POMORSKI FAKULTET U RIJECI SMJER NAUTIKE I TEHNOLOGIJE POMORSKOG PROMETA BRODSKI ELEKTRINI SUSTAVI

Dr. sc. Dubravko Vueti

ver. 5.01 (2011) DOPUNSKA LITERATURA: 1. B. Skalicki, J. Grilec, Brodski elektrini ureaji, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2000.

I. SIGURNOST
1. PREDNOSTI ELEKTRINIH UREAJA trenutna spremnost za pogon jednostavnost prijenosa energije jednostavna pretvorba u mehaniku, svjetlosnu, kemijsku i toplinsku energiju stabilne pogonske karakteristike pouzdanost jednostavnost rukovanja i odravanja visoki stupanj korisnosti dug ivotni vijek neznatan utjecaj na okoli 2. NEDOSTACI ELEKTRINIH UREAJA opasnost od strujnog udara opasnost od izazivanja poara i eksplozije osjetljivost na vlagu 3. DJELOVANJE STRUJNOG UDARA NA OVJEKA Bioloko (grenje miia, treperenje i paraliza srca, paraliza disanja, nesvjestica, smrt) Toplinsko (vanjske i unutarnje opekotine, zagrijavanje krvnih ila) Elektrolitsko (rastvaranje krvi i drugih tjelesnih tekuina) Mehaniko (lomljenje kostiju, iaenje zglobova, kidanje miia i tetiva) 4. FAKTORI KOJI UTJEU NA POSLJEDICE STRUJNOG UDARA put prolaska struje kroz ovjeka (srce) frekvenciji struje (40-60Hz najopasnije) trajanje strujnog udara (ako je krae od 0,1s nema posljedica niti kod 100mA) jakost struje 0,6-3mA donji prag osjeta 10-15mA grenje miia 20-25mA problemi s disanjem 50mA donja granica smrtne opasnosti 100mA gotovo sigurna smrt 5. UTJECAJ NAPONA NA POSLJEDICE STRUJNOG UDARA Iako je formalno tono da ubija struja (mA) a ne napon (V), injenica je da napon potjera struju i da je visina struje proporcionalna naponu. Treba se dakle uvati svih ureaja koji su pod naponom viim od 50V. 6. OSNOVNI PRINCIPI TEHNIKE ZATITE OD UDARA ELEKTRINE STRUJE onemoguiti dodir s dijelom ureaja koji je pod naponom ograniiti jakost struje (napon dodira) na bezopasan iznos ograniiti vrijeme trajanja strujnog udara 7. MJERE TEHNIKE ZATITE OD UDARA ELEKTRINE STRUJE Izvan dohvata (dijelovi pod naponom su ograeni ili dovoljno udaljeni da se ne mogu dodirnuti) Izolacija (dijelovi pod naponom su odijeljeni izolacijom (plastino kuite, tipkala, ruice ...)) Dvostruka izolacija (kuite moe biti metalno ali je elektrini dio unutar njega dvostruko izoliran) Sigurnosni napon (napon instalacije nii od 50V) Galvansko odvajanje (izolacijski transformator 1:1 onemoguuje zatvaranje strujnog kruga kroz ovjeka) Zatitno uzemljenje (izjednaenje potencijala svih dostupnih vodljivih dijelova s potencijalom trupa)

8. MJERE OSOBNE ZATITE PRI RADU S ELEKTRINOM STRUJOM nositi suhu odjeu i cipele s gumenim potplatom iskljuiti strujni krug sa napajanja ako je mogue osigurati da ne moe doi do hotiminog ukljuenja (izvaditi osigura, zakljuati sklopku ili prekida, blokirati automatiku) postaviti znak upozorenja na bitnim mjestima obavijestiti sve involvirane to radite, a posebno one koji mogu daljinski hotimice ukljuiti ureaj na kojem radite. po potrebi koristiti gumenu prostirku za kleanje, leanje ili sjedenje koristiti alat s izoliranim drkama prije prvog kontakta sa strujnim krugom provjeriti provjerenim voltmetrom ili ispitivaem s dvije ice da li je isti pod naponom (ne smije se koristiti kuni ispitiva napona odvija) ako se strujni krug ne moe iskljuiti koristiti gumene ili suhe kone rukavice koristiti plastinu zatitnu kacigu kada postoji opasnost od kontakta s vodiima pod naponom ili ozlijede glave prilikom pada vezati se kod rada na visini prije pruanja pomoi unesreenom iskljuiti napajanje ako je mogue, a ako nije koristiti neki izolator (suhe rukavice, komad suhe odjee, cipelu...) pri njegovom odvajanju od vodia pod naponom 9. ELEKTRINI UREAJI I OPASNOST OD EKSPLOZIJE I POARA Ako je u prostoru prisutna eksplozivna koncentracija gorivog plina i zraka, elektrina iskra moe posluiti kao upalja koji e upaliti smjesu i tako izazvati eksploziju. Slab kontakt (labav, oksidiran, pregrijan) izaziva jako zagrijavanje (ak i taljenje materijala) i moe izazvati poar ako se u blizini nae gorivi materijal. Pregrijavanje vodia (unutar ureaja ili prikljunih kabela) uslijed preoptereenja, kratkog spoja ili spoja s masom moe takoer izazvati poar. 10. ZONE OPASNOSTI OD EKSPLOZIJE Zona 0 - eksplozivna koncentracija je trajno ili dugotrajno prisutna (zatvoreni prostori spremita, odjeljaka i prostorije sa pumpama goriva i tereta...) Najopasnija zona. Izbjegava se ugradnja elektrine opreme. Dozvoljeno je samo: Exi, Exs Zona 1 - velika vjerojatnost pojave eksplozivne koncentracije tijekom normalnih uvjeta eksploatacije (zatvoreni i poluzatvoreni prostori, na palubi tankera, prostori koji granie s odjeljcima i spremitima, akumulatorska stanica ...) Pored Exi, Exs moe i Exp, Exd, Exe, Zona 2 - mala vjerojatnost kratkotrajne pojave eksplozivne koncentracije tijekom normalnih uvjeta eksploatacije (otvoreni prostori na palubi tankera na odreenoj udaljenosti od zone 1) Moe i Exn, Exo i Exq 11. PRINCIPI PROTUEKSPLOZIJSKE ZATITE KOD Ex IZVEDBI ELEKTRINIH UREAJA Oklapanje ugroenog prostora (unutar ureaja) radi lokalizacije eksplozije unutar ureaja (Exd) Ogranienje energije uzronika paljenja (Exi) Ogranienje temperature uzronika paljenja uz posebne mjere za smanjenje njegove pojave zbog greke (Exe, Exn) Izoliranje uzronika paljenja od eksplozivne smjese krutim tekuim ili plinovitim medijem (Exp, Exq, Exo) 12. Exd - NEPRODORNI OKLOP (flameproof enclosure) Kuite ureaja dozvoljava ulazak eksplozivne smjese ali je tako projektirano da izdri eksploziju pa ne moe doi do paljenja okolnog prostora. Uglavnom se koristi za svjetiljke, elektromotore i sklopke. Izlaz plamena je konstrukcijski sprijeen irokim i preciznim spojevima vanjskih dijelova ureaja. 13. Exi - SAMOSIGURNOST (intrinsic safety) Napajanje ureaja je izvedeno s ogranienjem napona i struje tako da niti u sluaju kratkog spoja nema dovoljno energije za stvaranje elektrinog luka (iskre). Posebni zatitni modul osigurava svaki strujni krug. Kod prorade zatite modul se mora zamijeniti. Kabeli moraju biti jasno oznaeni i polagani odvojeno od drugih kabela s kojima se kriaju pod pravim kutom. Uglavnom se koristi za komunikacije, signalizaciju, mjerenje i upravljanje. Exia je sigurnija izvedba koja dozvoljava dvije istovremene greke u sustavu, dok Exib dozvoljava samo jednu greku. 14. Exp - NADTLAK (pressurisation) U ureaj se dovodi komprimirani plin (zrak ili duik) tako da je tlak u njemu uvijek malo vii od tlaka u okolnom prostoru. Na taj nain eksplozivna smjesa ne moe ui u ureaj pa eventualno iskrenje ne moe izazvati eksploziju. Ureaj se prije putanja u pogon mora propuhati kako bi se odstranila eksplozivna smjesa koja se mogla nakupiti dok nije bilo nadtlaka. U sluaju gubitka tlaka aktivira se alarm, a ureaj se iskljuuje. Uglavnom se koristi za motore, svjetiljke i instrumente. 15. Exe - POVEANA SIGURNOST (increased safety) Nema neke posebne zatite od eksplozije ve je izvedba takva da onemoguuje pojavu jakog zagrijavanja, iskrenja ili kratkog spoja, a kuite je otpornije na udarce i prodor tekuine ili stranih tijela. Uglavnom se koristi za elektromotore, svjetiljke i prikljune kutije

16. Exn - NEISKREA OPREMA (non-sparking) Slino kao Exe ureaji ne stvaraju iskre i nemaju jako zagrijanih povrina, ali su zahtjevi openito mnogo blai. Ureaji jako nalikuju na standardne izvedbe. 17. OSTALE Ex IZVEDBE Exs - POSEBNE MJERE ZATITE (special protection) Posebno atestirana oprema za konkretnu situaciju. Exq PUNJENO PRAHOM (powder filled) Eksplozivna smjesa ne moe ui jer je ureaj napunjen prahom. Exo PUNJENO ULJEM (oil immersed) Eksplozivna smjesa ne moe ui jer je ureaj napunjen uljem. 18. TEMPERATURNA KLASA PROTUEKSPLOZIJSKE OPREME Pored odgovarajue Ex oznake na ureaju se nalazi i oznaka temperaturne klase. Temperaturna klasa definira najveu moguu temperaturu povrine komponenti ureaja u ispravnom stanju ili kod kvara. Pretpostavljena temperatura okoline je 40C Temperaturna klasa ne smije biti via od temperature paljenja eksplozivne smjese koja se oekuje. Najsigurnija je T6 koja jami da temperatura nee prei 85 C, a najslabija T1 kod koje se ureaj moe zagrijati i na 450 C. Za eksplozivne smjese koje se pale na viim temperaturama to je meutim sasvim dovoljno. T1 do 450C T2 do 300C T3 do 200C T4 do 135C T5 do 100C T6 do 85C 19. GRUPE PLINOVA PROTUEKSPLOZIJSKE OPREME Grupa I (metan) najmanje opasan Grupa IIA (amonijak, ugljini monoksid, propan, butan, metanol, etanol, aceton...) Grupa IIB (etilen, etilen oksid...) Grupa IIC (vodik) najopasniji Oprema s oznakom IIC moe se koristiti i za grupe plinova IIA i IIB, a oprema s oznakom IIB i za grupu plinova IIA. Primjer oznake na ureaju: Exia IIC T4 No. BASEEFA Ex 78229X 20. STATIKI ELEKTRICITET Manifestira se kao napon pojedinih dijelova brodske opreme i ljudi prema masi broda (do cca 4000V). Javlja se na: ljudima i njihovoj odjei svim el. izoliranim dijelovima brodske opreme (cijevi za pretakanje, metalni dijelovi poloeni na nevodljivu podlogu... isturenim dijelovima broda kada je u blizini nabijeni oblak. Nastaje trenjem razliitih materijala pri emu jedan gubi a drugi preuzima elektrone: strujanjem zraka (vjetar) strujanjem tekuine u cijevima (prekrcaj tereta) influencijom (el. nabijeni oblak privlai suprotne naboje na brodski gromobran) 21. OPASNOSTI OD STATIKOG ELEKTRICITETA Statiki je elektricitet izuzetno opasan u zonama opasnosti od eksplozije jer moe uzrokovati iskru a time i zapaljenje eksplozivne smjese. Za ljude je zbog mogueg udara groma direktno opasan samo atmosferski statiki elektricitet. Brodovi imaju gromobransku instalaciju koja titi cijelu palubu i teret. Statiki elektricitet koji se nakuplja na ljudima i dijelovima opreme neugodan je ali nije direktno opasan za ljude jer nema dovoljno energije. 22. MJERE ZA SPRJEAVANJE NAKUPLJANJA STATIKOG ELEKTRICITETA uzemljenje svih vodljivih dijelova uzemljeni metalni opleti na cijevima gromobran Velika vlanost zraka omoguuje polagano izbijanje pa se u tim uvjetima statiki elektricitet ne nakuplja. 23. PRINCIP RADA GROMOBRANA Gromobran izbija okolnu atmosferu i time sprjeava pojavu groma. Ako do groma ipak doe sposoban je njegovu energiju sigurno provesti do uzemljivaa. tiena zona je oblika stoca s hvataljkom na vrhu i platem pod kutom 45 od vertikale.

Gromobran se sastoji od: hvataljke groma odvodnog voda uzemljenja Hvataljka groma (zailjena metalna ipka minimalnog promjera 12mm) mora biti postavljena na sve jarbole tako da ih nadvisuje za najmanje 30 cm. Odvodni vod mora biti neprekinut (kvalitetni spojevi zatieni od korozije) i ne smije prolaziti kroz zatvorene prostore i zone opasnosti od eksplozije, niti se lomiti pod otrim kutem. Dok je brod u doku ili na navozu gromobranska instalacija se obavezno mora spojiti s kopnenim uzemljenjem ili s uzemljenjem plovnog doka. 24. PROPISI ZA BRODSKU EL. OPREMU SOLAS konvencija s amandmanima (IMO) IEC, IEEE Pravila klasifikacijskih zavoda (HRB, LR, BV. RI, ABS, GL, NV...) 25.ULOGA KLASIFIKACIJSKIH ZAVODA Klasifikacijski zavod kontrolira: projektnu dokumentaciju proizvodnju materijala i ureaja gradnju broda ispitivanje i putanje u pogon eksploataciju Sva brodska oprema mora imati ATEST odgovarajueg registra. 26. ZNAAJ ATESTA Atest garantira da ureaj ili materijal, zadovoljava pravila Registra, to znai da se moe sigurno i pouzdano koristiti u brodskim uvjetima eksploatacije koji su specifini zbog: izoliranosti od kopnene infrastrukture (popravak u uvjetima broda) opasnosti od poara i eksplozije loih klimatskih uvjeta rada pod nagibom (uzduno do 5 -kratkotrajno do 10; -bono do 15 -kratkotrajno do 22,5) jakih vibracija (glavni motor, pomoni motori) mogunost mehanikih oteenja (udarci)

Koritenje ureaja bez atesta moe ugroziti sigurnost broda, izazvati zadravanje broda u luci, ili u najmanju ruku stvoriti trokove zbog otkazivanja ureaja koji ne moe izdrati uvjete eksploatacije na brodu. 27. KLIMATSKI UVJETI EKSPLOATACIJE BRODSKIH ELEKTRINIH UREAJA Temperatura: vrlo niske i vrlo visoke temperature na palubi od -25 do +45C u strojarnici do 60C nagle promjene temperature (dan-no) Vlaga: visoka relativna vlanost zraka (do 98% kod 25C) kondenzacija na pregradama i oplati (kapanje) kondenzacija unutar kuita el. strojeva (stradava izolacija) zapljuskivanje morskom vodom uranjanje u vodu Agresivna atmosfera moe otetiti izolaciju: ulje gorivo gljivice i plijesan sol i vlaga pojaavaju koroziju i slabljenje izolacije 28. STUPANJ MEHANIKE ZATITE ELEKTRINIH UREAJA IP Pokazuje otpornost elektrinog ureaja na vodu i krute predmete. Prvi broj pokazuje mehaniku zatitu a drugi zatitu od vode. Vei broj znai vii stupanj zatite.

Mehanika zatita (prvi broj): 0 bez zatite 1 > 50 mm (aka) 2 > 8 mm (prst) 3 > 2,5 mm (alati) 4 > 1 mm (ica) 5 zatita od tetnog taloenja praine 6 potpuna mehanika zatita Zatita od vode (drugi broj): 0 bez zatite 1 od vertikalnog kapanja 2 od vertikalnog kapanja kod nagiba do 15 3 od prskanja do 60 od vertikale 4 od trcanja iz svih smjerova 5 od trcanja u mlazu iz svih smjerova 6 od zapljuskivanja mora i jakih mlazova 7 od uranjanja do 1m dubine do 30 minuta 8 mogu trajni rad pod vodom Primjer: IP 20 za rasvjetu u stambenim suhim prostorima IP 68 za uronjene pumpe 29. ELEKTROMAGNETSKE SMETNJE EMI Elektromagnetska interferencija je svaka elektromagnetska smetnja koja moe poremetiti rad elektrinih (elektronikih) ureaja Izvori: iskrenje (istosmjerni elektromotori, sklopke...) atmosferska pranjenja (gromovi) nagle promjene napona i struje (ukljuivanje i iskljuivanje ureaja) energetska elektronika (nesinusoidalna struja-harmonici, propadi...) odailjai (radio stanica, mobilna telefonija...) irenje elektromagnetskih smetnji: vodiima (mreom) zraenjem Mjere zatite: udaljavanje (osjetljivih instalacija od izvora smetnji) oklapanje (izvora smetnji ili osjetljivih ureaja/instalacija) priguivanje filtriranje Elektromagnetska kompatibilnost ureaja znai da je izraen u skladu s propisima te da nema tetnog utjecaja na druge ureaje. 30. ZNAAJ EL. ENERGIJE ZA FUNKCIONIRANJE BRODA Bez elektrine energije brod ne moe ostvariti niti jednu od svojih eksploatacijskih funkcija: Plovidba nije mogua jer ne rade: glavni porivni stroj (pumpe: ulja, goriva, rashladne vode) kormilo pramani i krmeni boni porivnici Prekrcaj tereta nije mogu jer ne rade: pumpe tereta dizalice pomine rampe, pregrade, vrata balastne pumpe Boravak na brodu nije mogu jer nema: svjetla grijanja/hlaenja vode Sigurnost je ugroena jer ne rade: vatrodojava protupoarne pregrade protupoarne pumpe hlaenje tereta
1. kolokvij

II. BRODSKI ELEKTRINI STROJEVI I SUSTAVI

31. FORMIRANJE MAGNETSKOG POLJA U ELEKTRINIM STROJEVIMA. Oko vodia kojim tee struja stvara se magnetsko polje. Smjer polja odreuje se pravilom desnog vijka. Ako se vodi namota na pulu (svitak - namot) i kroz N I + njega pusti struja, nastaje snaan elektromagnet. Kako silnice magnetskog polja I neusporedivo lake prolaze kroz eljezo nego kroz zrak elektrini strojevi imaju U magnetsku jezgru nainjenu od elinih limova koji magnetsko NI polje stvoreno u uzbudnim namotima (elektromagnetima) vode H S do mjesta gdje e biti iskoriteno za stvaranje elektromagnetske l sile ili induciranje napona u drugim vodiima. 32. FARADAYEV ZAKON (POJAVA INDUCIRANOG NAPONA U VODIU) Ako se vodljiva petlja (namot) nalazi u promjenljivom magnetskom polju u njoj e se prema Faradayevom zakonu inducirati napon. Ako se strujni krug zatvori inducirani napon e potjerati struju.

e N

d dt

33. INDUCIRANJE NAPONA U ROTACIONIM STROJEVIMA Na vodiu koji se kree u magnetskom polju tako da sijee njegove silnice (ili obratno silnice se B kreu i sijeku vodi) javlja se inducirani napon. Ako se strujni krug zatvori inducirani napon e + potjerati struju.
v

e Blv
-

34. ELEKTROMAGNETSKA SILA Na vodi koji se nalazi u magnetskom polju ako kroz njega tee struja djeluje sila. Sila je okomita na smjer struje (vodi) i na smjer magnetskog polja. B
F
I

F BIl

35. TRANSFORMATOR
I1
SEKUNDAR PRIMAR

I2

U1

U2

ELJEZNA JEZGRA

Transformator slui za pretvaranje izmjeninog napona s jednog naponskog nivoa na drugi (npr. 440V/220V), pri emu frekvencija ostaje nepromijenjena. Aktivni dijelovi transformatora su magnetska (eljezna) jezgra, primarni i sekundarni namot. Kada se primarni namot prikljui na izvor izmjeninog napona kroz njega potee odgovarajua izmjenina struja koja stvori magnetsko polje u magnetskoj jezgri. Sekundarni namot obuhvaa magnetsku jezgru kroz koju prolaze silnice promjenljivog magnetskog polja odnosno promjenljivi magnetski tok pa se u njemu inducira izmjenini napon. Ako se na krajeve sekundarnog namota prikljui elektrino troilo inducirani napon potjera struju.

36. ISTOSMJERNI MOTOR Koristi se jo samo na malim brodicama koje nemaju izmjeninu struju (12V ili 24V DC) i na + starijim dizalicama. Na statoru se namotani na glavne polove nalaze uzbudni namotaji kroz koje tee istosmjerna uzbudna struja koja stvara glavno magnetsko polje koje je kao i struja koja ga je stvorila nepromjenljivo. Istosmjerna armaturna struja privedena motoru se preko ugljenih etkica i kolektora komutira (pretvara u izmjeninu) i prenosi na rotorske (armaturne) vodie koji su F smjeteni u utorima rotorskog paketa limova (eljezo). Na rotorske vodie kojima tee struja a - nalaze se u magnetskom polju statora djeluje elektromagnetska sila koja zakree rotor. Kroz + rotorske vodie tee struja samo dok prolaze ispod glavnih polova jer se u tom vremenu i lamele na kolektoru preko kojih se napajaju nalaze ispod etkica. Rotorska struja mora biti izmjenina F kako bi vodii kada prolaze ispod sjevernog pola imali suprotan smjer struje nego kada prolaze ispod junog pola jer je u tom sluaju elektromagnetska sila suprotnog, a razvijeni moment istog smjera. 37. ISTOSMJERNI GENERATOR Vie se ne koristi. Po konstrukciji je isti kao i motor. Na statoru se namotani na glavne polove nalaze uzbudni namotaji kroz koje tee istosmjerna uzbudna struja koja stvara glavno magnetsko polje. Pogonski stroj okree rotor na kojem se u utorima rotorskog paketa limova (eljezo) nalaze rotorski (armaturni) vodii koji pri tome sijeku silnice magnetskog polja statora, te se u njima inducira napon. Kako rotorski vodii prolazei ispod sjevernog pola sijeku silnice polja u jednom, a

prolazei ispod junog pola u drugom smjeru, induciraju se pri tome naponi suprotnog polariteta, to znai da na rotorskim vodiima vlada izmjenini napon i da njima kad je generator optereen teku izmjenine struje. Kolektor i etkice ispravljaju izmjenini rotorski napon tako da na etkicama privrenim na stator vlada istosmjerni napon na koji se prikljuuju istosmjerna troila. 38. ASINKRONI KAVEZNI MOTOR Najvie koriteni motori na brodovima. Asinkroni motori rade na principu okretnog magnetskog polja kao posljedice trofaznih struja koje teku trofaznim statorskim namotima. Vektor okretnog magnetskog polja rotira sinkronom brzinom ns=60f/p i pri tome sijee tapove (vodie) rotora u kojima se stoga inducira napon. Kroz rotorske vodie potee struja a kako se nalaze u magnetskom polju statora na njih djeluje sila. Asinkroni motor ne stvara moment kod sinkrone brzine ve se uvijek okree manjom brzinom. Razlika izmeu brzine rotora i brzine okretnog magnetskog polja naziva se klizanje: s=(ns-n)/ns . Nazivno klizanje iznosi 3-5%. Ako je klizanje vee (brzina nia od nazivne) motor je preoptereen. 39. NAJEI KVAROVI ASINKRONIH MOTORA neispravan leaj (manifestira se kao poveana buka i vibracije zamijeniti leajeve) spoj s masom (dok je motor u radu javlja se alarm niskog otpora izolacije i M-metar na glavnoj rasklopnoj ploi pokazuje mali otpor. Kontrolirati otpor izolacije direktno na motoru. Pokuati osuiti namote motora. Ako suenje ne uspije motor mora na servis.) kratki spoj (kod ukljuivanja izbaci prekida ili pregore osigurai motor treba zamijeniti drugim ili dati na popravak u servis) 40. UPUIVANJE ASINKRONIH MOTORA Mali motori: upuuju se direktno. Viebrzinski motori (vitla): upuuju se u najnioj (prvoj) brzini. Veliki motori (velike pumpe, pramani propeler): velika struja pokretanja uzrokuje pad napona i frekvencije jer je brodski elektroenergetski sustav relativno slab pa se moraju pokretati pomou indirektnih uputnika: uputnik zvijezda trokut, uputnik s autotransformatorom, tiristorski uputnik Regulirani elektromotorni pogoni napajani iz pretvaraa frekvencije ne trebaju posebne uputnike jer im se tijekom zaleta kontrolirano poveavaju napon i frekvencija (najbolje). 41. SINKRONI GENERATOR (SAMOUZBUDNI BESKONTAKTNI) Sinkroni generatori su osnovni izvori elektrine energije na brodu. Danas se ugrauju iskljuivo samouzbudni beskontaktni sunkroni generatori. Sastavljeni su od + glavnog generatora i uzbudnika (exciter). Glavni generator je sinkroni stroj s trofaznim namotima na statoru i uzbudnim namotima na polovima rotora. Uzbudom tee istosmjerna struja stvarajui tako magnetsko polje. Pogonski stroj okree rotor pa silnice polja sijekui statorske namotaje induciraju u njima trofazni izmjenini napon. Uzbudnik je invertirani sinkroni generator (uzbuda na statoru trofazna armatura na ROTACIJSKE DIODE rotoru). Statorski uzbudni namotaji uzbudnika spojeni su na trofazni napon induciran u + statoru glavnog generatora preko diodnog ispravljaa i regulatora napona koji daju istosmjernu struju, koja stvara magnetsko polje. Zbog vrtnje rotora, rotorski vodii GENERATOR UZBUDNIK uzbudnika presijecaju silnice polja pa se u njima inducira trofazni napon koji se na rotoru ispravlja na diodnom ispravljau i dovodi na uzbudne namotaje glavnog generatora. 42. PRIMARNE ELEKTRINE ZATITE GENERATORA Primarne zatite su smjetene u generatorskom prekidau kojeg iskljuuju direktnim mehanikim putem. To su: zatita od kratkog spoja ( I>> ) ima vremensko zatezanje (dt) - zbog selektivnosti prekostrujna zatita ( I> ) iskljuuje na 1,2In vremensko zatezanje zbog pokretanja velikih motora podnaponska zatita ( U> ) rezervna zatita od kratkog spoja iskljuuje na 0,85Un vremensko zatezanje zbog pokretanja velikih motora, sinkronizacije i selektivnosti iskljuivanja kratkog spoja 43. SEKUNDARNE ELEKTRINE ZATITE GENERATORA Sekundarne zatite su smjetene u glavnoj rasklopnoj ploi (GRP), a prekida u sluaju potrebe iskljuuju elektrinim putem pomou svitka za iskljuivanje. Najznaajnije sekundarne zatite su: zatita od preoptereenja (prorauje prije prekostrujne zatite i iskljuuje manje vana troila kod preoptereenja generatora) zatita od povratne snage (iskljuuje generator kod negativne snage i tako sprjeava motorski rad generatora kod poremeaja u radu pogonskog stroja npr. kvara ili pogrenog rukovanja) termika zatita (senzor mjeri temperaturu namotima generatora i iskljuuje generator kad je previsokauglavnom zbog prljavog filtra zraka)
ROTOR STATOR

44. NAJEI KVAROVI NA SAMOUZBUDNOM BESKONTAKTNOM SINKRONOM GENERATORU Spoj s masom: Kada je generatorski prekida ukljuen javlja se alarm niskog otpora izolacije i M-metar na glavnoj rasklopnoj ploi pokazuje mali otpor. Kontrolirati otpor izolacije direktno na generatoru. Pokuati osuiti namote generatora. Ako suenje ne uspije generator mora na servis. Kvarovi na uzbudi: Manifestiraju se tako to nakon upuivanja generator uope ne generira napon ili napon na trenutke slabi odnosno nestaje. Ako se nakon iskljuivanja automatske regulacije napona napon stabilizira, kvar je u automatskom regulatoru napona. Ako problemi ostanu kvar je negdje u krugu uzbude, a najee je to: gubitak remanentnog magnetizma: potrebno je dok se generator vrti na nekoliko sekundi prikljuiti 4 baterije od 1,5 volta spojene u seriju na uzbudne stezaljke uzbudnika. olabavljeni kontakt (prekontrolirati sve spojeve i po potrebi ih pritegnuti) neispravna dioda u rotorskom ili statorskom ispravljau. 45. PARALELNI RAD GENERATORA Nuan je zbog prilagoavanja proizvodnje el. energije trenutnim potrebama u razliitim fazama eksploatacije broda, kako bi pogonski strojevi bili optimalno optereeni odnosno radili s to manjom specifinom potronjom [g/kWh]. Prije poetka manevra pa sve do njegovog zavretka obino su prikljueni svi glavni generatori (dizel-generatori), ne samo zbog eventualne velike oekivane potronje (boni porivnici, vitla) ve i zbog poveanja raspoloivosti elektroenergetskog sustava a time i sigurnosti broda. Ovo vrijeme ipak treba maksimalno skratiti jer je potronja goriva poveana a nedovoljno optereeni pomoni motori se prljaju. Problemi paralelnog rada: sinkronizacija, raspodjela djelatne snage [kW], raspodjela jalove snage [kVAr], zatita od povratne snage 46. SINKRONIZACIJA Sinkronizacija je postupak automatskog ili runog ukljuivanja sinkronog generatora u paralelni rad s mreom pri emu se nakon to su ispunjeni svi uvjeti ukljuuje generatorski prekida. Svako iskljuivanje ili ukljuivanje veih troila tijekom sinkronizacije utjee na ravnoteu sustava i produljuje vrijeme sinkronizacije (npr. vrlo je teko a esto puta i nemogue napraviti sinkronizaciju dok rade teretna vitla). Uvjeti sinkronizacije: isti redoslijed faza (kod instalacije) isti napon (o tome se brine automatski regulator napona) priblino ista frekvencija (generator malo bri od mree) da nema faznog pomaka izmeu napona generatora i mree (odreuje se pomou sinkronoskopa ili sinkronizacijskih lampi najee u tamnom spoju) 47. RASPODJELA DJELATNE SNAGE [kW] Nakon sinkronizacije novo-prikljueni generator radi bez optereenja. Raspodjela djelatne snage vri se tako da mu se preko regulatora broja okretaja pogonskog stroja (dizel motor, turbina) povea dovod goriva uz adekvatno smanjenje istog na preostalim generatorima u paralelnom radu kako bi se zadrala konstantna frekvencija. Najee se prakticira jednako optereenje svih generatora u paralelnom radu (EQUAL LOAD). Kod ukljuenja ili iskljuenja nekog (veeg) troila dolazi do brze raspodjele optereenja koja ovisi o nagibu karakteristika optereenja pogonskih strojeva f(P). Razlikujemo statiku (kosu) i astatiku (ravnu) karakteristiku. Nagib karakteristike se moe podeavati. Osovinski generator zbog mnogostruko vee snage pogonskog stroja ima astatiku karakteristiku. 48. RASPODJELA JALOVE SNAGE [kVAr] Generatori pored djelatne snage moraju osigurati i nesmetanu razmjenu jalove snage.Najvei dio potronje elektrine energije na brodu otpada na asinkrone kavezne motore, tako da se faktor snage (cos ) kree oko 0,8. Raspodjela jalove snage izmeu generatora u radu i regulacija napona mree vri se promjenom uzbudne struje generatora preko automatskog regulatora napona (ARN). Poveanjem uzbudne struje generator preuzima vie jalove snage. Slino kao i regulator broja okretaja i ARN moe imati statiku i/ili astatiku karakteristiku U(Q). U paralelnom radu je obavezna statika karakteristika, dok se u otonom radu ponekad prakticira prelazak na astatiku karakteristiku zbog vee stabilnosti napona. 49. AUTOMATIKA BRODSKE ELEKTRINE CENTRALE Lokalna: automatski regulator broja okretaja na pogonskom stroju automatski regulator napona automatski start generatora za nunost Sistemska: automatski start stand by agregata kod: blackouta alarma na agregatu u radu poveanja potronje potrebe ukljuenja velikog troila automatsko zaustavljanje agregata kod smanjenja potronje automatska sinkronizacija automatska raspodjela snage [kW] automatska regulacija frekvencije automatsko rastereenje prije iskljuivanja s mree

sekvencijalni start esencijalnih pumpi nakon blackouta blokada ukljuenja velikih troila (pramani porivnik, el. pumpe tereta) odabir naina rada (minimalni broj generatora u radu) odabir prioriteta generatora (redoslijed ukljuivanja i iskljuivanja)

50. IZVORI ELEKTRINE ENERGIJE NA BRODU Glavni generatori: dizel-motor (najee) parna turbina (turbinski pogon broda) plinska turbina (el. propulzija) Generatori za poveanje ekonominosti: osovinski generator (pogonjen glavnim strojem) parni turbogenerator (koristi paru iz KIP-a) luki generator (manji dizel-agregat za rad na vezu kada je potronja energije premala za rad glavnog generatora, na brodovima koji ga nemaju moe ga zamijeniti generator za nunost) Generator za nunost: (vidi sljedee pitanje) Akumulatorske baterije: u akumulatorskoj stanici za napajanje sigurnosne mree 24V i ponekad istosmjerne mree 110 odnosno 220V kod agregata za nunost za njegovo pokretanje dvije vrste: olovne PbO (jeftinije) i eline NiCd (trajnije) Galvanski lanci (baterije) za prijenosne rune svjetiljke i komunikacijske ureaje 51. AKUMULATORSKE BATERIJE Ukoliko na brodu nema dizel-generatora ve se kao izvor energije za nunost koriste akumulatorske baterije one imaju ogranieni kapacitet, pa je prema tome i vrijeme u kojem se mogu koristiti bez nadopunjavanja ogranieno i ovisi o prikljuenoj potronji. Ukoliko se zbog velikog kvara oekuje da e blackout potrajati dulje treba maksimalno smanjiti potronju odnosno iskljuiti sva nepotrebna troila. Najmanje vrijeme u kojem baterije moraju napajati zadanu potronju odreeno je pravilima registra i ovisi o podruju plovidbe i veliini i vrsti broda i kree se od 3 do 18 sati. Ako se akumulatorske baterije koriste samo kao kratkotrajni izvor energije za napajanje u nunosti moraju najmanje 30 minuta osigurati napajanje pomone rasvjete, komunikacije i signalizacije. 52. GENERATOR ZA NUNOST nalazi se u nadgrau broda uz plou za nunost pogonjen je potpuno autonomnim dizel-motorom nema ogranienja po duljini rada uz automatski sustav pokretanja ima osiguran i rezervni nain pokretanja relativno male snage jer napaja samo najnunija troila presudna za sigurnost broda koja su prikljuena na plou za nunost: 1/3 rasvjete protupoarne pumpe protupoarne pregrade vatrodojavu pomoni kompresor pomone pumpe kormilarski ureaj navigacijska svjetla navigacijske ureaje komunikacijske ureaje automatiku

53. OSOVINSKI GENERATORI Privjeeni su na glavni porivni stroj direktno ili putem reduktora i varijatora (con speed) Snaga generatora je dovoljno velika da pokrije svu potronju u zadanim reimima eksploatacije. Veinom se koriste samo u navigaciji, ali na nekim brodovima i za manevar, prekrcaj, naglo hlaenje tereta... Osnovni problem osovinskih generatora je odravanje konstantne frekvencije kod razliite veliine poriva. Nagli manevar moe kod CPP izazvati blackout Zaustavljanjem glavnog motora nastaje blackout sve dok se ne ukljui jedan od glavnih generatora.

Prednosti: jeftinija proizvodnja elektrine energije zbog: veeg stupnja korisnosti glavnog porivnog stroja nie cijene goriva (HFO) smanjenih trokova odravanja pomonih strojeva smanjenje teine el. centrale (nema pogonskog stroja) velika snaga osovinskog generatora smanjenje buke (kada ne rade pomoni strojevi) etiri rjeenja osovinskih generatora: Kombinacija s brodskim vijkom s prekretnim krilima Kombinacija s varijatorom (con-speed) Kombinacija s statikim pretvaraem frekvencije Asinkroni generator 54. OSOVINSKI GENERATOR NA BRODU S BRODSKIM VIJKOM S PREKRETNIM KRILIMA (CPP) Generator je spojen direktno ili preko reduktora na osovinu glavnog stroja iji regulator broja okretaja odrava konstantan broj okretaja pa i konstantnu frekvenciju Poriv se mijenja promjenom koraka brodskog vijka. Mogu je i prekret (vonja unazad), ali se manevar s osovinskim generatorom ne prakticira iz razloga sigurnosti ( u sluaju manevra naglog zaustavljanja dolazi do velikih oscilacija frekvencije i raspada elektroenergetskog sustava) Kod tekog mora zbog izranjanja brodskog vijka dolazi do slinih problema pa se osovinski generator mora iskljuiti a okretaji motora smanjiti. esto je koritena izvedba s razdvajanjem sabirnice tako da u manevru osovinski generator napaja samo pramani porivnik kojemu konstantna frekvencija nije od velikog znaaja 55. OSOVINSKI GENERATOR U KOMBINACIJI S VARIJATOROM (CON-SPEED) Generator se spaja na osovinu glavnog stroja s brodskim vijkom s fiksnim krilima (FPP) preko varijatora koji kod promijenljivog broja osovine (70-100%) daje na osovini generatora konstantan broj okretaja. Danas se koriste varijatori koji rade na mehaniko-hidraulikim principima. Nedostaci: komplicirano odravanje kvarovi 56. OSOVINSKI GENERATOR U KOMBINACIJI S STATIKIM PRETVARAEM FREKVENCIJE Generator se spaja na osovinu glavnog stroja direktno ili preko reduktora. Promjenom broja okretaja brodskog vijka (FPP) mijenja se i frekvencija generatora. Generator se elektriki spaja na mreu preko posebnog elektronikog ureaja - pretvaraa frekvencije - koji na izlazu daje potpuno konstantnu frekvenciju i napon. 57. NAINI UGRADNJE OSOVINSKIH GENERATORA direktno na osovinski vod (srednjehodni motori) na reduktor propulzije (srednjehodni motori) direktno na stranji dio glavnog stroja (srednjehodni motori i vrlo rijetko sporohodni) na stranji dio glavnog stroja preko reduktora za poveanje broja okretaja (sporohodni motori) Generatori koji rade na malim okretajima moraju imati veliki promjer kako bi se postigla dovoljna obodna brzina za induciranje napona i mogao smjestiti veliki broj polova potreban za postizanje traene frekvencije. Ako nije ugraena spojka za odvajanje osovinskog generatora a doe do mehanikog kvara na njemu glavni stroj privremeno ostaje izvan funkcije. 58. SPECIFINOSTI PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE NA BRODU Otoni rad (autonoman sustav koji mora podmiriti sve potrebe potronje koja se jako mijenja u razliitim fazama eksploatacije) Visoka pouzdanost i raspoloivost jer ek i kratkotrajni raspad sustava moe ozbiljno ugroziti sigurnost broda, tereta i posade (u manevru, kod tekih meteorolokih uvjeta) ilavost (u sluaju havarije na dijelu elektro-energetskog sustava mora postojati mogunost uspostave vitalnih funkcija broda u to kraem vremenu) Jednostavnost rukovanja i odravanja (relativno niska strunost posade, visoki trokovi i nedostupnost servisa) 59. BLACKOUT Blackout je potpuni raspad elektroenergetskog sustava. Nastupa kada na glavnim sabirnicama nema napona a to znai da na njih nije prikljuen niti jedan generator. Zaustave se svi elektromotorni pogoni i glavni porivni stroj ide u shut down. Nakon 30-tak sekundi starta generator za nunost i prikljui se na sklopnu plou za nunost pa prorade sva njena troila

10

ukljuujui kormilo i rasvjetu za nunost. Kada se konano uputi jedan od glavnih generatora odmah se, bez sinkronizacije, automatski ili runo prikljuuje se na glavne sabirnice. Svaki Blackout treba istraiti kako se ne bi ponovila ista greka. Na dobro voenom brodu blackout je izuzetno rijetka pojava. i moe nastati samo zbog iznenadnog nepredvidivog kvara. 60. ELEKTRINE INSTALACIJE (MREE) NA BRODU visokonaponska mrea(3,3 kV; 6,6 kV; 11 kV mrea rasvjete za nunost (220V ili 110V 60Hz) 60Hz) mrea pomonog sigurnosnog napona (24V DC) glavna niskonaponska mrea (440V 60Hz) komunikacijska mrea niskonaponska mrea za nunost (440V 60Hz) signalna mrea glavna mrea rasvjete (220V ili 110V 60Hz) 61. NEUZEMLJENI ELEKTRINI SUSTAV Zvjezdite generatora nije spojeno na masu pa je cijeli elektrini sustav izoliran od trupa broda. Koristi se na gotovo svim brodovima s niskonaponskim elektroenergetskim sustavom. Masa broda se zbog parazitskih kapaciteta (kapacitet kabela i namota elektrinih ureaja prema masi) i simetrinosti sustava u normalnim uvjetima nalazi na potencijalu zvjezdita generatora . Kada doe do zemnog spoja (spoja s masom) potee struja koja se zatvara preko parazitskih kapaciteta pa je mala, a time je manja i opasnost od poara i oteenja. To je osnovna prednost izoliranog sustava. Veliina struje zavisi od veliine ukupnog parazitskog kapaciteta a ovaj o veliini sustava i ne smije biti vea od 20A jer bi tada opasnost od poara i oteenja ureaja bila prevelika. Sustav koji je u spoju s masom moe u cijelosti nastaviti sa radom sve dok ne doe do drugog spoja s masom na drugoj fazi to tada predstavlja dvopolni kratki spoj. Detekcija spoja s masom vri se pomou posebnog ureaja koji automatski mjeri otpor izolacije i aktivira alarm. Signalizacija ide preko zemnospojnih lampi, a zatim preko M metra. Dulje trajanje spoja s masom se ipak ne treba tolerirati jer je izolacija sustava (kabeli i ureaji) preoptereena 3 puta odnosno 73% jer je sada izloena linijskom a ne vie faznom naponu. Predvieno je da takvo stanje moe trajati do 200 sati godinje (pojaana izolacija). Jednofazna troila se spajaju na plou rasvjete napajanu preko transformatora 440/220 ili 440/110V. Jednofazni potroai napajaju se dakle sa dvije faze. Stoga se ukljuuju i tite s dvopolnim rasklopnim ureajima. 62. ELEKTRINI SUSTAV UZEMLJEN PREKO VELIKOG OTPORA Zvjezdite generatora je spojeno na masu (trup broda) preko velikog otpora Ovom metodom eliminira se porast napona zdravih faza prema trupu kod zemnog spoja i koristi se uglavnom na visokonaponskim sustavima Generatori na brodovima sa visokim naponom najee imaju zvjezdite uzemljeno preko velikog otpora. Pri tome je u svakom zvjezditu ugraen prekida jer samo jedan od generatora u radu smije biti spojen na masu. Otpor izmeu zvjezdita generatora i mase broda dimenzionira se tako da struja zemnog spoja ne pree 20A. Poeljna je naravno im manja struja ali ona ovisi o osjetljivosti zatita koje moraju brzo iskljuiti dio mree u spoju sa masom. to su zatite osjetljivije to su sloenije i skuplje. 63. RAZVOD ELEKTRINE ENERGIJE U pravilu se primjenjuje radijalna (zrakasta) shema razvoda koja se zrakasto iri od elektrine centrale (Glavne rasklopne ploe - GRP) prema potronji uz grananje u razdjelnicima snage i rasvjete. Prednosti su joj niska cijena, jednostavno odravanje i pronalaenje mjesta kvara.
Glavna rasklopna ploca 440V 60Hz Sklopna ploca 440/220V rasvjete 220V 60Hz G G G Glavni generatori Generator G za nunost Rasklopna ploca za nunost 440V 60Hz 440/ 220V Sklopna ploca rasvjete za nunost 220V 60Hz

Esencijalna troila 1
M M M M M

Razdjelnici snage
M M M M M M

Esencijalna troila 2
M

Razdjelnici rasvjete

Razdjelnici snage
M M

Razdjelnici snage
M M M M M M M M

Razdjelnici snage
M M

Razdjelnici rasvjete

Sklopna ploca manje vanih troila

M M M M M M M M M

64. SELEKTIVNOST ZATITE OD KRATKOG SPOJA Kratki spoj nastaje kada se zbog kvara ili ljudske pogreke, direktno ili preko mase dodirnu dva ili tri fazna vodia (dvopolini ili tropolni kratki spoj) Struja kratkog spoja ovisi o mjestu na kojem je nastao i to je snaniji to je blii glavnoj

11

sklopnoj ploi odnosno generatorima. Najsnaniji kratki spojevi mogu razviti struju od 40 i vie kA. Svaki kratki spoj treba to prije iskljuiti kako bi se sprijeio vee oteenje elektrinog sustava i pojava poara. Selektivnost se primjenjuje kako bi se kod pojave kratkog spoja to prije iskljuio samo dio sustava u kvaru. Selektivnost po vremenu krajnji prekidai (osigurai) izbacuju trenutno na svakom sljedeem nivou (blie generatorima) dodaje se kanjenje pri iskljuivanju prekidaa od po 0,2s. zadnji iskljuuje generatorski prekida koji ima i najvee podeeno kanjenje. bliski kratki spoj ugroava stabilnost sustava zbog pada frekvencije i napona Selektivnost po struji Koristi se u mrei rasvjete i na manjim razdjelnicima snage Prije izbacuje osigura (prekida) s manjom nazivnom strujom 65. KABELI Brodovi zavisno od veliine i namjene ukupno imaju 100 do 250 km energetskih, signalnih, upravljakih i komunikacijskih kabela. Karakteristike brodskih kabela: imaju atest Registra dimenzioniraju se prema nazivnoj struji i padu napona koji kod krajnjeg troila ne smije biti vei od 5%. Treba paziti: da ne doe do mehanikog ili termikog oteenja da voda ne ue u kabel da su dobro uvreni (zbog habanja i velikih sila kod kratkog spoja) signalni i komunikacijski kabeli (osim optikih) se nikada ne polau uz energetske, a trase im se moraju sjei pod pravim kutom. osigurati kvalitetno brtvljenje na prolascima kroz pregrade i palube, te na uvodnicama kroz koje ulaze u elektrine ureaje premda ne gore, kada se nau u vatri svi kabeli stvaraju zaguujue i gotovo uvijek izuzetno otrovne smrtonosne plinove. 2. kolokvij

66. ELEKTROMOTORNI POGONI PALUBNIH STROJEVA Postoje dvije osnovne izvedbe: Elektrina: elektromotor direktno ili preko mehanikog prijenosa pogoni palubni ureaj. Elektromotor moe biti pod palubom, na palubi ili ugraen u bubanj vitla. Motori su potpuno zatvorene izvedbe i imaju ugraene grijae, ali se ipak dogaa da u njih prodre vlaga pa ih treba suiti. Dobro je poslije nevremena a svakako dan prije ulaska u luku provjeriti da li su ispravni. Najvea brzina ima najmanji moment pa nije pogodna za upanje i dizanje sidra ili privlaenje broda. Motori su termiki jako optereeni. Koriste se: viebrzinski ili frekventno upravljani asinkroni motori. Zastarjele izvedbe su s kolutnim asinkronim motorima ili istosmjernim motorima u Ward-Leonardovom spoju ili napajanim iz statikih ispravljaa. Elektro-hidraulika izvedba: Mnogo ea i primjerenija za vee brodove. Kavezni asinkroni motor u trajnom reimu (stalno ukljuen) pogoni hidrauliku pumpu. Upravljanje se izvodi otvaranjem i zatvaranjem ventila koji pune hidraulike cilindre. 67. KORMILARSKI UREAJ Postoje dva motora (jedan radi, a drugi je u rezervi). Dvostruko napajanje s dva kabela: sa glavne razvodne ploe i s ploe za nunost (jedan kabel ide lijevom a drugi desnom stranom broda). Izbor motora i napajanja vri se runo na komandnom mostu. U sluaju blackouta treba preklopku prebaciti na generator za nunost kako bi se moglo koristiti kormilo. Do preoptereenja motora odnosno hidraulikog sustava moe doi ako je kod nemirnog mora na autopilotu postavljeno premalo dozvoljeno odstupanje od kursa pa kormilo previe radi. Zatita od preoptereenja ne iskljuuje motor ve samo aktivira alarm (treba to prije ukljuiti drugu pumpu i iskljuiti preoptereeni motor). Zatita od kratkog spoja iskljuuje motor. U sluaju nestanka napajanja ili kvara na motoru kormilo ostaje blokirano u istom poloaju. 68. TERETNA VITLA Elektromotori za pogon teretnog vitla su termiki najoptereeniji motori jer tijekom prekrcaja obavljaju mnogo ciklusa (zalet, dizanje, zalet, koenje) u kratkom vremenu (intermitirani reim rada), pa imaju pridodano i nezavisno hlaenje posebnim ventilatorom te ugraenu termiku zatitu koja iskljuuje motor kad se pregrije. Predvieno je i do 120 ciklusa na sat. Vitlo je opremljeno i elektromagnetskom konicom koja se blokira kada se motor zaustavi ili nestane napajanja. Nakon povratka vitlo ne moe krenuti ako se ruica na upravljakoj konzoli najprije ne postavi u poloaj 0. Teret se moe spustiti i runim otputanjem konice. 69. BONI PORIVNICI

12

Pramani i krmeni boni porivnici eliminiraju koritenje remorkera. Omoguuju dinamiko pozicioniranje. Veliki potroai jer im je snaga ponekad jednaka snazi jednog dizelgeneratora pa automatika blokira start ako na mrei nema dovoljno generatora. Problem predstavlja velika struja pokretanja. Ponekad se koriste zasebne sabirnice za pramani propeler i osovinski generator u varijanti CPP Za bone porivnike koriste se sljedei motori: Asinkroni kavezni sa autotransformatorom i zakretnim krilima (starta u nultom poloaju pomou indirektnih uputnika kako bi se ublaio veliki udarac struje. Nakon zaleta se poriv regulira zakretom krila). Asinkroni kavezni motor napajan iz pretvaraa frekvencije s kontinuiranom regulacijom brzine (vrlo meki start s relativno malom strujom., kontinuirana regulacija okretaja) Viebrzinski asinkroni kavezni motor (starta samo u prvoj brzini, nerazumno esti zaleti mogu dovesti do preoptereenja) Kolutni asinkroni motori (zastarjelo rjeenje, meki start uz malu struju) 70. BRODSKA RASVJETA Mree rasvjete: Osnovna rasvjeta Rasvjeta za nunost (napaja se sa ploe za sluaj nunosti, a osigurava 1/3 osnovne rasvjete) Rasvjeta za nunost-pomona rasvjeta (napajanje iz akumulatora 24V, 110V ili 220V, ali se primjenjuju i autonomne svjetiljke s vlastitim akumulatorskim baterijama) Kod malih brodova se ne ugrauje generator za nunost pa postoji samo rasvjeta za nunost napajana iz akumulatora. Rasvjeta u protueksplozijskoj izvedbi radi se s dva odvojena strujna kruga za svaku prostoriju s blokadom zbog odravanja. Signalno-navigacijska svjetla: dvostruke sijalice (preklopka za prebacivanje na mostu) zvuna i svjetlosna signalizacija kvara (na mostu) napajanje iz glavne rasklopne ploe i rasklopne ploe za nunost (preklopka za prebacivanje na mostu) Svjetla za spaavanje s ultraljubiastim zraenjem (crna svjetla) idealna su za pronalaenje utopljenika koji imaju reflektirajue trake jer prolaze kroz maglu bez refleksa. UV zraenje je jako opasno za oi i kou!

Ploa navigacijskih svjetala 71. IZVORI SVJETLOSTI arulje Svjetlost nastaje isijavanjem uarene volframove niti. Samo 5-15% dovedene energije se pretvara u vidljivo svjetlo. Svjetlosni tok se smanjuje tijekom eksploatacije zbog oksidacije i tanjenja niti i jako ovisi o naponu (5% vei napon poveava svjetlosni tok za 20% i smanjuje ivotni vijek na polovicu i obratno). Trajnost 1000 sati obine 2000 sati halogene. Izvori svjetlosti s elektrinim pranjenjem Izvori svjetlosti sa elektrinim pranjenjem zrae svjetlost zbog elektrinog pranjenja kroz plinove i/ili metalne pare. Baloni su najee punjeni natrijem ili ivom. Kod puknua balona dolazi do implozije ali i irenja otrovnih para i praha u okolni prostor. Stare lampe se zbrinjavaju kao opasan otpad. Korisnost je vea od 25% Trajnost do 20 000 sati Natrijeve lampe su najefikasnije ali daju monokromatsko uto svjetlo na kojem se teko ili nikako ne razaznaju boje. Neke lampe treba prije paljenja dulje vrijeme zagrijavati. Takve se obino nakon gaenja ne mogu odmah ponovno upaliti ve treba ekati 10 i vie minuta. Stare fluorescentne lampe kojima je oteen florescentni sloj (obino na krajevima) zrae opasnim UV zraenjem i mogu izazvati rak koe. Fluorescentne arulje nisu ugodne za rad jer svjetlo malo treperi to oko ne primjeuje ali se umara.

III ELEKTRINA PROPULZIJA 72. PTO/PTI I POMONA PROPULZIJA

13

PTO (Power take off) je klasian osovinski generator koji uzima mehaniku energiju s osovine i pretvara je u elektrinu. PTO/PTI je osovinski generator koji moe raditi i kao motor te tako brodskom vijku po potrebi dodavati energiju proizvedenu u brodskoj elektrinoj centrali. Koristi se za pomonu propulziju i/ili poveanje brzine broda. Elektrina energija dobivena u elektrinoj centrali iz dizel generatora koristi se dakle za poriv broda 73. IZVEDBE SUSTAVA ELEKTRINE PROPULZIJE Pod elektrinom propulzijom se uobiajeno podrazumijeva elektromotorni pogon brodskog vijka. Preciznije se dijeli na: potpuno elektrinu propulziju (podmornice, turistike eko-brodice) propulziju s elektrinim prijenosom (dizel-elektrina, turbo-elektrina (plinske i parne turbine)) 74. POTPUNO INTEGRIRANI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV Danas gotovo iskljuivo koristi koncepcija potpuno integriranog elektroenergetskog sustava (IFEP - Integrated Full Electric Ship). To znai da postoji samo jedan elektroenergetski sustav koji ima konstantnu frekvenciju i napon mree, a pokriva elektrinu propulziju ali i svu ostalu potronju elektrine energije na brodu. Postoje dvije izvedbe. Preteno se koristi 1. izvedba s brodskim vijkom s fiksnim krilima (FPP) uz regulaciju broja okretaja propulzijskih elektromotora pomou statikih pretvaraa frekvencije, dok je uglavnom naputena 2. izvedba s brodskim vijkom s prekretnim krilima CPP uz konstantan broj okretaja propulzijskog elektromotora

Primjer konfiguracije objedinjenog brodskog elektroenergetskog sustava s potpuno integriranim sustavom propulzije 75. PROPULZIJSKI PRETVARAI FREKVENCIJE Propulzijski pretvarai frekvencije su ureaji energetske elektronike koji omoguuju kontinuiranu regulaciju frekvencije i napona za napajanje propulzijskih elektromotora i na taj nain regulaciju njihovog broja okretaja. Danas su u upotrebi etiri vrste propulzijskih pretvaraa frekvencije: ciklokonverter, sinkrokonverter, irinsko impulsno moduluirani (PWM) pretvara s diodnim ispravljaem i irinsko impulsno moduluirani pretvara s aktivnim mrenim mostom. Razlike izmeu pretvaraa u pogledu manevarskih svojstava su zanemarive. S druge strane svi pretvarai frekvencije kvare kvalitetu napona brodske mree i tako utjeu na rad svih brodskih elektrinih ureaja (ciklokonverter je najgori jer se njegovi harmonici ne mogu filtrirati, a sinkrokonverter zahtijeva snane harmonike filtre od kojih barem jedan mora biti stalno ukljuen. Posebno je teko kada se vozi sa samo pola motora (Half motor operation) jer su tada izoblienja mrenog napona mnogo vea. PWM s aktivnim ispravljuem se danas smatra najboljim rjeenjem. 76. PREDNOSTI ELEKTRINE PROPULZIJE poveanje i povoljniji raspored korisnog brodskog prostora mnogo bolje manevarske sposobnosti manja potronja goriva velika snaga centrale za napajanje ostalih tehnolokih sustava visoka raspoloivost poriva prijenos vrlo velike snage na brodski vijak manja emisija tetnih plinova manja buka i vibracije

14

jednostavna redukcija broja okretaja i reverziranje poriva

77. SMANJENJE POTRONJE GORIVA PRIMJENOM ELEKTRINE PROPULZIJE Iako ima ukupno 8-12% gubitaka energije u konverziji i prijenosu u odnosu na 2-4% kod direktne mehanike propulzije elektrina propulzija ipak tedi gorivo jer omoguuje: rad pogonskih strojeva s konstantnim okretajima u podruju oko optimalnog optereenja kod svih brzina broda (postie se ukljuivanjem odgovarajueg broja agregata) vei hidro-dimaniki stupanj korisnosti zbog: povoljniji poloaj vijka povoljniji nagib vijka vei promjer vijka primjena podtrupnih porivnika (POD, AZIPOD)

g/kWh 205 200 195 190 185 180 175 0% 10% 20% 30% 40%

elektrina propulzija (4 dizel-generatora i 2 podtrupna potisnika) dizel-mehanika propulzija (4 dizel-motora, 2 reduktora i 2 vijka) direktna dizel-mehanika propulzija (2 dizel-motora i 2 vijka)

50%

60%

70%

80%

90%

100% P/Pn

78. POVEANJE KORISNOG BRODSKOG PROSTORA PRIMJENOM ELEKTRINE PROPULZIJE smanjenjem strojarnice koritenjem brih dizelmotora i plinskih turbina za pogon generatora umjesto sporohodnih motora za direktnu dizel-mehaniku propulziju povoljnijim smjetajem pogonskih strojeva unutar jedne ili vie proizvoljno rasporeenih manjih strojarnica zahvaljujui potpunoj slobodi koju daje elektrini prijenos snage. 79. POVEANJE MANEVARSKIH SVOJSTAVA BRODA PRIMJENOM ELEKTRINE PROPULZIJE momentne karakteristike s konstantnim maksimalnim momentom manje zamane mase izloene promjeni brzine kod dinamikih promjena rad pogonskih strojeva s konstantnim brojem okretaja jednostavno povezivanje u sustav dinamikog pozicioniranja jednostavna instalacija snanih pramanih i krmenih bonih porivnika jednostavnija izvedba dinamikog pozicioniranja

Zakretni podtrupni porivnici (AZIPOD) imaju dodatne prednosti: sposobnost zakretanja ravnine vijka

15

manje zamane mase veliki krmeni boni poriv bez krmenih bonih porivnika znatno manji radijus okretanja pri punoj brzini (40% manji) krai zaustavni put broda (45% krai)

80. EKOLOKE PREDNOSTI ELEKTRINE PROPULZIJE smanjenje potronje goriva smanjenje emisije tetnih plinova smanjenje buke i vibracija poveanje sigurnosti broda izbjegavanje sidrenja produljenje eksploatacijskog vijeka broda. 81. SMANJENJE BUKE I VIBRACIJA PRIMJENOM ELEKTRINE PROPULZIJE koritenje manjih srednjohodnih ili brzohodnih dizel-motora i plinskih turbina povoljniji smjetaj dizel-motora eliminaciju reduktora smanjenje torzijskih vibracija na brodskom vijku zbog mirnog rada propulzijskog elektromotora. Dodatno smanjenje buke i vibracija primjenom podtrupnih porivnika: eliminacija dugakih osovinskih vodova poveanje razmaka izmeu oboda vijka i trupa. 82. POVEANJE SIGURNOSTI PRIMJENOM ELEKTRINE PROPULZIJE Elektrina propulzija poveava sigurnost broda kroz: visok stupanj raspoloivosti pogona broda (otkazivanje jedne pa i vie komponenti u sustavu ne ostavlja brod bez pogona ve se samo smanjuje snaga propulzije) bolja manevarska svojstva manju opasnost od poara irih razmjera (vie odvojenih strojarnica)
DM DM DM DM

? ?

? Y

? Y

? ?

~ M

~ M

IV AUTOMATIKA
83. KLASE AUTOMATIZACIJE BRODSKE STROJARNICE AUT1 (UMS) Oznaka za nenadgledanu strojarnicu to znai da automatika osigurava automatski rad brodske strojarnice bez ovjeka u strojarnici i upravljakoj prostoriji strojarnice (bez strae). Cijeli proces mora biti potpuno automatiziran i obuhvaa sustave: automatskog upravljanja glavnim motorom nadzora i alarma automatike elektroenergetskog sustava detekcije poara automatike pomonih strojeva i kotlova U sluaju otkazivanja sustava ili izlaenja kontroliranih veliina izvan dozvoljenih granica oglaava se alarm u kabinama, na mostu i u zajednikim prostorijama. Po potrebi se automatski ukljuuju u rad rezervni sustavi (st.by). Postoji automatska kontrola ispravnosti sustava upravljanja, zatite i alarma pogonskih strojeva, kao i vatrodojavnog i kaljunog sustava. Ako brod zbog kvara izgubi klasu AUT1 mora zadovoljavati klasu AUT2. AUT2 Oznaka za daljinsko upravljanje iz upravljake prostorije (obvezatna straa). Osim svih potrebnih upravljakih komandi potrebno je osigurati i oitavanje potrebnih mjerenja zbog informacija o stanju procesa kao i alarmni sustav. Mora biti osigurano pouzdano prebacivanje s automatskog na runo upravljanje a ono mora funkcionirati bez obzira na neispravnost daljinskog i automatskog upravljanja.

16

AUT3 Oznaka za automatsko daljinsko upravljanje s mosta (najee nema upravljake prostorije). Primjenjuje se za manje plovne jedinice, u pravilu do 1500kW, koje imaju esencijalne pumpe privjeene na glavni motor, jednostavnu elektrinu centralu, bolju instrumentacija na mostu i malu udaljenost izmeu strojarnice i mosta). Svi ureaji u strojarnici su predvieni za rad bez nadzora. Predviena su kratkotrajna posluivanja u intervalima ne kraim od 12 sati. 84. VRSTE AUTOMATIKE PREMA POGONSKOJ ENERGIJI Elektrina automatika (jeftina, jednostavna ugradnja, rukovanje i odravanje, osjetljiva na vlagu i elektromagnetske smetnje, opasnost od eksplozije) moe biti analogna i digitalna. Analogna pretvara mjerene veliine u istosmjernu elektrinu struju ili napon koji su po veliini proporcionalni mjerenoj vrijednosti. Digitalna elektronika mjerenu veliinu ne mjeri kontinuirano ve u odreenim vremenskim intervalima (to kraim to bolje) i pretvara je u diskretne numerike vrijednosti prikazane u binarnom obliku. Digitalna automatika je otpornija na elektromagnetske smetnje od analogne, a u sluaju prijenosa informacija optikim kabelima i potpuno imuna. Pneumatska automatika (skupa, komplicirana ugradnja i odravanje, otporna na smetnje i vlagu ali ne ako vlaga ue u sistem) Jo uvijek se esto koristi u zoni 0 opasnosti od eksplozije. Hidraulika automatika (skupa, komplicirana ugradnja i odravanje, otporna na vlagu i smetnje, velika snaga, ) 85. DALJINSKO UPRAVLJANJE, MJERENJE I SIGNALIZACIJA Daljinsko upravljanje omoguuje posadi da direktno upravlja brodskim procesima s jednog ili vie udaljenih mjesta. Npr. Upravljanje glavnim motorom iz upravljake prostorije i s mosta. Da bi se moglo daljinski upravljati potrebne su i informacije o procesima kojima se upravlja odnosno daljinsko mjerenje i signalizacija. Veliki broj ugraenih senzora rasporeenih po cijelom brodu daje informacije koje se na upravljakim mjestima mogu oitati kao pokazivanja instrumenata ili svjetlost aruljica. Daljinsko upravljanje je izuzetno znaajno za sigurnost broda i mora funkcionirati brzo i bez ogranienja. Suvremeni sustavi automatskog daljinskog upravljanja filtriraju komande i izvravaju samo one koje su usklaene sa stanjem i mogunostima sustava kojim se upravlja, te na taj nain tite sustav od pogreke ili nesavjesnog rukovanja. Npr. upravljanje glavnim motorom je ogranieno limitima temperature i momenta, pa se hladni motor ne moe odmah maksimalno opteretiti jer to automatika ne dozvoljava. Bez obzira to je dana komanda svom snagom naprijed, automatika pomalo dozira gorivo sve dok se motor polako ne zagrije na temperaturu kod koje moe bez opasnosti razviti punu snagu. asnik na mostu moe u svakom trenutku prei na direktno daljinsko upravljanje bez ogranienja pritiskom na Emergency Run odnosno Crash Manoeuvre. 86. AUTOMATSKI NADZOR Dok se pod daljinskim mjerenjem uglavnom podrazumijeva oitavanje izmjerenih veliina na instrumentima postavljenim na udaljenim mjestima, kod automatskog nadzora je rije o raunalnom sustavu koji sakuplja, obrauje i pregledno (uglavnom na monitoru) prezentira sve informacije dobivene od senzora. Nadzorni sustav ima i funkciju registracije vrijednosti i dogaaja. Sustav automatskog nadzora moe biti centraliziran (svi signalni kabeli se od senzora vuku do upravljake prostorije i prikljuuju na jedno raunalo), distribuiran (podsustavi koji bi trebali biti rasporeeni po strojarnici, ali su vrlo esto opet smjeteni u upravljaku prostoriju, sakupljaju informacije o odreenim procesima ili grupama procesa i zatim podatke transferiraju centralnoj upravljako-nadzornoj jedinici). Danas se sve vie koriste digitalni inteligentni senzori koji sami signal digitaliziraju te ga preko raunalne mree s elektrinim ili optikim komunikacijskim kabelima prosljeuju nadzornom i alarmnom sustavu. 87. ALARMNI SUSTAV Svrha alarmnog sustava je da upozori posadu kada se neki od brodskih procesa vie ne odvija u granicama dozvoljenih parametara (npr. previsoka temperatura rashladne vode, preoptereenje kormila, pregorijevanje arulje navigacijskog svjetla ...) ili je iz nekih drugih razloga dolo do opasnosti za brod, teret ili posadu (opasnost od sudara, poar, prodor vode...). Vrijednosti kod kojih e se javiti neki alarm podeene su tako da se alarm javi prije nego kontrolirana veliina doe do vrijednosti na kojoj proradi zatita. Alarmi mogu biti podeeni na nisku vrijednost (donju granicu), visoku vrijednost (gornju granicu) ili na nisku i visoku vrijednost. Mnogi alarmi imaju namjeteno vremensko kanjenje koje privremeno blokira alarm i ako se kontrolirana vrijednost vrati u granice normale onda se alarm uope ne aktivira (npr. prilikom ljuljanja broda oitanja nivoa u tankovima se neprestano mijenjaju i pokazuju as previsoku a as prenisku vrijednost, ali se brzo vraaju u normalu). Alarmi se najee aktiviraju prekidakim osjetnicima (ON-OFF), a sustav u pravilu funkcionira tako da se alarmi aktiviraju kad doe do prekida kontakta odnosno strujnog kruga. Na taj nain se ujedno neprekidno kontrolira i ispravnost strujnog kruga alarma, jer bi svaki prekid u strujnom krugu prouzroio alarm i tako upozorio posadu da provjeri najprije stanje mjerene veliine a zatim i ispravnost strujnog kruga aktiviranog alarma. Alternativno se moe koristiti aktiviranje kontakta kod zatvaranja kontakta na senzoru, ali su u tom sluaju kontakti na senzoru prespojeni otpornikom kroz kojeg stalno tee mala struja kojom se kontrolira ispravnost strujnog kruga. 88. ZATITE Zatite tite brodske ureaje i sustave u situacijama kada kontrolni parametri pokazuju da su isti u neposrednoj opasnosti od prekomjernog troenja ili havarije. Npr. ako je pritisak ulja za podmazivanje motora prenizak jasno je da e ubrzo doi do zaribavanja i ogromne tete pa se motor mora odmah iskljuiti. Na brodskim sustavima senzori aktiviraju zatite zatvaranjem kontakata, kako prekid strujnog kruga ne bi bezrazlono iskljuio ureaj. Prorada zatite ne moe dakle biti pogrena ili upozoravajua kao to je to rije kod prorade alarma ve uvijek nastupa kao jedina mogunost za spaavanje ureaja koji je iskljuen od havarije. Kada je rije o glavnom motoru asnik na mostu moe u svakom trenutku premostiti (anulirati, blokirati proradu) zatite i ogranienja daljinskog upravljanja kako bi u sluaju potrebe mogao dobiti maksimalne raspoloive mogunosti stroja imajui na umu da ga tako moe u vrlo kratkom vremenu ozbiljno otetiti. Ovu odluku

17

(Emergency Run, Crash Manoeuvre) automatika unosi u zapisnik (log) koji nije mogue izmijeniti, a koristi se kod utvrivanja odgovornosti za havariju stroja. 89. AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Automatsko upravljanje je kontrola procesa u otvorenom krugu to AUTOMATSKI PROCES znai da automatski ureaj koji vri upravljanje ne dobiva povratnu UREAJ informaciju o parametru na koji posredno djeluje (izlazna veliina). Primjenjuje se u procesima kod kojih je mogue dovoljno tono predvidjeti ponaanje sustava kojim se upravlja. Npr. automatski zvijezda-trokut uputnik asinkronog motora, nakon to je od ukljuivanja motora u spoju zvijezda prolo odreeno podeeno vrijeme, prespaja motor u trokut bez ikakve informacije o tome da li je zalet u zvijezdi zavren. Podeeno vrijeme je naravno dovoljno dugo za zalet u zvijezdi ako je elektromotorni pogon ispravan i optereen u granicama normale. 90. AUTOMATSKA REGULACIJA Automatska regulacija je kontrola procesa u zatvorenom krugu to znai regulirana da automatski ureaj koji vri upravljanje dobiva povratnu informaciju o velicina AUTOMATSKI PROCES parametru na koji posredno djeluje (izlazna veliina). Primjenjuje se u UREAJ povratna veza procesima kod kojih nije mogue dovoljno tono predvidjeti ponaanje sustava kojim se upravlja. Npr. autopilot dobiva od giro-kompasa podatak o kursu broda i usporeuje ga sa zadanom veliinom (eljenim kursom) odreuje odstupanje i zatim djeluje na zakretanje lista kormila radi korekcije kursa. 91. REGULACIJSKI KRUG Regulacijski krug se sastoji od: regulatora, postavnog pogona, izvrnog lana, objekta regulacije (procesa) i osjetnika (senzora). Osjetnik mjeri vrijednost regulirane veliine (npr. temperature rashladne vode) i pretvara je u odreenu vrijednost (napon, struja, pritisak) medija na kojem je zasnovana regulacija. Ta se vrijednost dovodi u regulator pa se u njemu najprije u sumatoru usporeuje s referentnom vrijednosti (eljena vrijednost temperature). Dobiveni signal razlike dolazi na PID lan koji ga obrauje uzimajui u obzir veliinu odstupanja od reference i brzinu kojom se odstupanje poveava. Dobiveni signal se pojaava u pojaalu, izlazi iz regulatora i dovodi se na postavni pogon (elektromotorni, pneumatski ili hidrauliki pogon ventila) koji pomie izvrni lan (zakree ventil) i na taj nain utjee na proces (omjer mijeanja ohlaene i neohlaene vode) zbog ega se regulirana veliina promijeni, pa se mijenja i povratna veza a regulator dobiva nove podatke.
REGULATOR PID lan pojaalo POSTAVNI POGON IZVRNI LAN poremeaj PROCES regulirana veliina

referentna sumator vrijednost + -

negativna povratna veza

OSJETNIK (SENZOR)

92. VRSTE REGULACIJE stabilizacijska (regulator odrava konstantnu vrijednost regulirane veliine, npr. temperature vode, usprkos poremeajima ) slijedna (referentna vrijednost se stalno mijenja i regulator nastoji u to kraem vremenu dovesti reguliranu veliinu na referentnu vrijednost npr. kod kormilarenja ovjek ili autopilot zadaju otklon kormila, a slijedni regulacijski krug kontrolira pribliavanje kormila zadanom poloaju kako bi ga to prije zauzelo) programska (regulirana veliina se mora mijenjati prema unaprijed utvrenom programu (npr. proces hlaenja ili odmrzavanja tereta) adaptivna regulacija podrazumijeva primjenu elektronikog raunala koje automatski korigira postavke regulatora kako bi se u promjenljivim okolnostima postigla to kvalitetnija regulacija (npr. dinamiko pozicioniranje broda u razliitim vremenskim uvjetima). 93. POKAZATELJI KVALITETE REGULACIJE Tonost regulacije definirana je statikom grekom a odnosi se na odstupanje regulirane veliine od referentne vrijednosti u stacionarnom stanju (kada dulje vrijeme nema nikakvih promjena ni poremeaja) Brzina odziva pokazuje koliko je vremena potrebno da se regulirana veliina nakon poremeaja vrati u zadane okvire. Stabilnost regulacijskog kruga pokazuje da li e se nakon poremeaja regulirana veliina smiriti (stabilan sustav), nastaviti oscilirati oko referentne vrijednosti ne poveavajui amplitudu (sustav na granici stabilnosti) ili e oscilirati sa sve veom amplitudom dok ne prorade zatite ili doe do oteenja sustava (nestabilan sustav). 94. PID LAN PID (Proporcionalno-Integrabilno- Derivacijski) lan je najvaniji dio regulatora, tako da i regulatori dobivaju ime po njegovom podeenju odnosno izvedbi.

18

P-regulator ima samo proporcionalno (P) djelovanje to znai da je izlazni signal proporcionalan signalu razlike (odstupanju od referentne vrijednosti). Osnovni nedostatak je to takav regulator nikada, pa niti u stacionarnim uvjetima, ne ostvaruje referentnu vrijednost odnosno nedostaje mu tonosti. PI-regulator pored proporcionalnog djelovanja ima i integracijsko (I) koje pojaava izlazni signal iz regulatora zavisno od brzine kojom se mijenja regulirana veliina. to je promjena sporija to je pojaanje signala razlike vee, pa se u stacionarnom stanju i sasvim malo odstupanje od referentne veliine snano pojaava omoguujui regulatoru da i tada djeluje i postigne referentnu veliinu.Integracijsko djelovanje daje regulatoru tonost, odnosno eliminira statiku greku. Kod velikih brzina promjene signala razlike integracijsko djelovanje nije aktivno pa se regulator ponaa samo u skladu s P djelovanjem odnosno kao P-regulator. PD-regulator se koristi u regulacijskim krugovima kod kojih nije vana tonost regulacije ali je izuzetno vana brzina odziva odnosno njenog djelovanja. Derivacijsko djelovanje (D) je suprotno od integracijskog, jer ne djeluje kod sasvim sporih promjena, a kod vrlo brzih promjena signala razlike daje veliko pojaanje kako bi regulator to prije reagirao i sprijeio pojavu velikog odstupanja od referentne vrijednosti kod npr. naglog poremeaja. PID- regulator objedinjuje prednosti PI i PD regulatora i prema tome daje veliku tonost i veliku brzinu odziva. Podeenje PID- lana ima presudan utjecaj na stabilnost regulacijskog sustava. Pojaavanjem P, I i D djelovanja postie se bolja kvaliteta regulacije, ali se istovremeno sustav pribliava nestabilnosti. Pri tome je najopasnije derivacijsko, pa integracijsko i konano najmanje opasno je proporcionalno djelovanje.

19