Predavanja Zastita PDF

5.
tjedan predavanja
Zaštita i automatika
električnih postrojenja
Predavanja:
Doc.dr.sc. Srđan Skok
Auditorne: Laboratorijske vježbe:

Mr.sc. Marijana Živić Đurović Zoran Zbunjak, dipl.ing.
1
© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja
Naponska zaštita (1)
Naponske funkcije mjere napon i daju releju nalog za djelovanje kada

napon pređe određenu, unaprijed zadanu vrijednost ili kada padne ispod
neke zadane vrijednost.
Napon koji mjere određuje se priključkom samih naponskih mjernih
transformatora. Naponske veličine za podešenje releja treba preračunati
na sekundarnu stranu mjernih naponskih transformatora.
Podnaponska zaštita - Naponska zaštita koja djeluje kada napon, na
mjestu ugradnje releja, padne ispod određene podešene vrijednosti.
Nadnaponska zaštita - Naponska zaštita koja djeluje kada napon, na
mjestu ugradnje releja, dosegne određenu podešenu vrijednost.
© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 2

Naponska zaštita (2)
Štićeni objekti:
Podnaponska zaštita U<:
Generator,
Transformator,
Mreža
Podnaponska zaštita na nulti napon U0<:
Mreža,
Transformator
Nadnaponska zaštita U>:
Transformator,
Sabirnice,
Generator
Nadnaponska zaštita na nulti napon U0>:
Mreža,
Transformator,
Generator
Zaštita od nesimetričnog opterećenja – inverzni napon U2>:
Generator,

Naponska zaštita - nadnaponska U>
Princip djelovanja nadnaponske zaštite – blok shema

Naponska zaštita - podnaponska U<
Princip djelovanja podnaponske zaštite – blok shema

Naponska zaštita - nadnaponska U>
Elektromehanička izvedba

Naponska zaštita - nadnaponska U0< (1)
Naponski releji nulte komponente napona koriste se za signalizaciju

pojave zemljospoja u izoliranim ili kompenziranim srednjonaponskim
mrežama.
Nulta komponenta napona postiže se jednostavno na otvorenom trokutu

naponskih mjernih transformatora pomoću namotaja na krajnjim
stubovima peterostupnih naponskih transformatora (b). pomoću
naponskog transformatora spojenog između zvjezdišta generatora ili
transformatora i zemlje (c) ili između umjetnog zvjezdišta i zemlje (d).
Sekundarni nominalni napon odabire se obično tako da kod punog

iznosa nulte komponente bude 100 V tako da se mogu koristiti releji
standardne izvedbe.


Princip djelovanja nadnaponske zaštite na nulti napon– blok

shema

Naponsko – vremenska karakteristika

Nadnaponska zaštita na inverznu
komponentu napona U2> (1)
Koriste se kao zaštita generatora od nesimetričnog

opterećenja.
Arhitektura je jednaka arhitekturi naponskih releja simetrične
komponente struje, samo što se priključuju na kapacitivno –
otporne filtre.

Vektorski dijagram napona

Blok shema

Distantna (podimpedantna) zaštita Z< (1)
Distantna zaštita radi na principu mjerenja impedancije od mjesta

ugradnje releja do mjesta kvara. Poznato je, da je impedancija voda
dana izrazom:
Z V = Z1 ⋅ l
pa se iz toga vidi, da distantni releji zapravo mjere udaljenost od mjesta

ugradnje releja do mjesta kvara
Što je struja veća i napon niži, to relej treba djelovati brže. Vrijeme
djelovanja se u tom slučaju može izraziti kao:
U
td = k ⋅
I
Odnos U/I predstavlja impedanciju, prema tome distantni releji se
nazivaju još i impedantni releji.


Napon na mjestu ugradnje releja, kod tropolnog kratkog spoja, jednak je

padu napona na impedanciji voda:
U = I ⋅ Z1 ⋅ l k
odnosno
t d = K ⋅ lk
gdje je lk udaljenost od mjesta ugradnje releja do mjesta kvara
Prema tome, vrijeme djelovanja zaštite proporcionalno je udaljenosti od

mjesta kvara, zbog čega se ovi releji nazivaju distantni releji.

Vremensko zatezanje se u praksi ne postavlja linearno nego stepenasto,

kao što je prikazano na vremenskoj karakteristici radi bržeg djelovanja
zaštite.
t d = K ⋅ lk
Razna vremena djelovanja se nazivaju zone djelovanja zaštite.

Prva zona djeluje najbrže dok su sve ostale sporije ovisno o
vremenskom zatezanju pojedinih zona.

Blok - shema
Poticajni Upravljačka
I član logika
X
Preklopni Vremenski
0.2 In
član član
X Ikv
Ukv isključenje + dojava
Autotrans-
Mjerni član
formator
Uref=U1
Poticajni Uref=Ukv
Uref>0.1V
član
U
Preklopni
član

Poticajni član dobiva struju i napon kvara na osnovu kojih otkriva kvar,
određuje faze u kojima je kvar nastao, aktivira vremenski i preklopni član.
Zadatak preklopnog člana je da mjernom članu daje napon i struju
zavisno o vrsti kvara, pa zbog toga mora, kao i poticajni član, dobiti sve
struje i sve napone.
Preklopni član dobiva informaciju o linijskim naponima i linijskim
strujama te iz tih podataka računa impedanciju do mjesta kvara.
Mjerni član mjeri udaljenost na osnovu struje kvara, napona kojeg
dobiva preko autotransformatora i referentnog napona.
Autotransformator služi za oblikovanje stupnjevite karakteristike
distantnog releja.
Kao referentni napon mjerni član može dobivati napon kvara ili jedan
linijski napon.

Poticajni član također djeluje na vremenski član preko upravljačke logike,

a vremenski član djeluje na preklapanje odcjepa autotransformatora,
preko kojeg mjerni član dobiva napone kvara.
Do isključenja prekidača može doći samo ako su ispunjena i ostala tri
uvjeta. Prvi uvjet je da je nalog za isključenje dala i upravljačka logika, tj.
da je proradio poticajni član u bilo kojoj fazi. Drugi uvjet je da je struja
kvara veća od 0,2In, a treći uvjet je Uref>0,1 V. (Ova posljednja dva
uvjeta su postavljena zato da se spriječi neželjeno djelovanje pri kvaru u
samom releju.)
Vremenski član osigurava vremensko stupnjevanje djelovanja zaštite u
ovisnosti o udaljenosti kvara.

P
Digitalni distantni releji – blok shema: f(t)

Galvansko odvajanje
ulaznih veličina
i(t)
u(t)
}
L1, L2, L3, N t
u(t)
Pretvorba strujnih
veličina u naponske
t
Η(ω)
Analogni filteri
Prikupljanje i Isključenje + dojava

formiranje ulaznih Mikroračunalo Pojačalo Izlazni relej ω
signala u(t)
Filtrirane ulazne
veličine
Analogne t
ulazne
veličine
Uzimanje uzoraka i δ(n)
privremeno
pohranjivanje
n
f(n)
Ulazni birač
Pomoćni napon (multiplekser)
Stabilizacija Jedinica za n
pomoćnog napona napajanje
A / D pretvorba 011110011101
Η(ω)
Digitalni filteri
ω
Algoritam zaštite X, R = Fx u(n), i(n) z
X
Logika djelovanja
R
Djelovanje zaštite s(t)
na prekidač,
signalizacija djelovanja
t

Digitalni distantni releji – algoritam zaštite:

U I

Prijenos stanja Analogni Digitalni
signala podaci podaci
Prikupljanje i
Vremenska Alarm
memoriranje
jedinica
podataka
Nadstrujna
Okidanje
kontrola
Detekcija Nestanak
kvara kvara
ne Povratak u
Da li je Vrsta kvara program za
kvar ispitivanje
isključen rada releja
da
Određivanje
Povratak u Zk ϕk
program za
ispitivanje
rada releja
Da li je jedna ili više

Zk
unutar radne
karakteristike
Određivanje
faza u kvaru
Određivanje
Okidanje
područja
releja
djelovanja

Karakteristike distantnih releja najpreglednije se prikazuju u

kompleksnoj ravnini impedancije R - jX.
jX
B B'
Zk
ϕ
k
ϕv
ϕ
Z'pog
A A' R
Idealna karakteristika distantnog releja

Stvarne karakteristike distantnih releja razlikuju se više ili manje od

idealne. Zbog mogućnosti postojanja različitog faznog položaja između
struje i napona postoje i različite mogućnosti mjerenja otpora.
Prema vrsti mjerenog otpora distantni releji i nose svoje nazive:
a) impedantni,
b) rezistantni,
c) reaktantni,
d) admitantni,
e) konduktantni,
f) susceptantni.




U nastojanju da se postigne što bolja karakteristika razvijeni su distantni

releji s poligonalnom (kvadrilateralnom) karakteristikom prikazanom na
slici. Takvi releji se dosta dobro mogu prilagoditi uvjetima štićenja.
jX Zv
Zpr
ϕ
k

Osnovna karakteristika distantnog releja sastoji se od samo

jedne kružnice ili poligona.
Proširenjem je moguće doći do vremenski stupnjevane
distantne zaštite. To se postiže na način da se zada više
kružnica ili poligona svaki sa svojim parametrima od kojih
svaki slijedeći ima veći radijus od prethodnog. Tada se mjeri
impedancija i računa se u koju kružnicu ili pologon je upala
radna točka.
Svaka kružnica ili poligon ima svoje vrijeme zatezanja i
upravo prema tom vremenu djeluje petlja u kojoj se nalazi
brojač.

X
Zv
Zp
4. stupanj
3. stupanj
2. stupanj
1. stupanj Zps
R1 RLim
-RLim
R
5. stupanj

Zbog otpora električnog luka na mjestu kvara, zbog

preopterecenja sustava i zbog njihanja sustava može doći
do nepoželjne prorade releja jer vektor impedancije može
ući u područje prorade kada nema kvara ili izaći iz njega
kada je nastao kvar.
Nepovoljni utjecaji na rad distantne zaštite:
Utjecaj otpora na mjestu kvara
Utjecaj preopterećenja
Utjecaj njihanja sustava

Utjecaj otpora na mjestu kvara

Pri kratkim spojevima na dalekovodu, pogotovo jednopolnim, dolazi
do izražaja otpor elektricnog luka koji ovisno o otporu uzemljenja,
stupova i vrsti terena može biti izmedu 50 Ω do 100 Ω. Otpor luka i
prelazni otpor su omskog karaktera pa se stoga pojavljuju kao
dodatni omski otpor koji se zbraja na vec postojeći omski otpor
izračunate impedancije kvara.
Najosjetljivije je ako se kvar nalazi blizu kraja štićenog područja

Utjecaj preopterećenja
Impedantne funkcije pri povecanju radnog opterećenja mjere
smanjenje radnog otpora R, a pri povećanju jalovog opterećenja
mjere smanjenje reaktancije X. To se može izraziti formulom:
Zbog toga se pri velikom opterećenju sustava može desiti da vektor

impedancije uđe u područje prorade iako nema kvara.
U takvim slučajevima je potrebno odabrati proradnu karakteristiku
koja ima što manji proradni radni otpor jer se time postiže da vektor
impedancije ne ulazi u štićeno područje pri velikim radnim
opterećenjima.

Utjecaj njihanja sustava

Ako se pretpostavi da su dva sustava, A i B, povezana
impedancijom Z na kojoj je ugrađena distantna zaštita na mjestu L i
neka je kut izmedu dva sustava napona jednak δ tada teče struja
između dva sustava i vrijedi jednakost:
Kut δ se u slučaju njihanja kreće od 0 stupnjeva do približno 120

stupnjeva (stabilna njihanja), a kod gubitka sinkronizma kut δ se
kreće u granicama od 0 do 360 stupnjeva.

Podešenje distantnih releja

Podešenje distantnih releja

Automatski ponovni uklop – APU (1)
Uspješan APU

Automatski ponovni uklop – APU (2)
Neuspješan APU

Podfrekventna zaštita f< (1)
Sistemska zaštita
Podfrekvencijska zaštita izvodi se korištenjem releja koji djeluju na
apsolutnu promjenu frekvencije (∆f releji), te korištenjem releja koji
djeluju na brzinu promjene frekvencije (df/dt releji) bez vremenskog
zatezanja.
Kao dodatna zaštita df/dt relejima mogu se ugraditi i nadstrujni releji

koji će djelovati samo ako df/dt releji ostanu bez napajanja pa na taj
način njihovo djelovanje bude blokirano.
Štićeni objekti:
EES
Transformator

Granična frekvencija za svaki stupanj rasterećenja ovisna je o broju

upotrijebljenih stupnjeva. Stupnjevi trebaju biti razdvojeni na približno
iste frekvencijske razmake, pod pretpostavkom konstantnog opadanja
frekvencije.
Najniža granična frekvencija mora biti veća od kritične frekvencije za
dozvoljeni rad agregata u elektranama. To je obično oko 94% nazivne
frekvencije i daje granicu ispod koje de se oštetiti parne turbine nakon
rada dužeg od 60 sekundi.
U mreži s nazivnom frekvencijom 50 Hz najniži se stupanj postavlja na
oko 47 Hz ili nešto više. Iz najniže frekvencije na kojoj agregat može
duže raditi proizlazi gornja granica gdje se počinje s rasterećenjem.
Za termoelektrane ta frekvencija iznosi oko 48.5 Hz

Primjer podfrekvencijske zaštite turbine:

6. tjedan predavanja
Predavanja:

1
Zaštita sinkronog generatora
Sinkroni generator je nedvojbeno najvažniji element u elektrani, što ga

čini jednim od najvažnijih elemenata u elektroenergetskom sustavu
(EES).
Kvarovi mogu rezultirati velikom štetom i velikim potrebnim vremenom
za popravke.
Zbog tih navedenih razloga, izvanredni uvjeti pogona moraju se odmah i
brzo prepoznati i izolirati u svrhu izbjegavanja većih šteta.
Sinkroni generator može raditi samostalno, u tzv. otočnom pogonu, na
vlastitu mrežu ili paralelno s drugim generatorima u okviru EES-a.
U otočnom pogonu sinkroni generator određuje frekvenciju i napon
vlastite mreže, dok u paralelnom pogonu napon i frekvenciju uglavnom
određuje EES i obrnuto poremećaji u radu EES-a mogu utjecati na
pogon generatora.

Kvarovi i smetnje u pogonu sinkronog
generatora (1)
Elementi koji utječu na opseg relejne zaštite sljedeći :
očekivani kvarovi i smetnje,
način uzemljenja zvjezdišta,
oblik mreže,
priključak štićenog objekta na elektroenergetski sustav,
snaga štićenog objekta,
duljina visokonaponskoga voda,
položaj i uloga štićenog objekta u elektroenergetskom sustavu,
prilike pri kvarovima i smetnjama u mreži.

generatora (2)
Kvar je poremećaj u radu sinkronoga generatora pri kojem su značajna
odstupanja od normalnih električnih prilika uzrokovana probojem ili
preskokom izolacije.
Prema Europskoj praksi zvjezdište generatora u većini slučajeva
izolirano ili uzemljeno preko velikog otpora. Iz toga slijedi da jednopolni
kvar prema zemlji najčešće ima karakter zemljospoja, dakle, pojavljuju
se samo naponska naprezanja.
Uzimajući u obzir način uzemljenja zvjezdišta za očekivati je da su
kvarovi u sinkronome generatoru sljedeći.
kratki spoj između faza statorskog namota,
spojevi među zavojima iste faze statorskog namota,
zemljospoj statorskog namota
zemljospojevi uzbudnoga namota,
spojevi među zavojima namota uzbude.

generatora (3)
Nedozvoljena odstupanja od normalnih električnih prilika u
pogonu koja nisu uzrokovana probojem ili preskokom
izolacije. Uzroci smetnji su:
prilike u elektroenergetskom sustavu (npr. nesimetrično
opterećenje),
prilike u samom generatoru (npr. prekid uzbude),
prilike u pogonskome stroju (npr. prekid dovoda pare u turbinu).

generatora (4)
Izvanredna pogonska stanja opasna za rad generatora su:
preveliko strujno opterećenje generatora,
prevelika struja pri kratkim spojevima u mreži koju napaja
generator,
previsok napon generatora,
nesimetrično opterećenje,
rad generatora u motornom području,
asinkroni rad generatora,
sniženje frekvencije u elektroenergetskom sustavu,
prevelika brzina vrtnje (pobjeg pogonskog stroja),
nedozvoljeno zagrijavanje .

generatora (5)
Razlika postoji između generatora kako po snazi tako i po
shemi priključka na elektroenergetski sustav. Prema tome,
podjela sinkronih generatora na "velike" i "male" ima
smisla.
Zaštita sinknonih generatora, osim podjele prema snazi,
razlikuje se i prema načinu pogona generatora. Znatna
razlika zaštite generatora proizlazi prije svega iz samog
načina spoja sinkronog generatora na mrežu. Kao što je
poznato, generator može raditi u:
blok spoju s transformatorom,
blok spoju s transformatorom i otcjepom na vlastitu potrošnju,
neposrednom spoju na sabirnice,
paralelnom radu više generatora na iste sabirnice.

generatora (6)
U slučaju generatora postoje dvije osnovne podjele relejne
zaštite:
zaštita od unutarnjih kvarova i
rezervna zaštita od vanjskih kvarova.
Zaštite velikih generatora od unutarnjih kvarova su

sljedeće:
Diferencijalne zaštite generatora i bloka generator-transformator.
Statorska zaštita koja obuhvaća 100% namota.
Zaštita od spoja između namota iste faze, ako se radi o generatoru
koji ima više paralelnih štapova po utoru.
Podimedantna zaštita kod jedinica većih od 250 MVA.
Signalizacija zemnoga spoja u rotorskom namotu. U slučaju velikih
jedinica (iznad 300 MVA) rotorska zaštita pri nastanku drugoga
zemnog spoja mora djelovati na isključenje.

generatora (7)
U rezervne zaštite koje štite velike generatore od vanjskih
kvarova spadaju:
Nadstrujna zaštita priključena u zvjezdištu generatora u sve tri faze
za zaštitu generatora i blok transformatora.
Zaštita od nesimetričnog opterećenja s dva člana, od kojih prvi
djeluje na signalizaciju, a drugi isključuje generator iz pogona.
Nadnaponska zaštita izvedena i sa članom za trenutno isklapanje.
Zaštita od motorskoga rada samo za turbogeneratore. Za
hidrogeneratore preporučuje se upotreba samo u posebnim
slučajevima (npr. u postrojenjima s dugačkim cjevovodima).
Protupožarna zaštita (CO2) uključuje se putem uređaja za javljanje
požara, ručno ili detektorom.

generatora (8)
Zaštite malih generatora od unutarnjih kvarova su:
Diferencijalna zaštita za blok (generator blok transformator),
Statorska zaštita,
Signalizacija zemnoga spoja u rotoru,
dok su rezervne zaštite:
Tropolna nadstrujna zaštita
Nadnaponska zaštita s dva stupnja i vremenskim usporenjem.
Ako promatramo blok generator - transformator, njegovu relejnu zaštitu možemo

podijeliti na:
Zaštitu od unutarnjih kvarova,
Zaštitu od vanjskih kvarova,
Zaštitu koja upozorava na opasna stanja, koja mogu duljim trajanjem dovesti do kvara na bloku.
Zadatak zaštite od unutarnjih kvarova je selektivno i brzo isključenje kvarova na

generatoru i blok transformatoru. To su sljedeće zaštite.
Diferencijalna zaštita generatora,
Diferencijalna zaštita bloka generator-transformator,
Zaštita od zemljospoja statorskog namota generatora,
Zaštita od zemljospoja rotorskog namota generatora (rotorska zaštita),
Zaštita pri spoju medu zavojima namota.

generatora (9)
Zaštite malih generatora od unutarnjih kvarova su:
Diferencijalna zaštita za blok (generator blok transformator),
Statorska zaštita,
Signalizacija zemnoga spoja u rotoru,
dok su rezervne zaštite:
Tropolna nadstrujna zaštita
Nadnaponska zaštita s dva stupnja i vremenskim usporenjem.
Ako promatramo blok generator - transformator, njegovu

relejnu zaštitu možemo podijeliti na:
Zaštitu od unutarnjih kvarova,
Zaštitu od vanjskih kvarova,
Zaštitu koja upozorava na opasna stanja, koja mogu duljim
trajanjem dovesti do kvara na bloku.

generatora (10)
Zadatak zaštite od unutarnjih kvarova je selektivno i brzo
isključenje kvarova na generatoru i blok transformatoru. To
su sljedeće zaštite.
Diferencijalna zaštita generatora,
Diferencijalna zaštita bloka generator-transformator,
Zaštita od zemljospoja statorskog namota generatora,
Zaštita od zemljospoja rotorskog namota generatora (rotorska
zaštita),
Zaštita pri spoju medu zavojima namota.

Zaštita generatora

Diferencijalna zaštita (1)
Diferencijalna zaštita generatora u pravilu uvijek obuhvaća zaštitu

bloka generator-transformator i pripadajuće im elemente.
a) prikazan je priključak diferencijalne zaštite za manje generatore (do snaga od 4
MVA),
b) veći generator, gdje je zaštitom zasebno štićen generator i zasebno
transformator. Ovom zaštitom štiti se cijeli blok, ali se u praksi rijetko koristi, jer
generator nema rezervnu zaštitu koja je potrebna kod većih generatora
c) gdje jedna zaštita štiti samo generator, dok druga zaštita štiti istovremeno cijeli
blok.

Diferencijalna zaštita s otcjepom između transformatora i

generatora:

Podešenje diferencijalnog releja izvodi se tako da

diferencijalni relej koji štiti generator treba biti osjetljiviji od
diferencijalnog releja koji štiti blok, jer mu je on rezerva i
podešava se temeljnim podešenjem:
g = (5 - 20)% · In (nema vremenskog zatezanja isklopa).
Diferencijalna zaštita transformatora podešava se na
vrijednost:
g = (20 - 30)% · In (nema vremenskog zatezanja isklopa).

Zaštita od spoja statora sa zemljom (1)
Zaštita od spoja statora sa zemljom je jedan od najčešćih unutrašnjih

kvarova generatora koje je uzrokovan fizičkom štetom namota statora
ili starenjem njegove izolacije.
Budući da zvjezdište generatora nije u principu direktno uzemljeno,
struje koje se javljaju kod spoja statora sa zemljom su malene,
pogotovo u slučaju kada je generator u bloku s transformatorom.
No i te malene struje koje se javljaju mogu proizvesti popriličnu štetu
željezne jezgre ili izazvati spoj među zavojima.
Zato se spoj statora sa zemljom mora na vrijeme otkriti i zaustaviti rad
generatora što je prije moguće.
Metoda koje se koristi za otkrivanje spoja statora sa zemljom
uglavnom ovisi o načinu spoja generatora na sustav.
Osnovne razlike nastaju između generatora spojenog direktno na
sabirnice i generatora spojenog preko blok transformatora.

Generatori koji su spojeni

direktno na sabirnice u
pravilu su male snage i
statorska zaštita je
zasnovana na promatranju
ili amplitude ili smjera nulte
struje.
Nulta struja mjeri se pomoću
strujnih transformatora sa
simetričnom jezgrom.
Štićeno područje
promatrano od početka
namota statora generatora
prema zvjezdištu i za ovako
spojenu shemu ono je
ograničeno na 70%
statorskog namota.

U slučaju promatranja bloka generator - transformator određivanje

spoja statora sa zemljom je teoretski prilično jednostavno, zato što je
primar blok transformatora uvijek spojen u trokut i transformator stvara
prirodnu barijeru za spojeve sa zemljom na visokonaponskoj strani

Shema zaštite za otkrivanje spoja statora sa zemljom u blizini

zvjezdišta uspoređuje udio trećeg harmonika u naponu zvjezdišta i u
naponu na krajnim kontaktima statorskog namota.

Zaštita od spoja među zavojima (1)
Spoj među zavojima nastaje probojem izolacije između

zavoja istog namota, ili između zavoja paralelnih namota
iste faze.
Vjerojatnost spoja među zavojima na srednjim i velikim
generatorima koji imaju samo jedan jedan štap po utoru
veoma je malena zato što su štapovi veoma dobro izolirani
jedan od drugog.
Mišljenja stručnjaka se razlikuju u tome da li je potrebno
ugrađivati zaštitu od spoja među zavojima na generatore s
jednim namotom po fazi ili na generatore s paralelnim
namotima jedne faze, ali zajedničkim zvjezdištem.
Tamo gdje paralelni namoti iste faze imaju međusobno
odvojena zvjezdišta, spoj među zavojima može se otkriti
pomoću poprečne diferencijalne zaštite ili čak pomoću
običnog nadstrujnog releja između dva zvjezdišta.
Zaštita od spoja među zavojima (2)
Princip prikladne poprečne diferencijalne zaštite prikazan

je na slici. Na slici je prikazan spoj samo za srednju fazu
(faza S ili L2), ali je spoj u praksi izveden tako da se istim
spojem zasebno štite svaka faza posebno.

Zaštita od zemljospoja rotora
Prije se u praksi kod zemljospoja zaštita sastojala u tome da se okida

generator kada se pojavi drugi zemljospoj, dok se pojava jednog zemljospoja
samo signalizirala.
Sada se već kod pojave prvog zemljospoja radi okidanje generatora i to što je
hitnije moguće.
Reagiranje na pojavu prvog zemljospoja praktično onemogućuje pojavu i
drugog zemljospoja koji je posebno opasan zbog svojih termičkih i mehaničkih
utjecaja na rotor.

Distantna zaštita (1)
Distantna zaštita koristi se kao rezervna zaštita velikih trofaznih

generatora i štiti pri vanjskim kvarovima.
Kako veliki generatori uvijek rade u bloku s transformatorom područje
štićeno ovom zaštitom obuhvaća i blok transformator, priključne
vodove i sabirnice.
Priključak distantnog releja može biti između generatora ili na VN
strani bloka.
1. stupanj zaštite podešava se tako da štiti generator i dio transformatora.
Nije osigurano 100% štićenje bloka jer bi se preklopila s karakteristikom
releja broj 2. U 2. stupnju zaštite obuhvaća se preostali dio transformatora,
sabirnice i dio voda koji izlazi iz elektrane.
Ako je priključak distantnog releja na VN strani tada se 1. stupanj zaštite
usmjerava u suprotnom smjeru zbog štićenja bloka, a s višim stupnjevima
zaštite štite se sabirnice i dijelovi izlaznih vodova. .

Distantna zaštita (2)

Nadstrujna rezervna zaštita
Nadstrujna zaštita, često u kombinaciji s podnaponskim relejem koristi se kao

rezervna zaštita umjesto diferencijalne zaštite kod generatora veličine nekoliko
desetaka MVA.
Nadstrujna zaštita ujedno i izolira generator od vanjskog sustava, ako se
vanjski kvarovi koji nije otkrila diferencijalna zaštita ne uklone pripadajućim
transformatorom ili zaštitom vodova prije nego što se dostigne vrijeme prorade
rezervne (ili rezervnih) zaštita.

Zaštita od nesimetričnog opterećenja (1)
Nesimetrično opterećenje trofaznog generatora u elektroenergetskom sustavu

može rezultirati prekidom prijenosa električne energije, kvarom na polu
prekidača, spojem među fazama ili zemljospojem.
Kod nesimetrije napona i struja dolazi do induciranja struja koje se zatvaraju
kroz vodljivi dio na završecima namota rotora, koje zatim uzrokuju zagrijavanje
tih dijelova što može dovesti do havarije.
Stupanj nesimetrije napajanja prikazuje se pomoću odnosa negativnog dijela
struje I2 i nazivne struje generatora InG.
Vrijeme unutar kojeg je dozvoljen rad generatora s nesimetričnim
opterećenjem ovisi o samoj izvedbi generatora i njegovoj metodi hlađenja.
Zaštita od nesimetričnog opterećenja ima inverznu karakteristiku koju možemo
definirati izrazom:

Zaštita od nesimetričnog opterećenja (2)

Naponska zaštita
Nedozvoljeno veliki naponi unutar
sustava najčešće su uzrokovani kvarom
automatskog regulatora napona ili
iznenadnim iskapčanjem opterećenja.
Iznenadno iskapčanje opterećenja
posebno je opasno kod hidroelektrana
zato što brzina uređaja naglo raste, a s
time i napon generatora koji može
dosegnuti vrijednost i 200% veću.
Upravljačke jedinice i plinskog i parnog
turbinskog alternatora s druge strane
napravljeni su tako da ograniče porast
napona na samo nekoliko postotaka kod
prijenosnog ubrzavanja.
Prenaponi prvenstveno izazivaju kvarove
na izolaciji generatora, ali također
uzrokuju i pojavu povećanog toka u blok
transformatorima.

Zaštita od gubitka uzbude
Zaštita od gubitka uzbude štiti generator
od kompletnog ili djelomičnog gubitka
uzbude.
Uzrok gubitka uzbude može biti ili kratko
spojen uzbudni krug ili prazan hod
uzbudnog kruga, zatim kvar na
automatskom regulatoru napona, krivo
vođenje u slučaju ručnog upravljanja ili
nepotrebno otvaranje uzbudnog
prekidača.
Bilo koji od ovih razloga destabilizira
generator i u velikoj većini slučajeva ne
može ga se spriječiti da ispadne iz
sinkronizma, pri čemu se javljaju i
lokalna zagrijavanja na statoru i rotoru.
U slučaju praznog hoda uzbudnog kruga
postoji još i dodatna opasnost od
uništenja izolacije rotora zbog prevelikih
napona.

Zaštita od povratne snage
Zaštita od povratne snage štiti

turbinu od efekta motorskog
režima rada generatora.
Generator prelazi u motorski
režim rad kada je nedostatno
snabdijevanje turbine energijom
(para, voda ili plin).
U slučaju parne turbine opasnost
se javlja u pregrijavanju lopatica
turbine kao posljedica potrebe za
kompresijom preostalog viška
pare.
U slučaju diesel motora može doći
i do eksplozije.

Podfrekventna zaštita
Promjene u frekvenciju sustava mogu biti

uzrokovane ili pomanjkanjem stvarne
snage potrebne za napajanje
elektroenergetskog sustava ili kvarom
turbinske upravljačke jedinice.
Smanjenje frekvencije povlači za sobom
sljedeće negativnosti:
šteta na lopaticama parne turbine zbog
vibracija
smanjena raspoloživost pomoćnih
dijelova postrojenja (pumpe i slično), a
time ujedno i same elektrane
neplanirani porast temperature zbog
povećanih gubitaka u željezu i zbog
smanjene efikasnosti hlađenja
povećanje toka u blok transformatoru.

Zaštita od pobjega
Posljedica pobjega je ispad iz sinkronizma
kao i kod gubitka uzbude, no u slučaju
pobjega uzbuda ostaje nepromijenjena.
Uvjeti pobjega mogu nastati nakon
dugotrajnog kvara sustava ili kada se
uspostavlja pomoćna veza između dva
(dijela) sustava.
Pobjeg je opasniji kod hidroturbina zbog
dugačkih tunela i odvoda, jer zatvaranjem
zatvarača u tunelima i odvodima ostaje
određena količina vode koja je dovoljna da
izazove pobjeg.
Ovakva vrsta ispada iz sinkronizma
popraćena je oscilacijama realne i korištene
snage sustava koja s jedne strane može
popraviti stabilnost sustava, a s druge strane
može dovesti do ispada generatora i
popriličnih mehaničkih oštećenja.

Zaštita generatora

Zaštita generatora
TETO Blok 3, 150 MVA

Zaštita generatora

Zaštita generatora

Zaštita generatora

Predavanja:

1
Zaštita energetskog transformatora (1)
Energetski se transformatori, kao važni elementi elektroenergetskoga

sustava, štite pri unutarnjim i vanjskim kvarovima, te pri smetnjama.
Kvar je poremećaj u radu energetskoga transformatora pri kojem su
značajna odstupanja od normalnih električnih prilika uzrokovana
probojem ili preskokom izolacije.
Uzimajući u obzir način uzemljenja zvjezdišta u transformatoru se mogu
pojaviti slijedeći kvarovi:
kratki spoj izmenu pojedinih faza u transformatoru ili na izvodima iz
transformatora,
kratki spojevi menu zavojima iste faze,
zemljospojevi namota ili pojedinih izvoda iz transformatora,
lokalna tinjanja izolacije usljed previsokih termičkih i električnih naprezanja.

Prilikom raznih kvarova i smetnji u mreži mogu se pojaviti takvi pogonski

uvjeti koji sami po sebi ne predstavljaju kvar u transformatoru, ali koji
dovode do nedozvoljeno visokih termičkih, električkih ili mehaničkih
naprezanja.
Nenormalna pogonska stanja opasna za rad transformatora su:
preveliko strujno opterećenje transformatora,
prevelika struja pri kratkim spojevima u mreži koja teče kroz transformator,
nedozvojeno zagrijavanje.

Podjele zaštite energetskih transformatora:

zaštita od unutarnjih kvarova
i rezervna zaštita od vanjskih kvarova.
Kao zaštite od unutarnjih kvarova transformatora mogu se primijeniti:
diferencijalna zaštita transformatora,
Buchholz relej (plinska zaštita),
kotlovska zaštita,
zemljospojna zaštita,
nadstrujna zaštita bez vremenskog usporenja,
distantna zaštita.
Za zaštitu od nedozvoljenih struja preoterećenja primjenjuju se toplinske
zaštite, a od struja vanjskih kratkih spojeva nadstrujna zaštita s
vremenskim usporenjem ili distantna zaštita.
Za zaštitu od prekomjenog zagrijavanja koriste se termoprotektori,
kontaktni termometri i termo slika.


Neutralna točka neuzemljena

Neutralna točka uzemljena preko velikog otpornika

Zaštita distribucijskih uljnih transformatora 10(20)/0,4 kV obično je vrlo

skromna i svodi se na zaštitu od kratkog spoja (najčešće VN i NN
osiguračima) i zaštitu od preopterećenja nadtemperaturnim relejem
(kontaktni termometar ili termoprotektor) ili nadstrujnim relejem.
Prilikom izgradnje modernih TS 10(20)/0,4 kV kabelske izvedbe
zahtjevaju se male dimenzije, neosjetljivost na utjecaje okoline, visoka
raspoloživost i pouzdanost.
Gotovo idealno rješenje, koje će zadovoljiti sve ove zahtjeve, je
izgradnja transformatorske stanice sa SN postrojenjem u metalom
oklopljenom kućištu i izolirano SF6 plinom.
Zaštita transformatora u izvodi se pomoću numeričkih nadstrujnih releja
i kontaktnog termometra, koji pri poremećajima djeluju na SN prekidač.

Zaštita “većeg” trafoa 10(20)/0,4 kV Zaštita “manjeg” trafoa 10(20)/0,4 kV

Diferencijalna zaštita energetskog
transformatora (1)
Diferencijalna zaštita transformatora je pouzdana i sigurna
zaštita transformatora posebno za međufazne kratke spojeve,
spojeve među zavojima i kod proboja izolacije prema
uzemljenim dijelovima ako je neutralna točka mreže kruto ili
uzemljena preko djelatnog otpora.
Transformator
Primar Sekundar
L3
L2
L1
MT Mjerni član

transformatora (2)
Uporaba međutransformatora:
Zato što se kod transformatora razlikuju nazivne struje na
primarnoj i sekundarnoj strani u pogonu bez kvara u uređaj
zaštite bi za tvorbu kriterija razlike struja tekle različite struje i
time dovele do pojave razlike stuja dovoljne za proradu zaštite.
Nazivne struje na primarnoj i sekundarnoj strani razlikuju se i
odnose se kao : I 2 n U1n
= = pT
I1n U 2 n
Kako bi razlika struja u pogonu bez kvara bila jednaka nuli,
potrebno je izjednačiti iznose struje na ulazima u zaštitu.
To je kod analognih zaštita ostvarivo s međutransformatorima,
a kod digitalnih zaštita se izvodi programiranjem djelovanja
zaštite.
transformatora (3)
Spoj dif. zaštite

transformatora (4)
Diferencijalna zaštita tronamotnog transformatora

transformatora (5)
Struja magnetiziranja transformatora djeluje na
diferencijalnu zaštitu transformatora kao struja kvara jer se
ta struja pojavljuje samo u primarnom namotaju.
struja magnetiziranja ne prelazi iznose veće od 10%
nazivne struje transformatora
diferencijalna zaštita se obično podešava tako da djeluje u
slučaju kada diferencijalna struja dostigne vrijednosti oko
30% nazivne struje.
Pri uključenju transformatora javlja se relativno velika struja
uključenja koja se, slično kao i ona kratkog spoja, sastoji od
istosmjerne i izmjenične komponente, a osim toga u
izmjeničnoj komponenti pojavljuju se i viši harmonijski članovi.

transformatora (6)
Podešavanje diferencijalne zaštite transformatora
Kod transformatora koji nisu regulacijski minimalna struja odabire se oko 20%
nazivne struje.
Kod regulacijskih transformatora odabire se 30 – 40 % nazivne struje.
Direktno uzemljena neutralna točka - difrencijalna zaštita obuhvaća
sigurno i proboje izolacije prema masi u praktično cijelom području
namota.
Neutralna točka uzemljena preko djelatnog otpora male vrijednosti,
(300 do 1000A) - diferencijalna zaštita štiti samo manji dio namota u
slučaju proboja izolacije prema masi.
Diferencijalna zaštita treba djelovati što je moguće brže (25 – 40 ms)
Nakon djelovanja diferencijalne zaštite, transformator se ne smije
ponovno uključiti sve dok se transformator ne ispita i ne utvrdi uzrok
djelovanja zaštite.

Nadstrujna zaštita energetskog
transformatora
Kod transformatora malih snaga gdje se ne
isplati ugradnja skupe diferencijalne zaštite
(100 kVA do nekoliko MVA), a neutralna
točka mreže je izolirana
Proradna struja zaštite (Ipr) treba biti podešena

na vrijednost:
I k max
I pr = k s
pi
gdje je:
ks–koeficijent sigurnosti (1,2 – 1,5 u
ovisnosti o poznavanju maksimalne struje
kratkog spoja)
Ikmax–maksimalno moguća struja kratkog
spoja kod kvara na sabirnicama nižeg
napona
Bucholtz zaštita energetskog
transformatora (1)
Plinska zaštita našla je široku primjenu kao
zaštita od svih vrsta unutarnjih kvarova
transformatora.
Sve vrste kvarova unutar transformatora
praćene su pojavom električnog luka ili jakim
zagrijavanjem pojedinih dijelova
transformatora.
Bucholtz relej se sastoji od dva plovka
smještena u kućištu postavljenom na spojnom
cjevovodu između kotla i konzervatora. Oba
plovka imaju na sebi kontakte (obično živini
kontakti) spojene na stezaljke releja.
U normalnom pogonu kućište je ispunjeno
uljem i kontakti su u otvorenom položaju. Ako
dođe do stvaranja plinova u transformatoru,
oni se skupljaju u releju i razina ulja u njemu
se spušta. Kad količina plinova dosegne
određenu mjeru, zatvara se kontakt i relej
djeluje.

Bucholtz zaštita energetskog
transformatora (2)
Prednost Bucholtz zaštite je njena jednostavnost, sigurnost i
brzina djelovanja kod težih kvarova (oko 0,1s).
Nedostatak je osjetljivost na potrese ili pomicanja
djelovanjem sila kod bliskih kratkih spojeva. Kako bi izbjegli
tu preosjetljivost, donji plovak podešava se tako da djeluje tek
kod brzina strujanja ulja većih od 0,5 m/s.
Bucholtz zaštita ne treba pomoćni istosmjerni napon za
vlastitu potrošnju već samo za djelovanje na sustav
signalizacije i isključenja prekidača. Za to se može koristiti i
napon nekog nezavisnog izvora kao što je kondenzatorska
baterija.
Krasi je pouzdanost djelovanja kod unutarnjih kvarova te se
zato na nju uvijek može osloniti kada je iz nekog razloga
diferencijalna i/ili nadstrujna zaštita u kvaru.
Zemljospojna zaštita energetskog
transformatora (1)
Zemljospojna zaštita je zaštita od proboja izolacije dijelova
transformatora prema uzemljenim djelovima,
Kod transformatora s neutralnom točkom uzemljenom preko
otpora za ograničenje struje jednopolnog kratkog spoja
diferencijalna zaštita štiti samo manji dio namota od proboja
prema masi transformatora. Posebno je to izraženo kod
transformatora velikih snaga kod kojih su i proradne struje
diferencijalne zaštite velike (npr. Ipr reda 400 A), a struja
jednopolnog kratkog spoja ograničena na (Ik(1)max = 300 –
1000 A).
U takvim slučajevima koristi se zaštita koja uspoređuje nultu
komponentu struje iz mreže i transformatora prema spoju na
slici.

Zemljospojna zaštita energetskog
transformatora (2)
U slučaju zemljospoja u mreži (K2) razlika struja je jednaka
nuli, dok kod kvara u transformatoru (K1) kroz zaštitu teče
zbir struja koju daje transformator i koja dolazi iz mreže.
Proradna struja podešava se iznad struje neravnoteže koja
se javlja kod vanjskihkratkih spojeva (2 – 10% In).

Zaštita energetskog transformatora od
vanjskih kvarova (1)
Kao zaštita od velikih struja kratkih spojeva u napajanoj mreži, koje
teku preko transformatora, služi nadstrujna zaštita. Ona je
istovremeno i rezerva za slučaj unutarnjih kvarova u transformatoru
i zatajenja zaštita bližih kvaru.
Nadstrujna zaštita izvodi se, u pravilu, trofazno, bez obzira na način
uzemljenja neutralne točke. Kod dvonamotnih transformatora
obično je dovoljna ugradnja sa strane višeg napona ako
transformator sam napaja određeno područje.
Osnovni nedostatak nadstrujne zaštite transformatora je relativno
dugo vremensko zatezanje djelovanja s ciljem postizanja
selektivnosti s zaštitama vodova.
U slučaju priključka dugih vodova na sabirnice nižeg napona može
doći u pitanje i mogućnost postizanja dovoljne osjetljivosti
nadstrujne zaštite.

Zaštita energetskog transformatora od
vanjskih kvarova (2)
Proradna struja zaštite odabire se iz uvjeta da zaštita ne djeluje nepotrebno kod
preopterećenja, a da sigurno djeluje kod kratkog spoja u svojoj osnovnoj i
rezervnoj zoni djelovanja. Proradna stuja određuje se prema izrazu:
k s k sp I max pog
I pr ≥
a ⋅ pi
Imax pog– maksimalna pogonska struja kod koje ne želimo da zaštita djeluje
a– omjer razbude releja ks– koeficijent sigurnosti
ksp– koeficijent spoja zaštite (ksp=1 kod uobičajenog zvijezda spoja strujnih
transformatora)
pi – prijenosni omjer strujnih transformatora
Kako bi zaštita sigurno djelovala u svojoj osnovnoj i rezervnoj zoni, potrebno je
zadovoljiti uvjet : I k min
I pr ≤
k os ⋅ pi
koeficijent osjetljivosti kos treba biti veći od 1,5 kod kratkog spoja na kraju osnovne
zone (sabirnice), a veći od 1,2 kod kvara na kraju rezervne zone djelovanja (na
kraju nadjužeg dalekovoda)
Ik min je minimalna vrijednost struje kratkog spoja (dvopolni ili jednopolni kratki spoj
na kraju zone štićenja).

Distantna zaštita energetskog
transformatora (1)
Osnovni nedostatak nadstrujne zaštite transformatora je
relativno dugo potrebno vremensko zatezanje djelovanja s
ciljem postizanja selektivnosti s dalekovodnim zaštitama.
Kod velikih transformatorskih stanica s velikim jediničnim
snagama transformatora kratki spojevi na sabirnicama
eliminiraju se na taj način vrlo sporo (2 -4 s) djelovanjem
nadstrujne zaštite.
U slučaju kratkog spoja u transformatoru ili na njegovim
izvodima i zatajenja diferencijalne zaštite, nadstrujna zaštita
predstavlja rezervnu zaštitu ali suviše sporu.
Rješenje ovog problema kod velikih transformatora je
primjena distantne zaštite,

transformatora (2)
Zanemarujući radni otpor, transformator predstavlja reaktanciju :
u k (n) U 2 n(n)
XT = ⋅
100 Sn
uk (%) – napon kratkog spoja transformatora za promatranu n-tu
grupu namota
Un (n) (kV) – nazivni napon n.te grupe namota
Sn (MVA) – nazivna snaga transformatora

transformatora (3)
Prvi stupanj distantnih releja podešava se na oko 0,8 XT min
transformatora, a kod regulacijskih transformatora je XT min = (1 –
nr)2 XT, gdje je nr regulacijski opseg (npr. za opseg 5%, nr = 0,05).
Osnovno vrijeme djelovanja u prvom stupnju (25 – 60 ms)
predstavlja, vrlo brzu rezervnu zaštitu diferencijalnoj zaštiti.
Drugi stupanj s vremenom djelovanja 100 – 500 ms obuhvaća i
kratke spojeve na sabirnicama i dijelu odlazećih dalekovoda.
Podešava se tako da sabirnice budu u zoni štićenja II stupnja
Treći stupanj u pravilu treba pokriti najduži vod priključen na
sabirnice, ako je to moguće. Treći stupanj ne bi se smio podesiti
tako visoko da mjerni otpor pada u zonu djelovanja zaštite kod
maksimalne pogonske struje transformatora

Zaštita od preopterećenja
energetskog transformatora (1)
Kod ispada transformatora, generatora i dalekovoda koji
paralelno napajaju neko određeno područje, a u
distribucijskoj mreži kod značajnog povećanja potrošnje,
može doći do manjeg ili većeg preopterećenja jednog ili više
transformatora u mreži.
Mjerodavno je trajanje preopterećenja u kojem temperatura
ne prijeđe granično dopuštene vrijednosti.
Toplina se stvara u aktivnom dijelu (namotaj i željezo) koji
ima znatno manji volumen od volumena ulja. Osim toga,
prijenos topline sa namotaja na ulje u većini slučajeva je bolji
od prijenosa topline sa ulja na medij za hlađenje tako da je
vremenska konstanta zagrijavanja samog namotaja mnogo
manja od vremenske konstante zagrijavanja ulja u
transformatoru (5 -10 min).
Zaštita od preopterećenja energetskog
transformatora (2)
Za zaštitu od preopterećenja, uz istovremeno korištenje
njegovih mogućnosti za preopterećenjem, mogu se primijeniti
termička zaštita.
Potrebno je izabrati termičku konstantu zagrijavanja releja da
bude što bolje prilagođena termičkoj konstanti zagrijavanja
transformatora uz uvjet Tzaštite < Ttrafa , kako bi termička
zaštita postigla graničnu temperaturu prorade nešto ranije
nego transformator.
Kako bi se obuhvatili svi ostali činitelji koji utječu na
zagrijavanje transformatora, primjenjuje se termička zaštita
koja mjeri struju opterećenja, a čija se mjera opterećenja
kompenzirana temperaturom ulja na najtoplijem mjestu u
transformatoru, odnosno tzv. termička slika transformatora

Uzemljenje neutralne točke EES-a (1)
Neutralna točka u prijenosnoj mreži je u EES-u RH kruto uzemljena
Transformatorske stanice 110/35 kV i 35/10 kV koje napajaju
distribucijsku mrežu RH, u pogonu su uglavnom s dva transformatora
kojima je neutralna točka uzemljena po shemi jedan otpornik po
transformatorskoj stanici.
Uzemljenjem neutralne točke distribucijskih mreža posredstvom
otpornika postižu se sljedeće prednosti:
smanjenje razine unutrašnjih prenapona,
smanjenje opasnosti od pojave visokih intermitirajućih prenapona,
smanjenje pojave dvostrukih zemljospojeva,
brzo i selektivno djelovanje zaštite od jednopolnih kvarova,
mogućnost ugradnje sustava za automatski ponovni uklop vodova.

Prilikom izbora veličine otpornika za uzemljenje neutralne točke
distribucijske mreže potrebno je uzeti u obzir dva osnovna kriterija:
naponi dodira na uzemljivačima trebaju biti u dozvoljenim granicama,
smanjenje unutrašnjih prenapona
Preporuča se izbor nazivne struje otpornika uz uvažavanje kriterija:
Gdje je: IR – nazivna struja otpornika

IC – dozvoljena kapacitivna struja
Mogućnost provedbe kriterija uvažavajući kriterij visine napona dodira,
u mreži 35 kV je neupitna, međutim u mreži 10(20) kV ovisi o sljedećim
uvjetima:
specifičnom otporu tla,
vrsti priključene mreže (kabelska, nadzemna, mješovita),
visini kapacitivne struje zemljospoja.


Relejna zaštita otpornika za uzemljenje neutralne točke distribucijske

mreže ima zadatak da štiti otpornik od kvara i nedozvoljenog
preopterećenja. Istodobno, to je osnovna zaštita sabirnica i rezervna
zaštita vodova od jednopolnih kvarova.
Zaštita otpornika, rezervna zaštita SN vodova i zaštita sabirnica
realizira se nadstrujnim relejem s vremenskim zatezanjem. Relej se
spaja u krug neutralna točka – otpornik.

Zaštita sabirnica (1)
Sabirnice transformatorskih postrojenja u vrlo važan element

elektroenergetskog sustava.
Kvarovi na sabirnicama nisu tako rijetki kao što se obično smatra,
posebno na srednjenaponskim sabirnicama.
Najčešći uzroci kvarova su proboji izolacije naponskih mjernih
transformatora, preskoci na samoj izolaciji sabirnica ili aparata
priključenih na njih, visoka mehanička naprezanja, neodgovarajući
spojni materijal, te premoštenja izolacije koja izazivaju životinje (ptice,
glodavci, kune, mačke i sl.).
Kvarovi na sabirnicama praćeni su vrlo velikim strujama kratkog spoja
koje izazivaju teška razaranja na mjestu nastanka kvara, ukoliko se
struja kvara brzo ne prekine.
Bez primjene posebne zaštite kvarovi na sabirnicama se otklanjaju
djelovanjem, naprimjer, nadstrujne zaštite u susjednim postrojenjima

djelovanje nadstrujne zaštite u susjednim postrojenjima
Zaštita sabirnica sa produženim djelovanjem distantnog releja

Mogućnost rješenja zaštite

sabirnica pomoću
nadstrujnih releja
transformatora i odvoda.
Prednost ovakvog rješenja
je u jednostavnosti i
korištenju postojećih zaštita.
Uvjet je postojanje
nadstrujnog poticajnog
člana s trenutnim
djelovanjem (kontaktom) i
nadstrujnog člana s
vremenskim usporenjem
djelovanja, odnosno
primjena numeričkih releja.

Zaštita SN sabirnica distantnim relejem.

Zaštita sabirnica na principu usporedbe smjera.

Diferencijalna zaštita sabirnica.

Stabilizirana diferencijalna zaštita sabirnica.

Zaštita od otkaza prekidača
Zaštita od otkaza prekidača (ZZP) je zaštitna
zadaća koja, u kombinaciji s djelovanjem ostalih
zaštitih funkcija numeričkog releja, djeluje pri
zatajenju prekidača.
Ukoliko traje pobuda zaštite, tj. prekidač nije
prekinuo struju kvara nakon djelovanja releja za
isključenje prekidača, zaštita od otkaza
prekidača djeluje nakon podešenog vremena na
izlazni relej, preko kojeg se djeluje na rezervni
isklopni svitak prekidača ili na prekidač
dovodnog voda.

Zaštita vodova (1)
Temeljna karakteristika električnih mreža je njihova

rasprostranjenost.
Zbog toga su električne mreže dio elektroenergetskoga
sustava na kojem se pojavljuje relativno veliki broj
kvarova.
Kvarovi nastaju zbog previsokih električnih naprezanja
izolacije, zbog previsokih mehaničkih naprezanja (vjetar,
snijeg, ledena kiša i sl.), zbog onečišćenja izolacije, zbog
premoštenja ili oštećenja izolacije stranim predmetima ili
životinjama, kao i zbog pogrešnih uključenja u
postrojenjima.

Zaštita vodova (2)
Osim kvarova, u pogonu električnih mreža javljaju se i opasna

pogonska stanja koja bi mogla izazvati kvar ukoliko se pravovremeno
ne bi poduzele mjere za uklanjanje takvog poremećaja.
Opasna pogonska stanja su:
preopterećenja vodova prilikom ispada vodova koji paralelno prenose
energiju, te
zemljospoj u SN mreži s izoliranim zvjezdištem, što dovodi do povišenja
napona u zdravim fazama, te mogućeg proboja ili preskoka na izolaciji.
Zaštitni uređaji električnih mreža mogu se općenito podijeliti na:
distantnu zaštitu
zaštite sa stupnjevanom karakteristikom (osigurači, nadstrujna zaštita,
usmjerena nadstrujna zaštita),
diferencijalne zaštite (uzdužna i poprečna diferencijalna zaštita),
uzdužne zaštite s faznom usporedbom i korištenjem komunikacijskih veza.

Zaštita visokonaponskih (VN) vodova (1)
VN mreže su mreže nazivnog napona 110 kV na više, u RH još 220 i

400 kV,
VN mreže su mreže složenijih oblika s višestranim napajanjem i
koriste se za prijenos (transport) električne energije,
VN mreže su mreže s izravno uzemljenom neutralnom točkom,
VN vodovi su pretežno nadzemni no raste udjel u kabelskoj izvedbi,
Broj kvarova se smanjuje idući na više naponske razine,
Prevladavaju jednofazni kvarovi u odnosu na višefazne kvarove,
Jednofazni kvarovi su pretežito prolazni, a višefazni trajni,
Kvarovi na kabelima su pretežito trajni,
Snaga kratkog spoja je velika,
Potrebna vremena isključenja osnovne zaštite su kratka, potrebna je
brza zaštita

VN mreže su složene do te mjere da se temeljni zahtjevi koje postavljamo

pred zaštitu ne mogu se ostvariti primjenom usmjerene nadstrujne zaštite,
Primjer: Kod kvara K1 struja kvara teče iz oba izvora kroz oba paralelna
voda. Ako promatramo samo izvor A, zaštita IV mora djelovati brže od zaštite
III, a kod napajanja iz izvora D zaštita IV treba biti brža od zaštite V. Kod kvara
K2 postavljaju se obrnuti zahtjevi zaštita V treba djelovati brže od zaštite IV, a
III od VI. Prema iznesenom selektivnost djelovanja može se postići samo
kod kvarova na jednom od paralelnih vodova

VN mreže su vrlo često složene prstenaste mreže kod kojih se mogu pojaviti uklopna
stanja kod kojih je najmanja struja kratkog spoja manja od najveće pogonske struje, u
slučaju kada imamo grananje struje kvara ili velike otpore voda od mjesta kvara do
izvora. Nadstrujna zaštita u takvom slučaju bi bila nedovoljno osjetljiva.
Vremensko stupnjevanje nadstrujne zaštite kod primjene u VN mreži učinilo bi djelovanje

zaštite nedovoljno brza.
VN mreže složenog oblika, s više izvora lociranih u u raznim točkama mreže, s više
prstenastih dijelova i paralelnih vodova, mogu se štiti uz zadovoljenje postavljenih
zahtjeva pred zaštitu, pomoću distantne zaštite.
Temeljna osobina distantne zaštite je ovisnost vremena djelovanja o udaljenosti mjesta

kvara. Takvom vremenskom karakteristikom djelovanja može se postići selektivnost
djelovanja bez obzira na oblik i uklopno stanje mreže.
Distantna zaštita ima podimpedantnu proradnu karakteristiku s stepenastom

vremenskom karakteristikom djelovanja u 3 do 5 vremenskih stupnjeva.
Viši stupnjevi djelovanja ( dio drugoga, treći i ostali) prelaze sabirnice susjednih
postrojenja, ulaze u transformatore u susjednim postrojenjima … što kod pomno
izabranog podešenja dosega ostvaruje i zahtjev rezervnog djelovanja zaštite.

Na slici prikazujemo dio jedne složene VN mreže s oznakama

stupnjeva djelovanja (I do III) i proradne impedancije (ZIV1 i ZIIV1),
Prvi impedantni stupanj trebao bi imati doseg do sabirnica
susjednog postrojenja na koji bi način cijeli dalekovod bio štićen prvim
stupnjem s izrazito kratkim vremenom djelovanja od 20 do 100 ms
(svedeno na vlastito vrijeme zaštite bez zatezanja djelovanja)

Koristi se podimpedantna pobuda,
Proradna impedancija podešava se prema uvjetu da

zaštita ne djeluje nepotrebno kod najvećeg opterećenja
voda i kod najmanjeg pogonskog napona, a određuje se
na osnovu:
Zpr = Umin pog / (Ks * √3 * I max pog )
Ks – faktor sigurnosti (1,1, do 1,2)

Zbog nepoznavanja točnih parametara mreže, kao i zbog neizbježnih pogrešaka
mjerenja, prvi stupanj zaštite se podešava tako da ne dosiže sabirnice susjednog
postrojenja, jer bi moglo doći do neselektivnog djelovanja zaštite,
Podešenje proradne impedancije zaštite:
stupanj: ZprI ≤ Ks * Zv
stupanj: ZprII ≤ Ks * (Zv1 + Kgr * ZprI V2)
Stupanj ZprIII ≤ Ks * (Zv1 + Kgr * ZprII V2)
Ks – faktor sigurnosti (0,8 – 0,9) u ovisnosti od preciznosti uređaja zaštite i točnosti
poznavanja otpora voda Zv,
Kgr – koeficijent granjanja struje kvara (Iv1/Iv2), uvrštava se samo ako je manji od 1,
inače se uvrštava 1.
ZprI V2 - proradna impedancija I stupnja zaštite na susjednom vodu
Pri podešenju drugoga stupnja treba paziti da on ne prelazi preko transformatora
priključenih na sabirnice susjednog postrojenja,
Drugi stupanj zaštite treba sigurno štiti sabirnice susjednog postrojenja, a treći sigurno
cijeli susjedni vod

Prvi stupanj distantne zaštite obično djeluje u osnovnom vremenu koje se ne

podešava već je određeno radom zaštite kao uređaja (20 – 40 ms),
Vrijeme djelovanja distantne zaštite u drugom stupnju treba biti za vrijeme Δt
(od 0,2” do 0,5”) veće od djelovanja dalekovodnih zaštita ili zaštita
transformatora od unutrašnjih kvarova:
tII = tIV2 + Δt ili tII = tdjTZ + Δt
tIV2 – vrijeme djelovanja prvog stupnja zaštite na vodu V2
tdjTZ – vrijeme djelovanja zaštite transformatora
Prema postavljenim kriterijima uobičajeno se drugi stupanj postavlja s
vremenom djelovanja 0,3” do 0,6”,
Vremensko podešenje djelovanja zaštite u trećem stupnju tIII je za Δt veće od
vremena drugoga stupnja zaštite susjednog voda,
Ako otpor namotaja transformatora nije suviše velik dobro je da III stupanj
prelazi preko transformatora i time ga štiti u rezervnom stupnju

Prikazujemo primjer stupnjevanja djelovanja zaštite za dio dvostrano

napajane mreže,
Problemi u selektivnosti djelovanja distantne zaštite nastaju u trećem

stupnju u prstenastim mrežama s vrlo različitim dužinama vodova, kao
i slučajevima s jakim utjecajem granjanja struje. Tada se može
žrtvovati treći stupanj djelovanja tako da ima samo funkciju rezervnog
stupnja.

Zaštita srednjenaponskih (SN) vodova (1)
Osigurači predstavljaju najjednostavniji oblik zaštite od struja pri

kratkom spoju. Oni predstavljaju temeljni oblik zaštite u
niskonaponskim mrežama.
Zaštita vodova u SN mreži bit će predočena nizom primjera numeričkoj
izvedbi
Grupna dojava zemljospoja u izoliranoj mreži ostvaruje se
nadnaponskim relejem na nulti napon, koji se priključuje na tercijar
naponskog transformatora s namotom spojenim u otvoreni trokut
Nadstrujna zaštita je najjednostavnija i najčešće primjenjivana zaštita
u srednjenaponskim mrežama s radijalnim (zrakastim) napajanjem
Selektivnost nadstrujne zaštite sa strujno zavisnom (inverznom) ili
nezavisnom karakteristikom djelovanja postiže se vremenskim
stupnjevanjem od kraja mreže prema izvoru napajanja.




Selektivna zaštita voda u uzamčenoj uzemljenoj SN mreži moguća je

jedino uz primjenu usmjerene nadstrujne zaštite za zaštitu pri
višepolnim kvarovima i usmjerene nadstrujne zaštite pri jednopolnim
kvarovima
Selektivnu zaštitu nadzemnih vodova u uzemljenoj (rasprostranjenoj)
prigradskoj mreži s velikim brojem otcjepa nije moguće lako ostvariti.
Zaštitni urenaji postoje na početku razgranate mreže u SN polju
distribucijske stanice. Oni utvrđuju kvar na određenoj grani, međutim,
bez dodatnih informacija ne mogu selektivno odrediti vod (otcjep)
pogonen kvarom.
Uz pomoć indikatora kvara određuje se otcjep koji treba sekcionirati
isključenjem linijskog rastavljača u beznaponskoj pauzi uređaja za
APU koji djeluje na prekidač u vodnom polju postrojenja
Koordinacija djelovanja izvodi se pomoću komunikacijskog radio
sustava (s ili bez repetitorskih jedinica).


Uzdužna diferencijalna zaštita vodova (1)
Diferencijalna zaštita VN i SN vodova

Uzdužna diferencijalna zaštita vodova (2)
Diferencijalna zaštita VN i SN vodova

Zaštita distribucijskih elektroenergetskih
mreža (1)
Naponske razine distribucijske mreže
niskonaponske (0,4 kV) - osigurači,
srednonaponske (10, 20, 30 i 35 kV)
Oblik mreže
Zrakaste jednostrano napajane mreže – jednostavni uvjeti za ispunjenje
zahtjeva pred zaštitom, jednostavni uređaji zaštite,
Paralelni vodovi – uvodi se dodatni kriterij djelovanja zaštite –smjer struje
kvara
Zrakaste dvostrano napajane mreže – danas rijetkost, složeniji uvjeti za
djelovanje zaštite
Neutralna točka
Izolirana – kapacitivna struja zemljospoja,
Uzemljena preko djelatnog otpora – djelatna i kapacitivna struja 1KS,
Uzemljena preko induktiviteta – induktivna preostala struja 1KS,
Uzemljena s kombinacijom otpor-induktivitet – kratkotrajno djelatna
struja 1KS

mreža (2)
Uobičajeni oblici mreže
1. Radijalna, zrakasta

mreža (3)
2. Zamkasta mreža s prelaskom iz zamkastog u zrakasti

pogon

mreža (4)
3. Višestrano napajane mreže, mreže s ograncima

mreža (5)
4. Višestruke zamkaste mreže

mreža (6)
Kvarovi u mrežama ovisni od uzemljenja neutralne točke
Značajke kvara, izbor zaštite, primjena u mrežama, …
Kvarovi i Rezonantno Niskoomski Kruto/djelimično

kriteriji Izolirana NT uzemljena NT uzemljena NT kruto uzemljena
NT (cr < 1,4)
Vrsta kvara Zemljospoj Zemljospoj Jednofazni kratki Jednofazni kratki
spoj spoj
Ik = Icz ≤ 10;20 Ik1~In do Ik1~In do
Struja kvara (A), ovisno od Irgranično = f (Un) Ik1 ≤ 5kA (110 kV) Ik1 ≤ 50kA
Un i propisa
Dopušteno tk ~ 10s do 2h tk ~ 10s do 2h tk = 0,4 s do 6 s tk = 0,1s do 0,8 s
vrijeme (kod opasnih (kod opasnih Ud prema podešenju pod djelovanjem
trajanja Ud tk < 1s) tk < 1s) zaštite rezervne zaštite
kvara
Vrsta štićenog Nadzemni Nadzemni Prije svega za Prije svega za
voda Kabelski Kabelski kabelske mreže nadzemne mreže
Naponska Srednji napon Srednji i visoki Srednji i visoki Un ≥ 110 kV
razina napon do 110 napon do 110 kV
primjene kV
Kriteriji za >Icz, >U0 Ir, I0 i U0 Ik1, I0 Ik1, I0
djelovanje > (I0*U0) > (I0*U0) I s U, Z I s U, Z, (U*I)
zaštite

mreža (7)
Vremensko stupnjevanje nadstrujne zaštite
Zrakasta mreža – nadstrujna - strujno vremenski nezavisna
zaštita
Dvostrano napajana mreža – usmjerena nadstrujna zaštita

mreža (8)
Nadstrujna zaštita u štićenju SN mreže

mreža (9)
Usmjerena zaštita
Brza kratkospojna zaštita

mreža (10)
Zrakasta dvostrano napajan mreža

Zaštita VN motora (1)
U Hrvatskoj elektroprivredi i industriji do sada je ugrađeno

nekoliko tipova numeričkih motorskih zaštitnih releja.
Zaštitne zadaće releja za zaštitu visokonaponskih motora
najčešće su:
Zaštita od preopterećenja (na bazi najveće struje triju faza ili
složene struje od direktne i inverzne komponente) kod koje se
primjenjuju dvije termičke karakteristike, jedna koja normalno prati
kratkotrajna i dugotrajna preopterećenja i druga koja prati
termičku povjest, te jedna vremenska konstanta zagrijavanja i
jedna vremenska konstanta hlanenja za stanje mirovanja motora.
Nadzor termičkog stanja motora, u postocima maksimalnog
dozvoljenog, s dva stupnja, jedan za blokadu idućeg pokretanja
motora, a drugi za alarm.
Kratkospojna zaštita sa strujno nezavisnom vremenskom
karakteristikom prorade.
Zaštita VN motora (2)
Zaštita od nesimetrije u faznim strujama, zaštita od nestanka faze
i zaštita od krivog redosljeda faza (na bazi razlike minimalne i
maksimalne vrijednosti faznih struja ili inverzne komponente
struje) imaju strujno ovisnu vremensku karakteristiku prorade.
Zemljospojna strujna zaštita sa strujno nezavisnom vremenskom
karakteristikom prorade.
Zaštita od predugog zaleta na bazi I2*t ili nadstrujne zaštite sa
strujno nezavisnom vremenskom karakteristikom.
Zaštita od kočenja rotora tijekom rada motora.
Vanjski nalog za isklop (od podnaponske ili podfrekvencijske
zaštite).
Podstrujna zaštita.
Ograničenje ukupnog trajanja pokretanja unutar odrenenog
vremena.
Mogućnost blokiranja termičke karakteristike da bi se omogučio
start nekih motora.
Predavanja:

1
Numerički algoritmi (1)
Kvaliteta digitalnih zaštitnih uređaja ovisi o

Kvaliteti numeričkih algoritama mjernih sustava releja
Kvaliteti sklopovlja
Karakteristikama koje mora imati svaki zaštitni relej, a to
su: selektivnost, stabilnost, zadovoljavajuće vrijeme
prorade i osjetljivost
Signali
Digitalni signali
1-0 (On Off ili TTL) signal
Pulsirajući signal
Analogni signali
DC signali
Signali u vremenskom području
Uzorkovanje
Rezolucija AD pretvornika
Nyquistov teorem
Analogni filtri
Mjerni transformatori
Krugovi za uzimanje uzoraka
Rezolucija AD pretvornika
Svaki uzorak analognog signala se pretvara u digitalnu vrijednost sa
konačnim brojem bitova kako bi se mogla obavljati daljnja digitalna
obrada
Pretvorba se događa u AD pretvorniku

Rezolucija AD pretvornika Krug za uzorkovanje

f(t) S
Vc
Tc T

Prikaz sustava za mjerenje i digitalnu obradu
Podešenje i prilagodba
Mjerni trafo
AD pretvorba signala
Filter
ZK
MUX Uzimanje
AD
uzoraka
DMUX
Digitalna obrada

Prikaz sustava za mjerenje i digitalnu obradu
Podešenje i prilagodba
Mjerni trafo
AD pretvorba signala
Filter
ZK
MUX Uzimanje
AD
uzoraka
DMUX
Digitalna obrada

Sinusni algoritmi
Pretpostavlja se da su naponi i struje čistog sinusnog oblika.
U svakom trenu predviđaju amplitudu signala
Koriste se i za izračun impedancije

Fourierovi algoritmi
Nije potrebno pretpostaviti oblik signala
Jedina pretpostavka je da je signal periodičan sa nekim periodom T što
omogućava razvijanje signala u Fourierov red
Princip rada je okvir koji se pomiče i koji uzima najnoviji a izbacuje najstariji
uzorak
Okvir je konstantne veličine odnosno uvijek sadržava isti broj točaka
U slučaju EES-a okvir treba obuhvaćati cijelu periodu osnovnog sinusnog
oblika frekvencije 50 Hz
Broj točaka u okviru varira i ovisi o frekvenciji uzimanja uzoraka
Nakon izmjerenih točaka vrši se analiza i iz proračuna se dobivaju
amplitude pojedinih harmonika
To su:
Fourierov red sa cijelim periodom
Fourierov red samo treći harmonik sa cijelim periodom
Fourierov red samo peti harmonik sa cijelim periodom
Fourierov red sa pola perioda
FFT algoritam

Algoritmi na principu modela štićenog elementa

Nije potrebno pretpostaviti valni oblik napona i struja koje teku kroz
štićeni element
Do algoritma zaštite se dolazi iz jednadžbi koje opisuju štićeni element
Primarnu opremu u EES-u se može opisati diferencijalnim
jednadžbama prvog ili drugog reda
Element EES-a koji se koristio u radu je bio visokonaponski prijenosni
vod.
Obrađuju se obično:
Algoritam dobiven integriranjem diferencijalne jednadžbe voda
Algoritam sa filtriranim trećim harmonikom
Algoritam dobiven rješavanjem diferencijalne jednadžbe voda

Rad algoritma u realnom vremenu

Sustav radi u realnom vremenu ako može garantirati ispunjenje
određenih zadaća u točno određenom vremenu
Operacijski sustavi u realnom vremenu
Sklopovlje i programska podrška u realnom vremenu
Vrijeme kontrolne petlje
Determinizam
Odstupanje
Kruti sustav
Elastični sustav

Principna shema sustava zaštite i vođenja
dalekovodnog polja
DV POLJE
3 ~ 50Hz, 110 kV
S1
S2
R11 R12
-Q1
Nadzor
-Q0 P Upravljanje
Isključenje
ST
-T1 800/5/5 A
NT ZAŠTITA MJERENJE VOÐENJE
-T5
110/√3 / 0,1/√3 / 0,1/3
-Q9 R2
-Q8
R3
OP
DV

Legenda
S VN sabirnice Zaštita
S1 sabirnički sustav 1 Distantna (Z<), diferencijalna (Id),

nadstrujna (I>, I>>), termička (θ),
P prekidač zemljospojna (Io>, Uo>), naponska (U<,
U>), podfrekvencijska (f<), provjera
R rastavljač
sinkronizma (Sy), automatsko ponovno
R11 sabirnički rastavljač (kao i uključenje voda (APU)
R12)
R2 linijski rastavljač Mjerenje

(rastavljač vodnog
polja) U, I, f, P, Q, S
R3 zemljospojnik
Vođenje
OP odvodnik prenapona
Nadzor (signala stanja aparata i mjerenja),
ST strujni transformator blokade (rastavljača) i upravljanje s
aparatima u polju.
NT naponski transformator
Sekundarni sustav u elektroenergetskom
postrojenju
Signalizacija (svjetlosna, zvučna, ekranska;

lokalna/daljinska)
Mjerenje (pogonsko, obračunsko)
Upravljanje (upravljanje aparatima, blokade)
Regulacija i lokalna automatika (transformatora)
Zaštita (transformatora, vodova, ...)
Nadzor (transformatora, prekidača, ees-a)

Zadaće na razini postrojenja
Komunikacija s nadređenom razinom vođenja
Komunikacija sa sekundarnim podsustavom i uređajima na
razini polja
Komunikacija pomoću lokalnog korisničkog sučelja
Zaštita na razini postrojenja (zaštita sabirnica, zaštita od
otkaza prekidača)
Nadzor i upravljanje na razini postrojenja
Prikupljanje i lokalna obrada podataka
Izvođenje blokada u sustavu upravljanja
Mjerenja napona i frekvencija
Samonadzor i održanje baze podataka
Podfrekvencijsko rasterećenje i kompenzacija jalove snage na
srednjenaponskim sabirnicama

Sustav zaštite i vođenja
Rješenje funkcija zaštite i vođenja mora se zasnivati

na slijedećim postavkama:
Sustav zaštite i vođenja mora se temeljiti na principu
distribuiranog sustava i koordinacije funkcija nadzora,
upravljanja, zaštite i mjerenja.
Objekt je u normalnom pogonu bez stalne posade daljinski
nadziran i upravljan iz nadređenog centra u skladu s
dogovorenim razgraničenjem nadležnosti za svaku od funkcija
nadzora i upravljanja.
Nadzor i upravljanje trebaju biti organizirani hijerarhijski na tri
razine: razina polja, razina objekta i razina nadređenog
centra.

Rješenje funkcija zaštite i vođenja mora se zasnivati

na slijedećim postavkama:
Funkcije nadzora i upravljanja, te zaštite moraju biti potpuno
odvojene i nezavisne jedna o drugoj i raditi potpuno
autonomno, osim za SN razinu.
Na razini polja upravljanje aparatima i osnovna pokazna
mjerenja moraju biti uvijek raspoloživa čak i u slučaju kvara
dijela ili cijelog sustava nadzora i upravljanja.
Blokade su sastavni dio nadzora i upravljanja.
Nadzor i upravljanje se uvijek moraju tretirati tako da se osigura
funkcionalnost cijelog sustava, od polja preko objekta do
nadređenog centra.

Rješenje zaštite, nadzora, upravljanja i mjerenja

projektira se uvijek tako da se jednostavno može
proširivati dodavanjem novih polja i funkcija, a
da se pri tome ne narušava do tada postignuta
funkcionalnost sustava.
U važnim elektroenergetskim postrojenjima (npr.
TS 400/220/110 kV Žerjavinec) uobičajeno je
izgraditi sustav s udvostručenim funkcijama
zaštite, AC/DC napajanja i daljinskog
upravljanja.

Mogući načini realizacije sustava zaštite i
vođenja

Upravljanje
Razine upravljanja su organizirane strogo hijerarhijski.

U svakom trenutku treba poštovati princip
subordinacije, tj. u istom trenutku nadležnost za
upravljačkom akcijom može biti pridodijeljena samo
jednoj razini. Najviši prioritet ima najniža razina
(lokalno na razini polja) i uvijek niža razina višeg
prioriteta može oduzeti nadležnost višoj razini nižeg
prioriteta, dok obrat ne vrijedi.
Svi procesni podaci raspoloživi na razini objekta
istodobno su raspoloživi i za funkciju daljinskog
upravljanja u nadređenom centru. Postrojenje se
povezuje s nadređenim centrom na prijenosnoj razini
uvijek preko dva neovisna komunikacijska puta, uz
omogućen automatski izbor prijenosnog puta.
Upravljanje
Blokade su sastavni dio upravljanja. Uzdužne i

poprečne blokade bilo na razini polja ili cijelog
objekta rješavaju se ožičenjem i/ili programski. Pri
tome treba biti omogućeno da se u izvanrednim
pogonskim uvjetima, uz prethodnu autorizaciju
pristupa, neposredno upravljanje aparatima provede
bez prethodne provjere zadovoljenja uvjeta blokade.
Opće je pravilo da se sve izdane komande na svim
razinama i upravljačkim mjestima u normalnom
pogonu moraju prije izvršenja podvrgnuti provjeri
zadovoljenja svih unaprijed zadanih uvjeta blokada.
Nadzor
Funkcija nadzora ostvaruje se na svim razinama, uz napomenu

da je nadzor moguć istodobno na svim razinama. Pravilo je da
niti jedno stanje koje bi moglo ugroziti siguran rad i pogon
ne smije ostati neregistrirano. Svi događaji se bilježe i
arhiviraju na jednom od raspoloživih medija u samom objektu.
Unapređenje funkcije nadzora ostvaruje se kroz mogućnost
trajnog bilježenja procesnih podataka u objektu i njihov dohvat
s udaljenih lokacija. Arhivirani podaci se koriste za naknadne
analize djelovanja zaštite, pogonskih događaja, te pri
održavanju.

Mjerenja
Pogonska mjerenja (energetska mjerenja)

Obračunska mjerenja
Pogonska mjerenja su sva ona mjerenja koja su u funkciji

vođenja EES-a, tj. samog objekta i prikazuju se na svim
razinama.
Obračunska mjerenja služe isključivo za funkciju obračuna
električne energije i nisu izravno uključena u sustav nadzora i
upravljanja, nego su uključena u sustav za prikupljanje,
daljinski prijenos i obradu obračunskih i energetskih podataka u
prijenosnoj mreži HEP-a.

Komunikacija
Komunikacija unutar objekta se rješava pomoću

ožičenih ili optičkih veza bilo kao lokalna mreža
(LAN) ili veza točka-točka vrlo visoke
raspoloživosti i kvalitete. Za komunikaciju s
numeričkom uređajima (npr. zaštitom) danas se
najčešće koriste optičke veze.
Komunikacijski protokoli moraju odgovarati

međunarodnim IEC standardima, odnosno
normama (npr. IEC 61850).

Norma IEC 61850
IEC 61850 “Komunikacijske mreže i sustavi u

transformatorskim stanicama” je međunarodna norma
koja se primjenjuje u području automatizacije TS
(sekundarnih sustava) i koja objedinjuje iskustva
stečena na izradi norme UCA 2 i serije normi IEC
60870.
Normom se definiraju komunikacije između uređaja
sekundarnog sustava i odgovarajući zahtjevi na
sekundarni sustav.
Norma se odnosi na sve funkcije automatizacije
električnih postrojenja.

Norma IEC 61850
Primjenom norme IEC 61850 i serijske

komunikacije postignuta je otvorenost za:
razmjenu podataka između uređaja raznih
proizvođača,
primjenu najnovijih tehnologija na području
komunikacija,
primjenu različitih filozofija eksploatacija i mogućnost
njihove promjene tijekom životnog vijeka sustava,
primjenu najnovijih tehnologija na području
proizvodnje uređaja i sustava,
podršku jednostavnijem inženjeringu i održavanju.

Komunikacija
Pri rješenju ovog sustava, zbog izrazito narasle potrebe za

komunikacijama na lokalnoj razini potrebno je posvetiti
posebnu pozornost broju podataka koji se može pojaviti u
havarijskom slučaju.
Ni u kom slučaju se ne smije dogoditi da zbog problema u
komunikaciji na lokalnoj razini dođe u pitanje bilo koja funkcija
lokalnog ili daljinskog sustava upravljanja i nadzora.
Zato treba koristiti komunikacijska rješenja koja višestruko
nadmašuju (faktor 1000) izračunati informacijski promet.

Ukupno za radno
mjesto u objektu
Ukupno za ~ 11.000 signala
CDU Mraclin
~2.000
signala Ukupno za
stanično
računalo ~
17.000 signala
TS Žerjavinec

Koordinacija zaštite i vođenja (1)
Koordinirani sustav zaštite i vođenja ima dvije hijerarshijske

razine u elektr. postrojenju
Razina polja
Razina postrojenja
Koordinirani sustav zaštite i vođenja ima sustav za prijenos podataka
Komunikacija se obično odvija putem:
Žičana veza (RS232)
Optičkim kabelima sa serijskim protokolom informacija





Predavanja Zastita PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanja Zastita PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

5.

Auditorne: Laboratorijske vježbe:

 Naponske funkcije mjere napon i daju releju nalog za djelovanje kada

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 2

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 3

 Princip djelovanja nadnaponske zaštite – blok shema

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 4

 Princip djelovanja podnaponske zaštite – blok shema

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 5

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 6

 Naponski releji nulte komponente napona koriste se za signalizaciju

 Nulta komponenta napona postiže se jednostavno na otvorenom trokutu

 Sekundarni nominalni napon odabire se obično tako da kod punog

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 7

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 8

 Princip djelovanja nadnaponske zaštite na nulti napon– blok

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 9

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 10

 Koriste se kao zaštita generatora od nesimetričnog

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 11

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 12

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 13

 Distantna zaštita radi na principu mjerenja impedancije od mjesta

pa se iz toga vidi, da distantni releji zapravo mjere udaljenost od mjesta

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 14

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 15

 Napon na mjestu ugradnje releja, kod tropolnog kratkog spoja, jednak je

 Prema tome, vrijeme djelovanja zaštite proporcionalno je udaljenosti od

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 16

 Vremensko zatezanje se u praksi ne postavlja linearno nego stepenasto,

 Razna vremena djelovanja se nazivaju zone djelovanja zaštite.

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 17

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 18

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 19

 Poticajni član također djeluje na vremenski član preko upravljačke logike,

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 20

 Digitalni distantni releji – blok shema: f(t)

Prikupljanje i Isključenje + dojava

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 21

Digitalni distantni releji – algoritam zaštite:

Da li je jedna ili više

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 22

 Karakteristike distantnih releja najpreglednije se prikazuju u

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 23

 Stvarne karakteristike distantnih releja razlikuju se više ili manje od

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 24

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 25

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 26

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 27

 U nastojanju da se postigne što bolja karakteristika razvijeni su distantni

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 28

 Osnovna karakteristika distantnog releja sastoji se od samo

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 29

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 30

 Zbog otpora električnog luka na mjestu kvara, zbog

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 31

 Utjecaj otpora na mjestu kvara

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 32

Zbog toga se pri velikom opterećenju sustava može desiti da vektor

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 33

 Utjecaj njihanja sustava

Kut δ se u slučaju njihanja kreće od 0 stupnjeva do približno 120

© RITEH – ZEE, 2008/2009, Zaštita i automatika električnih postrojenja 34

Naponske funkcije mjere napon i daju releju nalog za djelovanje kada

Princip djelovanja nadnaponske zaštite – blok shema

Princip djelovanja podnaponske zaštite – blok shema

Naponski releji nulte komponente napona koriste se za signalizaciju

Nulta komponenta napona postiže se jednostavno na otvorenom trokutu

Sekundarni nominalni napon odabire se obično tako da kod punog

Princip djelovanja nadnaponske zaštite na nulti napon– blok

Koriste se kao zaštita generatora od nesimetričnog

Distantna zaštita radi na principu mjerenja impedancije od mjesta

Napon na mjestu ugradnje releja, kod tropolnog kratkog spoja, jednak je

Prema tome, vrijeme djelovanja zaštite proporcionalno je udaljenosti od

Vremensko zatezanje se u praksi ne postavlja linearno nego stepenasto,

Razna vremena djelovanja se nazivaju zone djelovanja zaštite.

Poticajni član također djeluje na vremenski član preko upravljačke logike,

Digitalni distantni releji – blok shema: f(t)

Karakteristike distantnih releja najpreglednije se prikazuju u

Stvarne karakteristike distantnih releja razlikuju se više ili manje od

U nastojanju da se postigne što bolja karakteristika razvijeni su distantni

Osnovna karakteristika distantnog releja sastoji se od samo

Zbog otpora električnog luka na mjestu kvara, zbog

Utjecaj otpora na mjestu kvara

Utjecaj njihanja sustava

Podešenje distantnih releja

Podešenje distantnih releja

Kao dodatna zaštita df/dt relejima mogu se ugraditi i nadstrujni releji

Granična frekvencija za svaki stupanj rasterećenja ovisna je o broju

Primjer podfrekvencijske zaštite turbine:

Sinkroni generator je nedvojbeno najvažniji element u elektrani, što ga

Zaštite velikih generatora od unutarnjih kvarova su

Ako promatramo blok generator - transformator, njegovu relejnu zaštitu možemo

Zadatak zaštite od unutarnjih kvarova je selektivno i brzo isključenje kvarova na

Ako promatramo blok generator - transformator, njegovu

Diferencijalna zaštita generatora u pravilu uvijek obuhvaća zaštitu

Diferencijalna zaštita s otcjepom između transformatora i

Podešenje diferencijalnog releja izvodi se tako da

Zaštita od spoja statora sa zemljom je jedan od najčešćih unutrašnjih

Generatori koji su spojeni

U slučaju promatranja bloka generator - transformator određivanje

Shema zaštite za otkrivanje spoja statora sa zemljom u blizini

Spoj među zavojima nastaje probojem izolacije između

Princip prikladne poprečne diferencijalne zaštite prikazan

Prije se u praksi kod zemljospoja zaštita sastojala u tome da se okida

Distantna zaštita koristi se kao rezervna zaštita velikih trofaznih

Nadstrujna zaštita, često u kombinaciji s podnaponskim relejem koristi se kao

Nesimetrično opterećenje trofaznog generatora u elektroenergetskom sustavu

Zaštita od povratne snage štiti

Promjene u frekvenciju sustava mogu biti