ABABABABABABAB

Permakultura
Veliki pokus hrabrih ljudi, a znanje dijele iroke ruke
pie i snimio Miroslav Ambru Ki
Zdrav okoli i hrana, ivot u skladu s prirodom uz minimalne trokove mnogi trae upravo to, a ne znaju da se to zove permakultura. Australci Bill Mollison i David Holmgren utemeljili su je 70-ih godina prologa stoljea i razradili u nizu publikacija. Poelo je projektiranje poeljnog samodovoljnog sustava ljudskog naselja. Naelo je bilo to manja ovisnost o industrijskoj proizvodnji i opskrbi koju Mollison i Holmgren vide kao glavnog uzronika svim ekolokim problemima. Neupuenima ta rije moda ne zvoni s prizvukom o ivotu bez odricanja; mnogi je neupueni komformisti tako doive. Krivo. Permakultura je ponajprije slobodno odabran ivotni stil uz neka naela. Rije je prvobitno nastala stapanjem iz permanentna i agrokultura. Brzo je postalo jasno da je i kultura proizvodnje hrane tek dio cjelovitog kulturnog paketa. Kao i svi sustavi ideja permakultura je razvila lepezu publikacija: od filozofskih, preko tehnolokih, do zbirki konkretnih recepata za mnoge aspekte. Ima i slogane koji se lako pamte. udni ljudi s naizgled ekscentrinim nainom ivota u neobavijetenih esto bude predrasude. Takvi se esto iznenade kad sretnu otvorene i fleksibilne ljude koji nepodnoljivo lako pronalaze sebi sline i jo lake s njima ostvaruju simbiotske zajednice. Ima i hrabrosti u ivotnom koraku onoga tko utopijska naela odlui iskusiti na vlastitom ivotu s rizikom da bi odatle mogao uasnut pobjei natrag u udobnost potroakog drutva. Svaki je permakulturni projekt poseban. Zahtijeva cjelovit pristup, dizajn po mjeri lokalne klime. Beavno spaja zaboravljena tradicijska znanja s najmodernijom znanou i tehnologijama. Sve ipak nadilazi preporuka da se zaviri u rjeenja iz prirode i razmotri moe li ih se oponaati. Ako je razumno, nita nije previe nekonvencionalno! Neki poele ivjeti u nastambama poput hobitskih, drugi dizajnom kua i izolacijom oponaaju termitnjake. Odakle energija: voda, vjetar, sunce, bioplin, biodizel? Odgovor e ovisiti i o usklaivanju svega na imanju ili u naselju. Korova i gutare jedni e se rjeavati tako da dre domae ivotinje. Oni skloniji vegetarijanstvu ili veganstvu ivotinje e drati kao kune ljubimce. Neki e eljeti to primitivnije alatke, drugi

15

Energetska i ekonomska samodovoljnost, zdrava hrana, bez otpada, bez vika ugljikova dioksida, uz osobnu autonomiju i svu tehniku utopija ili stvarnost?
e u dizajn svog ivota znati ukrojiti najmodernije. Crpi se iz banaka iskustava odasvud, a znanja i dosezi nesebino se dijele. Zanimljivo, u Hrvatskoj su poznata etiri takva ambicioznija pokusa skupnoga ivljenja. Nejasno je, meutim, koliko je danas u nas ljudi sklono recepturama iz biblioteka permakulturnih iskustava s jasnom namjerom da si poboljaju kvalitetu ivota. Sugovornici nagaaju o nekoliko do vie desetaka tisua. Temelje to na zanimanju za njihove radionice gradnje, poljoprivrede i prehrane, primjene integralne energetike iz svih vrsta obnovljivih izvora... i upite koji znaju stii iz posve neoekivanih sredina. Svi sugovornici oduevljeno govore o iskustvu stalnog istraivanja.

Toplinska izolacija, zatita od poara, prirune lijehe zaina i ljekovitoga bilja na krovu, sve u jednom, a jeftinije! Tradiciju tu zastupa uvarkua, modernu arhitekturu ideje Hundertwassera!

nastavak na iduoj stranici

16

REPORTAA

REPORTAA

17

Kako su pankeri nauili sve o ivotu na selu, a u tome i danas uivaju

to se na Recikliranom imanju u Vukomeriu dogodilo poslije osam godina, to su nauili, to pije vodu, to su odbacili, to je sljedee na redu, je li se tko posvaao i u ljutnji otiao poli smo vidjeti prole nedjelje. Mogli ste otada zavriti po dva fakulteta alim se dok razgovaram sa sociologom Draenom imleom. Prvu zemlju u ljupkom Vukomeriu, breuljkastom umovitom kraju dvadesetak kilometara juno od Zagreba, dobio je od oca Matko iak. Tom se profesoru povijesti pridruio imlea. Imanja su spojili na idejama ekologije i permakulture koje su im ve neko vrijeme zanimljive te pozvali i druge da s njima podijele smjelu utopiju. Nismo nita znali, osim iz knjiga. Istodobno, htjeli smo vidjeti to moemo ba na ovaj nain: ekoloki zaokruiti imanje koje e biti energetski neovisno, ljubazno prema okoliu i otvoreno za sve ljude koji nam se ele pridruiti na tim naelima sa svojim idejama i inicijativama. Nije nevano, bio je to i drutveni pokus koliko je u takvim uvjetima mogu trpeljiv i produktivan ivot. A to nauimo i provjerimo iz prve smo eljeli prenijeti drugima, pa je Reciklirano imanje i edukacijski centar govori imlea. Zajednicu su formalizirali 2001. kao udrugu ZMAG (Zelena mrea aktivistikih udruga), a brzo su im se poeli pridruivati prijatelji. A i posve nepoznati slinoga senzibiliteta, kae imlea. Stanovnici su poeli kupovati susjedne parcele i pridruivati ih imanju. Sad je ono na oko 4,5 hektara, od ega je oko 3 hektara poljoprivredno zemljite, a ostalo je dijelom zajedniko, dijelom privatno graevinsko. Imamo zajedniku drvenu kuu povrine oko 150 etvornih metara, dva privatna zidana objekta i kuu od bala slame. Tu se etvero ljudi u ovom trenutku osjea potpuno doma iako nas jo neke veze vuku u Zagreb. Zapravo, to je veliki napredak jer je od ove godine na imanju uvijek netko. Prije smo se okupljali vikendima pa je bilo puno tee i graditi i odravati, a i razvijati meuljudske odnose. Napredujemo, iako ne brzo kako smo zamiljali pria mi Sunana Peak. njava Sunana. Po toj kui od slame iz 2006. sad nas znaju. A sagraena je u sklopu prve radionice kad smo sami uili. Sad se pokazuje da je loija od svih koje smo gradili drugima smije se Danijel Rodik, s Anom op i jednogodinjim sinom Matijom, prvim djetetom na imanju. Kua koji smo gradili na imanju Eia u Balama izgleda mnogo ljepe, ali ako ljepota nije vana, ovo je superudoban intimni prostor za goste govori Danijel. Teren se, od platoa na kojemu su dvije najvee kue, prilino strmo survava u priruni vrt do kojega vode stazice. Tee nego stube do vrta i kue od slame bilo je sagraditi terase. Podzidali su ih tonama starih autoguma. Bit e to jednom odlini prostori na otvorenome. Ispod jednoga podzida je rupa. Tu e doi stalni agregat na biodizel. Sad imamo manji. Dopunjujemo etiri akumulatora od 240 ampera u podrumu kadi fotonaponski kolektori i mala vjetroturbina na krovu ne daju dovoljno struje za velike potroae poput friidera i hidrofora. Dakako, toplu vodu na imanju daju termokolektori. Struje za rasvjetu imamo koliko voli, raunala i internet ne troe gotovo nita. Najvie povuku dvije snane flekserice i elektrozavarivanje govori Danijel. Zanimljivu pe od cigala sagradio im je Slovak Mirec Kasiak. Osmislio ju je na temelju finske zidane pei i udo je uinkovitosti! Plinove dobar dimnjak dvaput kroz nju provlai gore i dolje pa izlazi gotovo hladan. U njoj se pee kruh, a zimi samo sa dva punjenja na dan grije cijelu zidanu kuu izoliranu ovjim runom. Runo su dobili u beskrajnim koliinama od ovara koji ne znaju to bi s njim. U drugoj, drvenoj kui koju su dogradili, sami su sagradili pe po tim naelima i sad joj samo trebaju dozidati dimnjak. Upravo su dovrili suhi zahod. Zanimljivo, ne smrdi. Konstrukcija je takva da se mokraa odvodi, a fekalije se prelijevaju kroz komore u kojima zriju i na vlastitim se visokim temperaturama steriliziraju. Na kraju ih u kompostani doekaju kalifornijske gliste. udo koliko su korisne, jer su glavne da zatvore koncept imanja bez otpada, U vonjaku vrtu nam kompost dobro doe. Ne gnojimo niim drugim. Iznimno jeftinom slamom prekrijemo lijehe, maliramo ih, te time ujedno uvamo vlagu u tlu, a ujedno i suzbijamo korov objanjava Sunana.

Kua od slame

Veina je ljudi visoko obrazovana, iako su neki kao stvar osobnog razvoja odustali od studija i obrazuju se po svom. Imamo profesora povijesti, nekoliko sociologa, grafike dizajnere, kemiarku, umaricu koja se cijeli ivot bavim se poljoprivredom... Ja sam na Agronomiji zavrila krajobraznu arhitekturu. Obrazovanje pojedinca nama kao grupi nije bitno. Na imanju se poslovi dijele po afinitetima, volji da se preuzme odgovornost za neto, znanju... obja-

Dizel iz kune radinosti

Na Recikliranom imanju u Vukomeriu kraj Zagreba stvoreno je ekoloko i energetski neovisno gospodarstvo

Meu oko tisuu ljudi koji su nekim poslom proli imanjem, ondje su se zadrale Boica Pape i Gordana Meze iz udruge Rustica, za ouvanje i razvoj bioloke raznolikosti i ruralne batine. Donijele su s Braa svjee presadnice mediteranskog bilja, a glavne su dobavljaice autohtonog sjemenja hrvatskih sorti. U dnu vrta ve je iskopana jama nad kojom e sastaviti staru turopoljsku drvenu kuu. Ondje e biti garaa za traktor, tagalj za vikove proizvoda i banka autohtonog genetskoga materijala, sjemenje starih domaih vrsta koje posvuda skupljaju. rojekt krupan i za mjeru Ministarstva poljoprivrede. Mogli bi im barem odgovoriti na neke dopise. Da je Matija roen na poetku, sad bi ve iao u drugi razred zafrkavam tatu Danijela. Ima vremena. Ve sad je pravo dijete imanja. Traktor ga ne prestaje oaravati. Jednom e ga i voziti kae Danijel. Njihov mali IMT nije potroio ni lipe za gorivo. Hrane ga biodizelom iz kune radinosti. I dva golfa voze se samo na preraeno ulje iz restorana. Mali pogon morat e dograditi da biodizel iz kune radinosti bude kvalitetniji. Opelovoj merivi nije odgovarao. Krepala Boschova pumpa. Primjedba o djetetu, da je tu od poetka sad bi ve italo i pisalo, Danijela je kopkala. Ma, mi smo bili svi klinci. Ispirsani pankeri. Markali smo na imanje iz kole. Pozavravali smo ih, ali i ovo je odlina kola. Nikada ne prestaje i jo doputa da odmah provjeri kakvu novu ideju. Na poetku nismo tako mislili. Da nam je tada netko rekao koliku preuzimamo odgovornost, koliko emo raditi i time jo biti zadovoljni, moda bi nas preplaio. Mi smo ipak samo gradska djeca, sve smo morali uiti od nule. Iz knjiga, s interneta, na radionicama, od seljaka iz susjedstva i svakoga tko bi dometnuo kakvu pametnu saima iskustvo Danijel. Osnivaa je ostalo vrlo malo, kae Sunana. Ljudi su odlazili kad im se promijenio ivotni put. No veinom se i dalje drue i posjeuju.

1
1. Veselo drutvo recikliranoga imanja i smjerokaz je napravilo iz predmeta koji su nekad sluili neem drugom 2. Energana u podrumu: Danijel provjerava punjenje akumulatora, a desno je stroj za proizvodnju biodizela 3. Fotonaponske ploe od 3,5 kilovata posve zadovoljavaju potrebe za strujom, ali e ih pojaati, za budunost 4. Zajednika kua stalno se dograuje i proiruje. Tu e biti edukativni centar, prostorije za mozganja, skupno prenoite za goste...

U cijeloj zemlji dostupne radionice permakulture

Plodovi su zdravi od pameti, a ne od otrova

Za gnojenje je dovoljan kompost, a protiv korova je plijevljenje i maliranje. Time se uva i tlo. Od nametnika biljke uvaju pametnim mijeanjem vrsta. Jedne uvaju druge. Stanovnici se ne mogu nauditi tome zato organski uzgojena hrana mora biti skuplja od industrijske!

Eko-art centar Eia, kod Bala Istarski permakulturci istiu se posebno u masovnim radionicama za djecu i mlade

Udruga Kneja, akovec Drutvo za kulturu i suivot s prirodom zauzima se za to dosljedniju primjenu naela ekosela i permakulture

www.ekosela.org Mrea Balkanska mrea ekosela okuplja organizacije i pojedince, omoguuje razmjenu iskustava i ideja