponau oba vodia iznosi: ...(1.) gdje je: U1 (V) napon na poetku voda tj. na generatoru i U2 (V) napon na kraju voda tj. na potroau.Pad napona moemo izraunati i po Omovom zakonu: ...(2.) gdje je specifini otpor u mm2/m, a specifina vodljivost u Sm/mm2. Pad napona izraunat na ovaj nain naziva se apsolutni pad napona. U praksi se,meutim veoma rijetko rauna sa apsolutnim padovima napona. Gotovo redovno, umjesto sa apsolutnim padovima napona raunamo sa procentualnim padovima napona. Procentualni pad napona dat je izrazom: ...(3.) Ako umjesto apsolutnog pada napona dobijemo: unesemo u ovaj obrazac njegovu vriejdnost

...(4.)

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

23

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree Prema tome, ukoliko smo odabrali presjek vodia, moemo pomou predhodnog obrazca provjeriti da li e na tom vodu pad napona biti vei od dozvoljenog. U predhodni izraz se uvrsti vrijednost dozvoljenog procentualnog pada napona i izrauna se presjek pomou obrasca: ...(5.) Ukoliko je presjek vodia, dobijen po predhodnom obrascu, manji od presjeka koji smo ranije odbrali s obzirom na zagrijavanje, onda e pad napona na odabranom presjeku biti manji od dozvoljenog i obratno, ako je izraunati presjek vei ododabranog, onda e pad napona na odabranom presjeku biti vei od dozvoljenog. To se, meutim, ne smije dogoditi. U tom sluaju emo odabrati vee presjeke sve dok ne pronaemo presjek na kom e stvarni pad napona biti manji od dozvoljenog. Umjesto struje I mozemo u predhodni obrazac pisati odnos ...(6.) Gdje je snaga P u W. Ukoliko je snaga potroaa data u kW, onda predhodni obrazac prelazi u oblik: ...(7.) Iz ovog izraza slijedi da ce pri istom momentu snage PI, pri istom materijalu vodia ( ) i pri istom procentualnom padu napona izmeu presjeka s1 i s2 postoji odnos: , pa dobijemo:

Prema tome, presjeci vodia su obrnuto srazmjerni kvadratima napona. Ova injenica naroito dolazi do izraaja kod visoko naponskih vodova koji prenose velike koliine elektrine energije. Da presjeci vodia ne bi bili suvie veliki, to bi prouzrokovalo skupu gradnju vodova, poveava se napon. Meutim, i kod visokonaponskih vodova mora se voditi rauna o najmanjim dozvoljenim presjecima s obzirom na mehaniku sigurnost vodova, o emu smo ve ranije govorili. Iz ovog obrasca izraunat emo duinu l: ...(8.)

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

24

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

VI 2. Proraun jednostrano napajanog voda optereenog na vie mjesta Na slici (20) prikazan je jednostrano napajan vod istosmjerne struje optereen navie mjesta. Vod je u takama 1, 2, 3 i 4 optereen sa strujama I1, I2, I3, I4. Najnii napon na vodu bie u taki 4, jer je od izvora A do take 4 najvei pad napona. Ukupni pad napona od take 4 bie jednak zbiru padova napona u pojedinimdionicama: ...(9.)

Slika br. 20. Na slici je prikazan jednostrano napajan vod optereen na vie mjesta

Pod uslovom da je presjek vodia na itavoj duini konstantan i da je vodi izraen od istog materijala padovi napona na pojedinim dionicama iznosili bi:

....(10.) Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski 25

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree Uvrtavajui [ vrijednosti za pojedine , dobijemo: padove napona u jednainu

] ...(11.)

U openitom sluaju, za ma koliko optereenja, moemo izraz u uglastoj zagradi staviti pod znak sume pa dobijemo:

...(12.)

Rijeavanjem izraza u uglastoj zagradi i uvrtavanjem I1, I2, I3, I4 u taj izraz dobijemo: (V) ...(13.) raunamo sa procentualnim padom

Ako umjesto sa apsolutnim padom napona napona, izrazi prelaze u oblik sa s:

....(14.)

Ukoliko nam je data snaga potroaa P u W ili kW, onda emo presjek s po analogiji s izrazima (6. i 7.) izraunati pomou obrasca:

...(15.)

VI 3. Dvostrano napajan vod bez ogranaka Govorei o jednostrano napajanim vodovima istosmjerne struje, rekli smo da oni ne obezbjeuju pogonsku sigurnost. Svaki kvar u neposrednoj blizini izvora onemoguava napajanje potroaa elektrinom energijom. U tom pogledu su znatno sigurniji dvostrano napajani vodovi. Ovi zakljuci vrijede i za dvostrano napajane trofazne vodove.

Slika br. 21. Prikazan je dvostrano napajan trofazni vod sa dva optereenja na vodu.

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

26

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree Pri proraunu voda polazimo od sljedeih predpostavki: naponi u izvorima A i B nisu jednaki, impedantni otpori Z pojedinih dionica su razliiti, susretna taka se nalazi u taki 2, faktori snage cos pojedinih potroaa su razliiti.

Prema 2. Kirhofovom zakonu moemo razliku linijskih napona u takama A i B izraunati iz izraza: ...(16.) . Primjenjujui 1.

Struje teku na dionicama iji otpori iznose Kirhofov zakon na taku 2 moemo pisati: . ...(17.)

Uvrtavajui izraz 17. u izraz 16. dobijemo za struju :

Analogno bi smo mogli pisati za struju :

U optem sluaju, tj. za vie optereenja na vodu imamo:

, ...(18.) . ...(19.)

VI 4. PRORAUN ZVJEZDASTE ELEKTRINE MREE

Zvjezdasta trofazna mreza prikazana na slici veoma je rijetka. Mnogo je cesca trofazna zvjezdasta mreza kod koje se duz vodova nalaze opterecenja.

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

27

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

Slika br. 20. Na slici je prikazama zvjezdasta trofazna mreza sa opterecenjima duz voda Pri dimenzioniranju ove mree polazimo od istih uslova od kojih smo polazili pri dimenzioniranju mree prikazane na slici . Tome emo dodati jo uslov da su faktori snage svih optereenja u voritu i du vodova jednaki. Najprije emo optereenja na vodovima AK, BK i CK prebaciti u vor K. Tako dobijena optereenja su reducirana optereenja.Pri tome se elektrine prilike na vodovima ne smiju mijenjati, a to znai da momenti struja (odnosno momenti snaga) u odnosu na napojne take A, B i C ostaju ne promijenjeni, odnosno isti. Optereenje u voritu K napaja se strujama iz sva tri izvora: A, B i C. Koliko je strujno optereenje pojedinih izvora? Da bismo dobili odgovor na ovo pitanje, poi emo od sljedeih pretpostavki: -presjek vodia svih vodova je isti -materijal vodia svih vodova je isti -naponi u napojnim takama A, B i C su jednaki. koristei se ovim pretpostavkama i polazei od injenice da padovi napona na pojedinim vodovima moraju biti isti (ovo je ustvari neposredna posljedica pretpostavke da su naponi u napojnim takama jednaki), moemo napisati sljedee jednaine:

Izjednacavanjem dobijemo: ...(20.)

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

28

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

Dobijemo:

Za voriste vrijedi I Kirhofov zakon:

) [ ] [ ]

[ ] ...(21.)

Onda rastavljamo mrezu:

Pri dimenzionisanju ove mree polazimo od istih uslova od kojih smo polazili pri dimenzionisanju mree prikazane na slici . Tome emo dodati jo uslov da su faktori snage svih optereenja u voritu i du vodova jednaki. Najprije emo optereenja na vodovima AK, BK i CK prebaciti u vorite K. Tako dobijena optereenja su reducirana optereenja. Pri tome se elektrine prilike na vodovima ne smiju mijenjati, a to znai da

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

29

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

momenti struja (odnosno momenti snaga) u odnosu na napojne take A, B i C ostaju ne promijenjeni, odnosno isti:

Odakle slijedi: , , . ...(22.) Zbir reduciranih struja u voru K i optereenja IK, koje u voru ve postoji, daje ukupno optereenje Iu: ...(23.) Zatim traimo strujna (fiktivna) optereenja pojedinih izvora:

Stvarna optereenja izvora A, B i C dobijamo ako od fiktivnih optereenja IfA, IfB i IfC oduzmemo reducirana optereenja I1r, I2r i I3r:
, , . Ukoliko su optereenja IAK, IBK i ICK pozitivna, onda znai da te struje teku prema voru, a ako su negativna, onda struje teku prema izvorima. Zahvaljujui raspodjeli optereenja, pronalazimo na mrei susretnu taku i na taj nain zvjezdastu trofaznu mreu rastavljamo na tri jednostrano napajana voda. Umjesto sa strujama moemo u ovim izrazima raunati sa snagama.

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

30

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

VII IZRADA ZADATKA

Zadatak 6. Dimenzionisati trofaznu zvjezdastu mreu s obzirom na trajne struje i na dozvoljeni pad napona, koja je izvedena sa Al e uetom, ako su naponi izvora jednaki po intenzitetu i fazi ( U A U B U C = U D ). Nazivni napon mree je U = 3x380/220 V. Prosjean faktor snage troila cos=0,95; a dozvoljeni pad napona u mrei u 5%.

a) Glavni vodovi I) Ogranak zamjenimo njegovim ekvivalentnim optereenje

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

31

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree II) Redukujemo svo optereenje u vornu taku K.

VOD A K:

VOD B K:

VOD C K:

VOD D K:

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

32

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

III) Odredimo ukupno redukovano optereenje u taki K PROVJERA:

IV) Odredimo fiktivna optereenja izvora

1) IZVOR A:

2) IZVOR B:

3) IZVOR C:

4) IZVOR D:

KONTROLA:

V) Odredimo stvarna optereenja izvora

1. IZVOR A: 2. IZVOR B: 3. IZVOR C:

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

33

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

4. IZVOR C: KONTROLA:

VI) Nacrtajmo ponovo mreu sa raspodjelom optereenja i odredimo susretne take:

VII) Rastavimo mreu u susretnim takama (3 i 9) na 6 jednostrano napajanih vodova, odredimo maksimalnu struju i izvrimo izbor presjeka provodnika :

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

34

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

1) Maximalna struja iznosi 197,92 A, tj. Struja izvora B 2) Izvrimo izbor presjeka provodnika prema maximalnoj dozvoljenoj struji

VIII) Provjerimo presjek provodnika prema dozvoljenom padu napona:

Usvajamo:

IX) Odredimo stvarni pad napona:

b) OGRANAK (predstavlja jednostrano napajani vod iz jedne take)

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

35

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

I) II) III)

Odredimo ukupnu struju ogranka: Napravimo raspodjelu optereenja Na osnovu maksimalne struje izvrimo izbor presjeka provodnika iz uslova:

IV)

Odredimo pad napona u mrei gdje se odvaja ogranak:

V)

Raunamo dozvoljeni pad napona:

VI)

Provjerimo presjek provodnika:

VII)

Konano usvajamo presjek za glavni vod: a za ogranak:

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

36

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree

VIII ZAKLJUAK

U ovom radu sam pisao o nastanku elektrine energije, o nastanku sistema za prenos ove energije. Zatim sam razvrstao elektrine mree, rekao nesto o konstrukcijskim elementia (provodnicima, stubovima, izolatorima, nosaima izolatora i priboru za spajanje). Napokon smo dosli i do svrhe elektrinog prorauna, gdje sam rekao ponesto o svakom proraunu koji mi je potreban za proracu n zvijezdaste mree. Dosao sam do zadatka u kojem imam zadanu mreu napajanu iz etiri izvora (A, B, C i D) uz jedan ogranak. Prvo sam ogranak zamijenio ekvivalentnim optereenjem, a zatim sam to optereenje redukovao u vornu taku (K), odredio ukupno redukovano optereenje, zatim fiktivna optereenja, pa stvarna optereenja i napokon dosao do crtanja eme, ali ovog puta sa raspodjelom optereenja. Kada sam to uradio uvidio sam susretne take (3, 9). Zatim sam imao jo posla sa crtanjem i rastavio mreu na 6 jednostrano napajanih vodova, odredio maksimalnu struju i izbor presjeka. Kada sam izraunao (u naem sluaju provjerio) presjek glavnog voda uvidio sam da ga nisam dobro izabrao, pa sam odabrao, po tabeli, vei presjek ( ) koji je, sada, bio odgovarajui. Sada je uslijedio proraun ogranka, to je bio dosta laki dio ovog prorauna. Naime, odredio sam ukupnu struju, zatim napravio raspodjelu optereenja i izabrao presjek provodnika ( ). Kada sam odredio pad napona u mrei gdje se odvaja ogranak i izraunao dozvoljeni pad napona, uslijedila je provjera presjeka provodnika. Presjek je bio dobar i mogli smo usvojiti presjeke glavnog voda i ogranka to bi bila zavrnica ovog mog zadatka.

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

37

Maturski rad- Elektrini proraun trofazne zvjezdaste NN mree IX Literatura:

1) 2) 3) 4) Elektrine mree i dalekovodi za IV razred - Senka Brankovi, Elektrine mree i dalekovodi za III razred Senka Brankovi, Elektrine mree - Rajko Misita,

http://www.scribd.com/

Predmet: Elektroenergetske mree | Kandidat: Fikret Huski

38