Pravilnik Za Izgradnju Nadzemnih Vodova 1kV-400kV

PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA
IZGRADNJU NADZEMNIH
ELEKTROENERGETSKIH VODOVA
NAZIVOG NAPONA
OD 1 kV DO 400 kV*
*
„Službeni list SFRJ“, br. 65/88, i „Službeni list SRJ“, br. 18/92.
Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih i. 1.00
elekroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV
Sadržaj
II. UVJETI PRORAČUNA...........................................................8

1. Temperatura ............................................................................................8
2. Dodatno opterećenje ..............................................................................8
3. Vjetar.........................................................................................................9
III. PROVODNICI I ZAŠTITNA UŽAD................................11
1. Izrada......................................................................................................11
2. Najmanji dozvoljeni presjeci...............................................................11
3. Naprezanje.............................................................................................12
4. Nastavljanje provodnika i zaštitne užadi .........................................14
IV. RASPORED PROVODNIKA I ZAŠTITNE UŽADI .....18
1. Sigurnosni razmaci...............................................................................18
2. Zaštitna zona .........................................................................................20
V. IZOLATORI I IZOLATORSKI LANCI.............................21
1. Opće odredbe ........................................................................................21
2. Mehaničko dimenzioniranje ...............................................................21
3. Električno dimenzioniranje.................................................................22
4. Pojačana izolacija ..................................................................................25
5. Učvršćivanje provodnika ....................................................................25
VI. STUPOVI...............................................................................26
1. Vrste stupova ........................................................................................26
2. Naprezanje stupova .............................................................................27
3. Opterećenja............................................................................................28
4. Natpisi na stupovima...........................................................................29
VII. UZEMLJENJE ......................................................................29
1. Opće odredbe ........................................................................................29
2. Uzemljenje u mrežama s kompenziranim zemljospojem i s
izoliranom neutralnom točkom..............................................................30
3. Uzemljenje u mrežama s uzemljenom neutralnom točkom ..........31
4. Uzemljenja za zaštitu od groma .........................................................31
5. Uzemljenje zaštitne užadi ...................................................................32
6. Vodovi za uzemljenje...........................................................................33
7. Uzemljivači ............................................................................................34
2
VIII. PRELAZAK VODOVA I NJIHOVO

PRIBLIŽAVANJE OBJEKTIMA ..............................................35
1. Opće odredbe ........................................................................................35
2. Nepristupačna mjesta ..........................................................................35
3. Mjesta nepristupačna vozilima ..........................................................35
4. Mjesta pristupačna vozilima...............................................................36
5. Zgrade ....................................................................................................36
6. Zgrade pogonskih postrojenja............................................................37
7. Zgrade sa zapaljivim krovom.............................................................37
8. Objekti u kojima se nalazi lako zapaljivi materijal..........................37
9. Naseljena mjesta ...................................................................................37
10. Sportska igrališta ................................................................................38
11. Javna kupališta i kampovi.................................................................38
12. Skijališne skakaonice..........................................................................38
13. Šume i drveće ......................................................................................38
14. Regionalni putovi, lokalni putovi i putovi za industrijske objekte
izgrađeni kao putovi za opću uporabu.................................................39
15. Magistralni putovi..............................................................................39
16. Auto-putovi .........................................................................................39
17. Naseljena mjesta .................................................................................40
18. Pijace i vašarišta ..................................................................................41
19. Parking i stajališta autobusa .............................................................41
20. Tramvaji i trolejbusi ...........................................................................41
21. Splavne rijeke ......................................................................................42
22. Plovne rijeke i kanali ..........................................................................42
23. Mostovne konstrukcije.......................................................................43
24. Antene televizijskih i radio-prijemnika...........................................43
25. Antene predajnih i prijemnih stanica ..............................................44
26. Ukrštanje visokonaponskog voda s drugim visokonaponskim
vodovima i njihovo međusobno približavanje ....................................44
27. Ukrštanje visokonaponskog voda s niskonaponskim vodom i
njihovo međusobno približavanje .........................................................44
28. Ukrštanje elektroenergetskog voda s telekomunikacijskim
vodom i njihovo međusobno približavanje..........................................46
29. Prelazak telekomunikacijskog voda preko nadzemnog
elektroenergetskog voda .........................................................................48
30. Žičare ....................................................................................................48
31. Metalne i žičane ograde.....................................................................49
32. Žičane mreže .......................................................................................49
3
33. Plinovodi, naftovodi, parovodi i sl. .................................................50

34. Stogovi i sušare ...................................................................................50
35. Groblja ..................................................................................................51
36. Zračne luke i heliodromi ...................................................................51
37. Protivgradne postaje ..........................................................................51
38. Željezničke pruge koje nisu predviđene za elektrifikaciju s
nadzemnim kontaktnim vodom ............................................................51
39. Elektrificirane željezničke pruge s nadzemnim kontaktnim
vodovima ...................................................................................................54
40. Industrijske pruge i kolosijeci...........................................................55
41. Staklenici i stakleni vrtovi .................................................................55
IX. DRVENI STUPOVI..............................................................55
1. Određivanje dimenzija ........................................................................55
2. Spajanje...................................................................................................57
3. Mjere i oblik stupova ...........................................................................59
4. Zaštita od truljenja i korozije ..............................................................59
X. ČELIČNI STUPOVI...............................................................60
1. Način preračunavanja rešetkastih stupova ......................................60
2. Način izrade rešetkastih stupova.......................................................61
3. Koeficijenti sigurnosti i određivanje dimenzija ...............................62
4. Stupovi izrađeni od cijevi....................................................................62
5. Zaštita od korozije ................................................................................63
XI. ARMIRANOBETONSKI STUPOVI.................................64
1. Opće odredbe ........................................................................................64
2. Određivanje dimenzija i konstruiranje stupova ..............................64
3. Izrada stupova ......................................................................................65
XII. USIDRENJE STUPOVA ....................................................66
XIII. TEMELJI..............................................................................67
1. Opće odredbe ........................................................................................67
2. Fundiranje drvenih stupova ...............................................................67
3. Fundiranje čeličnih i armiranobetonskih stupova...........................70
XIV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ............................77
4
5
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim pravilnikom propisuju se tehnički normativi za izgradnju nadzemnih

elektroenergetskih vodova (u daljem tekstu: vodovi) koji služe za prijenos i
razvod električne energije, nazivnog napona od 1 kV do uključivo 400 kV.
Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na kontaktne vodove za
električnu vuču i na nadzemne kablovske vodove.
Članak 2.
Niže navedeni izrazi, u smislu ovog pravilnika, imaju sljedeća značenja:

1) nadzemni elektroenergetski vod je skup svih dijelova koji služe za
nadzemno vođenje provodnika koji prijenose i razvode električnu energiju, kojim
su obuhvaćeni: provodnici, zaštitna užad, zemljovodi, uzemljivači, izolatori,
nosači, konzole, stupovi i temelji;
2) niskonaponski vod je vod čiji nazivni napon ne prelazi 1000 V;
3) visokonaponski vod je vod čiji nazivni napon prelazi 1000 V;
4) nazivni napon je napon prema kome je vod dimenzioniran, građen i
nazvan;
5) maksimalni pogonski napon je vrijednost napona između faznih
provodnika koja u normalnom pogonu ne smije biti prekoračena;
6) provodnici su metalne žice ili užad koja služe za provođenje struje;
7) zaštitno uže je uzemljeno uže koje služi za zaštitu voda od atmosferskih i
pogonskih prenapona;
8) sigurnosno uže je uzemljeno uže koje služi za zaštitu od dodira s drugim
vodom;
9) stvarni presjek žice je geometrijski presjek žice, a stvarni presjek užeta je
zbir geometrijskih presjeka svih žica u užetu, bez obzira na to da li su žice od
istog materijala ili od različitih materijala;
10) zatezna čvrstoća žice je najmanje naprezanje pri kojem dolazi do
prekida žice. Vrijednosti zatezne čvrstoće su u skladu s vrijednostima zatezne
čvrstoće prija produžavanja i navedene su u odgovarajućim jugoslavenskim
standardima;
11) sila kidanja je 95% od računske sile kidanja za jednometalno uže, a 90%
od računske sile kidanja za dvometalno uže. Računska sila kidanja utvrđena je u
propisima o jugoslavenskim standardima za metalnu užad, a prekid na čvrstoća
izračunava se iz tako definirane sile kidanja i presjeka užeta;
12) maksimalno radno naprezanje provodnika, odnosno zaštitnog užeta je
odabrana računska vrijednost koju vodoravna komponenta zatezne čvrstoće
postiže na temperaturi od -5°C pri normalnom dodatnom opterećenju, ili na
temperaturi od
-20ºC bez dodatnog opterećenja;
13) normalno dozvoljeno naprezanje provodnika, odnosno zaštitnog užeta
je naprezanje koje se ne smije prekoračiti pod normalnim uvjetima, tj. na
temperaturi do -5°C pri normalnom dodatnom opterećenju i na temperaturi od -
6
20ºC bez tog opterećenja i odnosi se na vodoravnu komponentu naprezanja;

14) izuzetno dozvoljeno naprezanje provodnika, odnosno zaštitnog užeta je
naprezanje koje se ne smije prekoračiti pod izuzetnim uvjetima, tj. na temperaturi
od -5°C pri izuzetnom dodatnom opterećenju i odnosi se na naprezanje u točki
učvršćenja;
15) sila naprezanja provodnika, odnosno zaštitnog užeta je proizvod
stvarnog presjeka i maksimalnog radnog naprezanja;
16) dodatno opterećenje je opterećenje provodnika, odnosno zaštitnog
užeta od inja, leda ili snijega, a djeluje vertikalno naniže i dodaje se težini
provodnika, odnosno zaštitnog užeta;
17) težina provodnika, odnosno zaštitnog užeta (s dodatnim opterećenjem
ili bez njega) koja opterećuje točku učvršćenja je proizvod jedinične težine
provodnika, odnosno zaštitnog užeta po metru (s dodatnim opterećenjem ili bez
njega) i gravitacionog raspona izraženog u metrima;
18) gravitacioni raspon je udaljenost od najniže točke lančanice s jedne
strane stupa do najniže točke lančanice s druge strane stupa;
19) ugib provodnika, odnosno zaštitnog užeta je vertikalni razmak od
prave koja spaja točke učvršćenja do provodnika, odnosno zaštitnog užeta, mjeren
na sredini raspona;
20) raspon je vodoravni razmak između dva susjedna stupa;
21) zatezno polje je dio voda koji se nalazi između dva susjedna zatezna
stupa;
22) raspon ukrštanja je raspon u kome vod prelazi preko nekog objekta
navedenog u glavi VIII ovog pravilnika;
23) susjedni raspon je raspon koji se nalazi neposredno do raspona
ukrštanja;
24) polje ukrštanja je zatezno polje u kome vod prelazi preko nekog objekta
navedenog u glavi VIII ovog pravilnika;
25) susjedno polje je zatezno polje koje se nalazi neposredno do polja
ukrštanja;
26) pojačana mehanička sigurnost je pojačana sigurnost voda postignuta
izolacijom koja je u mehaničkom pogledu jače dimenzionirana;
27) pojačana električna sigurnost je pojačana sigurnost voda postignuta
izolacijom koja je u električnom pogledu jače dimenzionirana;
28) sigurnosni razmak je najmanji dozvoljeni razmak između dijelova pod
naponom, odnosno između djela pod naponom i uzemljenog djela voda, za
odgovarajući nazivni napon;
29) sigurnosna visina je najmanja dozvoljena okomita udaljenost
provodnika, odnosno dijelova pod naponom od zemlje ili nekog objekta pri
temperaturi +40ºC, odnosno pri temperaturi -5°C s normalnim dodatnim
opterećenjem bez vjetra;
30) sigurnosna udaljenost je najmanja dozvoljena udaljenost provodnika,
odnosno dijelova pod naponom od zemlje ili nekog objekta u bilo kom pravcu pri
temperaturi +40ºC i opterećenu vjetrom od nule do punog iznosa;
31) stup je bilo koja konstrukcija koja nosi izolatore, provodnike i zaštitnu
užad (npr. stup, zidna konzola, nosač i sl.);
7
32) noseći (linijski) stup je stup koji nosi provodnike i zaštitnu užad;
33) zatezni stup je stup koji služi za zatezanje provodnika i zaštitne užadi;
34) normalni slučaj opterećenja stupa je slučaj koji nastaje kad su svi
dijelovi voda neoštećeni;
35) izvanredni slučaj opterećenja voda je slučaj koji nastaje kad se jedan
provodnik ili jedno zaštitno uže s jedne strane stupa prekine;
36) uzemljenje je električno provodno spajanje pojedinih dijelova voda sa
zemljom;
37) otpornost uzemljenja je zbir otpornosti rasprostiranja uzemljivača i
otpornosti zemljovoda;
38) otpornost rasprostiranja uzemljivača je otpornost zemlje između
uzemljivača i referentne zemlje;
39) referentna zemlja je područje zemljišta koje je od pripadajućeg
uzemljivača udaljeno toliko da se između bilo kojih točki tog područja ne
pojavljuju znatnije razlike potencijala;
40) izolacija koja se sastoji od zračnih razmaka i izolatora u dodiru s
zrakom koji su podvrgnuti dielektričnom naprezanju, atmosferskim i drugim
utjecajima (vlaga, prašina, nečistoća itd.);
41) izolator je dio montažnog sklopa koji služi za električno izoliranje i
mehaničko spajanje provodnika s nosećom konstrukcijom;
42) izolatorski lanac je montažni sklop jednog ili više izolatora i opreme za
nošenje, koji služi za električno izoliranje i mehaničko spajanje provodnika s
nosećom konstrukcijom.
II. UVJETI PRORAČUNA

1. Temperatura
Članak 3.
Provodnici i zaštitna užad proračunavaju se za slijedeće uvjete:

l) minimalna temperatura -20ºC
2) maksimalna temperatura +40ºC
3) temperatura pri kojoj postoji dodatno opterećenje na vodu -5ºC
2. Dodatno opterećenje
Članak 4.
Prilikom izračuna provodnika i zaštitne užadi uzima se da se na njima

stvara dodatno opterećenje od inja, leda ili mokrog snijega (u daljem tekstu:
dodatno opterećenje).
Smatra se da dodatno opterećenje djeluje vertikalno naniže i ono se dodaje
težini provodnika, odnosno zaštitnog užeta.
8
Članak 5.
Za normalno dodatno opterećenje g uzima se najveće dodatno opterećenje

koje se na odnosnom mjestu pojavljuje prosječno svakih pet godina, ali u svakom
slučaju ne manje od:
g = 0,18√d(daN/m)
gdje je d promjer provodnika, odnosno zaštitnog užeta, u milimetrima.
Za procjenu dodatnog opterećenja koje se uzima pri proračunu voda
koriste se podaci koji se dobivaju od hidrometeorološke službe i izmjerene
vrijednosti na postojećim nadzemnim elektroenergetskim vodovima i
telekomunikacijskim vodovima duž projektirane trase. U pravilu, računa se sa
sljedećim vrijednostima za normalno dodatno opterećenje:
1,0 · g
1,6 · g
2,5 · g
4,0 · g
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovog članka, mogu se uzeti vrijednosti
različite od navedenih, ali ne manje od 1,0 g.
Članak 6.
Za izuzetno dodatno opterećenje uzima se najveće dodatno opterećenje

koje se na odnosnom mjestu pojavljuje prosječno svakih 20 godina, ali ne manje
od dvostrukog normalnog dodatnog opterećenja iz članka 5. ovog pravilnika.
Članak 7.
Ako je na vodu ili dijelu njegove trase rezultanta sila pritiska vjetra i težine
provodnika, odnosno zaštitnog užeta bez dodatnog opterećenja veća od težine
provodnika, odnosno zaštitnog užeta s izuzetnim dodatnim opterećenjem, kao
izuzetno dodatno Opterećenje uzima se veća vrijednost.
3. Vjetar
Članak 8.
Opterećenje od vjetra je proizvod površine objekta, pritiska vjetra,

koeficijenta djelovanja vjetra i sinusa napadnog kuta. Pri tom se uzima vodoravni
pravac vjetra, a opterećenje od vjetra uspravno na napadnutu površinu.
Članak 9.
Pri izračunavanju opterećenja od vjetra, za površinu objekta uzima se

stvarna površina, bez dodatnog opterećenja, napadnuta vjetrom, a za cilindrične
objekte uzima se projekcija te površine. Za rešetkaste stupove uzimaju se samo
površine okrenute prema vjetru.
9
Članak 10.
Pritisak vjetra p izračunava se prema slijedećem obrascu:

p = v2/16 [daN/mm2]
gdje je v = maksimalna brzina vjetra (m/s) koja se na istom potezu trase
pojavljuje prosječno svakih pet godina, a za vodove napona 400 kV - i u dužem
periodu. Brzina vjetra određuje se na osnovu mjerenja, primjenom statističke
obrade mjernih podataka. U nedostatku dovoljnog broja mjernih podataka, brzina
vjetra se procjenjuje korištenjem raspoloživih podataka.
Pritisak vjetra iz stavka 1. ovog članka primjenjuje se za osnovnu visinsku
zonu od 0 do 40 m iznad zemlje i ne smije biti manji od 50 daN/mm2. Dobivene
računske vrijednosti za p povećavaju se do prve veće vrijednosti iz slijedećeg niza:
60, 75, 90, 110, 130 daN/m2
Na dijelovima koji se nalaze u zoni između 40 m i 80 m iznad zemlje
uzimaju se povećane vrijednosti pritiska vjetra, prema tabeli 1.
Tabela 1.
Visinska zona voda Pritisak vjetra, daN/m2
Vodovi s ukupnom visinom
50 60 75 90 110
do 15 m iznad zemlje
Osnovna visinska zona od 0
60 75 90 110 130
do 40 m iznad zemlje
Dijelovi voda u zoni između
75 90 110 130 150
40 m i 80 m iznad zemlje
Za pritisak vjetra na provodnike, odnosno zaštitnu užad mjerodavna je

visina njihove točke učvršćenja u stezaljci na odnosnom stupu. Vrijednosti iz
tabele 1. mogu se povećati ovisno od uvjeta terena.
Članak 11.
Pri određivanju koeficijenta djelovanja vjetra uzima se u obzir djelovanje

vjetra na pritisak i usisavanje, djelovanje vjetra na zadnju stranu rešetkaste
konstrukcije, kao i smanjenje djelovanja vjetra na provodnike i zaštitnu užad zbog
toga što se maksimalni pritisak nikad ne javlja istovremeno duž cijelog raspona.
Koeficijenti djelovanja vjetra za pojedine dijelove voda su:
1) za stupove četverokutnog presjeka…………………….....…………….1,4
2) za stupove šestokutnog ili osmokutnog presjeka….....……………….1,0
3) za stupove kružnog presjeka………………………………...…………..0,7
4) za dvostruke stupove četverokutnog presjeka, za vjetar u pravcu ravni
koja prolazi kroz obje ose stupova (ako je razmak osa manji od dvostruke strane
presjeka)2.0
5) za dvostruke stupove kružnog presjeka, za vjetar u pravcu ravni koja
prolazi kroz ose stupova (ako je razmak osa manji od dvostrukog
promjera)………….....1,0
6) za rešetkaste stupove od profiliranog čelika u ravni…………..….….….1,4
10
7) za rešetkaste stupove od cijevi u ravni…………………………...……….1,1

8) za četverokutne rešetkaste stupove od profiliranog čelika….......………2,6
9) za četverokutne rešetkaste stupove od cijevi……………….....…….……2,0
10) za trokutne rešetkaste stupove od profiliranog čelika…......……....…...2,8
11) za provodnike i zaštitnu užad……………………………....…….............1,0
III. PROVODNICI I ZAŠTITNA UŽAD

1. Izrada
Članak 12.
Za izradu žica i užadi upotrebljavaju se: aluminij, aluminijske legure, bakar

i čelik. Aluminij i bakar moraju biti tvrdo vučeni. Čelik mora biti trajno i
pouzdano zaštićen od korozije (npr. pocinčan vrućim postupkom).
Članak 13.
Ako se upotrijebe kombinacije metala iz članka 12. ovog pravilnika,

njihovih legura ili drugih materijala, žice i užad moraju biti dovoljno žilavi i
postojani prema atmosferskim utjecajima.
Članak 14.
Za vodove koji se grade prema odredbama ovog pravilnika može se

upotrebljavati samo gola užad.
2. Najmanji dozvoljeni presjeci
Članak 15.
Najmanji dozvoljeni presjeci užadi su:

1) od aluminija i njegovih legura............................................................25 mm2
2) od al-čelika............................................................................................16 mm2
3) od čelika................................................................................................16 mm2
4) od bakra................................................................................................10 mm2
Užad od drugih materijala mora imati takav presjek da sila kidanja bude
najmanje 380 daN.
11
Članak 16.
Presjek užadi mora biti dovoljno veliki da ukupna temperatura užadi

uslijed zagrijavanja strujom ne bude viša od + 80°C, pri čemu se računa s
temperaturom okoline od +40°C.
Članak 17.
Zaštitno uže mora biti takvih dimenzija da pri jednopolnim kratkim

spojevima ne bude termički preopterećeno.
3. Naprezanje
Članak 18.
Maksimalno radno naprezanje, tj. odabrana računska vrijednost koju

vodoravna komponenta naprezanja na zatezanje postiže pri temperaturi od -5°C s
normalnim dodatnim opterećenjem prema članku 5. ovog pravilnika, ili pri
temperaturi od -20°C bez dodatnog opterećenja, ne smije prelaziti vrijednost
normalnog dozvoljenog naprezanja.
Članak 19.
Naprezanje na zatezanje u točki učvršćenja provodnika pri temperaturi od

-5°C s izuzetnim dodatnim opterećenjem prema članku 6. ovog pravilnika ne
smije biti veće od vrijednosti izuzetnog dozvoljenog naprezanja.
Članak 20.
Normalna i izuzetno dozvoljena naprezanja koja se odnose na računski

presjek užadi za razne materijale ne smiju biti veća od vrijednosti danih u tabeli 2.
Tabela 2.
Odnos presjeka, za užad od dva Dozvoljeno naprezanje daN/mm2
Materijal
materijala, približno normalno izuzetno
Al-čelična užad Al/Č= 0,86 27,5 52
Al/Č= 0,95 27,5 51,5
Al/Č= 1,4 24,0 45
Al/Č= 1,7 22,0 41
Al/Č= 4,3 14,5 27
Al/Č = 4,4 14,0 26
Al/Č= 6 13,0 24,5
Al/Č= 7,7 11,0 21
Al/Č= 11,3 10 18,5
Al/Č = 14,5 9 16,5
Al/Č = 23,1 8 15
12
Odnos presjeka, za užad od dva Dozvoljeno naprezanje daN/mm2

Materijal
materijala, približno normalno izuzetno
AlMgSiE - čelična AlMgSiE/Č = 0,86 30 56
užad AlMgSiE/Č = 0,95 29,5 55
AlMgSiE/Č = 1,4 26,5 48,5
AlMgSiE/Č = 1,7 24,5 46,5
AlMgSiE/Č = 4,3 18 34,5
AlMgSiE/Č = 4,4 18 34,5
AlMgSiE/Č = 6 16,5 31
AlMgSiE/Č = 7,7 15,5 29,5
AlMgSiE/Č = 11,3 14,5 27
AlMgSiE/Č = 14,5 14 26
AlMgSiE/Č = 23,1 13 24,5
AlMglE - čelična AlMglE/Č = 0,86 29 55
užad AlMglE/Č = 0,95 29 55
AlMglE/Č = 1,4 25,5 48
AlMglE/Č = 1,7 22,5 42
AlMglE/Č = 4,3 17,5 32
AlMglE/Č = 4,4 16,5 30,5
AlMglE/Č = 6 14,5 27
AlMglE/Č = 7,7 14,5 27
AlMglE/Č= 11,3 12,8 24
AlMglE/Č= 14,5 11,7 22
AlMglE/Č= 23,1 11,6 21,8
Aluminijska užad 6 11
AlMgSiE- užad 10,5 20
AlMglE—užad 9 17
ČEAL - užad 45 84
Čelična užad
Čelik I 14,5 26,5
Čelik II 26 49
Čelik III 49,5 93
Čelik IV 59,5 111
Bakarna užad 16 30
Bronzana užad
Bz I 19,5 36,5
Bz II| 23 43,5
Bz III 26,5 49,5
Za materijale koji nisu navedeni u tabeli 2 uzima se:
- kao normalno dozvoljeno naprezanje: 40% od računske sile kidanja;
- kao izuzetno dozvoljeno naprezanje: 75% od računske sile kidanja.
13
Članak 21.
Opasnost od zamora materijala zbog vibracija sprječava se odgovarajućim

mjerama (npr. postavljanjem prigušivača ili smanjenjem naprezanja).
Članak 22.
Prilikom izračuna naprezanja, za fizička svojstva materijala koriste se

vrijednosti navedene u tabeli 3.
Članak 23.
Prilikom izračuna naprezanja provodnika na visećim izolatorima u strmim

i neravnomjernim rasponima mora se uzeti u obzir otklon izolatora u smjeru trase
voda (preračunavanje pomoću "idealnog raspona").
4. Nastavljanje provodnika i zaštitne užadi
Članak 24.
Za nastavljanje provodnika, odnosno zaštitne užadi upotrebljavaju se, u

pravilu, spojnice odnosno stezaljke od istog materijala od kojeg su i provodnici.
Spojnice, odnosno stezaljke od čelika moraju biti pocinčane vrućim postupkom ili
izrađene od nehrđajućeg čelika.
Članak 25.
Za vodove u istom rasponu dozvoljen je najviše jedan nastavak po

provodniku, odnosno po zaštitnom užetu.
Članak 26.
Provodnici, odnosno zaštitna užad različnih presjeka ili od različitih

materijala smiju se nastavljati samo na mjestima na kojima su mehanički
rasterećeni. Korištene stezaljke moraju biti takve konstrukcije da se pouzdano
sprječava elektrolitsko razaranje.
Članak 27.
Nastavci provodnika, odnosno zaštitne užadi u rasponu moraju izdržati

najmanje 90% sile kidanja provodnika, odnosno zaštitnog užeta, pri čemu je
dozvoljeno upotrijebiti i više od jedne spojnice.
14
Spojnice koje su takve konstrukcije da se njima postiže pouzdan provodan

spoj i da imaju najmanje 100% sile kidanja provodnika, odnosno zaštitne užadi
(npr. kompresione spojnice) ne smatraju se nastavcima.
Tabela 3.
Odnos Toplotni
presjeka za koeficijent Modul
Gustina 103
Materijal užad od Broj žica u užetu linearnog elastičnosti
kg/m3
dva širenja daN/mm2
materijala 10-4/ºC
Al/Č = Al Č
0,86 78 91 5,45 13,7 13400
Al-čelična 0,95 18 19 5,33 13,3 13000
užad
1,40 14 7 4,91 15,0 11000
14 19
1.70 12 7 4,66 15,3 10700
4,30 30 7 3,75 17,8 8200
4,40 30 19 3,64 18,0 8000
6 1 19,2 8100
26 3 18,8 7700
6.00 26 4 3,50 18,8 7700
26 5 18,7 7700
26 7 18,9 7700
24 7 19,6 7400
7,70 54 7 3,36 19,4 7000
54 19 19,4 6800
11,30 48 7 3,20 20,5 6200
14,50 45 7 3,09 20,9 6100
23,10 72 7 2,98 21,7 6000
AlMgSiE/Č AlMgSiE Č
AIMgSiE - 0,86 78 91 5,45 13,7 13400
čelična užad 0,95 18 19 5,33 13,3 13000
14 7
15
Materijal Toplotni
Odnos Modul
koeficijent
presjeka za Gustina 103 elastičnosti
Broj žica u užetu linearnog
užad od dva kg/m3
širenja
materijala daN/mm2
10-4/ºC
AlMgSiE - 1,40 14 7 4,91 15,0 11000
čelična užad 1,70 12 7 4,66 15,3 10700
4,30 30 7 3,75 17,8 8200
4,40 30 19 3,64 18,0 8000
6 1 19,2 8100
26 3 18,8 7700
6,00 26 4 3,50 18,8 7700
26 5 18,7 7000
26 7 18,9 7700
24 7 19,6 7400
54 7 3,36 19,3 7000
54 19 19,4 6800
11,30 48 7 3,20 20,5 6200
14,50 45 7 3,09 20,9 6100
23,10 72 7 2,98 21,7 6000
AlMglE/Č AlMglE Č
AJMglE- 0,86 78 91 5,45 13,7 13400
čelična užad 0,95 18 19 5,33 13,3 13000
1,40 14 7 4,91 16 11000
1,40 14 19 4,91 15 11000
1,70 12 7 4,66 15,3 10700
4,30 30 7 3,75 17,8 8200
4,40 30 19 3,64 18,0 8000
16
Toplotni
Odnos Modul
Gustina koeficijent
presjeka za elastičnosti
Materijal Broj žica u užetu linearnog
užad od dva
103 kg/m3 širenja
materijala daN/mm2
10-4/ºC
AlMglE- 6 1 19,2 8100
čelična užad 26 3 18,8 7700
6,00 26 4 3,50 18,8 7700
26 5 18,7 7000
26 7 18,9 7700
24 7 19,6 7400
7,70 54 7 3,36 19,3 7000
54 19 19,4 6800
11,30 48 7 3,20 20,5 6200
14,50 45 7 3,09 20,9 6100
23,10 72 7 2,98 21,7 6000
Aluminijska 7 6000
užad 19 2,7 23 5700
37 2,7 23 5700
61 5500
AlMgSiE-
užad i 7 6000
AlMglE-užad
19 2,7 23 5700
37 2,7 23 5700
61 5500
ČEAL-užad 7 16000
19 6,87 13 15700
37 6,87 13 15700
61 15500
Čelična užad 7 18000
12 17500
19 7,8 11 17500
37 17500
61 17500
Bakarna užad 7 11300
19 8,9 17 10500
37 8,9 17 10500
61 10500
17
IV. RASPORED PROVODNIKA I ZAŠTITNE UŽADI
1. Sigurnosni razmaci
Članak 28.
Udaljenost između dijelova pod naponom, kao i udaljenost od dijelova pod

naponom do uzemljenih dijelova i do dijelova stupa, uzimajući u obzir djelovanje
vjetra ili dodatnog opterećenja, mora biti najmanje jednaka sigurnosnom
razmaku.
Članak 29.
Sigurnosni razmaci (cm) moraju odgovarati slijedećim vrijednostima:
Vrsta naponskog naprezanja Nazivni napon UN (kV)

izolacije do 10 20 35 110 220 400
1) Atmosferski prenaponi 12 22 32 90 175 280
2) Sklopni i dugotrajni prenaponi 10 20 25 80 155 270
3) Naponi industrijske frekvencije
-- 7 10 30 55 90
(normalni i pogonski uvjeti)
Sigurnosni razmaci računaju se za slijedeće slučajeve:

1) pri neotklonjenom izolacijskom lancu,
2) za P = 0,15 Pmax
3) za P = Pmax
gdje je Pmax - maksimalni pritisak vjetra, prema članku 10. ovog pravilnika.
Članak 30.
Smatra se da je zahtjev iz članka 29. ovog pravilnika u pogledu udaljenosti

između provodnika, odnosno između provodnika i zaštitne užadi u sredini
raspona ispunjen ako udaljenost D u sredini raspona u uvjetima bez vjetra na
temperaturi +40°C iznosi najmanje:
D = k√f + 1 + sigurnosni razmak određen za sklopne i dugotrajne
prenapone (cm)
gdje je:
f - ugib provodnika, odnosno zaštitnog užeta na temperaturi +40°C, u cm,
bez obzira na usvojenu maksimalnu temperaturu provodnika;
l - dužina izolacijskog lanca od točke učvršćenja do provodnika, u cm, za
sva učvršćenja (ili dijelove učvršćenja) koja se ne otklanjaju u smjeru uspravnom
na pravac voda, kao i potporne izolatore, zatezne izolacijske lance i zaštitnu užad
l = 0;
k - koeficijent čija vrijednost ovisi od rasporeda dva promatrana
provodnika, odnosno provodnika i zaštitnog užeta, a određuje se prema
18
obrascima iz članka 31. do 33. ovog pravilnika, u kojima je α kut otklona

provodnika, odnosno zaštitnog užeta od punog pritiska vjetra, računatog prema
članku 10. i 11. ovog pravilnika, na uže, bez leda, izražen u stupnjevima.
Prilikom izračuna udaljenosti između dva različita provodnika, odnosno
između provodnika i zaštitnog užeta koje nije izvedeno isto kao i provodnik, za
svaki provodnik, odnosno i za provodnik i za zaštitno uže udaljenost D
izračunava se prema obrascu iz stavka 1. ovog članka, a odabira se veća vrijednost
za D.
Prilikom prelaska s jednog rasporeda provodnika na drugi raspored
provjeravaju se rastojanja na najkritičnijem mjestu, s tim da se u obrazac uvrsti
vrijednost ugiba na tom mjestu.
Članak 31.
Pri vodoravnom rasporedu uzima se da je:

k.= 4 + α /25, ali ne manje od k = 6.
Najmanja udaljenost je D = 60 cm, ako sigurnosni razmak nije veći.
Za vodove nazivnog napona do 20 kV koristi se obrazac iz stavka 1. ovog
članka i kad raspored (projekcija) provodnika, odnosno zaštitnog užeta nije
vodoravan.
Za slučajeve iz stavka 3. ovog članka, vodoravna udaljenost provodnika
iznosi 20 cm kad zbog vremenskih prilika (snijeg, led. inje) postoji vjerojatnost
dodira, odnosno preskoka napona.
Članak 32.
Pri kosom rasporedu uzima se da je koeficijent:

k = 2 + α/10, ali ne manji od k = 7.
Za vodove nazivnog napona većeg od 20 kV takvo izračunavanje
udaljenosti (projekcija) dozvoljeno je samo pod uvjetom da je ujedno i vodoravna
udaljenost između provodnika, odnosno između provodnika i zaštitnog užeta
najmanje jednaka sigurnosnom razmaku.
Ako je vodoravna udaljenost između dva koso raspoređena provodnika i
zaštitnog užeta jednaka ili veća od udaljenosti D izračunate prema članku 31.
ovog pravilnika, udaljenost je dovoljna.
Članak 33.
Pri okomitom rasporedu uzima se da je koeficijent: k = 4 + α 5, ali ne manji

od k = 14.
Udaljenost iz stavka 2. ovog članka potrebna je samo za vodove nazivnog
napona većeg od 20 kV i u slučaju kad raspored nije potpuno okomit, ali je
vodoravna udaljenost manja od sigurnosnog razmaka.
19
Članak 34.
Kut otklona izolacijskog lanca α računa se s 70% pritiska vjetra na

provodnike, odnosno s 50 % pritiska vjetra na provodnike u snopu. U oba slučaja
kut otklona računa se za provodnike bez leda. Pritisak vjetra računa se na način
određen u članku 10. i 11. ovog pravilnika.
2. Zaštitna zona
Članak 35.
Pod zaštitnom zonom podrazumijeva se prostor ispod zaštitnog užeta u

kome su provodnici dovoljno zaštićeni od utjecaja atmosferskih prenapona.
Članak 36.
Provodnici se, u pravilu, moraju nalaziti u granicama zaštitne zone duž

svih raspona i na svim temperaturama od 0° do 40°C u uvjetima bez vjetra.
Članak 37.
Na vodu s jednim zaštitnim užetom zaštitna zona obuhvaća prostor u

granicama kuta od najviše 30° s obje strane zaštitnog užeta, mjereno od vertikale.
Članak 38.
Zaštitna zona između dva zaštitna užeta obuhvaća prostor ispod luka koji
dodiruje oba zaštitna užeta, čije je središte iznad užeta, a polumjer luka iznosi 0,58
d, gdje je d međusobna udaljenost zaštitne užadi (slika 1).
Slika 1.
20
V. IZOLATORI I IZOLATORSKI LANCI
1. Opće odredbe
Članak 39.
Na vodovima se upotrebljavaju potporni i viseći izolatori.

Potporni izolatori spajaju se čvrsto sa stupom.
Viseći izolatori spajaju se sa stupom tako da se mogu slobodno klatiti oko
točke učvršćenja.
Članak 40.
Za određeni vod biraju se odgovarajući tipovi izolatora, pri čemu se vodi

računa o mehaničkim i električnim opterećenjima tog voda.
2. Mehaničko dimenzioniranje
Članak 41.
Potporni izolatori na nosećim stupovima moraju biti takvih dimenzija da

prijelomno opterećenje iznosi najmanje 2,5 puta težine provodnika s dodatnim
opterećenjem, s tim što se, ako je opterećenje provodnika uslijed djelovanja vjetra
veće, uzima u obzir to veće preopterećenje.
Potporni izolatori na zateznim stupovima moraju biti takvih dimenzija da
prijelomno opterećenje iznosi najmanje 2,5 puta sila zatezanja provodnika.
Članak 42.
Kapasti izolatori, odnosno kapasti izolatori u izolatorskim lancima na

nosećim stupovima moraju biti takvih dimenzija da imaju elektromehaničko,
odnosno mehaničko opterećenje najmanje tri puta veće od težine provodnika s
dodatnim opterećenjem, s tim što se, ako je opterećenje provodnika uslijed
djelovanja vjetra veće, uzima u obzir to veće opterećenje.
Kapasti izolatori, odnosno kapasti izolatori u izolatorskim lancima na
zateznim stupovima moraju biti takvih dimenzija da imaju elektromehaničko,
odnosno mehaničko opterećenje najmanje tri puta veće od sile zatezanja
provodnika.
Članak 43.
Masivni i štapni izolatori, odnosno masivni i štapni izolatori u izolatorskim

lancima na nosećim stupovima moraju biti takvih dimenzija da imaju prekidno
opterećenje najmanje tri puta veće od težine provodnika s dodatnim
opterećenjem, s tim što se, ako je opterećenje provodnika uslijed djelovanja vjetra
veće, uzima u obzir to veće opterećenje. Masivni i štapni izolatori, odnosno
21
masivni i štapni izolatori u izolatorskim lancima na zateznim stupovima, moraju

biti takvih dimenzija da imaju najmanje tri puta veće prekidno opterećenje od sile
zatezanja provodnika.
Članak 44.
Dozvoljena je uporaba višestrukih izolatorskih lanaca pod uvjetom da je u

normalnom stanju osigurana ravnomjerna raspodjela opterećenja na pojedine
izolatorske lance.
3. Električno dimenzioniranje
Članak 45.
Izolator, odnosno izolatorski lanac kompletno sastavljen kao na

nadzemnom vodu sa zaštitnom armaturom ili bez nje, mora zadovoljiti
vrijednosti dane u tabelama 4,5 i 6.
Tabela 4.
Najviši napon Nazivni podnosivi atmosferski udarni
Nazivni opreme Um prenapon (temeljna vrijednost) (kV)
napon Nazivni kratkotrajni
(efektivna stupanj izolacije
podnosivi napon
vrijednost)
industrijske
frekvencije (efektivna
snižen pun vrijednost) (kV)
(kV)
(kV)
1 2,0 3 4 5
3 3,6 20 40 10
6 7,2 40 60 20
10 12,0 60 75 28
20 24,0 95 125 50
35 38,0 145 170 70
Stupanj izolacije voda (snižen ili pun stupanj) bira se s obzirom na

izloženost atmosferskim ili sklopnim prenaponima, način uzemljenja neutralne
točke i vrstu prenaponske zaštitne naprave ako je primijenjena.
22
Tabela 5.
Iz tabele 5 bira se jedan stupanj ili više stupnjeva izolacije za pojedine

standardne vrijednosti najvišeg napona opreme. Ako je dano više stupnjeva
izolacije, viši stupanj izolacije je prikladan za opremu u mrežama s
kompenzacijom struje zemljospoja ili gdje je faktor zemljospoja iznad 1,4.
Tabela 6.
23
Članak 46.
Vrijednosti iz članka 45. ovog pravilnika važe za izolatore pod slijedećim

uvjetima:
1) atmosferski tlak......................................................................1013,25 mbar;
2) temperatura.........................................................................................+20°C;
3) vlažnost...............................................................................................11 g/m3.
Članak 47.
Za dijelove voda na većim nadmorskim visinama, vrijednosti ispitnih

napona iz tabela 4, 5. i 6. iz članka 45. ovog pravilnika množe se slijedećim
faktorima:
1) 1.075 - za nadmorske visine od 1000 m do 1500 m;
2) 1,150 - za nadmorske visine od 1500 m do 2000 m;
3) 1,225 - za nadmorske visine od 2000 m do 2500 m.
Članak 48.
Na vodovima ili dijelovima vodova u predjelima s povećanim stupnjem

zagađenosti atmosfere (npr. u blizini obale mora, kemijske industrije, toplana,
cementara i dr.) moraju se upotrijebiti specijalni izolatori s produženom strujnom
stazom.
Članak 49.
Prema stupnju zagađenosti, izolatorski lanci, odnosno izolatori moraju

imati specifične nazivne strujne staze najmanje prema tabeli 7, s tim što se uzima
najviši napon opreme Um.
Članak 50.
Položaj izolatora, odnosno izolacijskog lanca na vodu mora biti takav da

bitno ne smanjuje njegova izolacijska svojstva.
Tabela 7.
Specifična nazivna strujna staza između faze i
Stupanj zagađenosti
zemlje (mm/kV)
I - Mala zagađenost 16
II - Srednja zagađenost 20
III - Velika zagađenost 25
IV - Vrlo velika zagađenost 31
24
4. Pojačana izolacija
Članak 51.
Izolacija voda pojačava se, po potrebi, mehanički, električno, odnosno

mehanički i električno.
Članak 52.
Izolacija voda je mehanički pojačana ako se:

a) za potporne izolatore upotrijebe dva ili više izolatora, tako da, u slučaju
prijeloma jednog izolatora, preostali izolatori budu dimenzionirani prema članku
41. do 44. ovog pravilnika, uzimajući u obzir raspodjelu opterećenja na neoštećene
izolatore;
b) za viseće izolatore, odnosno izolatorske lance upotrijebe dva lanca ili
više lanaca dimenzioniranih prema članku 42. do 44. ovog pravilnika za normalno
stanje voda, kad je opterećenje ravnomjerno raspoređeno na sve lance, a ako se
prekine jedan lanac, preostali lanci smiju biti opterećeni najviše s pola iznosa od
elektromehaničkog opterećenja, odnosno minimalnog prijelomnog opterećenja.
Članak 53.
Izolacija je električno pojačana ako se:

1) za potporne izolatore izabere izolator za prvi viši izolacioni nivo,
odnosno izolator s povećanom dužinom strujne staze;
2) za masivne i štapne izolatore izabere izolator s povećanom dužinom
strujne staze;
3) za kapaste izolatore, odnosno kapaste izolatore u izolatorskim lancima
stavi jedan članak više, neovisno od naponskog nivoa.
5. Učvršćivanje provodnika
Članak 54.
Na potpornim izolatorima nosećih stupova provodnici se, u pravilu, vezuju

mekanom žicom od istog ili sličnog materijala od kojeg su i provodnici. Promjer
žice ne smije biti manji od 2,5 mm.
Članak 55.
Na kutne stupove provodnik se postavlja tako da je potporni izolator u

tupom kutu i da je veza rasterećena.
25
Članak 56.
Na zateznim Stupovima provodnici se učvršćuju na potporne izolatore

omčom koja je zatvorena spojnicama ili vezom.
Članak 57.
Nosači potpornih izolatora dimenzioniraju se tako da izdrže opterećenje iz

članka 41. ovog pravilnika, s mehaničkim faktorom sigurnosti najmanje 2 s
obzirom na prekidnu čvrstoću materijala.
Članak 58.
Stezaljke i ostali metalni dijelovi u sastavu izolatorskih lanaca, kao i

oprema za učvršćivanje zaštitnog užeta moraju biti takvih dimenzija da izdrže
opterećenje prema članku 42. i 43. ovog pravilnika, s mehaničkim faktorima
sigurnosti od najmanje 2,5 s obzirom na silu kidanja.
Stezaljke i ostali metalni dijelovi za učvršćivanje provodnika i zaštitnog

užeta moraju biti izrađeni od istog ili sličnog materijala od kojeg su provodnici,
odnosno zaštitna užad ili od čelika pocinčanog vrućim postupkom, odnosno od
nehrđajućeg čelika.
Članak 59.
Kod višestrukih izolatorskih lanaca, pri prekidu jednog lanca metalni

dijelovi ostalih lanaca moraju biti takvih dimenzija da izdrže opterećenje prema
članku 42. i 43. ovog pravilnika, s mehaničkim faktorom sigurnosti od najmanje
1,7 s obzirom na silu kidanja.
Članak 60.
Sila izvlačenja iz nosećih stezaljki za provodnike i zaštitnu užad ne smije

biti manja od 60% sile zatezanja.
VI. STUPOVI
1. Vrste stupova
Članak 61.
Stupovi mogu biti noseći (linijski) i zatezni.

Noseći stupovi se, u pravilu, postavljaju samo u pravolinijskoj trasi.
Naprezanje provodnika, odnosno zaštitne užadi kod nosećih stupova u oba
raspona je jednako, a provodnici i zaštitna užad nisu s njima čvrsto spojeni i na
stup se ne prenosi direktno njihova sila zatezanja s jedne strane stupa, nego se
prenosi samo rezultanta sile zatezanja s obje strane, ako ta rezultanta postoji.
26
Kod zateznih stupova naprezanje provodnika, odnosno zaštitne užadi ne

mora biti jednako u oba raspona, provodnici i zaštitna užad su s njim čvrsto
spojeni i na stup se direktno prenosi sila zatezanja svakog provodnika i zaštitnog
užeta sa svake strane stupa.
Stupovi mogu istovremeno biti i noseći i zatezni (npr. stup na kome se vod
odvaja je u odnosu na prelazni vod noseći, a u odnosu na ogranak je zatezni).
Članak 62.
Stupovi se mogu nalaziti u pravolinijskoj trasi (linijski stupovi) ili na kutu

trase (kutni stupovi). Noseći i zatezni stupovi mogu biti linijski ili kutni.
Članak 63.
Na vodovima s visećim izolatorima ne upotrebljavaju se kutni noseći

stupovi na mjestima na kojima kut skretanja trase iznosi više od 20°.
Članak 64.
Dužina zateznog polja, tj. udaljenost između dva zatezna stupa, ne smije
biti veća od 8 km, niti smije sadržati više od 30 raspona.
Kraća zatezna polja primjenjuju se ako posebne prilike na trasi to
zahtijevaju (klimatski uvjeti, teren, ukrštanja, veći broj kutova i sl.).
2. Naprezanje stupova
Članak 65.
Stupovi moraju biti takvih dimenzija da naprezanje materijala ne prekorači

granicu dozvoljenog naprezanja ni u jednom slučaju opterećenja.
Za proračunavanje pojedinog djela stupa bira se ono opterećenje koje
uzrokuje najveću silu u njemu, s tim što se pri tom ne uzima da razna opterećenja
iz članka 68. i 69. i opterećenja iz članka 209. ovog pravilnika djeluju istovremeno.
Članak 66.
Dozvoljena naprezanja za pojedine vrste materijala određuju se posebno za

normalne slučajeve opterećenja, a posebno za izvanredne slučajeve opterećenja.
Normalni slučajevi opterećenja nastaju kad su svi dijelovi neoštećeni.
Izvanredni slučajevi opterećenja nastaju kad je jedan provodnik ili jedno
zaštitno uže s jedne strane stupa prekinuto.
27
3. Opterećenja
Članak 67.
Opterećenja navedena u članku 68. i 69. ovog pravilnika odnose se na

stupove vodova s visećim izolatorima i na stupove vodova s potpornim
izolatorima, a naprezanje se izračunava prema odredbama članka 70. ovog
pravilnika.
Članak 68.
Normalna opterećenja su:

1) za sve vrste stupova (noseće i zatezne):
a) opterećenje pri čijem se proračunu uzima:
- težina stupa, izolatora, pribora, provodnika i zaštitne užadi;
- težina dodatnog opterećenja na provodnicima i zaštitnoj užadi;
- rezultanta pune sile zatezanja svih provodnika i zaštitne užadi s obje
strane stupa;
b) opterećenje pri čijem se proračunu uzima:
- pritisak vjetra na stup i na sve provodnike i zaštitnu užad upravno na
vod, odnosno u pravcu simetrale kuta trase;
- rezultanta od dvije trećine sile zatezanja svih provodnika i zaštitne
užadi s obje strane stupa;
c) opterećenja pri čijem se proračunu uzima:
- pritisak vjetra na stup i na sve provodnike i zaštitnu užad u pravcu
voda, odnosno upravno na simetralu kuta trase;
- rezultanta od dvije trećine sile zatezanja svih provodnika i zaštitne
užadi s obje strane stupa;
Članak 69.
Izvanredna opterećenja su:

1) za noseće stupove:
a) Opterećenje pri čijem se proračunu uzima;
- polovina sile zatezanja jednog provodnika ili jednog zaštitnog užeta s
jedne strane stupa, a za provodnike u snopu - četvrtina sile zatezanja
provodnika jednog snopa;
2) za zatezne stupove i za kutne noseće stupove s uglom skretanja trase većim od
20°C; a) opterećenje pri čijem se proračunu uzima:
- težina stupa, izolatora. pribora, provodnika i zaštitne užadi;
- puna sila zatezanja svih provodnika i zaštitne užadi u oba pravca trase,
osim jednog provodnika, odnosno jednog zaštitnog užeta s jedne strane
28
stupa, a za vodove s provodnicima u snopu - puna sila zatezanja svih

snopova provodnika i zaštitne užadi u oba pravca trase, osim jednog
snopa, odnosno jednog zaštitnog užeta s jedne strane stupa.
Ako je pritisak vjetra veći od 60 daN/m2, odnosno dodatno opterećenje
veće od 0,18 √d daN/m, izvanredna opterećenja ne uzimaju se u obzir za
jednostavne konstrukcije drvenih stupova, ni za vodove do 35 kV, osim na
dionicama s težim atmosferskim uvjetima.
Članak 70.
Pri izračunavanju naprezanja stupova uzimaju se u obzir:

1) težina provodnika i zaštitne užadi i težina dodatnog opterećenja,
izračunate za gravitacioni raspon stupa definiran u članku 2. ovog pravilnika;
2) pritisak vjetra na provodnike i zaštitnu užad u pravcu simetrale kuta
trase, izračunat za poluzbir susjednih raspona, vez ikakve redukcije s obzirom na
kut trase;
3) pritisak vjetra na provodnike i zaštitnu užad u pravcu simetrale kuta
trase, izračunat za poluzbir susjednih raspona, s redukcijom, s obzirom na položaj
provodnika i zaštitne užadi prema pravcu vjetra, ali tako da je jednak najmanje
četvrtini pritiska u pravcu simetrale kuta trase;
4) ako nije određeno koji je provodnik, zaštitno uže ili strana stupa u
pitanju, uzima se najnepovoljniji slučaj.
4. Natpisi na stupovima
Članak 71.
Na sve stupove moraju se postaviti trajni natpisi s upozorenjem na

opasnost od električne struje.
VII. UZEMLJENJE
1. Opće odredbe
Članak 72.
Pri uzemljenju vodova primjenjuju se i odredbe propisa o tehničkim

normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1000 V.
Članak 73.
Metalni i armiranobetonski stupovi visokonaponskih vodova, metalna

sidrena užad i metalne trake na drvenim stupovima koje služe za zaštitu stupova
od udara groma moraju biti pouzdano povezani sa zemljom. Ako se temeljenjem
stupova i ukopavanjem sidara ne dobije zadovoljavajuće uzemljenje, postavljaju
se dopunski uzemljivači, odnosno poduzimaju se druge dopunske mjere.
29
2. Uzemljenje u mrežama s kompenziranim zemljospojem i s

izoliranom neutralnom točkom
Članak 74.
U mrežama visokog napona s izoliranom neutralnom točkom i mrežama s

kompenziranom strujom zemljospoja uzima se da je trajanje zemljospoja duže, pa
otpornost uzemljenja Ru kod stupova na obradivim površinama, pored prometnih
putova i u naseljenim mjestima ne smije prijeći vrijednost danu obrascem:
Ru ≤ Uz/Iz
Gdje je:
Uz - 125 V - najviši dozvoljeni napon na uzemljenju;
Iz - stvarna struja zemljospoja (A), koja teče na mjestu zemljospoja.
U mrežama s izoliranom neutralnom točkom Iz je kapacitativna struja
zemljospoja, a u mrežama s kompenziranim zemljospojem - preostala struja
zemljospoja.
Smatra se da je stup pored prometnog puta ako se nalazi na udaljenosti
manjoj od 15 m od ivice kolovoza.
Vrijednost otpornosti uzemljenja iz stavka 1. ovog članka ne smije biti
prekoračena ako se stup voda nalazi na udaljenosti manjoj od 15 m od stambene
zgrade, u ograđenom dvorištu, u okućnici koja se koristi kao obradivo zemljište, u
parku ili na šetalištu.
Članak 75.
Na vodovima sa zaštitnom užadi uzima se ukupna otpornost uzemljenja,

računajući i vezu preko zaštitne užadi.
Članak 76.
Prekoračenje vrijednosti otpornosti Ru dozvoljava se ako se poduzme jedna

od slijedećih mjera:
1) uporaba neprobojnih masivnih ili štapnih izolatora;
2) redovna kontrola izolatora, a najmanje jedanput godišnje;
3) ugrađivanje uređaja za signalizaciju zemljospoja i neposredno
automatsko isključenje voda čim nastane kvar.
Posebne mjere za smanjenje napona koraka nisu potrebne ako je poduzeta
jedna od mjera iz ovog članka.
30
3. Uzemljenje u mrežama s uzemljenom neutralnom točkom
Članak 77.
Nadzemni vodovi koji pripadaju mreži s efikasno uzemljenom neutralnom

točkom moraju imati uređaje za brzo automatsko isključenje pri zemljospoju, koji
pouzdano isključuju dionicu u kvaru i tako odstranjuju opasnost od djelovanja
napona na mjestu zemljospoja.
Članak 78.
Stupovi nadzemnih vodova iz članka 77. ovog pravilnika imaju u pravilu

uzemljivač u obliku jednog ili dva prstena oko svakog temelja ili oko svih temelja
jednog stupa. Najmanja dubina ukopavanja uzemljivača je 0,5 m.
Udaljenost prstena od temelja, odnosno stupa mora biti takva da se
postigne povoljnije oblikovanje potencijala, što ovisi od oblika i konstrukcije
temelja stupa.
Članak 79.
Odredbe članka 78. ovog pravilnika ne primjenjuju se na stupove u terenu s

velikom specifičnom otpornošću, u kome se, uz racionalnu uporabu materijala, ne
mogu postići zadovoljavajući rezultati otpornosti uzemljenja. Stupove na
ovakvom terenu ne treba uzemljiti.
Članak 80.
U pogledu zaštite od opasnog napona na mjestu zemljospoja ne treba

poduzimati druge posebne mjere osim mjera predviđenih u članku 77. do 79.
ovog pravilnika.
4. Uzemljenja za zaštitu od groma
Članak 81.
Da bi se pri udaru groma u stup ili zaštitno uže smanjila opasnost od

preskoka na provodnike, treba, prema odabranom stupnju izolacije voda, odrediti
maksimalno dozvoljenu otpornost uzemljenja, uzimajući u obzir učestalost i
jačinu gromova u području trase, sigurnost voda i učestalost kvarova.
Članak 82.
Ako se uzemljenjem izvedenim prema članku 78. ovog pravilnika ne

postigne otpornost koja osigurava zaštitu od groma, potrebno je međusobno
povezivati pojedinačne uzemljivače ili postaviti još jedan prsten oko svih temelja
stupa na dubini od 1 m, odnosno položiti zrakaste uzemljivače ukupne dužine
približne dužini uzemljivača prstena, ako je to povoljnije s obzirom na teren.
31
Ako se postupkom iz stavka 1, ovog članka ne postigne otpornost koja štiti

od povratnog preskoka, odustaje se od daljnjeg polaganja uzemljivača.
Članak 83.
Povratni preskok na provodniku nije vjerojatan ako je za otpornost

uzemljenja ispunjen uvjet prema slijedećem obrascu:
Ruz ≤ Ui/Iu
Gdje je:
Ruz - otpornost uzemljenja Ω promatranog stupa, bez veze sa zaštitnom užadi;
Ui - podnosivi udarni napon (kV) izolacija promatranog stupa u suhom;
Iu - temena vrijednost udarne struje groma (kA) za promatrani stup.
Pri izboru Iu kao orijentacija mogu poslužiti vrijednosti dane u tabeli 8, koje
pokazuju za koliko postotaka od svih udara groma, uzetih kao 100%, vrijednost
struje iz prvog reda tabele 8 neće biti premašena. Vrijednosti struja manje od 20
kA mogu se uzeti samo za vodove napona do 35 kV.
Osnova za određivanje struje od udara groma su podaci o učestalosti
atmosferskog pražnjenja, broj grmljavinskih dana u godini ili broj udara groma po
jedinici površine, distribucija temene vrijednosti struje u stazi groma i željeni nivo
sigurnosti s obzirom na vjerojatni broj povratnih preskoka u jednoj godini.
Tabela 8.
Struja od udara groma u stup
5 10 15 20 30 40 50 60
(kA)
Postotak od svih udara groma 14 40 62 79 91 95 98 99
Članak 84.
Otpornost uzemljenja s kojom se računa pri udarnim naponima groma

približno je jednaka otpornosti uzemljenja koja se dobiva uobičajenim mjerenjima.
5. Uzemljenje zaštitne užadi
Članak 85.
Zaštitno uže na metalnim stupovima može se uzemljiti preko konstrukcije

bez posebnog voda za uzemljenje ako je konstrukcija uzemljena. Iznad temelja
konstrukcije mora postojati stezaljka za priključak uzemljivača.
Članak 86.
Zaštitno uže na armiranobetonskim stupovima može se uzemljiti preko

čelične armature u betonu ako presjek armature iznosi najmanje 50 mm2 i ako svi
dijelovi armature koji služe za uzemljenje imaju pouzdan kontakt.
Odredba stavka 1. ovog članka odnosi se i na nosače izolatora.
32
Ako armatura armiranobetonskih stupova služi za uzemljenje, mora imati

izvod iznad temelja za priključenje uzemljivača.
Članak 87.
Na drvenim stupovima uzemljenje se ne izvodi, osim ako nose zaštitno uže

ili ako metalne dijelove treba uzemljiti. U tom slučaju, uzemljenje se izvodi kao
kod metalnih i armiranobetonskih stupova.
Ako nosači izolatora nisu uzemljeni, vod za uzemljenje zaštitnog užeta
treba odmaći ili izolirati od glave stupa i time spriječiti galvansku vezu s
nosačima.
Na drvenim stupovima zaštitno uže mora se uzemljiti na svakom stupu,
najmanje na svakih 300 m dužine voda.
Ako su drveni stupovi usidreni, moraju se uzemljiti metalni dijelovi za
pričvršćenje izolatora i sidra, kao i sidro u zemlji.
6. Vodovi za uzemljenje
Članak 88.
Vodovi za uzemljenje (zemljovodi) postavljaju se radi galvanske veze

između zaštitne užadi i uzemljivača.
Najmanji dopušteni presjeci vodova za uzemljenje su:
l) za čelik pocinčan toplim postupkom........................................................50
mm2;
2) za aluminij...............................................................................................35 mm2;
3) za bakar....................................................................................................16 mm2.
Stvarni presjeci vodova za uzemljenje moraju biti dimenzionirani prema
očekivanoj struji zemljospoja.
Članak 89.
Ako se goli zemljovodi polažu u zemlju, smatraju se dijelom uzemljivača.
Članak 90.
Ako se na mjestu prelaska zemljovoda u zemlju očekuje pojačana korozija,

potrebno je vod zaštititi premazivanjem, povećati presjek ili primijeniti neka
druga zaštitna mjera.
Članak 91.
Ako postoji opasnost od mehaničkog oštećenja, zemljovod se mora zaštititi.
33
7. Uzemljivači
Članak 92.
Uzemljivači su metalni dijelovi koji se nalaze u zemlji i ostvaruju električnu

provodnu vezu dijelova voda sa zemljom.
Uzemljivači mogu biti trakasti ili šipkasti.
Kao materijal za uzemljivače upotrebljava se čelik pocinčan toplim
postupkom ili na neki drugi način zaštićen od korozije, ako lokalne prilike ne
zahtijevaju uporabu nekog drugog materijala (npr. bakra).
Za uzemljivače se, u pravilu, ne upotrebljavaju nepocinčane čelične cijevi,
lim, profili i laki metali.
Članak 93.
Najmanji presjeci uzemljivača dati su u tabeli 9.
Tabela 9.
Pocinčani čelik Bakar
Traka presjeka 100 mm2, debljine najmanje

Traka presjeka 50 mm2, ali ne tanja od 2 mm
3,5 mm2
Okrugli čelik promjera 10 mm Uže presjeka 35 mm2
Cijev promjera 38 mm, debljine najmanje 3,5 Cijev promjera 30 mm, debljine najmanje 2,5
mm mm
Ugaonik 65 mm x 65 mm x 7 mm
Profil U 6,5 odnosno T 6 ili drugi
odgovarajući profili
Za uzemljivače se mogu upotrebljavati i drugi materijali otporni prema

koroziji, sličnih svojstava i odgovarajućih presjeka.
Članak 94.
Ako se na nekom području očekuje jača korozija ili se uporabi nepocinčani

čelik, uzimaju se oko 50% veće vrijednosti presjeka od vrijednosti navedenih u
tabeli 9.
Članak 95.
Na uzemljivače i zemljovode, pored odredaba ovog pravilnika, primjenjuju

se i odredbe propisa o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja
nazivnog napona iznad 1000 V.
34
VIII. PRELAZAK VODOVA I NJIHOVO PRIBLIŽAVANJE

OBJEKTIMA
1. Opće odredbe
Članak 96.
Prilikom prelaska vodova preko objekata, odnosno pri približavanju

vodova objektima, sigurnosna visina je jednaka sigurnosnoj udaljenosti ako za
sigurnosnu visinu nije navedena posebna vrijednost.
Članak 97.
Sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti iz članka 100. do 224. ovog

pravilnika odnose se na vodove nazivnog napona do 110 kV.
Članak 98.
Sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti povećavaju se u odnosu na

sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti za nazivni napon 110 kV. i to:
1) za 0,75 m - za vodove nazivnog napona 220 k V;
2) za 2,0 m - za vodove nazivnog napona 400 kV.
Članak 99.
Odredbe članka 121. do 129., članka 142. do 148. i članka 178. do 181. ovog
pravilnika primjenjuju se i kad se vod približi auto-putu, magistralnom putu,
žičari, plovnoj rijeci ili plovnom kanalu na udaljenost manju od visine stupa iznad
zemlje, s tim sto se ne primjenjuju odredbe o sigurnosnoj visini.
2. Nepristupačna mjesta
Članak 100.
Za nepristupačna mjesta (npr. gudure, sjene, neplovne rijeke, močvare i sl.)

sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose:
1) sigurnosna visina...................................................................................4,0 m;
2) sigurnosna udaljenost................... ........................................................3,0 m.
3. Mjesta nepristupačna vozilima
Članak 101.
Za mjesta nepristupačna vozilima sigurnosna visina i sigurnosna

udaljenost iznose:
1) sigurnosna visina............................................................................................5,0 m;
35
2) sigurnosna udaljenost.....................................................................................4,0 m.
4. Mjesta pristupačna vozilima
Članak 102.
Za mjesta pristupačna vozilima (oko naseljenih područja, iznad polja oko

kojih se nalaze poljski putovi, iznad livada i oranica, iznad poljskih putova i
šumskih putova), sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznosi:
1) sigurnosna visina.............................................................................................6,0 m:
2) sigurnosna udaljenost……………...………………………………………..5,0 m.
5. Zgrade
Članak 103.
Vođenje vodova preko zgrada koje služe za stalan boravak ljudi može se
izvesti ako su zadovoljeni uvjeti iz članka 104. do 108. ovog pravilnika.
Smatra se da vod prelazi preko zgrade i kad je rastojanje vodoravne
projekcije najbližeg provodnika u neotklonjenom položaju od zgrade manje od 3,0
m za vodove nazivnog napona do 20 kV i manje od 5,0 m za vodove nazivnog
napona većeg od 20 kV.
Članak 104.
Za nepristupačne dijelove zgrade (krov, dimnjak i sl.) sigurnosna

udaljenost iznosi 3,0 m.
Članak 105.
Za stalno pristupačne dijelove zgrade (terasa, balkon, građevinske skele i

sl.) sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose:
1) sigurnosna visina..............................................................................................5,0 m;
2) sigurnosna udaljenost.......................................................................................4,0 m.
Članak 106.
Okomita udaljenost između provodnika i dijelova zgrade ispod

provodnika (sljeme krova, gornja ivica dimnjaka itd.) za vodove s visećim
izolatorima iznosi najmanje 3,0 m i u slučaju kad u rasponu ukrštanja postoji
normalno dodatno opterećenje, a u susjednim rasponima nema tog opterećenja.
Članak 107.
Za vodove iznad zgrada potrebno je električno pojačana izolacija, a za

vodove iznad stambenih zgrada i zgrada u kojima se zadržava veći broj ljudi (npr.
škole, vrtići itd.) potrebna je i mehanički pojačana izolacija.
36
Članak 108.
Na stambenim zgradama nije dozvoljeno postavljanje zidnih konzola ili

zidnih i krovnih nosača za nošenje vodova.
6. Zgrade pogonskih postrojenja
Članak 109.
Sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti od zgrada koje pripadaju istom

pogonskom postrojenju čiji je i elektroenergetski vod (elektrane, transformatorske
stanice, razvodna postrojenja), a ne služe za stanovanje, mogu biti i manje od
vrijednosti iz članka 103. ovog pravilnika ako se predvide odgovarajuće zaštitne
mjere za sprečavanje slučajnog dodira provodnika (npr. postavljanje ograde, lako
uočljivih natpisa za upozorenje i sl.).
7. Zgrade sa zapaljivim krovom
Članak 110.
Za zgrade s krovom pokrivenim zapaljivim materijalom, radi zaštite

vodova od oštećenja sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost iznose, bez obzira
na napon voda:
1) sigurnosna visina.................................................................................12,0 m;
2) sigurnosna udaljenost............................................................................5,0 m.
Za zgrade iz stavka 1. ovog članka važe i odredbe članka 103. do 108. ovog
pravilnika.
8. Objekti u kojima se nalazi lako zapaljivi materijal
Članak 111.
Nije dozvoljeno vođenje vodova preko nadzemnih objekata u kojima se

nalazi lako zapaljiv materijal (skladišta benzina, ulja, eksploziva i sl.).
Na prolazu pored objekata iz stavka 1. ovog članka, vodoravna sigurnosna
udaljenost jednaka je visini stupa uvećanoj za 30 m, a mora iznositi najmanje 15,0.
9. Naseljena mjesta
Članak 112.
Za vodove u naseljenim mjestima sigurnosna visina iznosi 7,0 m. Izolacija

mora biti električno pojačana.
37
10. Sportska igrališta
Članak 113.
Ako vodovi prelaze preko igrališta, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:
1) sigurnosna udaljenost mora iznositi 12,0 m;
2) izolacija mora biti mehanički i električno pojačana:
3) dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) provodnika i zaštitnih
užadi mora se smanjiti na 75% od vrijednosti navedenih u tabeli 2. iz članka 20.
ovog pravilnika;
4) nije dozvoljeno nastavljanje provodnika i zaštitnih užadi.
Članak 114.
Nije dozvoljen prelazak vodova preko strelišta. Sigurnosna udaljenost voda

iznosi 12,0 m.
11. Javna kupališta i kampovi
Članak 115.
Nije dozvoljen prelazak vodova preko javnih kupališta i kampova.
12. Skijališne skakaonice
Članak 116.
Nije dozvoljen prelazak vodova preko odskočne i doskočne staze.

Sigurnosna udaljenost od odskočne staze iznosi 8.0 m a od doskočne staze -
12,0 m.
Izolacija mora biti mehanički i električno pojačana.
13. Šume i drveće
Članak 117.
Sigurnosna udaljenost od bilo kojeg djela stabla iznosi 3.0 m.

Za vodove nazivnog napona 110 kV i za više nazivne napone sigurnosna
udaljenost mora se održati i u slučaju pada stabla. pri čemu se sigurnosna
udaljenost mjeri od provodnika u neotklonjenom položaju.
38
14. Regionalni putovi, lokalni putovi i putovi za industrijske objekte

izgrađeni kao putovi za opću uporabu
Članak 118.
Sigurnosna visina voda iznosi 7.0 m.
Članak 119.
Udaljenost bilo kojeg djela stupa od vanjske ivice puta, u pravilu, ne smije
biti manja od 10 m, a u izuzetnim slučajevima može se smanjiti na najmanje 5 m.
Izolacija mora biti električno pojačana.
U rasponu ukrštanja dozvoljava se jedan nastavak po provodniku ili
zaštitnom užetu.
Članak 120.
Kut ukrštanja voda i regionalnog puta, u pravilu, iznosi najmanje 20°.

Za lokalne putove i putove za industrijske objekte kut ukrštanja nije
ograničen.
15. Magistralni putovi
Članak 121.
Sigurnosna visina voda iznosi 7,0 m.
Članak 122.
Vodoravna udaljenost bilo kojeg djela stupa od vanjske ivice puta iznosi 20
m. Kad vod prelazi magistralni put, udaljenost bilo kojeg djela stupa može biti
manja ako to uvjetuju lokalne prilike, ali ne smije biti manja od 10,0 m. Izolacija
mora biti mehanički i električno pojačana.
Članak 123.
Kut ukrštanja, u pravilu, iznosi najmanje 30°.

U rasponu ukrštanja nije dozvoljeno nastavljanje provodnika i zaštitne
užadi.
16. Auto-putovi
Članak 124.
Sigurnosna visina voda iznad auto-puta iznosi 7,0 m.
39
Članak 125.
Udaljenost bilo kojeg djela stupa od ivice auto-puta iznosi najmanje 40,0 m.
Kad vod prelazi preko auto-puta udaljenost bilo kojeg djela stupa može biti
manja ako to zahtijevaju uvjeti tla, s tim da ne smije biti manja od 10,0 m.
Izolacija mora biti mehanički i električno pojačana.
Članak 126.
Dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) provodnika i zaštitnih užadi

smanjuje se na 75% od vrijednosti navedenih u tabeli 2. iz članka 20. ovog
pravilnika.
Članak 127.
U rasponu ukrštanja nije dozvoljeno nastavljanje provodnika, odnosno

zaštitnih užadi.
Članak 128.
Kut ukrštanja ne smije biti manji od 30°.
Članak 129.
Pri vođenju vodova paralelno s auto-putem, udaljenost voda od auto-puta

na potezima dužim od 5 km mora biti:
1) za vodove napona do 35 k V - najmanje 50,0 m;
2) za vodove napona većeg od 35 kV - najmanje 100 m.
U brdovitim i šumovitim predjelima udaljenost voda od auto-puta može se
smanjiti na 40,0 m.
17. Naseljena mjesta
Članak 130.
U gusto naseljenim mjestima, sigurnosna visina voda mora iznositi 7,0 m.
Članak 131.
Izolacija mora biti električno pojačana a na mjestima ukrštanja s ulicama ili

putovima i mehanički pojačana.
Članak 132.
Dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) provodnika i zaštitnih užadi

smanjuje se na 75% od vrijednosti navedenih u tabeli 2. iz članka 20. ovog
pravilnika.
40
Članak 133.
U rasponu ukrštanja vodova s putovima u gusto naseljenim mjestima nije

dozvoljeno nastavljanje provodnika, odnosno zaštitne užadi, a u susjednim
rasponima dozvoljen je samo jedan nastavak po provodniku, odnosno zaštitnom
užetu.
Članak 134.
Ako je rastojanje vodoravne projekcije najbližeg provodnika u

neotklonjenom položaju manje od 5,0 m izolacija mora biti mehanički i električno
pojačana.
18. Pijace i vašarišta
Članak 135.
Ako vodovi prelaze preko pijaca i vašarišta, moraju biti ispunjeni sljedeći
uvjeti:
2) izolacija mora biti mehanički i električno pojačana;
3) dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) provodnika i zaštitne užadi
mora se smanjiti na 75% od vrijednosti navedenih u tabeli 2. iz članka 20. ovog
pravilnika;
4) nije dozvoljeno nastavljanje provodnika i zaštitnih užadi.
19. Parking i stajališta autobusa
Članak 136.
Ako vod prelazi preko parkirališta ili stajališta autobusa, sigurnosna visina
iznosi 7,0 m. Izolacija voda mora biti mehanički i električno pojačana.
Smatra se da vod prelazi preko parkinga, odnosno stajališta autobusa i kad
je rastojanje vodoravne projekcije najbližeg provodnika u neotklonjenom stanju
manje od 5,0 m.
20. Tramvaji i trolejbusi
Članak 137.
Sigurnosna udaljenost voda od tramvaja ili trolejbusa, voznih i napojnih

vodova, odnosno dijelova konstrukcije za njihovo nošenje iznosi 3,0 m.
Izolacija voda mora biti mehanički i električno pojačana.
41
Članak 138.
Dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) provodnika i zaštitne užadi

smanjuje se na 75% od vrijednosti navedene u tabeli 2. iz članka 20. ovog
pravilnika.
Članak 139.

užadi.
Članak 140.
Kut ukrštanja voda ne smije biti manji od 30°.
21. Splavne rijeke
Članak 141.
Sigurnosna visina voda od najvišeg vodostaja rijeka na kojima je

mogućnost splavarenje iznosi 7,0 m. Izolacija voda mora biti električno pojačana.
22. Plovne rijeke i kanali
Članak 142.
Sigurnosna visina od najvišeg vodostaja pri kome je još moguća plovidba

iznosi, u pravilu, 15.0 m.
Članak 143.
Vodoravna udaljenost bilo kojeg djela stupa iznosi najmanje:

1) od obale....................................................................................................... 10 m;
2) od stope nasipa..................................... ........................................................6 m.
Članak 144.
Dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) provodnika i zaštitne užadi

smanjuje se na 75% od vrijednosti navedene u tabeli 2. iz članka 20. ovog
pravilnika.
Članak 145.

užadi.
42
Članak 146.
Članak 147.
Pri vođenju vodova paralelno s plovnim rijekama i kanalima na potezima

dužim od 5 km, udaljenost od obale, odnosno od nasipa ne smije biti manja od 50
m.
Članak 148.
Odredbe članka 143. i 144. ovog pravilnika primjenjuju se i kad je

vodoravna udaljenost otklonjenog provodnika od obale zbog djelovanja vjetra pri
+40°C za vodove nazivnog napona do 110 kV manja od 2,0 m.
23. Mostovne konstrukcije
Članak 149.
Sigurnosna udaljenost voda iznosi:

l) od pristupačnih dijelova mosta.................................................................5,0
m;
2) od nepristupačnih dijelova mosta............................................................3,0
m.
Ako vod prolazi kroz otvor mosta, sigurnosna udaljenost mora biti jednaka
sigurnosnom razmaku iz članka 29. ovog pravilnika.
Na mostu se mora ugraditi zaštitna ograda koja će onemogućiti dodir s
dijelovima pod naponom.
24. Antene televizijskih i radio-prijemnika
Članak 150.
Prelazak vodova preko antena televizijskih i radio-prijemnika dozvoljen je

ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
2) izolacija mora biti mehanički i električno pojačana;
3) normalno dozvoljeno naprezanje ne smije prelaziti 1/3 prekidne čvrstoće
provodnika i zaštitne užadi.
Ako je raspon ukrštanja ograničen nosećim stupovima, mora se provjeriti
udaljenost kad u prelaznom rasponu ostaje dodatno opterećenje, a u susjednim
rasponima nema dodatnog opterećenja na provodnicima i zaštitnoj užadi.
Dozvoljena sigurnosna visina mora iznositi 2,0 m.
43
25. Antene predajnih i prijemnih stanica
Članak 151.
Prelazak voda preko antena predajnih i prijemnih radio-stanica nije

dozvoljen.
26. Ukrštanje visokonaponskog voda s drugim visokonaponskim vodovima i

njihovo međusobno približavanje
Članak 152.
Sigurnosna visina voda iznosi 2,5 m, a sigurnosna udaljenost 1,0 m.

Uvjeti iz stavka 1. ovog članka moraju biti ispunjeni i kad na gornjem vodu
ima dodatnog opterećenja, a na donjem vodu nema.
Odredba stavka 2. ovog članka odnosi se i na provjeravanje maksimalnog
otklona provodnika donjeg voda.
Vod višeg napona postavlja se, u pravilu, iznad voda nižeg napona.
Gornji vod mora se izgraditi s električno pojačanom izolacijom.
Članak 153.
Najmanja međusobna udaljenost provodnika paralelnih vodova mora biti

jednaka udaljenosti D iz članka 30. i 32. ovog pravilnika. Pri najvećem otklonu
provodnika jednog voda zbog djelovanja vjetra, mora se provjeriti da međusobna
udaljenost provodnika paralelnih vodova nije manja od sigurnosnih razmaka za
viši napon, s tim da ne smije biti manja od 70 cm kad provodnici drugog voda
nisu otklonjeni.
Članak 154.
Ako su dva voda ili više vodova na raznim visinama zajedničkih stupova,
vod višeg napona postavlja se iznad voda nižeg napona.
27. Ukrštanje visokonaponskog voda s niskonaponskim vodom i

Članak 155.
Prelazak niskonaponskog voda preko visokonaponskog voda nije

dozvoljen. Sigurnosna visina voda iznosi 2,5 m, a sigurnosna udaljenost 2,0 m.
Vod se mora izgraditi s električno pojačanom izolacijom.
44
Članak 156.
Iznad niskonaponskih provodnika moraju se postaviti dva obostrano

uzemljena sigurnosna užeta čija računska sila kidanja (mehanička čvrstoća) iznosi
najmanje 1000 daN.
Članak 157.
Zaštitna užad iznad niskonaponskih vodova ne moraju se postavljati ako

su za visokonaponski vod ispunjeni sljedeći uvjeti:
1) da je izolacija u rasponu ukrštanje električno i mehanički pojačana
izolacija;
2) da normalno dozvoljeno naprezanje ne prelazi 1/3 prekidne čvrstoće
provodnika i zaštitne užadi;
3)da je raspon ukrštanja ograničen nosećim stupovima, a sigurnosna visina
iznosi najmanje 2 m i kad u prelaznom rasponu postoji dodatno opterećenje, a u
susjednim rasponima nema dodatnog opterećenja na provodnicima i zaštitnoj
užadi.
Članak 158.
Ako uvjeti iz članka 156. i 157. ovog pravilnika nisu ispunjeni, vod niskog
napona treba postaviti u kabl ili ga izmjestiti.
Članak 159.
Najmanja međusobna udaljenost provodnika paralelnih vodova mora biti

jednaka udaljenosti D iz članka 30. i 32. ovog pravilnika.
Pri najvećem otklonu provodnika jednog voda zbog djelovanja vjetra mora
se provjeriti da međusobna udaljenost provodnika paralelnih vodova nije manja
od sigurnosnog razmaka za viši napon, s tim da ne smije biti manja od 70 cm kad
provodnici drugog voda nisu otklonjeni.
Članak 160.
Ako na zajedničkim stupovima ima više vodova na raznim visinama,

visokonaponski vodovi moraju se postaviti iznad niskonaponskih vodova.
Niskonaponski vod mora se opremiti odvodnicima prenapona na početku i
na kraju dionice voda koja je na zajedničkim stupovima s visokonaponskim
vodom, kao i na svakom eventualnom ogranku.
45
28. Ukrštanje elektroenergetskog voda s telekomunikacijskim vodom i

Članak 161.
Na mjestu ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda s

telekomunikacijskim vodom sigurnosna visina između najnižeg provodnika
elektroenergetskog voda i najvišeg provodnika telekomunikacijskog voda iznosi:
1) za vodove napona 400 kV....................................................................5,5 m;
2) za vodove napona 220 kV....................................................................4,0 m;
3) za vodove napona od 35 kV do 110 kV..............................................3,0 m;
4) za vodove napona od 1 kV do 35 kV...................................................2,5 m.
Članak 162.
U rasponu ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda s

telekomunikacijskim vodom izolacija mora biti mehanički i električno pojačana.
Članak 163.
Na mjestu ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda s

telekomunikacijskim vodom nije dozvoljeno postavljanje zaštitne mreže iznad
telekomunikacijskog voda.
Članak 164.
U rasponu ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda s

telekomunikacijskim vodom nije dozvoljeno nastavljanje provodnika, odnosno
zaštitne užadi.
Članak 165.
Na stupovima raspona ukrštanja elektroenergetskog voda s

telekomunikacijskim vodom nije dozvoljena uporaba iskočnih i kliznih stezaljki.
Članak 166.
Kut ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda s telekomunikacijskim

vodom, u pravilu, ne smije biti manji od 45°, s tim da se izuzetno može smanjiti
do 30°.
Članak 167.
Ako elektroenergetski vod nema zaštitno uže, na stupovima

telekomunikacijskih vodova koji se nalaze na krajevima raspona ukrštanja s
nadzemnim elektroenergetskim vodom moraju se postaviti gromobrani čije
uzemljenje, u pravilu, treba imati električnu otpornost manju od 25 Ω.
46
Članak 168.
U zateznom polju ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda s

telekomunikacijskim vodom najmanji dozvoljeni presjeci provodnika i zaštitne
užadi iznose:
1) za bakar i čelik........................................................................................16 mm2;
2) za al-čelik.................................................................................................25 mm2;
3) za aluminij i legure aluminija...............................................................35 mm2.
Uporaba jednoličnih provodnika i zaštitne užadi nije dozvoljena.
Članak 169.
Raspon ukrštanja nadzemnog elektroenergetskog voda s

telekomunikacijskim vodom, u pravilu manji je od susjednih raspona, ili se
stupovi u rasponu ukrštanja proračunavaju za veći raspon.
Članak 170.
Na mjestima približavanja vodova, vodoravna udaljenost između najbližih

provodnika oba voda mora biti jednaka visini viših stupova, uvećanoj za 3,0 m.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka , dozvoljena je vodoravna
udaljenost jednaka sigurnosnoj visini iz članka 161. ovog pravilnika, s tim da
izolacija voda bude mehanički i električno pojačana.
Članak 171.
Pri približavanju vodova na krivinama moraju se poduzeti mjere protiv

dodira otkinutih provodnika, i to:
1) raspon se mora smanjiti tako da otkinuti provodnik spojnog voda ostane
udaljen najmanje 3,0 m od najbližeg provodnika unutrašnjeg voda; ili
2) učvršćenje provodnika na potpornim izolatorima (sigurnosni stremeni ili
slično) mora se pojačati.
Članak 172.
Odredbe članka 170. i 171. ovog pravilnika primjenjuju se i na

telekomunikacijske vodove za koje su korišteni nadzemni (zračni) kablovi.
Članak 173.
Telekomunikacijski kablovi položeni u zemlju moraju se udaljiti od

stupova elektroenergetskih vodova najmanje 10,0 m za nazivne napone do 110
kV, 15,0 m za nazivni napon 220 kV, a 25 m za nazivni napon 400 kV.
Ako se ne mogu ispuniti uvjeti iz stavka 1. ovog članka, dozvoljeno je da se
telekomunikacijski kablovi polože najmanje na 1 m od stupova elektroenergetskih
vodova nazivnog napona do 35 kV.
47
Članak 174.
Postavljanje telekomunikacijskih vodova na stupovima nadzemnih

elektroenergetskih vodova nije dozvoljeno, osim ako taj telekomunikacijski vod
služi za signalizacija i telekomunikacije u elektroenergetskim mrežama.
Članak 175.
Vodoravna udaljenost najbližeg provodnika elektroenergetskog voda do

stupa telekomunikacijskog voda ne smije iznositi manje od 5,0 m. Taj uvjet mora
biti ispunjen ako visinska razlika između najbližih provodnika oba voda iznosi
najmanje 10,0 m.
Vodoravna udaljenost stupa elektroenergetskog voda od najbližeg
provodnika telekomunikacijskog voda ne smije biti manja od 2,0 m.
Članak 176.
Ako su na mjestu ukrštanja telekomunikacijski vodovi izvedeni kao

kablovski, vodoravna projekcija udaljenosti najbližeg provodnika nadzemnog
elektroenergetskog voda od najbližeg stupa koji nosi telekomunikacijske vodove,
odnosno izvod telekomunikacijskog kabla mora bili najmanje jednaka visini stupa
elektroenergetskog voda na mjestu ukrštanja, povećanoj za 3,0 m.
29. Prelazak telekomunikacijskog voda preko nadzemnog elektroenergetskog

voda
Članak 177.
Prelazak telekomunikacijskog voda preko nadzemnog elektroenergetskog

voda nije dozvoljen.
30. Žičare
Članak 178.
Pri ukrštanju elektroenergetskog voda sa žičarom (iznad ili ispod žičare).

sigurnosna udaljenost u najnepovoljnijem položaju dijelova žičare i provodnika
iznosi 5,0 m.
Članak 179.
Prilikom prelaska elektroenergetskog voda preko žičare izolacija mora biti

mehanički i električno pojačana.
48
Članak 180.
U rasponu ukrštanja elektroenergetskog voda sa žičarom nije dozvoljeno

nastavljanje provodnika i zaštitne užadi.
Kut ukrštanja elektroenergetskog voda sa žičarom mora biti manji od 30°.
Članak 181.
U rasponu ukrštanja elektroenergetskog voda sa žičarom metalni dijelovi

susjednih nosećih konstrukcija žičare moraju se uzemljiti.
31. Metalne i žičane ograde
Članak 182.
Metalne i žičane ograde koje se nalaze oko objekata u kojima se zadržava

veći broj osoba ili služe za stanovanje ne smiju se postavljati u blizini čeličnih i
armiranobetonskih stupova. Njihova udaljenost mora iznositi najmanje 0,7 Uu
(cm), s tim što ne smije biti manja od 20 cm, gdje je Un nazivni napon (kV).
Za vodove nazivnog napona 110 k V i više, potrebno je računanje ili
mjerenje indukovanih napona pri normalnom pogonu dalekovoda.
Ako je indukovani napon prema zemlji veći od 65 V, moraju se poduzeti
posebne mjere zaštite (uzemljenje, galvansko odvajanje dijelova ograde, zamjena
ograde ili slično). Ako se zaštita vrši uzemljenjem, otpornost uzemljenja ne smije
biti veća od 25 Ω.
Sigurnosna udaljenost voda od metalne i žičane ograde iznosi 3,0 m.
32. Žičane mreže
Članak 183.
Sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost od žičane mreže u poljima

zasijanim hmeljem, vinogradima i voćnjacima iznose 3,75 m.
Članak 184.
Izolacija voda mora biti električno pojačana.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, dozvoljena je primjena samo
jednog potpornog izolatora za prvi viši stupanj izolacije, s tim da se primjeni
sigurnosno učvršćivanje provodnika na izolatore.
Članak 185.
Najmanji dozvoljeni presjeci provodnika i zaštitnih užadi određuju se

prema članku 168. ovog pravilnika.
Članak 186.
49
Za vodove nazivnog napona 110 kV i više, primjenjuju se odredbe stavka 2.

i 3. članka 182. ovog pravilnika.
33. Plinovodi, naftovodi, parovodi i sl.
Članak 187.
Ako su plinovodi, naftovodi, parovodi i sl. postavljeni nadzemno,

sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost voda iznose 8,0 m.
Članak 188.
Sigurnosna udaljenost voda mjeri se od plinovoda, naftovoda, parovoda ili

sličnog objekta, kao i od njegove noseće metalne konstrukcije.
Članak 189.
Kut ukrštanja voda ne smije biti manji od 30°.
Članak 190.
Na mjestu ukrštanja voda i cjevovoda, nadzemni cjevovod mora biti

uzemljen na odgovarajući način.
Članak 191.
Ako se vod postavlja paralelno s nadzemnim plinovodom, naftovodom ili

sličnim objektima, sigurnosna udaljenost tog voda ne smije biti manja od visine
stupa uvećane za 3,0 m.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, dozvoljena je manja sigurnosna
udaljenost pod uvjetom da se poduzmu mjere koje se poduzimaju pri ukrštanju
elektroenergetskog voda s cjevovodima prema članku 187. ovog pravilnika.
34. Stogovi i sušare
Članak 192.
Prilikom prelaska voda preko stogova i sušara, sigurnosna visina iznosi

najmanje 12,0 m, a sigurnosna udaljenost mora iznositi najmanje 5,0 m bez obzira
na nazivni napon voda.
Članak 193.
Odredbe članka 103. i 110. ovog pravilnika primjenjuju se i za zgrade u

kojima se suši sjeno, žitarice i sl. (Staje, hambari i koševi).
50
35. Groblja
Članak 194.
Postavljanje stupova na grobljima nije dozvoljeno.

Prilikom prelaska voda preko groblja, na stupovima u rasponu ukrštanja
izolacija mora biti mehanički i električno pojačana.
36. Zračne luke i heliodromi
Članak 195.
Vodovi ne smiju prelaziti preko zračne luke.

Udaljenost voda od poletno-sletne staze ne smije biti manja od 1000 m, s
tim što se pravac poletno-sletne staze ne smije presijecati na udaljenosti manjoj od
3000 m.
Udaljenosti iz stavka 2. ovog članka mogu se smanjiti ovisno od terenskih
uvjeta i namjene zračne luke.
Vodovi ne smiju da prelaze preko heliodroma niti se približavati osnovnim
pravcima polijetanja i slijetanja na udaljenosti manjoj od 1000 m, a u ostalim
pravcima ta udaljenost ne smije biti manja od 200 m.
37. Protivgradne postaje
Članak 196.
Vodovi ne smiju prelaziti preko protivgradnih postaja.

Udaljenost voda od protivgradne slanice ne smije biti manja od 200 m
vodoravno, s tim što provodnici i zaštitna užad moraju biti u nižoj ravni od
protivgradne stanice.
38. Željezničke pruge koje nisu predviđene za elektrifikaciju s

nadzemnim kontaktnim vodom
Članak 197.
Najmanji dozvoljeni presjeci provodnika i zaštitne užadi u polju ukrštanja

iznose:
1) za uže od bakra i čelika.................................................................. 16 mm2:
2) za uže od aluminija..........................................................................35 mm2;
3) za uže od drugih materijala............................................................25 mm2.
Članak 198.
Najveće naprezanje na zatezanje (vodoravna komponenta), koje u

provodniku nastaje u najnepovoljnijim uvjetima, mora se u odnosu na normalno
51
dozvoljeno naprezanje materijala prema članku 20. ovog pravilnika smanjili, i to:
za elektroenergetske vodove nazivnog napona do 50 kV na 2/3, a za
elektroenergetske vodove nazivnog napona većeg od 50 k V na 85%.
Članak 199.
Pri trostrukom normalnom dodatnom opterećenju mora se provjeriti da

naprezanje provodnika u točki učvršćenja ne prelazi vrijednost izuzetnog
dozvoljenog naprezanja materijala prema članku 20. ovog pravilnika.
Članak 200.
U rasponu ukrštanja voda nije dozvoljeno nastavljanje provodnika i

zaštitne užadi.
Članak 201.
U zateznom polju ukrštanja voda izolacija mora biti mehanički pojačana.

Radi pojačane mehaničke sigurnosti na potpornim izolatorima, nije
dozvoljeno postavljanje izolatora jednog ispod drugog.
Članak 202.
U rasponu ukrštanja voda izolacija mora biti električno pojačana.

Izolatorski lanci za napone od 35 kV ili više napone moraju biti uzemljeni i
zaštitnom armaturom zaštićeni od preskoka.
Odredba stavka 2. ovog članka ne odnosi se na izolatorske lance na
drvenim stupovima.
Članak 203.
Na nosećim stupovima zateznog polja ukrštanja voda nije dozvoljena

uporaba iskočnih stezaljki.
Članak 204.
U zateznom polju ukrštanja dozvoljena su najviše tri nosača stupa.
Članak 205.
U zateznom polju ukrštanja voda nazivnog napona do 20 kV sa

željezničkom prugom mogu se za noseće stupove upotrijebiti jednostavni drveni
stupovi ukliješteni u posebne nogare ili dvostruki drveni stupovi na kojima ne
smije biti skretanja trase.
Za zatezne stupove moraju se upotrijebiti A stupovi ili drugi odgovarajući
tipovi stupova.
52
Članak 206.
Za vodove nazivnog napona većeg od 20 kV dozvoljeni su i drveni A

stupovi samo u pravoj trasi voda, a izuzetno i za kut skretanja do 5°, s tim što se
stabilnost mora računski provjeriti. Za zatezne stupove moraju se upotrijebiti
stupovi tipa piramide ili drugih odgovarajućih tipova.
Članak 207.
U zateznom polju ukrštanja nije dozvoljeno usidrenje stupova za vodove

nazivnog napona do 20 kV.
Članak 208.
Na stupove u rasponu ukrštanja nadzemnih vodova nije dozvoljeno

postavljanje transformatora i uljnih prekidača, kao ni prekidača kod kojih mogu
nastati otvoreni električni lukovi.
Članak 209.
Stupovi raspona ukrštanja moraju se provjeriti za normalno i izvanredno

opterećenje prema članku 67. do 70. ovog pravilnika, a zatezni stupovi moraju se
provjeriti i za sljedeća opterećenja:
1) težinu stupa, izolatora, pribora, provodnika i zaštitne užadi;
2) težinu dodatnog opterećenja na provodnicima i zaštitnoj užadi;
3) silu zatezanja svih provodnika i zaštitne užadi u polju ukrštanja, a za
vodove s provodnicima u snopu-silu zatezanja svih provodnika u snopu i zaštitne
užadi u polju ukrštanja.
Članak 210.
Na stupovima u polju ukrštanja nadzemnog voda moraju se uzemljiti svi

metalni dijelovi koji služe za učvršćenje izolatora.
Članak 211.
Odredbe članka 81. do 84. ovog pravilnika primjenjuju se i za otpornost

uzemljenja voda. Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, otpornost
uzemljenja voda može se ostvariti paralelnim spajanjem nekoliko uzemljenja
preko zaštitne užadi.
Članak 212.
Sigurnosna visina voda od gornje ivice šine mora iznositi 7,0 m.
53
Članak 213.
Ako u zateznom polju ukrštanja postoje noseći stupovi moraju se provjeriti

sigurnosne visine iz članka 161. ovog pravilnika za telekomunikacijske vodove i
članka 212. ovog pravilnika ako u rasponu ukrštanja ostane dodatno opterećenje,
a u susjednim rasponima nema dodatnog opterećenja na provodnicima i zaštitnoj
užadi. U tom slučaju, sigurnosna visina može biti manja za 1,0 m od vrijednosti
utvrđene u članku 161. i 212 ovog pravilnika.
Članak 214.
Kut ukrštanja ne smije biti manji od 45°, s tim što se, izuzetno, može
smanjiti do 30° za vodove nazivnog napona od 35 kV i više.
Članak 215.
Ako se vodovi postavljaju iznad staničnih perona, istovarnih rampi i

drugih istovarnih površina, sigurnosna visina voda od gornje ivice šina ne smije
biti manja od 12,0 m.
Članak 216.
Pri ukrštanju ili približavanju voda i željezničke pruge, najmanja

vodoravna udaljenost bilo kojeg djela stupa od najbliže željezničke šine treba
iznositi 10,0 m, s tim što se izuzetno može smanjiti na 5,0 m.
Članak 217.
Ako se vod približi kolosijeku željezničke pruge tako da je vodoravna

udaljenost između najbližeg provodnika i najbliže šine manja od 5,0 m, moraju se
poduzeti mjere zaštite kao da vod prelazi preko željezničke pruge, osim u
pogledu sigurnosne visine.
39. Elektrificirane željezničke pruge s nadzemnim kontaktnim vodovima
Članak 218.
Odredbe članka 197. do 204. članka 207. do 211. i članka 213. do 217. ovog
pravilnika primjenjuju se i na elektrificirane željezničke pruge s nadzemnim
kontaktnim vodovima.
Udaljenost stupa od najbliže željezničke šine iznosi 15,0 m, a uporaba
drvenih stupova nije dozvoljena.
Sigurnosna visina voda za pruge koje su predvedene za elektrifikaciju, za
koje ne postoje podaci o visini kontaktnih vodova na mjestu ukrštanja s
elektroenergetskim vodom, mora iznositi 12,0 m.
54
Sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost nadzemnih elektroenergetskih

vodova od kontaktnih vodova određuju se prema odredbama članka 152. do 154.
ovog pravilnika.
40. Industrijske pruge i kolosijeci
Članak 219.
Sigurnosna visina voda od gornje ivice sina iznosi 7,0 m, a za pruge s

kontaktnim vodom određuje se prema odredbama članka 218. ovog pravilnika.
Članak 220.
Za pruge bez kontaktnog voda izolacija mora biti mehanički pojačana, a za

pruge s kontaktnim vodom izolacija mora biti i električno pojačana.
Članak 221.
Na nosećim stupovima raspona ukrštanja voda i pruge nije dozvoljena

uporaba iskočnih stezaljki.
Članak 222.
Kut ukrštanja, u pravilu, ne smije biti manji od 30°, ali se može smanjiti
ispod 30° za vodove nazivnog napona od 10 kV i više.
Članak 223.
U pogledu udaljenosti bilo kojeg djela stupa od željezničkog kolosijeka pri

ukrštanju voda i pruge, primjenjuju se odredbe članka 216. ovog pravilnika.
41. Staklenici i stakleni vrtovi
Članak 224.
Odredbe članka 103. ovog pravilnika primjenjuju se i za prelaske

elektroenergetskih vodova preko staklenika i staklenih vrtova.
IX. DRVENI STUPOVI

1. Određivanje dimenzija
Članak 225.
Pri statičkom proračunu uzima se da je drveni stup potpuno prav i da je

povećanje promjera stupa na debljem kraju u skladu s propisom o
55
jugoslavenskom standardu za drvene stupove za nadzemne elektroenergetske

vodove.
Članak 226.
Naprezanje stupa ili njegovih dijelova od sila zatezanja, odnosno pritiska,

koje je ravnomjerno raspoređeno po presjeku, ne smije prelaziti vrijednosti iz
tabele 10.
Tabela 10.
Pritisak Smicanje
Zatezanje ili Pritisak u Smicanje u
upravno na upravno na
Vrsta savijanje pravcu vlakana pravcu vlakana
pravac vlakana pravac vlakana
naprezanja
meko tvrdo meko meko meko meko meko meko meko meko
drvo drvo drvo drvo drvo drvo drvo drvo drvo drvo
Najveće
dozvoljeno
150 190 110 120 40 50 15 20 30 40
naprezanje
daN/cm2
Vrijednosti navedene u tabeli 10. određene su prema zateznoj čvrstoći

mekog drveta od 550 daN/cm2, odnosno tvrdog drveta od 850 daN/cm2.
Pri izvanrednom opterećenju elektroenergetskog voda prema članku 66.
stav 3. ovog pravilnika, vrijednosti u tabeli 10. mogu se povećati za 25%.
Članak 227.
Pri naprezanju stupa i njegovih dijelova na savijanje, maksimalno ivično

naprezanje ne smije prelaziti dozvoljeno naprezanje na savijanje prema tabeli 10 iz
članka 226. ovog pravilnika.
Slabljenje prosjeka zbog rupa za vijke, moždanike i dr. mora se uvijek uzeti
u obzir pri djelovanju sile zatezanja.
Članak 228.
Naprezanje stupa i njegovih dijelova na izvijanje, izračunato prema

slijedećim obrascima, ne smije prelaziti vrijednost dozvoljenog naprezanja na
pritisak.
Naprezanje na izvijanje proračunava se po obrascu:
δi = ω ⋅ F/S ≤ δt
gdje je:
ω - koeficijent izvijanja;
F - najveća aksijalna sila (daN);
S - neoslabljeni presjek, u cm2.
Koeficijent ω određuje se s obzirom na vitkost štapa, i to:
56
1
za λ ≤ 75 vrijedi ω = −−−−−−−−−−−−
1 - 0,8 (λ/100)2
za λ > 75 vrijedi ω = λ2/ 3100
Izvijanje iz stavka 1. ovog članka proračunava se za ravan izvijanja koja je

najnepovoljnija.
Vitkost običnog stupa proračunava se po slijedećem obrascu:
λ=Ii/i
gdje je:
li - dužina izvijanja;
i - polumjer izvijanja i = √J/S;
J - moment inercije presjeka u pravcu izvijanja za koji vredi li (mala lokalna
slabljenja ne uzimaju se u obzir);
S - površina presjeka bez obzira na mala lokalna oslabljenja, u cm.
Kao dužina izvijanja za ukopane A stupove uzima se razmak od sredine
klina i vijka na vrhu do polovine ukopane dužine, a za ukopane trokrake,
odnosno četverokrake piramide - razmak od sredine klina ili vijka na vrhu do
poprečnog spoja, odnosno od poprečnog spoja do polovine ukopane dužine.
Za stupove s nogarima, kao dužina izvijanja uzima se razmak od sredine
klina na vrhu, odnosno poprečnog spoja do polovine razmaka između vijaka koji
spajaju nogare sa stupom.
Članak 229.
Za dvostruke stupove koji po svojoj izradi ne ispunjavaju uvjete iz članka

236. ovog pravilnika, može se uzeti da imaju dvostruki moment otpora
jednostrukog stupa.
Za dvostruke stupove koji ispunjavaju uvjete iz članka 236. ovog
pravilnika, uzima se da imaju trostruki moment otpora jednostrukog stupa ako
pravac sile leži u ravni koja prolazi kroz ose stupa.
2. Spajanje
Članak 230.
Sredstva za spajanje stupova treba da onemoguće međusobno pomican je

pojedinih elemenata složenih stupova i ta sredstva moraju imati vrijednosti
maksimalnih sila kojima se mogu opteretiti spojevi vijcima navedenim u tabeli 11.
Tabela 11.
Maksimalno opterećenje, daN
Način spajanja Element spoja
za meko drvo za tvrdo drvo
Unutrašnje drvo 360 d2 450 d2
Dvosečan spoj
Vanjsko drvo 260 d 2 300 d2
57
Jednosečan spoj Jedan ili drugi 170 d2 200 d2

*) d - promjer spojnog vijka, u cm.
Članak 231.
Ako sila djeluje koso na pravac vlakana, pod kutom α s pravcem vlakana
(član 230.), vrijednosti iz tabele 11. množe se slijedećim faktorom k:
α= 0° 15° 30° 45° 60° 85° 90°

K= 1,00 0,95 0.91 0,87 0,83 0,79 0,75
Članak 232.
Ispod glave i ispod navrtke svakog vijka mora se postaviti okrugla

podložna pločica promjera 3,5 d, odnosno kvadratna pločica iste tolike dužine
strana, gdje je d - promjer vijka. Debljina pločice mora iznositi oko 1/10 njene
strane (promjera), ali ne smije biti manja od 4 mm.
Članak 233.
Međusobni razmak između vijaka, kao i razmak od vijaka do kraja štapa, u

pravcu sile zatezanja, mora iznositi najmanje 7 promjera vijka, ali ne smije biti
manji od 10 cm.
Članak 234.
Moždanici stupova izrađuju se od tvrdog drveta. Pritisak između drveta i

moždanika ne smije biti veći od pritiska dozvoljenog prema tabeli 10. iz članka
226. ovog pravilnika, pod uvjetom da dužina moždanika nije manja od petostruke
dubine zasjeka.
Svi dijelovi spojeni moždanicima moraju biti međusobno stegnuti vijcima.
Članak 235.
A stupovi se moraju na gornjem kraju spojiti bar jednim moždanikom od

tvrdog drveta.
Približno u sredini slobodne dužine stupa mora se postaviti bar jedna
poprečna spojnica. Spojnica se sastoji od dva četvrtasta ili poluokrugla drveta i na
obje strane pričvršćuje se vijcima za stup, ili se sastoji od jednog okruglog drveta
čiji promjer ne smije biti manji od promjera stupa na vrhu, a steže se vijkom naj-
manje M 20, postavljenim odmah ispod spojnice i paralelno s njom.
Na donjem kraju stupa postavljaj u se kliješta čije su gredice spojene sa
stupovima. vijcima promjera najmanje M 20.
58
Članak 236.
Dvostruki stupovi spojeni moždanicima moraju imati po jedan moždanik

na svakom kraju, a ovisno od dužine stupa još 2 do 4 moždanika po dužini, i to
tako postavljena da se rupama za vijke i moždanike ne oslabi stup oko opasnog
presjeka. Neposredno uz svaki moždanik mora se postaviti najmanje po jedan
spojni vijak. Za dvostruke stupove promjera 16 cm na vrhu, spojni vijci moraju
biti najmanje M 16, a za deblje stupove najmanje M 20.
Članak 237.
Umjesto moždanika mogu se upotrijebiti i druga sredstva iste mehaničke

vrijednosti (npr. buldog-pločice).
3. Mjere i oblik stupova
Članak 238.
Najmanji dozvoljeni promjer stupa na tanjem kraju mora iznositi, i to:

1) jednostrukih stupova i elemenata složenih stupova koji su
opterećeni…16 cm;
2) pomoćnih elemenata složenih stupova..................................................14 cm;
3) A stupova i dvostrukih stupova spojenih moždanicima....................15 cm;
4) nogara.........................................................................................................18 cm.
Članak 239.
Promjer stupova mjeri se na 30 cm od vrha, a određuje se na osnovu

izmjerenog obima stupa.
Članak 240.
Stupovi za elektroenergetske vodove moraju biti pravi. Smatra se daje stup

prav ako razmak od konopca zategnutog između vrha stupa i mjesta na kome
stup izlazi iz zemlje do površine stupa ni na jednom mjestu nije veći od polumjera
stupa na izmjerenom mjestu.
4. Zaštita od truljenja i korozije
Članak 241.
Sve vrste drvenih stupova za elektroenergetske vodove, osim stupova koji

po svojoj prirodi nisu podložni truljenju, impregniraju se prikladnim sredstvima
kako bi se osigurala njihova trajnost.
Zaštita drvenih stupova, u smislu stavka 1. ovog članka, mora biti u skladu
s jugoslavenskim standardima za zaštitu drvenih stupova.
59
Članak 242.
Svi rezovi i rupe na stupu moraju se zaštititi od razaranja.

Nije dozvoljeno direktno betoniranje stupova u temelje.
Čelični dijelovi koji su u dodiru s drvenim stupovima moraju se zaštititi od
korozije odgovarajućom zaštitom.
X. ČELIČNI STUPOVI
1. Način preračunavanja rešetkastih stupova
Članak 243.
Rešetkasti stupovi proračunavaju se kao prostorne rešetkaste konstrukcije.

Ako se rešetkasti stupovi ne proračunavaju kao prostorne rešetkaste
konstrukcije, sile koje djeluju na stup rastavljaju se na komponente paralelne sa
stranicama stupa, a proračunavanje elemenata vrši se prema članku 244. 245. i
246. ovog pravilnika.
Članak 244.
Pojasnici (kutni štapovi) rešetkastih stupova proračunavaju se na

aritmetički zbir sila u odnosnim štapovima koje su prouzrokovane odnosnim
komponentama.
Članak 245.
Dijagonale rešetkastih stupova proračunavaju se prema silama

prouzrokovanim onom komponentom koja je paralelna s odnosnom stranom
stupa.
Članak 246.
Moment torzije od spojnih sila na rešetkastim stupovima pravokutnog

presjeka može se zamijeniti s dva jednaka para sila koje djeluju u međusobno
paralelnim stranama presjeka u ravni djelovanja torzionog momenta. Takav način
proračunavanja primjenjuje se ako odnos strana presjeka iznosi najviše 1,5, ako
stup ima oblik zarubljene piramide i ako su u ravni djelovanja torzionog
momenta ugrađena vodoravna učvršćenja u okviru presjeka stupa.
Članak 247.
Za pojasnike koji su prema projektu napregnuti aksijalnim silama pritiska,

eventualna ekscentričnost tih sila može su zanemariti.
60
Članak 248.
Za štapove ispune, koji su prema projektu napregnuti aksijalnim silama

pritiska, ekscentričnost tih sila može se zanemariti kad se štap sastoji od jednog
ugaonika koji je na kutne štapove ili na čvorni lim priključen samo jednim
krakom.
2. Način izrade rešetkastih stupova
Članak 249.
Najmanje dozvoljene mjere nosećih elemenata čeličnih rešetkastih stupova

navedeni su u tabeli 12. Pošto je najmanji promjer vijka 12 mm, ugaonici L 30 x 30
x 3 i pljosnati čelik širine 30 mm mogu se spajati samo varenjem ili zakovicama.
Članak 250.
Najveće dozvoljene mjere zakovica i vijaka, ovisno od širine krakova

ugaonika dane su u tabeli 13. Spajanje se može izvesti i jednom zakovicom.
odnosno jednim vijkom.
Tabela 12.
Element Oblik Najmanje mjere
Ugaonici profil 30 x 30 x 30
Pljosnati čelik, neoslabljen širina b 30
Hladno oblikovani profili debljina δ 3
Pljosnati čelik oslabljen najviše jednom rupom za širina b 30
zakovice ili vijke debljina δ 4
ako vlaga može prodrijeti u cijev debljina zida δ 4
Cijevi
ako su sigurno zaštićene od korozije debljina zida δ 2,5
Okrugli čelik za u najnižem polju promjer d 8
prednapregnute dijagonale u ostalim poljima promjer d 6
Zakovice promjer rupe di 11
Vijci promjer navoja d 12
na sastavima ugaonika i pljosnatog dužina 1 40
čelika debljina vara a 3
Varovi
dužina 1 40
na sastavima cijevi
debljina vara a 3
Tabela 13. (mjere u mm)

Ugaonici Najmanja širina kraka 35 45 50 60 70 75 80
Zakovice Promjer rupe d i 11 14 17 20 23 26 29
Vijci Promjer navoja d 12 14 16 20 24 27 30
Promjer rupe di 13 15 17 22 26 28 32
Tabela 14.
Najmanji razmak Najveći razmak
Razmak konstrukcion
redovno izuzetno noseće veze
e veze
Između dvije susjedne zakovice ili 3,0 di 2,5 di 6 di 8 di ili 20 δ
61
upasovana vijka bez obzira na

pravac sile
Između dva susjedna vijka bez
4,0 di 3,5 di 6 di 8 di ili 20 δ
obzira na pravac sile
Od sredine zakovice ili vijka do ivice
1,8 di 1,5 di 3 di 4 di ili 8 δ
elementa u pravcu sile
Od sredine zakovice ili vijka do ivice
1,5 di 1,2 di 3 di 4 di ili 8 δ
elementa, upravno na pravac sile
Članak 251.
Razmaci za veze pomoću zakovica, odnosno vijaka navedeni su u tabeli 14.
Članak 252.
Pri spajanju štapova zavarivanjem, materijal mora biti zavarljiv, a težište

varova mora se poklapati s težišnom linijom priključenog štapa.
Članak 253.
Izrada rupa za zakovice i vijke probijanjem bez naknadnog provrtanja

dozvoljena je samo ako debljina elementa ne iznosi više od 10 mm, u protivnom,
mora se, u skladu s odgovarajućim propisima za čelične konstrukcije, ispitivanjem
dokazati da pri probijanju oštećenja debljih elemenata ne dolazi do oštećenja
nosećih elemenata.
Članak 254.
Navrtke vijaka moraju biti osigurane od odvrtanja.
3. Koeficijenti sigurnosti i određivanje dimenzija
Članak 255.
Za proračunavanje konstrukcija stupa primjenjuju se koeficijenti sigurnosti,

ovisno od slučaja opterećenja, i to:
1) 1.50 - za normalno opterećenje;
2) 1,10 - za izvanredno opterećenje (prekid provodnika ili zaštitnog užeta).
Članak 256.
Dimenzije elemenata stupova određuju se u skladu s propisima o

jugoslavenskim standardima za čelične konstrukcije.
4. Stupovi izrađeni od cijevi
Članak 257.
Za izradu stupova mogu se upotrijebiti čelične cijevi.
62
Članak 258.
Za ukliještene stupove izrađene od jedne cijevi ili odgovarajućeg

poligonalnog presjeka primjenjuju se koeficijenti sigurnosti, ovisno od slučaja
opterećenja, i to:
1) 1,65 - za normalno opterećenje;
2) 1,30 - za izvanredno opterećenje.
5. Zaštita od korozije
Članak 259.
Za dijelove čeličnih stupova koji su iznad zemlje, zaštita od korozije može

se postići zaštitnim premazom protiv korozije ili metalnim prevlakama.
Članak 260.
Za prevlake od cinka treba primijeniti pocinčanje toplim postupkom ako to

oblik čeličnih dijelova dozvoljava, a može se vršiti i metalizacija.
Članak 261.
Navoji i navrtke pocinčani vrućim postupkom mogu se obrađivati samo

ako je moguće njihovo neometano navijanje.
Članak 262.
Čelični dijelovi koji su u zemlji moraju se zaštititi premazivanjem

bitumenom ili nekim drugim odgovarajućim sredstvom.
Članak 263.
Čelični dijelovi koji se nalaze u betonu ne moraju se zaštititi od korozije.

Premazivanje čeličnih dijelova zaštitnim sredstvima koja smanjuju priljubljivanje
betona i čelika nije dozvoljeno ako to nije uzeto u obzir prilikom proračuna.
Članak 264.
Na stupovima od čeličnih cijevi svi varovi moraju biti nepropusni da bi se

izbjeglo prodiranje i zadržavanje vlage u cijevi. Ako cijevi nisu nepropusno
zatvorene, unutrašnje zidove cijevi treba premazati bitumenom ili drugim
zasitnim sredstvima istog djelovanja.
Članak 265.
63
Ako je raspored elemenata na stupu takav (dijagonalni i vodoravni hod

veći od 60 cm) da je otežano penjanje radnika, moraju se predvidjeti penjalice, s
tim da prva penjalica ne smije biti na visini manjoj od 2,5 m iznad terena.
XI. ARMIRANOBETONSKI STUPOVI

1. Opće odredbe
Članak 266.
Pri izradi stupova od armiranog betona, pored odredaba ovog pravilnika

primjenjuju se i odredbe propisa o tehničkim normativima za beton i armirani
beton, odnosno propisa o tehničkim normativima za prenapregnuti beton.
2. Određivanje dimenzija i konstruiranje stupova
Članak 267.
Sile i momenti za određivanje dimenzija stupova proračunavaju se na

osnovu statičkog proračuna, s tim što se moraju uzeti u obzir naprezanja stupova
prema članku 65. do 70. ovog pravilnika i ostala naprezanja (npr. pri prenošenju i
podizanju stupova).
Članak 268.
Četverokutni i pravokutni puni, razvijeni i šuplji koso opterećeni stupovi

proračunavaju se za komponente u pravcu simetrale ili u pravcu dijagonala
presjeka, s tim što se naprezanja određuju aritmetičkim superponiranjem.
Članak 269.
Za uspravno livene stupove, određivanje dimenzija za usidrenje i nastavak

na preklop glavne armature vrši se tako što se računski određene dužine
povećavaju za 50%.
Mjere iz stavka 1. ovog članka treba povećati najmanje za 100% za
usidrenje armature stupa u temelje pod uvjetom da se ne predviđa efikasnije
osiguranje.
Članak 270.
Pri određivanju dimenzija stupova za transport, podizanje i sl., naprezanja

materijala koja tom prilikom nastaju ne smiju prekoračiti dozvoljena naprezanja
propisana za izvanredna opterećenja.
64
Članak 271.
Dozvoljena naprezanja betona i čelika za armiranobetonske stupove

navedena su u tabeli 15. Ako se upotrijebe druge vrste čelika, potrebno je donijeti
dokaze o njihovoj čvrstoči i računati sa stupnjem sigurnosti predviđenim za
materijale navedene u tabeli 15.
Tabela 15.
Beton Čelik
Č.0550
MB20 MB30 Č.0300 RA 400/500
Presjek bez obzira Č.0551
na oblik Naprezanje na pritisak daN/cm2
Naprezanje na zatezanje daN/cm2
težišno Ivično težišno ivično
A B A B A B A B A B A B A B
Presjeci visine
45 60 65 85 65 85 90 115
manje od 12 cm
1600 1900 1900 2400 2200 2900
Presjeci visine
55 70 8O 105 80 105 120 155
najmanje 12 cm
A - normalno opterećenje
B - izvanredna opterećenje
Članak 272.
Beton za izradu masivnih stupova ne smije biti marke niže od MB 20, a

beton za stupove razvijenih, šupljih ili perforiranih presjeka, kao i za sve
montažne dijelove ne smije biti marke niže od MB 30.
Članak 273.
Sva naprezanja na zatezanje treba u cjelini preuzeti armatura. Kosa glavna

naprezanja mogu iznositi najviše polovinu od dozvoljenih vrijednosti za odnosnu
marku betona.
3. Izrada stupova
Članak 274.
Pri izradi betona za stupove, pored propisane čvrstoće za odnosnu marku

betona, mora se osigurati i priljubljivanje betona i čelika od najmanje 7,0
daN/cm2.
Članak 275.
Beton treba pripremiti u miješalici, a ako se priprema na centralnom

mjestu, mora se transportirati na odgovarajući način i ugraditi prije početka
vezivanja.
65
Članak 276.
Prilikom ugrađivanja beton se za sve stupove mora strojno nabijati:

vibratorima, pervibratorima, centrifugiranjem ili drugim opće prihvaćenim
postupkom.
Članak 277.
Gotove površine betona, poslije skidanja oplate, moraju biti glatke, bez
šupljikavih mjesta i gnijezda. Ako nastanu hrapavosti, šupljine, gnijezda i slično,
moraju se popraviti neposredno poslije skidanja oplata.
Članak 278.
Gotovi stupovi moraju se prenositi i podizati tako da se ne oštete i da ne

budu izloženi opterećenjima za koja nisu dimenzionirani. Manja oštećenja moraju
se popraviti, a stupovi koji su toliko oštećeni da je ugrožena njihova stabilnost ne
smiju se upotrijebiti.
Članak 279.
Ako se radi povećanja nepropusnosti vanjske površine betona ili radi

boljeg izgleda stupovi premazuju (počokiraju) ili prskaju cementnim mlijekom, to
se mora izvršiti neposredno poslije skidanja oplate.
Članak 280.
Prilikom betoniranja stupova na terenu, za svaki stup mora se uzeti probna

kocka, a pri serijskoj proizvodnji stupova probna kocka se uzima za svaki deseti
stup.
Članak 281.
Ako su za penjanje na stup predviđene fiksne penjalice od betonskog

čelika, njihov promjer ne smije biti manji od 18 mm i moraju se zaštititi od
korozije. Prva penjalica ne smije biti niže od 2,5 m nad terenom.
XII. USIDRENJE STUPOVA

Članak 282.
Usidrenje stupova dozvoljeno je pod slijedećim uvjetima:

1) konstrukcija usidrenog stupa, bez obzira na materijal, mora biti takva da
raspodjela opterećenja na usidrene i ostale dijelove stupa ostane uglavnom
sačuvana i pri eventualnom malom popuštanju usidrenja;
66
2) usidrenje se izvodi pocinčanim čeličnim užetom presjeka najmanje 25

mm2, pri čemu pojedine žice užeta ne smiju biti tanje od 2 mm, ili od punog
okruglog čelika, promjera najmanje 8 mm.
Pri dimenzioniranju utega primjenjuju se koeficijenti sigurnosti u odnosu
na granicu kidanja materijala, i to:
a) 2,6 - za normalno opterećenje;
b) 1,7 - za izvanredno opterećenje;
3) dubina usidrenja mora biti takva da stupanj sigurnosti na čupanje užeta
za usidrenje iznosi najmanje 1,5.
Kut površine omotača zemljanog tijela uzima se iz tabele 16. članka 290.
ovog pravilnika, s tim što se moraju uzeti u obzir djelovanja uzgona, ako takva
mogućnost postoji.
XIII. TEMELJI
1. Opće odredbe
Članak 283.
Stupovi nadzemnih vodova moraju se učvrstiti u tlu tako da bude

osigurana dovoljna stabilnost i spriječeno nedozvoljeno pomicanje stupova pri
predviđenom opterećenju. Pored geomehaničkih karakteristika tla, uzimaju se u
obzir i sile koje djeluju na dijelove konstrukcije ispod površine tla (pritisak tla,
trenje, uzgon i slično).
Članak 284.
Pri izradi temelja stupova, pored odredaba ovog pravilnika, primjenjuju se

i odredbe propisa o tehničkim normativima za beton i armirani beton.
Članak 285.
Ako temelji stuba leže neposredno uz kosine ili u kosinama strmih padina
ili u vodoplavnim područjima, prilikom izračuna se mora voditi računa kako bi se
postigla ista sigurnost kao za temelje na ravnom terenu.
2. Fundiranje drvenih stupova
Članak 286.
Jednostavni i dvostruki drveni stupovi ukopavaju se u tlo srednje vrste

mora biti ukopana najmanje 1/6 njihove ukupne dužine, ali ne manje od 1,60 m,
ako po proračunu nije potrebna veća dubina ukopavanja. Jama oko stupa mora se
ispuniti materijalom iskopa, uz čvrsto nabijanje u slojevima ne višim od 30 cm.
Srednjom vrstom tla smatra se vrsta tla koja je navedena u tabeli 16. pod C i F, iz
67
Članak 287.
Radi postizanja potrebne stabilnosti, stupovi se, po potrebi, mogu ukliještiti

u tlo pomoću dva vijenca od krupnog i čvrstog kamena ili pomoću vodoravnih
drvenih trupaca na dnu i na trećini dubine ukopavanja. Debljina kamenih
vijenaca, odnosno trupaca treba biti približno jednaka debljini ukopanog djela
stupa (slika 2.).
Slika 2.
Članak 288.
Tlo oko stupa treba čvrsto nabiti i površinu izravnati s nagibom i
potrebnim uzvišenjem kako bi se spriječilo kasnijim slijeganjem nasipa stvaranje
udubljenja u kojima bi se skupljala kišnica. Na tom mjestu nije dozvoljeno
nabacivanje kamenja.
Članak 289.
A stupovi moraju biti stabilni za sile u ravni stupa, kao i za sile upravne na
tu ravan.
Članak 290.
Za A stupove s kliještama pri dnu i pločama u temelju (npr. rešetke od

pragova), najveći pritisak na tlo ne smije prekoračiti vrijednosti dozvoljene u
tabeli 16. Sa strane suprotne od zatezanja, težina zemlje koja opterećuje ploču
zajedno s vertikalnim silama stupa mora biti u ravnoteži sa silama zatezanja u
ravni stupa, s koeficijentom sigurnosti od najmanje 1,2.
Članak 291.
68
Ako se kao ploča za temelj upotrijebi čelična rešetka, međurazmaci manji

od 15 cm uzimaju se u obzir samo pri proračunu pritiska na tlo.
Za nagib stranica zemljanog tijela koje opterećuje temelj primjenjuju se
odredbe članka 308. ovog pravilnika.
Članak 292.
Način proračunavanja naveden u članku 290. ovog pravilnika važi i za A

stupove s kliještama pri dnu bez temeljnih ploča, s tim što se kao podloga za
zemlju koja opterećuje temelj, kao i za određivanje pritiska na tlo, na strani
pritiska uzima 1/4 površine kliješta pri dnu, računajući od njihovog kraja.
Članak 293.
Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se i za nogare stupova koji se

upotrebljavaju poradi produžavanja trajnosti ili povećanja stabilnosti drvenih
stupova.
Članak 294.
Nogari stupova moraju biti izrađeni od materijala otpornog prema

agresivnom djelovanju tla. Uporaba drvenih nogara dozvoljena je samo ako su oni
zaštićeni od truljenja nekim od metoda u smislu članka 241. do 244. ovog
pravilnika.
Članak 295.
Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na stupove od armiranog betona

primjenjuju se i na nogare stupova od armiranog betona.
Članak 296.
Veza između drvenih stupova i nogara mora se izvesti tako kako se voda
nigdje ne skuplja, te kako zrak i svjetlost mogu doprijeti do drveta i kako se
ovlaženo drvo može brzo osušiti.
Članak 297.
Dimenzije i konstrukcije veze između nogara i stupa moraju biti statički

besprijekorne i imati jedinstven prijenos sile.
Članak 298.
Za materijal nogara za stupove i dijelove veza sa stupom, osim za vijke

opterećene na smicanje, primjenjuju se dozvoljena naprezanja za stupove,
odnosno za temelje, ovisno od materijala od koga su izrađeni, prema tabeli 10. iz
69
Članak 299.
Dijelovi veza nogara sa stupom od čelika koji su opterećeni na smicanje

dimenzioniraju se prema tabeli 11. iz članka 230. ovog pravilnika. Vijci se moraju
ponovo pritegnuti kad se drvo osuši.
Članak 300.
Pri određivanju dimenzija nogara mora se uzeti u obzir stabilnost nogara,

kako bi se izbjegla nedozvoljena pomicanja konstrukcije u smislu članka 304. ovog
pravilnika.
3. Fundiranje čeličnih i armiranobetonskih stupova
Članak 301.
Čelični i armiranobetonski stupovi moraju imati temelje, odnosno stope od

ploča ili pragova dimenzionirane tako kako pritisak na tlo ne bi prešao dopuštenu
vrijednost za određenu vrstu tla. Za armiranobetonske stupove dopušteno je
fundiranje direktnim ukopavanjem.
Članak 302.
Način izrade i oblik temelja (plitko ili duboko fundiranje, prizmatični ili
stepenasti temelji, temelji od ploča ili pragova, raščlanjeni temelji, temelji od
montažnih elemenata, fundiranje na šipovima, ankerni temelji u stijeni i sl.)
moraju odgovarati širini osnove stupa, veličini napadnih sila i momenata i slično.
Članak 303.
Stabilnost stupa s blok-temeljom smatra se dovoljnom ako njegov stupanj

sigurnosti od prevrtanja pod djelovanjem najvećeg momenta vanjskih sila za
normalne slučajeve opterećenja odgovara vrijednosti koja se dobiva iz dijagrama
na slici 3., pri čemu se uzima u obzir odnos:
b širina temelja upravno na ravan momenta

−−− = −−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−
h dubina fundiranja
Za momente koji nastaju u izvanrednim slučajevima opterećenja, tako

dobiveni stupanj sigurnosti može se smanjiti za 15%.
70
Tabela 16.
KARAKTERISTIKE TLA ZA PRORAČUN TEMELJA
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Kut površ. Koefi-
om. zem. cijent
Kut Ez
Gus Dozvo- tijela trenja
Konstanta unu-
t- ljen Za Za izme-
tla C na tra- tg2
ina pritisak teme- teme- γ⋅E đu
dubini od šnjeg (45°
Grupa Vrsta tla na tlo - lje u lje u beton
2,0 m trenja + V
γ σdoz zdra- nasi- a i tla
tla ϕ ϕ/2)
vici - pu - -ρ
β β
kg/ t/m
kg/cm2 kg/cm3
m3 3
do do 0,1 do
A Treset.blato i sl. 650 do 0,2 0,5 do 1 do 5° do 3° do 2°
2.8 1,3 0,2
Humus, oranice, 0,2 do
1500 do 0,5 25° 2,5 3,7
vinogradi 0,3
Nasipi od lake 0,2 do
1600 1,2 25° 2,5 4,0
zemlje 3° do 3° do 0,3
B
10° 8° 0,3 do
Vlažan sitan pjesak do 1,0 30° 3,0 5,1
0,4
Meka vlažna ilovača 0,3 do
2 do 4 25° 2,5 4,25
ili glina 0,4
Srednje čvrsta suha 0,3 do
5 do 8
ilovača ili glina 8° do 6° do 0,4
C do 2,0 30° 3,0 5,1
13° 11° 0,3 do
Suvsitan pjesak 6 do 9
0,4
Čvrsto staložena 0,3 do
10 12° l
suha ilovača ili glina 0,4
D do 3,0 do 0°do 35° 3,7 6,3
Krupan šljunkovit 0,3 do
1700 11 do 13 17° 15°
pesak 0,4
Čvrsto staložen 15° 12°
0,3 do
krupan zrnasti do do
0,4
E pesak do 4,0 20° 17°
40° 4,6 7,8 0,3 do
Srednje čvrst lapor 20°
5° do 0,5
13 do 16 do
Čvrsto staložen 20° 0,4 do
25°
šljunak i drobina 0,5
F do 5,0 25° 20°
0,4 do
Čvrst suh lapor do do 45° 5,8 9,9
0,6
30° 25°
Nemonolitna ili jače
raspucana manje
čvrsta stijena
(pješčar, krečnjak i Neograničen
G 2200 do 10,0 - - - - - -
sl.) o
Vrlo tvrd zdrav
lapor u većim
slojevima
Monolitna ili
neznatno raspucana
H 2400 do 20,0 - - - - - -
čvrsta zdrava stijena
u povoljno
71
položenim slojevima
Monolitna
I kompaktna i zdrava 2600 do 30,0 - - - - - -
eruptivna stijena
Konstantu tla C treba odabrati prema zbijenosti i kakvoći tla u okviru navedenih vrijednosti. Za
vlažno i manje zbijeno tlo treba uzeti niže vrijednosti, a za suho i jače zbijeno - veće. Za
Sulcbergerov način računanja, konstantu tla C treba preračunati na cifru posteljice Cb za dno
jame po obrascima Cb - mCk; Ck= Ch/2,0 gdje je m = 1,0 do 1,2 a h dubina ukopavanja temelja.
Manje vrijednosti kuta β važe za slabije koherentno tlo, a veće - za vrlo koherentno i čvrsto
nabijeno tlo.
Manje vrijednosti koeficijenta trenja ρ važe za beton u oplati, a veće - za beton bez oplate.
Članak 304.
Za temelje s odnosom b/h < 1 za utvrđivanje najvećeg dozvoljenog

momenta, za normalne i za izvanredne slučajeve opterećenja, može se usvojiti kao
dozvoljeno naginjanje temelja 1:100. Dijagram na slici 3. upotebljava se prilikom
izračuna temelja prema metodi Kleinlogel-Bürklin.
Dozvoljeni moment (daNm) u odnosu na dno temelja za b/h < 1

Slika 3.
Članak 305.
Pri preračunavanju temelja moraju se upotrijebiti konstante koje

odgovaraju stanju tla na gradilištu (dozvoljeni pritisak na tlo, konstanta tla, otpor
trenja između betona i tla i sl.). Pritisci na tlo dozvoljeni za normalne slučajeve
opterećenja mogu se pri izvanrednom opterećenju povećati za 20%.
Članak 306.
72
Karakteristike za razne vrste tla uzimaju se iz tabele 16. iz članka 290. ovog
pravilnika, ako ispitivanjem tla nisu uvrštene druge vrijednosti.
Članak 307.
Prilikom izračuna betonskih temelja gustina ne-armiranog betona uzima se

u račun s najviše 2200 kg/m3, a gustina armiranog betona s najviše 2300 kg/m3.
Članak 308.
Masa tla uzima se iz tabele 16. iz članka 290. ovog pravilnika ako
ispitivanjem nisu utvrđene druge vrijednosti. Za određivanje mase tla koja
opterećuje temelj potrebno je uzeti zemljano tijelo omeđeno omotačem pod kutom
β od okomite strane prizmatičnog temelja, odnosno ivice stope temelja, prema
slici 4.
Slika 4.
Članak 309.
Ako od iskopavanja jame do betoniranja temelja prođe duže vremena,

naročito pri nepovoljnim klimatskim uvjetima, prija betoniranja treba provjeriti da
li je tlo zadržalo prvobitne karakteristike.
Ako su se karakteristike tla u međuvremenu pogoršale, dimenzije temelja
treba uskladiti s novim uvjetima.
Članak 310.
Naprezanje betona ne-armiranih temelja ne smije prelaziti vrijednosti

navedene u tabeli 17. izmjerene na probnoj kocki 28 dana poslije njene izrade.
73
Tabela 17.
Opterećenje stupova Pritisak Zatezanje
1/4 od čvrstoće kocke na 1/20 od čvrstoće kocke na
Za normalno opterećenje pritisak posle 28 dana, ali ne pritisak posle 28 dana, ali ne
više od 50 daN/cm2 više od 4 daN/cm2
1/3 od čvrstoće kocke na 1/16 od čvrstoće kocke na
Za opterećenje pri prekidu
pritisak posle 28 dana, ali ne pritisak posle 28 dana, ali ne
provodnika
više od 60 daN/cm2 više od 5 daN/cm2
Članak 312.
Za temelje od ploča ili pragova, za raščlanjene i podijeljene temelje, za

temelje na šipkovima ili za temelje drugog oblika koji se ne proračunavaju po
metodama navedenim u članku 311. ovog pravilnika, stupanj sigurnosti od
prevrtanja mora biti najmanje 1,5, a stupanj sigurnosti od pomicanja - najmanje
1,0.
Članak 313.
Pri preračunavanju raščlanjenih temelja, masa tla se uzima prema članku

306., a masa betonskog temelja prema članku 307. ovog pravilnika.
Članak 314.
Ako se u proračunu raščlanjenih temelja zanemaruje trenje prilikom

izvlačenja temelja, za masu tla uzima se masa zemljanog tijela prema članku 308.
ovog pravilnika.
Članak 315.
Prilikom izračuna raščlanjenih temelja mora se provjeriti da li konstrukcija

stupa dozvoljava, odnosno omogućuje, da se vodoravna sila prenosi ravnomjerno
na sve temelje i da li vodoravni pritisak na tlo uslijed te sile nije veći od
dozvoljenih vrijednosti.
Članak 316.
Naprezanje betona raščlanjenih temelja, ako oni nisu armirani, treba

ispuniti uvjete iz tabele 17. iz članka 310. ovog pravilnika, a ako su armirani -
uvjete iz propisa za beton i armirani beton.
Članak 317.
Koso opterećene blok-temelje, za koje je pravac rezultante napadnih sila

bliži simetrali nego dijagonali temelja, dozvoljeno je proračunati za veću
komponentu u pravcu simetrale. Ako je pravac rezultante bliži dijagonali temelja,
74
takav temelj može se proračunati za rezultantu zaokrenutu ka bližoj simetrali ili

za obje komponente u pravcu simetrale, uz superponiranje rezultata, s tim da
superponirane vrijednosti ne smiju prelaziti 4/3 dozvoljenog pritiska na tlo.
Članak 318.
Temelje u čvrstoj ili manje ispucanoj stijeni nije potrebno proračunati na

pritisak na tlo niti na prevrtanje. Dimenzije se mogu odrediti prema presjeku
stupa u osnovi, odnosno prema konstrukciji usidrenja u temelju i prema
mogućnosti iskopa jame do potrebne dubine i ispunjavanja preostalog prostora
betonom.
Članak 319.
Ako ima podzemne vode u nekoherentnom tlu, mora se uzeti u obzir

smanjenje mase zbog uzgona.
Članak 320.
Za stupove opterećene vertikalnim silama naviše, pri dimenzioniranju

temelja mora se uzeti u obzir smanjena sigurnost od prevrtanja zbog smanjenog
pritiska na dno jame za temelj.
Članak 321.
Ako se betonski temelj sastoji od ploča na dnu i gornjeg djela (vrata)

temelja koji se betonira posle ugrađivanja stupa, ploča se smije uzeti u proračun
pri određivanju dimenzija temelja samo ako je odgovarajućom armaturom vezana
s vratom.
Članak 322.
Za ne-armirane temelje beton ne smije biti marke niže od MB 10, a za

armirane temelje - marke niže od MB 15, s najmanje 250 kg cementa na l,0 m3
temelja. Za ugrađivanje betona u pravilu se upotrebljava pervibrator.
Članak 323.
U beton masivnih temelja dozvoljeno je ugraditi kod 25% zdravog i čistog

kamena. Veća masa kamena u odnosu na masu betona ne uzima se u obzir pri
preračunavanju dimenzija i stabilnosti temelja.
U istaknutom dijelu ne-armiranih stepenastih temelja i iza korena stope u
širini do polovine njegove slobodne širine C nije dozvoljeno ugrađivanje kamena
(slika 4.).
75
Članak 324.
Visina stope h u korjenu stepenastih temelja od ne-armiranog betona mora

biti jednaka najmanje 1,5-strukoj širini istaknutog djela stope (slika 4.).
Članak 325.
Betonski temelji bez armature moraju se betonirati odjednom bez prekida,

osim ako se gornji i donji dio međusobno povežu odgovarajućom armaturom.
Članak 326.
Temelji za čelične stupove moraju biti najmanje 20 cm viši od terena, a

gornja površina temelja mora biti obrađena tako da se na njoj ne zadržava voda i
da dijelovi stupa iznad temelja ne sprječavaju otjecanje vode.
Članak 327.
U plavnim područjima temelji se proračunavaju za najviši nivo vode koji se

javlja u periodu od 10 godina.
Za rešetkaste stupove, konstrukcija stupa mora se zaštititi od oštećenja
plovećim predmetima, i to do visine od 50 cm iznad najvišeg nivoa vode koji se
javlja u periodu od 10 godina. Ako se na plavnom području u periodu od 10
godina pojavio i led, mora se izabrati takav oblik za temelj i stup kako bi se
zaštitili od gomilanja leda.
Članak 328.
Betonski temelji se ne žbukaju niti se obrađuje njihova površina, ali vidljivi

dijelovi temelja moraju biti glatki.
Članak 329.
Ako se betonski temelji izrađuju u močvarama, na agresivnom tlu i sl.,

moraju se primijeniti mjere radi sprječavanja štetnog djelovanja tla ili vode na
beton.
Članak 330.
Ako se stup fundira pločama, pragovima i sl., a dio čeličnog stupa u tlu nije
obložen betonom, čelični dijelovi koji leže u tlu moraju se zaštititi od korozije
premazivanjem bitumenom ili nekim drugim zaštitnim sredstvom.
76
Članak 331.
Zatrpana zemlja nad temeljnim pločama, pragovima i sl., ili oko temelja,
mora se čvrsto nabijati u slojevima najviše od po 30 cm. Pri izravnavanju površine
mora se uzeti u obzir i naknadno slijeganje nasutog tla.
XIV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 332.
Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na nadzemne elektroenergetske

vodove čija je izgradnja započeta prije dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
Članak 333.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o

tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova
("Službeni list SFRJ", br. 51/73. i 11/80.), osim odredaba koje se odnose na
niskonaponske elektroenergetske vodove nazivnog napona do 1 kV.
Članak 334.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u

"Službenom listu SFRJ".
77

Pravilnik Za Izgradnju Nadzemnih Vodova 1kV-400kV

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravilnik Za Izgradnju Nadzemnih Vodova 1kV-400kV

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA

II. UVJETI PRORAČUNA...........................................................8

VIII. PRELAZAK VODOVA I NJIHOVO

33. Plinovodi, naftovodi, parovodi i sl. .................................................50

Ovim pravilnikom propisuju se tehnički normativi za izgradnju nadzemnih

Niže navedeni izrazi, u smislu ovog pravilnika, imaju sljedeća značenja:

20ºC bez tog opterećenja i odnosi se na vodoravnu komponentu naprezanja;

II. UVJETI PRORAČUNA

Provodnici i zaštitna užad proračunavaju se za slijedeće uvjete:

Prilikom izračuna provodnika i zaštitne užadi uzima se da se na njima

Za normalno dodatno opterećenje g uzima se najveće dodatno opterećenje

Za izuzetno dodatno opterećenje uzima se najveće dodatno opterećenje

Opterećenje od vjetra je proizvod površine objekta, pritiska vjetra,

Pri izračunavanju opterećenja od vjetra, za površinu objekta uzima se

Pritisak vjetra p izračunava se prema slijedećem obrascu:

Za pritisak vjetra na provodnike, odnosno zaštitnu užad mjerodavna je

Pri određivanju koeficijenta djelovanja vjetra uzima se u obzir djelovanje

7) za rešetkaste stupove od cijevi u ravni…………………………...……….1,1

III. PROVODNICI I ZAŠTITNA UŽAD

Za izradu žica i užadi upotrebljavaju se: aluminij, aluminijske legure, bakar

Ako se upotrijebe kombinacije metala iz članka 12. ovog pravilnika,

Za vodove koji se grade prema odredbama ovog pravilnika može se

2. Najmanji dozvoljeni presjeci

Najmanji dozvoljeni presjeci užadi su:

Presjek užadi mora biti dovoljno veliki da ukupna temperatura užadi

Zaštitno uže mora biti takvih dimenzija da pri jednopolnim kratkim

Maksimalno radno naprezanje, tj. odabrana računska vrijednost koju

Naprezanje na zatezanje u točki učvršćenja provodnika pri temperaturi od

Normalna i izuzetno dozvoljena naprezanja koja se odnose na računski

Odnos presjeka, za užad od dva Dozvoljeno naprezanje daN/mm2

Opasnost od zamora materijala zbog vibracija sprječava se odgovarajućim

Prilikom izračuna naprezanja, za fizička svojstva materijala koriste se

Prilikom izračuna naprezanja provodnika na visećim izolatorima u strmim

4. Nastavljanje provodnika i zaštitne užadi

Za nastavljanje provodnika, odnosno zaštitne užadi upotrebljavaju se, u

Za vodove u istom rasponu dozvoljen je najviše jedan nastavak po

Provodnici, odnosno zaštitna užad različnih presjeka ili od različitih

Nastavci provodnika, odnosno zaštitne užadi u rasponu moraju izdržati

Spojnice koje su takve konstrukcije da se njima postiže pouzdan provodan

IV. RASPORED PROVODNIKA I ZAŠTITNE UŽADI

Udaljenost između dijelova pod naponom, kao i udaljenost od dijelova pod

Sigurnosni razmaci (cm) moraju odgovarati slijedećim vrijednostima:

Vrsta naponskog naprezanja Nazivni napon UN (kV)

Sigurnosni razmaci računaju se za slijedeće slučajeve:

Smatra se da je zahtjev iz članka 29. ovog pravilnika u pogledu udaljenosti

obrascima iz članka 31. do 33. ovog pravilnika, u kojima je α kut otklona

Pri vodoravnom rasporedu uzima se da je:

Pri kosom rasporedu uzima se da je koeficijent:

Pri okomitom rasporedu uzima se da je koeficijent: k = 4 + α 5, ali ne manji

Kut otklona izolacijskog lanca α računa se s 70% pritiska vjetra na

Pod zaštitnom zonom podrazumijeva se prostor ispod zaštitnog užeta u

Provodnici se, u pravilu, moraju nalaziti u granicama zaštitne zone duž

Na vodu s jednim zaštitnim užetom zaštitna zona obuhvaća prostor u

V. IZOLATORI I IZOLATORSKI LANCI

Na vodovima se upotrebljavaju potporni i viseći izolatori.

Za određeni vod biraju se odgovarajući tipovi izolatora, pri čemu se vodi

Potporni izolatori na nosećim stupovima moraju biti takvih dimenzija da

Kapasti izolatori, odnosno kapasti izolatori u izolatorskim lancima na

Masivni i štapni izolatori, odnosno masivni i štapni izolatori u izolatorskim

masivni i štapni izolatori u izolatorskim lancima na zateznim stupovima, moraju

Dozvoljena je uporaba višestrukih izolatorskih lanaca pod uvjetom da je u

Izolator, odnosno izolatorski lanac kompletno sastavljen kao na

Stupanj izolacije voda (snižen ili pun stupanj) bira se s obzirom na

Iz tabele 5 bira se jedan stupanj ili više stupnjeva izolacije za pojedine