Mirko Marjanovi LEKSIKON HRVATSKIH KNJIEVNIKA BOSNE I HERCEGOVINE OD NAJSTARIJIH VREMENA DO DANAS

HRVATSKA KNJIEVNOST BOSNE I HERCEGOVINE U 100 KNJIGA Knjiga 1. Utemeljitelj edicije MATICA HRVATSKA SARAJEVO Izdavai MATICA HRVATSKA SARAJEVO HKD NAPREDAK SARAJEVO Ureivako vijee Josip Baoti Marko Dragi Vlatko Filipovi Marko Karamati Veselko Koroman Luka Markei Mirko Marjanovi Radovan Marui imun Musa Mile Peorda Kreimir ego Franjo Topi Glavni urednik Mirko Marjanovi Zamjenik glavnog urednika Mile Peorda Urednici Marko Dragi, Marko Karamati (Starija hrvatska knjievnost BiH), Josip Baoti, imun Musa (Novija hrvatska knjievnost BiH), Vjekoslav Boban, Mile Peorda, Kreimir ego (Suvremena hrvatska knjievnost BiH)

Mirko Marjanovi LEKSIKON HRVATSKIH KNJIEVNIKA BOSNE I HERCEGOVINE OD NAJSTARIJIH VREMENA DO DANAS

MATICA HRVATSKA Sarajevo HKD NAPREDAK Sarajevo 2001.

PREDGOVOR U ovaj Leksikon uvrstio sam knjievnike ija je pripadnost hrvatskoj duhovnoj i knjievno-jezinoj tradiciji Bosne i Hercegovine neupitna, a koji su roeni u Bosni i Hercegovini, kao i one koji su roeni izvan nje a ivjeli su u njoj i stvarali. U Leksikon sam uvrstio samo autore s knjievnim ostvarenjima (pjesnike, romanopisce, pripovjedae, esejiste, knjievne kritiare, putopisce, dramske pisce, pisce za djecu, ljetopisce, memoariste, autore knjievnih crtica i biljeki, svjedoenja i sl.), i to ne samo one koji su svoja djela tiskali u knjigama, ve i one koji to za ivota nisu uspjeli uiniti, osim u periodici. U Leksikonu se ne nalaze knjievnici iz BiH i Hrvatske muslimanskog podrijetla, jer je njihovo djelo, u knjievno-povijesnom i kritikom smislu, ve obraeno u slinim publikacijama u Hrvatskoj i jer su se drutveno-politike prilike za takav posao i u Bosni i Hercegovini stubokom promijenile. Tu prije svega mislim na knjievnike muslimanskog podrijetla izmeu dvaju ratova meu kojima su: Salih Ali, Salih-beg Akamovi, Safet-beg Baagi Redepai, Abdurezak Hifzi Bjelavac, Mehmed auevi, Demaludin auevi, Husnija engi, Enver olakovi, Musa azim ati, Vejsil uri, Mehmedalija Mak Dizdar, Abdulah Dizdarevi, Husejin ogo, Rasim Filipovi, Mustafa H. Grabanovi, Kasim Guji, Osman Nuri Hadi, Fadil Hadi, Muhamed Hadijahi (koji o ovome problemu raspravlja u svojoj knjizi Hrvatska muslimanska knjievnost prije 1878. godine, Sarajevo, 1938.), Hadi Mehmed Handi, Read Kadi, Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak, Riza-beg Kapetanovi Ljubuak, Hasan Kiki, Hamdija M. Kreevljakovi (autor djela Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni, Sarajevo, 1912.) , Dafer-beg Kulenovi, Nahid Kulenovi, Mehmed Delaludin Kurt, Ademaga Mei, Edhem Mulabdi, Hamdija Muli, Ahmed Muradbegovi, Abdurahman Nametak, Alija Nametak, Fehim Hasan Nametak, emsudin Sarajli, Fehim Spaho, Hamid Ekrem ahinovi, Munir Ekremov ahinovi, Murat uvali, Mahmud Tralji, Seid M. Tralji, Demila Hanumica Zeki, Omer Zubri, Ismet uni, i dr. Ne zaboravljam ni genarcije nakon II. svjetskog rata (njihova imena neu nabrajati), iji su se predstavnici za ivota opredjeljivali kao hrvatski knjievnici i koji su svojim ukupnim djelovanjem pripadali hrvatskoj knjievnosti, to neki od njih, jo ivui, i danas s ponosom potvruju, dok se drugi povlae i izjanjavaju iskljuivo za bonjaku knjievnost, ali, neka taj sloeni problem ipak ostane izvan ovoga Leksikona.

U Leksikon nisu ukljueni pisci latinskih gramatika (poev od Stjepana Marijanovia do danas), niti jezikoslovci (D. Brozovi, Krunoslav Pranji, Josip Baoti, Ivo Pranjkovi, i, dakako, svi oni prije njih), niti iskljuivo teoloki pisci, filozofi i povjesniari. Podatke o uvrtenim autorima u ovaj Leksikon pronalazio sam na vie izvora, koji e ovdje biti navedeni, ali, naalost, i u njima su bili nepotpuni, kako za knjievnike iz razdoblja starije i novije hrvatske knjievnosti u BiH tako i za suvremene. I ovo je, dakako, ilustrativan primjer naega nemara prema vlastitim duhovnim i kreativnim vrijednostima, koje do Biobibliografije starijih hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine Veselka Koromana u asopisu ivot (1979.), potom Biobibliografije hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine do godine 1918. i Biobibliografije hrvatskih pisaca izmeu dvaju ratova Ivana Alilovia (1986/1989.), te antologij Veselka Koromana Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovia do danas (1995.) i Hrvatsko pjesnitvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovia do danas (1996.), kad je u pitanju knjievno stvaralatvo, nikada nisu bile objedinjene, na jednome mjestu, kako to nastojim uiniti, makar i s manjkavostima, i u ovom svom Leksikonu. Alilovieve bio-bibliografije i Koromanova Kronoloka bio-bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine, tiskana u navedenim antologijama (koja, osim datuma o roenju, i smrti, za umrle, nema drugih podataka o ivotopisima obraenih autora), uveliko su mi olakale ovaj posao, iako su i one nepotpune, bez oko 200 suvremenika. Neke podatke za ovaj Leksikon, dakako, pronaao sam i u starijoj literaturi: kod Filipa Lastria (Epitome vetustatum Bosnensis provinciae, Ancona, 1776./Pregled starina Bosanske provincije, Veselin Maslea, Sarajevo, 1977.), Ivana Franje Jukia (Bosanski prijatelj, sv. I i II, 1850., 1851.), Jake Matkovia (Biobibliografija bosanskih franjevaca, Sarajevo, 1896.), Mihaela Napotnika, ime Ljubia, Hamdije Kreevljakovia (Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni, Sarajevo, 1912.), Julijana Jelenia (Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrenike, I, Zagreb, 1925.), Safvet-bega Baagia (Znameniti Hrvati Bonjaci i Hercegovci, Zagreb, 1931.), Muhameda Hadijahia (Hrvatska muslimanska knjievnost prije 1878., Sarajevo, 1938.), Kreimira Georgijevia (Hrvatska knjievnost od 16. do 18. stoljea u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Matica hrvatska, Zagreb, 1969.). U ovaj Leksikon knjievnici nisu birani na temelju vrijednosnog, odnosno, apsolutnog estetskog kriterija. Eksluzivnost takve vrste ovaj je Leksikon iskljuio, jer bi to za njega bio prvorazredni luksuz, i jer se radi o knjievnosti na koju je takav kriterij jednostavno neprimjenjiv, pogotovu u pokuajima prvoga sagledavanja cjeline njezina povijesnoga razvoja. U njemu, istina, ima dosta autora, iz novijeg i suvremenog razdoblja posebice, ija djela i taj rigorozni kriterij i te kako zadovoljavaju, to hrvatskoj knjievnosti u ovoj zemlji daje znaenje respektabilne knjievnosti, ali i onih ija nam djela pruaju samo psiholoke, socijalne, vjerske i moralne informacije, izdanije negoli estetike. Za malu knjievnost kakva je hrvatska u BiH i to je bitno

jer se i takvim djelima potvruje njezin povijesnokulturni kontinuitet, na razne naine ometan, pogotovu u smislu nacionalnoga odranja u vienacionacionalnoj sredini. Sve informacije o autorima uvrtenim u ovaj Leksikon, do kojih sam u ovom iscrpljujuem poslu za pojedinca, ali i za skupinu strpljivih istraivaa, inae, dolazio teko, svedene su na ono najbitnije: u ivotopisima sam zadrao samo najznaajnija mjesta, uz tiskana djela ostavio sam samo godinu prvoga izdanja, ne i ponovljenih, ne i naslov nakladnika i mjesto u kojemu je nakladnik djelovao (to Koromanova Kronoloka bio-bibliografija ima). Uz svakoga autora, kao prvu informaciju o njegovoj anrovskoj profiliranosti, izvukao sam odrednice: pjesnik, romanopisac, pripovjeda, itd. prema njegovoj bibliografiji, bez obzira na to jesu li djela objavljena kao knjige ili samo u periodici, ili su jo u rukopisu (kod najstarijih i gotovo zaboravljenih), potujui knjievnu vrstu u kojoj se on okuao i afirmirao. (U tom smislu neka su djela, u nedostatku podataka u pretraenim izvorima, naalost, ostala bez anrovskih odrednica, kao i godina prvih izdanja.) Odrednicom pisac oznaio sam sve autore iji su opusi preteito neknjievni, ali u kojima ima i knjievnih ostvarenja. Drutvene i politike funkcije izostavio sam iz ivotopisa skoro svih autora koji su ih imali/imaju (kod nekih ih, u nedostatku drugih, nikako nisam mogao izbjei), kao i podatke (i u sluajevima kada su mi bili dostupni) koji detaljnije opisuju cjelinu njihovih ivota, u kojoj je kod pojedinaca bilo uistinu dramatinih i traginih razdoblja (uhienja, progona, politikih suenja, uskraivanja graanskih prava i sl.), smatrajui da oni i nisu za ovakvu vrstu publikacije bitni koliko jesu za neku drugu, srodnu i zahtjevniju. Na isti nain odnosio sam se i prema podatku o lanstvu knjievnika u knjievnikoj udruzi, i na regionalnoj i na dravnoj i na meunarodnoj razini, ali ne i prema lanstvu u institucijama kakve su akademije znanosti i umjetnosti. U Leksikonu sam zadrao podatke o prijevodima na strane jezike kod onih knjievnika kod kojih sam ih uspio pronai. Ovaj Leksikon se nije uputao u ocjenu knjievnih opusa, niti u onim sluajevima kada sam kao njegov autor o opusima pojedinaca imao izgraen sud (mislim na svoje suvremenike ija sam djela pratio i kao knjievni kritiar), jednostavno zato to ovome Leksikonu to i nije bio cilj. (Tu ocjenu e, nadam se, iskazati budui povjesniari hrvatske knjievnosti Bosne i Hercegovine, ako ih u dvadeset prvom stoljeu, u koje smo zakoraili, a kojemu prethodnik u naslijee donosi ve osnaen pokret ope globalizacije, kao istraivaa nacionalnih vrijednosti, uope i bude!?) Knjievne i drutvene nagrade (osim kod Andria Nobelovu) nisam navodio niti kod jednog knjievnika koji se njima zakitio, ne zato to ih smatram prolaznim i nebitnim, ve zato da bih ovome Leksikonu i na taj nain osigurao to manji prostor. On je namijenjen svakodnevnoj uporabi, kao prva informacija znatieljniku, i zato je u njemu tek minimum relevantnih injenica. Do tonih podataka o kolovanju kod svih autora nisam mogao doi: kod jednih su potpuni, biljee sve stupnjeve akademske izobrazbe, kod drugih su jednostavno nedokuivi.

Sve u svemu, ujednaavanje kriterija u obradi ivotopisa, emu sam, dakako, teio, ovisilo je o dostupnim podacima u ivotopisima pojedinih knjievnika. Propusti te vrste, dakle, bili su mi nametnuti, njihova narav nije u metodolokoj nedosljednosti, ve u iznuenoj neujednaenosti. Bibliografije suvremenika dopunjavao sam do posljednje redakcije Leksikona (prosinac 2000.), ali mi ni one, naalost, kod svih autora nisu bile dostupne. Obeanja pojedinaca, kojima sam se obraao, da e svoje bibliografije dopuniti najnovijim naslovima, nisu u svim sluajevima ispunjena. Krivnju za propuste takve vrste, koji su zanemarljivi, dijelim, dakle, s tim nezaintersiranim i nemarnim pojedincima, javno pozvanim da to uine za svoju korist (Hrvatska misao broj 14/2000.). Najstariji autor u ovom Leksikonu roen je 1333. godine, Bartol Alvernski, a najmlai 1972, Bernard Marijanovi. (Na 1972. goditu, i na izdanjima tiskanim do konca 2000. godine, ja sam se zaustavio, neka netko drugi, kasnije, nastavi!) Za knjievnog povjesniara na tom vremenskom prostoru od oko 650 godina jedne jo neistraene knjievnosti ima uistinu zanimljivih podataka. I svojom svedenou na ono najbitnije Leksikon ga obavjetava o tome kada su se u toj knjievnosti pojedini knjievni oblici javljali, kako su se razvijali, i, uope, kako se ta knjievnost, usprkos svemu, ipak odrala u svim nijansama svoje osobitosti i kako je i kada zapoela svoju korespondenciju s modernim vrijednostima Europe i svijeta, s kakvim idejama i kakvim temama, s kakvim stilom i izrazom. Kao to sam ve rekao, u Leksikonu su samo autori koji su u svom opusu, to je u pojedinim sluajevim najmanje knjievnog karaktera (starija knjievnost, na primjer), imali i knjievne domete, bez obzira na knjievni oblik u kojemu su ih ostvarili i bez obzira na umjetniku razinu tih dometa. U Leksikonu su nali mjesta i najmlai autori, koji su svoja prva djela objavili u tek minulom ratu, iju vrijednost knjievna kritika tek treba ocijeniti, a bez kojih bi, po mome sudu, ovaj Leksikon bio nepotpun, ma kakva ta ocjena kritike bila. Oni su nada ove knjievnosti, pa ih ni ovaj Leksikon, koji hrvatsku knjievnost Bosne i Hercegovine sagledava u njezinoj ukupnosti, nikako nije mogao niti smio zaobii. Podsjeam da je prva verzija ovoga Leksikona, s pozivom svima koji su mogli njegove nedostatke otkloniti, objavljena u Hrvatskoj misli broj 14 za 2000. godinu. Za nekolicinu knjievnika u toj verziji podatke sam dobio od Kreimira ege, Andrije Stojia, fra Andrije Nikia, fra Joze Mihaljevia, fra Marka Karamatia (pomogao mi je prikupiti i ilustrativni materijal za Leksikon) i Dragana imovia, na emu im iskreno zahvaljujem. Gotovo punu godinu otklanjao sam nedostatke u toj verziji, dopunjavajui je novim imenima, a ispravke i dopune pristizale mi kako od pojedinih autora tako i od itatelja i suradnika Hrvatske misli. Meu njima su posebno marljivi bili: Ivan Boievi, Ante Kraljevi, Tomislav ari (Zagreb), Anto Orlovac (Banja Luka), Tomo Vuki (Sarajevo), Mato Nedi (Oraje), Zvonko Dragi (Mostar).

Svojim prilozima oni su dopunili Leksikon za oko 50 novih imena, i zato im izraavam posebnu zahvalnost. Istu zahvalnost upuujem i akademiku Dragutinu Tadijanoviu, gospodinu Stjepanu Suiu (Zagreb) i gospodinu Pavlu Ravliu (Zadar), koji su me pismeno, odnosno telefonom upozorili na pogrene podatke kod nekolicine knjievnika u Leksikonu, koje sam preuzimao iz navedene literature uvjeren da su toni. U verziji Leksikona objavljenoga u Hrvatskoj misli, bez ikakvih podataka, bili su navedeni Stjepan Boban, Franjo uri, Drago Kolak i Franjo Krizmani. Kako do njihovih podataka (izuzimajui Franju uria) do posljednje redakcije Leksikona, kao samostalne knjige, nisam mogao doi, njihova imena "preselio" sam u ovaj predgovor. U verziji Leksikona tiskanog u Hrvatskoj misli bez ivotopis je bilo tridesetak knjievnika. Naalost, osim jednoga koji mi je dostavio svoj ivotopis, navedeni knjievnici su bez svojih ivotopisa i u ovoj knjizi. Njihovoj skupini pridruili su se i eljko Roje i Ivica Tomi, naknadno uvrteni u Leksikon. U konanu verziju Leksikona uvrstio sam 501 knjievnika (u prvoj ih je bilo 427). U ovoj nema Ive Kozaranina. Prema tvrdnji njegova sina, o kojoj me je pismom izvijestio knjievnik Ivan Boievi, Ivo Kozaranin nije roen u Bosanskoj Dubici, nego u Hrvatskoj, a nikada nije ivio u Bosni. Mimo utvrenih kriterija, dakle, nije mogao ostati u Leksikonu, koje, uz njega, naknadnom provjerom podataka, nije ispunila niti Dijana Burazer. Na kraju, kazat u jo ovo: mogue je da ovaj Leksikon, iako je to njegovom autoru bio jedan od prvenstvenih ciljeva, ipak nije obuhvatio sva imena hrvatskih knjievnika Bosne i Hercegovine. Neka i te njegove nedostatke otkloni netko drugi, ostavljam mu, nije to neskromno rei, solidnu osnovu, koja je meni i te kako nedostajala u ovom poslu. Sarajevo, 1996.-2000. Na temelju ovoga Leksikona Ureivako vijee edicije Hrvatska knjievnost Bosne i
Hercegovine u 100 knjiga utvrdilo je i njezinu strukturu i njezin sadraj. U ediciju je uvrstilo 350 knjievnika (iz starije i novije 179, rasporeenih u 7, a iz razdoblja devetnaestog i dvadesetog stoljea 171, rasporeenih u 88 knjiga). Po dvije knjige u ediciji izdvojilo je za kodekse, zbornike, epigrafiku, povelje, darovnice, oporuke, kronike, rodoslove, legende i ivotopise, i hrvatsku usmenu knjievnost Bosne i Hercegovine (lirske pjesme, epske pjesme, prie, drame, sitni oblici). U svojim prosudbama kojim e autorima osigurati mjesto u ediciji, lanovi Ureivakog vijea nisu se rukovodili apsolutnim estetskim kriterijem, karakteristinim za ekskluzivistike izbore. Rukovodili su se kriterijima koji ne iznevjeravaju primarne estetske zahtjeve i ne zanemaruju odnjegovan knjievni ukus u djelu svakoga autora uvrtenog u ovaj veliki izdavaki projekt, iji je Leksikon prva knjiga. Podatak da je izvan edicije od ukupno 501, koliko sam u Leksikonu uspio registrirati knjievnih autora, ostao 151 knjievnik, takoer je ilustrativan za nastojanja Ureivakog vijea da u ediciju uvrsti djela knjievnika nesporne umjetnike kvalitete. Posebna pozornost, u tom smislu, poklonjena je knjievnim stvaraocima svih generacija iz razdoblja devetnaestog i

dvadesetog stoljea, u ijim je djelima Ureivako vijee prepoznalo vrhunce hrvatske knjievnosti Bosne i Hercegovine, njezine najzrelije umjetnike domete, okrunjene i Nobelovom nagradom jednome od njih (Ivi Andriu), pa je zato ovome razdoblju u ediciji osiguralo najvie knjiga (88). Kombinacijom panoramskog, primijenjenog ponajprije na autore starijeg i novijeg razdoblja hrvatske knjievnosti Bosne i Hercegovine, i antologijskog kriterija, primijenjenog na autore iz razdoblja devetnaestog i dvadesetog stoljea, u kojemu je hrvatska knjievnost Bosne i Hercegovine autorski bila i najplodnija i umjetniki najuvjerljivija, Ureivako vijee je ovom edicijom uspjelo ostvariti cjelovitu i raskonu sliku hrvatske knjievne rijei Bosne i Hercegovine nastalu u vremenu od sredine XIV. do konca XX. stoljea.

LEKSIKON HRVATSKIH KNJIEVNIKA BOSNE I HERCEGOVINE OD NAJSTARIJIH VREMENA DO DANAS

Adami, Anto (Donji Kladari, Modria, 15. svibnja 1942.). Novinar i pripovjeda.
Osnovnu kolu pohaao u rodnom mjestu, gimnaziju zavrio u Gradacu, Uiteljsku kolu u Derventi. Diplomirao na Pedagokoj akademiji u Beogradu. Pripovijetke i prozne zapise objavljivao u zagrebakom Poletu, Posavskom glasniku i drugim listovima. Radio kao novinar u Modrii i bio dopisnik Radio Sarajeva iz Modrie. Djela: Pripovijetke i prozni zapisi u listovima i asopisima. Alaupovi, Tugomir (Dolac kod Travnika, 18. kolovoza 1870. Zagreb, 9. travnja 1958.). Pjesnik i pripovjeda Osnovnu kolu zavrio je kod franjevaca u Docu, gimnaziju u Travniku, Sarajevu i Zagrebu. Studirao slavistiku i klasinu filologiju u Zagrebu i Beu. Bio profesor gimnazije u Sarajevu, ravnatelj Velike gimnazije u Tuzli, savjetnik odjela za kolstvo i nadzornik srednjih kola u BiH. Zbog jugoslavenske orijentacije otputen je iz slube 1915. i stavljen pod krivini sud kao veleizdajnik, zatim osloboen. Godine 1916. je umirovljen i interniran u Franjevaki samostan u Sarajevu. Godinu dana kasnije preseljava u Zagreb i postaje tajnikom Matice hrvatske. U Sarajevu je ponovno 1918. godine, postaje lanom Narodnog vijea DS, te povjerenikom za prosvjetu i bogotovlje. Do 1920. je ministar za vjeru u prvoj vladi Kraljevine SHS u Beogradu, onda i ef povjerenstva za prosvjetu u Zemaljskoj vladi u Zagrebu i privremeni pokrajinski namjesnik u Hrvatskoj i Slavoniji. I nakon drugog umirovljenja 1922. je aktivan: prvo je lan, potom i predsjednik Dravnog savjeta, te osniva i lan Demokratske stranke. Konano je umirovljen 1929. kada se povlai u Zagreb, gdje ostaje do smrti. Djela: Nesuenica (ep, 1893.), Nae rane (ep, 1898.), Probrane pjesme (1902.); Ispod Vlaia (pjesme), Sjene i uspomene (pripovijetke), Iz starog zaviaja (pripovijetke), studija o Marijanu unjiu (1906.), studija o Ivanu Frani Jukiu (1907.) i fra Grgi Martiu (1907.), Radoslav krstjanin (dramski spjev, u rukopisu). Alfirevi, Frano (Zadar, 11. rujna 1903. Zagreb, 2. veljae 1956.). Pjesnik, esejist i putopisac. Zavrio romanistiku i slavistiku u Zagrebu. Kao gimnazijski profesor radio u Trebinju, Sarajevu, Beogradu, Zemunu i Zagrebu. Prevodio s talijanskog i francuskog jezika. Djela: Pjesme (1934.), More i daleki gradovi (pjesme, 1941.), Putopisi i eseji (1942.), Izabrane pjesme (1952.), Proza (1956.), Izabrane pjesme (1963.), Izabrana djela (1969.). Alilovi, Ivan (Ruii, Grude, 25. veljae 1927.). Istraiva knjievne i kulturne prolosti Bosne i Hercegovine. Puku kolu zavrio u rodnom mjestu, potom poloio prijemni ispit za upis u franjevaku Klasinu gimnaziju na irokom Brijegu. Meutim, gimnaziju nije nastavio. Do upisa u Vidovievu dopisnu kolu u Sarajevu, ija je etiri razreda uspio zavriti, bavio se poljoprivredom u Ruiima. Od 1941. do konca rata radi kao uitelj u Borajni (opina Vitina) i

pomonoj koli u Blaeviima, a potom polae III. pedagoki teaj u Mostaru. Radi kao uitelj u vie mjesta, a esto mu je taj posao i uskraivan bez ikakvih objanjenja. Na Vioj pedagokoj koli u Mostaru zavrava studij hrvatsko-srpskog jezika i jugoslavenskih knjievnosti i od tada slubuje kao nastavnik materinskog jezika u Viru, Posuju i Klobuku. Upisuje se na studij knjievnosti u Skopju: tamo ga, zbog jednog pisma upuenog roaku u Pariz, sumnjie i ispituju kao antikomunistu, te razmilja da prekine studij. Biskup Smiljan ekada, s kojim je bio u vezi, odvraa ga od toga i materijalno ga pomae da nastavi studij. Kao apsolvent radi na Medicinskoj i Muzikoj koli u Mostaru, ali, kako jo nema diplomu, ubrzo gubi i taj posao, a vraa mu se nakon diplomiranja. Komunisti ga potom optuuju da u mostarskom pododboru Matice hrvatske, koji u to vrijeme u tom gradu nije ni postojao, djeluje kao nacionalist. Godine 1970. uhien je i osuen na tri godine zatvora. Nakon izlaska iz zatvora, nikada se vie nije uspio zaposliti kao profesor. Djela: Pustinjakove pripovijetke iz seoskog ivota zapadne Hercegovine (izbor pripovijetki Martina Mikulia, 1972.), Tri zaboravljena imena iz kulturne prolosti Hercegovine (1974.), Duhan i ivot naroda u Hercegovini (1976.), Hrvatski narodni obiaji u Hercegovini (1977.), Dr. Ante Radi, velikan hrvatske kulture (1979.), Tragom hrvatske kulturne batine u Hercegovini (1980.), Hercegovci u hrvatskoj poeziji (izbor, 1982.), Hrvatski pripovjedai iz Hercegovine (izbor, 1983.), Biobliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine do godine 1918. (1986.), Biobliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine izmeu dvaju ratova (1989.). Alkovi, Marijan (Bukovlje, Slavonski Brod, 4. prosinca 1879. 24. travnja 1953.). Prozni pisac. Za ivota objavio jedno djelo: Put: Beograd-Sofija-Carigrad (1911.) i u periodici nekoliko novela. Na objavljivanje jo ekaju njegovi rukopisi: Put po Italiji, Vojnike biljeke i Srbija. Alvernski, Bartol (okolica Alverne, Italija, oko 1333. Cetina kod Vrlike, 1444.). esti vikar Bosanske vikarije, pisac. U Bosnu doao kao sveenik sa zadatkom da obraa krstjane bosanske crkve. Nauio jezik bosanskih Hrvata i stekao ugled dobrog poznavatelja drutvenih i crkvenih prilika u tadanjoj Bosni. Bosanskom vikarijom upravljao u vie navrata (1366.-1375, 1378.-1381, 1390.1408.). Osim djela pravnog sadraja Statua super regimine fratrum sacri conventus Syon, napisao i teoloki spis Tractatus, quomodo debemus nos ponere ad recipiendum corpus Christi. Jeleni je o njemu zapisao: Na knjievnom polju je praotac Bosne Srebrene. Ani, Ivan (Lipa kod Duvna, 11. veljae 1624. Ancona, 24. srpnja 1685.). Pisac. Osnovnu naobrazbu stekao je vjerojatno u ramskom samostanu, u kojem je 1643. zareen kao franjevac. Gimnaziju je pohaao u Velikoj, filozofsko-teoloki studij zavrio je u Cremoni (tri godine), Bressanoni (1650.-1651.) i Napulju (1651.-1653.).

U Asizu zapoinje 1676., a u Loretu dovrava 1677. djelo Vrata nebeska i ivot vini. Iste godine tiska u Rimu Ogledalo misniko. Pisao dumanskim ikavsko-tokavskim jezikom, sluei se latinicom u kojoj su prepoznatljivi elementi bosanice. Njegovi prijevodi s latinskog su i danas rjeiti primjeri dobrog poznavanja ovoga jezika. Osim tiskanih njegovih djela, sauvana su i dva opirnija u rukopisu. Prvi je autobiografskog karaktera (napisan 1679.), a drugi je izvjee o stanju Bosne Srebrene (1680.). Andri, Ivo (Dolac kod Travnika, 9. listopada 1892. Beograd, 13. oujka 1975.). Pripovjeda, romanopisac, pjesnik, esejist. Dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost (1961. godine). upnik crkve Svetoga Ivana Krstitelja u Travniku, u naselju Zenjak, Juraj Puek, upisao ga je u Maticu roenih pod rednim brojem 70 devetog listopada 1892. kao sina rimokatolika Antuna Andria, podvornika, i rimokatolkinje Katarine, roene Peji. Djetinjstvo je proveo u Viegradu gdje je zavrio osnovno obrazovanje. Gimnaziju je uio u Sarajevu i maturirao 1912. godine, a doktorirao povijesne znanosti u Grazu s temom: Razvoj duhovnog ivota u Bosni pod uticajem turske vladavine. Kao srednjokolac i student sudjelovao je u akcijama Mlade Bosne, revolucionarne organizacije jugoslavenske omladine. Na samom poetku Prvog svjetskog rata, dok se nalazio na oporavku u Splitu, hapse ga austrijske vlasti. U razdoblju od 1914. do 1917. Andri prolazi kroz splitski, ibenski i mariborski zatvor. Po izlasku je protjeran prvo u Ovarevo (kod Travnika), potom u Zenicu. Tisuu devet stotina osamnaeste, dok rat jo traje, Andri je u Zagrebu, gdje s Vladimirom oroviem, Brankom Maiem i Nikom Bartuloviem pokree asopis Knjievni jug. Od 1921. do 1941. Andri je proveo u diplomatskoj slubi, obavljajui razliite dunosti. Prvo je na slubi u Ministarstvu pri Vatikanu, potom u konzulatima u Bukuretu, Trstu i Grazu. Nakon to je jedno vrijeme obavljao dunost tajnika u Ministarstvu, postavljen je za konzula u Madridu, a zatim je radio u konzulatima u Marseilleu i Parizu, u poslanstvu u Madridu i Bruxellesu. Poetkom 1930. postao je tajnikom Stalne delegacije pri Drutvu naroda u enevi. Potom je tajnik i savjetnik u Ministarstvu, a od 1937. pomonik ministra inozemnih poslova, od 1939. opunomoeni izvanredni poslanik poslanstva u Berlinu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Andri se povlai iz slube i knjievne javnosti. ivi u okupiranom Beogradu, ne pristajui na objavljivanje svojih knjiga, kao i pripovjedaka i pjesama u antologijama i zbornicima. U osloboenoj zemlji Andri je aktivan i kao pisac i kao kulturni javni radnik. Prve knjievne radove stihove, objavio je kao srednjokolac 1911. i 1912. u Bosanskoj vili. Kao student u Zagrebu objavljuje pjesme u Mladoj hrvatskoj lirici, a prikaze knjiga i

pjesama u Vihoru, Hrvatskom pokretu, Knjievnim novostima i Savremeniku (1914.). Bavi se i prevoenjem (prevodi Otona upania, Josipa Murna Aleksandrova, Vladimira Levstika, a kasnije i Volta Vitmena, Augusta Strindberga i dr.). U razdoblju od 1918. do 1920. razvija ivu suradnju s asopisima i listovima: Vihor, Hrvatska rije, Hrvatski pokret, Ideje, Jugoslovenska njiva, Knjievni jug, Srpski knjievni glasnik, Venac, Nova Evropa, Knjievne novosti, Savremenik, i dr. Djela: Ex Ponto (pjesme u prozi, 1918.), Nemiri (pjesme u prozi, 1920.), Put Alije erzeleza (pripovijetke, 1920.), Pripovetke, I (1924.), Pripovetke (1931.), Njego kao tragini junak kosovske misli (1935.), Pripovetke, II (1936.), Gospoica (roman, 1945.), Na Drini uprija (roman, 1945.), Travnika hronika / Konzulska vremena (roman, 1945.), Rzavski bregovi (pripovijetke, 1947.), Nove pripovetke (1948.), Pria o vezirovom slonu (1948.), Sjeme iz Kalifornije (pripovijetka, 1948.), O Vuku kao piscu, o Vuku kao reformatoru (studija, 1950.), Prokleta avlija (pripovijest, 1954.), Lica (pripovijetke, 1960.), Zapisi o Goji (1961.), ena na kamenu (1962.), Sabrana djela, I-10 (1963.), Sabrana djela Ive Andria, 1-17 (1976.), Omerpaa Latas (nedovreni roman, u okviru Sabranih djela, 1976.), Kua na osami (pripovijetke, u okviru Sabranih djela, 1976.), Znakovi pored puta (u okviru Sabranih djela, 1976.), Sabrana djela Ive Andria, 1-17 (1981.). Andri, Ivo Mijo (anii, Tuzla, 17. studenog 1948.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio je u Lipnici, srednju u Tuzli, a Fakultet politikih znanosti i poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Uz poeziju, bavi se i znanstvenim radom. Do sada objavio preko 50 znanstvenih radova u asopisima i zbornicima. Djela: Podnebesje (pjesme, 1974.), Poniranje (pjesme, 1982.), Slovo o Mostu (pjesme, 1997.), Pisma iz opsade (pjesme, 1998.), Tuni radijator (pjesme, 1999.), Kad pjesme zaute (pjesme, 2000.). Andrijaevi, Niko (Gradac, na moru, 24. sijenja 1882. Sarajevo, 25. srpnja 1951.). Pripovjeda. Osnovnokolsku naobrazbu stekao u rodnom mjestu, gimnaziju u Splitu, a filozofiju (zemljopis, geologiju, povijest i slavistiku) u Beu i Zagrebu. Doktorirao s temom: O vertikalnom pomicanju obalne linije na sjeveroistoku Jadranskog mora. U Sarajevu je od 1911. godine, gdje je prvo sudbeni prislunik, potom odvjetniki perovoa i odvjetnik. Djela: Iz Neretvanske krajine (pripovijesti, 1907.), Antun Tresi, nadripjesnik i megaloman (sa Srekom Periiem, 1909.), Pripovijesti (1912.). Ani, Ljerka (Sarajevo, 18. srpnja 1959.). Spisateljica za djecu i prevoditeljica. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrila u Sarajevu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirala anglistiku. Prvu bajku pod naslovom Biserna zvijezda objavila u Malim novinama 1984. Prevodi s engleskog jezika.

Djela: Bajke zaboravljenog jezera (bajke, 1985.). Antunovi, Zdenko (Bugojno, 8. kolovoza 1960.). Pjesnik. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio u Bugojnu. Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu. Djela: Pjesme u asopisu Novi i panoramama Svjetlost u mraku (1996.) i Petnaestorica (2000.). Arapovi, Borislav (Biina, Nevesinje, 11. travnja 1935.). Pjesnik, pripovjeda, prevoditelj Nakon oeve pogibije 1942. u borbi s etnicima, mladost proveo uglavnom po domovima, u izbjeglitvu (1944.-1947.), i internatima. Diplomirao u Zagrebu na Ekonomskom fakultetu 1965., iste godine otiao u vedsku. Radio i studirao u Stockholmu, preao na slavistiku i 1984. doktorirao s temom Hrvatski bog Mars Miroslava Krlee. Nastanak, stil, anr, koja je i objavljena na vedskom jeziku u Stockholmu 1984. U Stockholmu osnovao 1973. Institut za prevoenje Biblije usmjeren na jezike Sovjetskog Saveza i do 1997. bio njegov direktor. Bio mu je zabranjen ulazak u tu zemlju, ali je nakon perestrojke ta djelatnost u Rusiji dobila visoka priznanja, pa mu je Ruska akademija znanosti 1996. dodijelila poasni doktorat, a 1999. izabran je za inozemnoga lana te akademije. Osim u vedskoj, proveo nekoliko godina u izbjeglitvu, na radu, studiju i sl., u Austriji, Finskoj, Njemakoj, Engleskoj, Izraelu i nakon perestrojke u Rusiji. Djela: Zvonii (12 knjiica sa stihovima za djecu, 1977.), Djeja Biblija (s Verom Mattelmki, 1983.), Hrvatski bog Mars Miroslava Krlee. Nastanak, stil, anr (disertacija na vedskom, 1984.), Sin stgtlanda (na vedskom, biografija, 1988.), Iz nonog dnevnika (pjesme, 1989.), Tamnionik (pjesme, 1992.), Svim narodima i jezicima (spomen-knjiga o radu Instituta za prevoenje Biblije, na vedskom, 1993.), Ki stgtlanda (s Linnom Johansson, na vedskom, 1993.), Kamenopis (pjesme, 1993.), Biblijin svileni put (autobiografska spomenknjiga o 25 godinjem radu Instituta za prevoenje Biblije 1973.-1998., na vedskom, 1997.), Hrvatski mirospis 1778. (knjievna studija, 1999.), Povratak hrvatskih pukovnija 1779. (knjievna studija, 2000.). Arapovi, Vera (Mostar, 1940.). Pjesnikinja, povremeno novinarka i prevoditeljica s francuskog i na francuski jezik. kolovala se u Mostaru i Sarajevu (Filozofski fakultet, romanistika). Djela: Uporno trajanje (pjesme, 1983.), Vrijeme kunje/Temps des tnations (pjesme, na hrvatskom i francuskom jeziku, 1998.). Artukovi, Zlata (Klobuk, Ljubuki, 4. rujna 1944.). Pjesnikinja. Osnovnu kolu pohaala u Klobuku, srednju medicinsku u Mostaru i Zagrebu, Fakultet politikih znanosti (sociologija) u Sarajevu, gdje je zavrila i poslijediplomski studij. Djela: Ljubav s mirisom kadulje (pjesme, 1971.), prie i putopisi u periodici.

Babi, ulvat, Sanja (Travnik, 26. oujka 1965.). Pjesnikinja i romanospisateljica.

Profesorica knjievnosti Gimnazije u Vitezu. Djela: Oko rta Dobre Nade (pjesme, 1998.), Travniki nocturno (roman, 2000.). Bago, Slavo Antin (itluk, 7. veljae 1939.). Pjesnik i pripovjeda. Djela: Odleprao golub mira (pjesme, 1994.), Zaigrao korak (pjesme, 1995.), Jee didove prie (prie, 1998.). Bakari, Tomislav (Kljevci, Sanski Most, 10. sijenja 1940.). Dramski pisac i pripovjeda. Djela: Kako je umro grad (roman, 1966.), Hrvatski triptih (drame, 1988.), Malleus maleficarum (drame, 1994.), Mrtva priroda s pticom (proze i drame, 1997.). Bakovi, Stanko (Guber, Livno, 22. listopada 1945.). Pjesnik. Gimnaziju zavrio u Livnu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao sociologiju i filozofiju, gdje je i diplomirao i magistrirao. Predaje sociologiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Djela: Pjesme (1980.), No i san (pjesme, 1981.), Sunce i pepeo (pjesme, 1983.), Lepet due (pjesme, 1990.), Jutro i sjena (pjesme, 1990.), Zvjezdani oluj (pjesme, 1991.), Ponone krijesi (izabrane pjesme, 1994.), Kasna veer (pjesme, 1999.). Bakula, Petar ml. (Posuje, 29. listopada 1906. Zagreb, 17. travnja 1997.). Pjesnik i pripovjeda. Osnovnu kolu zavrio u rodnom mjestu, koje 1917. naputa i odlazi u Slavoniju. U Sandaku, Srijemu i Slavonskom Brodu radio kao radnik, uio razne obrte i zavrio soboslikarski. Kao pripadnik radnikog pokreta, proganjan i vie puta zatvaran. Radio je i kao odvjetniki solicitator i trgovaki putnik u Zagrebu, od 1936. do 1946. slubovao je u Sredinjem uredu za osiguranje radnika, a potom je obavljao poslove korektora, lektora i tehnikog urednika. Djela: Ogledalo vremena (pjesme, s V. Juriem, V. Maareviem i N. imiem, 1936.), Herzegowinisches Dorf (prie, 1937.), Besplatno putovanje (pjesme, 1976.), Pjesme i pripovijetke (1997.). Bakula, Petar st. (Batin kod Posuja, 24. svibnja 1816. Mostar, 2. listopada 1873.). Pisac. Poetni humanistiki studij zavrio je u Kreevu, a filozofiju i teologiju u Lucci (Italija). Pisao je na talijanskom, latinskom i hrvatskom jeziku djela iz raznih znanstvenih oblasti, od kojih najveu vrijednost ima njegov Schematismus. Djela: Cenno storico Sulla provincia di Bosna (1848.), Breve compendio (1853.), Pisma svetoiskazana od Ercegovke redovnike uvodravi (1853.), I Martirii della missione francesca osservatne in Ercegovina (1862.), Hercegovina za devetnaest godinah vezirovanja Hali-paina (ep, 1863.), Shematismus (1867.), Pravo mudroznanje za svakog ovika (ep, 1867.), Pribogoljubna bavljenja (1869.), Politika za svakog ovika, I (1869.), Politika za svakog ovika,

II (1871.), Prodanje i ivot Jozipa patrijarke (1871.), etiri dila godine (ep, 1871.), O francuskom i pruskom ratu 1870.-71. (ep, 1873.), Shematismus (1874.), Pjesme (1890.), Hercegovina prije sto godina (1970.), Sentenze; Inno sulla creazione; Colletta di diversi et odi; Osservazione filozoficocritiche; Sulla correzione dei nostri prossimi; Sveti Pavao apotol (pjesma, 2642 stiha), Judita ovvaro Holoferno (pjesma, 1014 stihova), ovjek, sunce, majmun (pjesma, 238 stihova), Italija (pjesma, 360 stihova), Pjesma o prvom stanju ovika (269 stihova), Popivke u ast Bl. Divice Marije (7 pjesama), Uzdisanje naroda hercegovakog prama oboj majki Slavjanskoj (pjesma, 477 stihova), ovjek, srea i nesrea (pjesma, 467 stihova), Pripravljanje na smrt (prijevod djela Alfonza Liguorija), Razliite pisme (prijevod 19 himna), Poziv redovnike mladei na nauke (rukopisi). Balti, Jakov (Bukovica kod Travnika, 30. oujka 1813. Ovarevo, 5. sijenja 1887.). Ljetopisac. Osnovnu kolu pohaao je u Guoj Gori, filozofiju i bogosloviju studirao u Madarskoj. Bio duobrinik Hrvata u carigradskoj bolnici i predstavnik franjevaca Bosne Srebrene kod Porte. Djela: Godinjak od dogaaja i promine vrimena u Bosni 1754.-1882. (1991.), Turska slovnica, ivot Marijana unjia (uniteni rukopisi). Balvanovi, Vladimir (Travnik, 25. kolovoza 1930. Bretanja, Francuska, 20. rujna 1970.). Esejist, knjievni i filmski kritiar, redatelj i scenarist Puku kolu i gimnaziju zavrio je u rodnom mjestu, a Filozofski fakultet u Sarajevu. Kao redatelj potpisao 17 dokumentarnih filmova, napisao vie filmskih scenarija. O knjigama i filmovima u sarajevskoj i parikoj periodici (ivio je u Parizu vie godina, a pred Parizom je i izgubio ivot u prometnoj nesrei) ostavio je zanimljive tekstove. Djela: Razgovori sa akom (proza, 1972.), Magija slike (eseji, 1975.), Lao-ce: Tao te king/Knjiga Puta i Vrline (prijevod, u suautorstvu s Liu Kia Hvajom, 2000.). Ban, Danijel (Kreevo, 21. listopada 1857. 14. rujna 1939.). Ljetopisac. Osnovnu kolu, nie razrede gimnazije i novicijat zavrio u Kreevu, prvu godinu bogoslovije u akovu, ostatak u Ostrogonu. Kratko vrijeme puki uitelj u Kreevu, zatim kateheta na Djevojakoj koli sestara milosrdnica i Realnoj gimnaziji u Sarajevu. Doktorirao s biblijskom temom: Evangelium quartum, ejus auctor, argumentum et scopus. Djela: epe (monografija, 1877.), Kronika (rukopis u arhivu Franjevakog samostana u Kreevu). Ban, Hrvoslav (Stobi, Makedonija, 13. kolovoza 1924.). Prozaist i dramski pisac. Od osmog mjeseca ivota ivi u Zagrebu gdje zavrava puku kolu i gimnaziju te arheologiju i povijest umjetnosti. Od 1965. je u Rimu, studira bogosloviju i ureuje povijesnokulturnu rubriku hrvatskog programa Radio Vatikana. Godine 1972. zareen je za sveenika u New Yorku. Od mladih dana pie prozu i dramu. lan je Hercegovake franjevake

provincije i od povratka u domovinu (1992. godine) ivi u Franjevakom samostanu na Humcu kod Ljubukog. Djela: Bijeli plat, Slika istilita, Ulica tunog anela, Katarinski trg, Novoveki djeak, Pod vjealima slave, Oklopnik, Zamka na Jurjevskom groblju, Opsada, Kuga pod Kamenitim vratima, Dvoboj na Markovom trgu, Buntovnik na Manhatanu, Hrvatski Parsifal (knjige proze i drame). Bandulavi, Ivan (Skoplje, danas Uskoplje, druga polovica XVI. st. prva polovica XVII. st.). Pisac. Pretpostavlja se da je poetne nauke i humaniora zavrio u fojnikom samostanu, filozofsko-teoloki studij u Italiji. Suvremenik Matije Divkovia, prvi bosanski franjevac koji je svoja djela tiskao latinicom. Djela: Pitole i evanelja priko svega godita (1613.). Baoti, Anto (Kostr, 4. studenoga 1944.). Pisac. Osnovnu kolu pohaao u Tolisi i Oraju, a Srednju ekonomsku u Brkom. Studij prava zavrio je na Pravnom fakultetu u Novom Sadu 1969. Djela: Svjedoenja zatoenika srpskih logora iz Posavine (u suautorstvu s I. Iliem, dokumentarna proza, 1995.), Rat i ivot (fotomonografija, Orako-amaka bojinica 1992.-1995, 1999.). Baoti, Miroslav (Kostr, Oraje, 3. oujka 1948. Zagreb, 6. travnja 1970.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Visokom, novicijat u Kraljevoj Sutjesci, godinu filozofsko-teolokog studija na Franjevakoj teologiji u Sarajevu. Za kratkog ivota nije uspio objaviti niti jednu knjigu. Posmrtno mu je objavljeno dvadesetak pjesama pod naslovom: Nemirni drvoredi. Dnevnik Posljednji drhtaji srca o etrdeset bolnikih dana jo je u rukopisu. Barbari, Mirko (Dragiina, itluk, 24. svibnja 1947.). Pisac. Puku kolu zavrio u erinu, a selezijansku Klasinu gimnaziju u Krievcima. Filozofiju i bogoslovlje diplomirao u Zagrebu. U rujnu 1991. etnici ga zarobili u zadarskom zaleu. Djela: Pozdrav iz Knina 10.10. 1991. (zatvorska sjeanja, 1999.). Barii, Rafo st. (Oevija, 24. srpnja 1797. iroki Brijeg, 14. kolovoza 1863.). Biskup i pisac. Poetne i humaniorne nauke zavrio u Kraljevoj Sutjesci, filozofsko-teoloki studij u Torinu. Jo kao student napisao dvije filozofsko-teoloke rasprave, a 1837. i 1838. uputio bekom dvoru dvije spomenice u kojima opisuje teko stanje katolika u BiH.

Djela: Conclusiones ex universa philosophia selectae (1821.), Theses ex theologia selectae (1823.), Pitole i evanelja (1840.), Paa duhovna (1842.), Obrana pravovjernoga i pravoslavnoga iliti rimokatolikoga svetenstva i naroda u Hercegovini turskoj (1853.). Barii, Stipo (Komarica kod Dervente, 1918. Doboj, 6. srpnja 1944.). Prozni pisac i pjesnik. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Visokom, a teologiju u Sarajevu. Poginuo prilikom napada saveznikih ratnih zrakoplova na brzi vlak, kojim je putovao, nedaleko epa. Djela: Pjesme Stipe Bariia (1976.), Tiha molitva (pjesme i proza, 1996.). Baruki, Andrija (Osredak kod Doboja, 11. studenoga 1805. Tramonica, 16. travnja 1834.). Pjesnik. Osnovnu kolu i humaniora zavrio je u Kraljevoj Sutjesci, filozofsko-teoloki studij nastavio u Budimu (do 1834.). Nekrologij sutjekog samostana biljei da je bio Pota insignis Latinus. U tramonikoj Knjizi umrlih (Liber Mortuorum) o njemu je zapisano: Iuvenis hic arte potica multum excellebat. Djela: Carmen elegiacumRaphaelis Barischich (1833.). Bai, Jakov (Tomislav Grad, 4. listopada 1902. Kalifornija, 1987.). Pjesnik i romanopisac. Podaci o njegovu kolovanju nepoznati. asnik u jugoslavenskoj vojsci, potom novinar zagrebakih listova Merkur i Hrvatska pravica. U vrijeme II. svjetskog rata vojni atae NDH u Berlinu. Djela: Knjiga bezimenih (dio pjesama potpisanih pseudonimom Vid Vidovi, izbjegliki logor St. Martin kod Linza, Austrija, 1947.), Hrastov vor-vitez divljine (roman, 1969.), Astro lirika (pjesme, 1988.). Bai, Stanislav (Broanac, Posuje, 15. travnja 1945.). Pjesnik, pisac za djecu, knjievni kritiar i novinar. Osnovnu i srednju kolu zavrio u rodnom mjestu, a Uiteljsku u Mostaru. Kao uitelj radio u selu Kae kod Vitine. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirao povijest jugoslavenskih knjievnosti i hrvatsko-srpski jezik. U Narodnoj i univerzitetskoj bibilioteci BiH radio kao struni suradnik. Urednik u Slobodnoj Dalmaciji u Zagrebu. Djela: Glasnik (pjesme, 1969.), ilite (pjesme, 1973.), Mame i tate (pjesme za djecu, 1976.). Batini, Mijo Vjenceslav (Fojnica, 25. listopada 1846. 26. kolovoza 1912.). Pisac. Osnove pismenosti stekao u Kupresu, humaniora je zavrio na Gorici kod Livna, filozofsko-teoloki studij poeo u Bosni, a nastavio u Italiji i zavrio u akovu. Prouavao nau narodnu i crkvenu prolost, osobito djelovanje franjevaca Bosne Srebrene.

Djela: Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih est viekova njihova boravka, I-III (1881/83/87.), ivotopis fra Augustina Miletia (1883.), Njekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj poviesti (1885.), Uticaj franjevaca na politike prilike u Bosni (1887.), Franjevaki samostan u Fojnici od stoljea 14.-20. (1913.). Begi, Tihomir (Posuki Gradac, Posuje, 9. srpnja 1957.). Pjesnik i novinar. Nakon zavretka Gimnazije u Posuju, studirao hrvatsko-srpski jezik na Pedagokoj akademiji u Mostaru, a potom na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Djela: Odsjaj daljina (pjesme, 1996.), Posuki zbornik (u koautorstvu, 1996.), Ljetopis posuki (u koautorstvu, 1998.), Suze za tobom (pjesme, 1999.). Belovi, Bernadikovski, Jelena (Osijek, 25. veljae 1870. Novi Sad, 30. lipnja 1946.). Romanospisateljica i etnografkinja. Osnovnokolsku naobrazbu stekla u Osijeku, niu gimnaziju zavrila kod asnih sestara u akovu, a Uiteljsku kolu u Zagrebu, viu pedagoku u Beu i Parizu. Od 1894. do 1907. bila je profesorica Trgovake kole u Sarajevu, potom dvije godine upraviteljica Vie djevojake kole u Banjoj Luci gdje je i umirovljena. Djela: Sto i deset narodnih igara (1890.), Iskrice iz svjetske knjievnosti (aforizmi, 1896.), Djeja psihologija dananjeg vremena (1899.), Poljsko cvijee (narodne prie, 1899.), Meanderi (1900.), Iz mog albuma (1900.), Razgovor cvijea (narodne prie, 1901.), Slikanje na drvetu, glini, kamenu, koi i dr. (1901.), O prirodi hrvatske vezilake umjetnosti (1904.), Nae kevice (1904.), Hrvatska itma (1905.), Album srpskih vezova (1906.), Hrvatski narodni vezovi (1906.), O razvitku nae narodne tekstilne industrije (1906.), O renesansi nae vezilake umjetnosti (1906.), Srpski narodni vez i tekstilna ornamentika (1907.), Mlada uiteljica (roman, 1909.), Boinice (narodne pjesme, 1910.), Jabuka za dobru djecu u slobodnoj Jugoslaviji (1918.), Bijelo roblje (roman, 1923.), Jugoslavenski narodni vezovi (1933.). Prijevodi i rasprave o pukom stvaralatvu junoslavenskih naroda na njemakom jeziku. Beljan, Mira (Dobrii, Tomislav Grad, 16. studenoga 1966.). Pjesnikinja. Djela: I gnjev i bijeg (pjesme, 1993.), Sunce u venama (pjesme, 1996.). Benac, Aneta (Sarajevo, 16. oujka 1954.). Pjesnikinja, knjievna kritiarka, novinarka. Puko i srednje obrazovanje zavrila u Sarajevu, kao i Fakultet politikih nauka (odjel urnalistike). Djela: Plodan krag (pjesme, 1976.), Pria o Dadi (monografija o dadaizmu, 1989.), Crno sunce (pjesme, 1996.), Jutro s licem molitve (pjesme, 1997.). Beni, Bono (atii kod Kaknja, 1708. Kraljeva Sutjeska, 27. oujka 1785.). Ljetopisac. Kao desetogodinak stupio je u Franjevaki samostan u Kraljevoj Sutjesci, u kojem je stekao osnovnu i srednjokolsku naobrazbu. Filozofsko-teoloki studij zavrio je u Italiji (Cremona). Zanimao se za nau narodnu i crkvenu prolost. Njegov Protocollum conventus

Suttiscae smatra se najvrjednijim i najopsenijim ljetopisom XVIII. stoljea na bosanskohercegovakom podruju. Djela: Cum Auctor Epitome (1777.), Ljetopis sutjekog samostana (prireiva fra Ignacije Gavran, 1979.). Benovi, Ljubica (Drinovci, 25. studenoga 1955.). Pjesnikinja. Studij knjievnosti i filozofije zavrila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U osnovnim i srednjim kolama predavala hrvatski jezik i knjievnost. Utemeljiteljica asopisa za mlade alji dalje i njegova glavna urednica dvije godine. Urednica u Znanstveno-obrazovnom programu Hrvatske televizije. Pie i televizijske eseje i scenarije. Djela: Kocka na putu (pjesme, 1983.), Cjelov samoe (pjesme, 1991.), Oe na (trilogija slikovnica, 1993.). Berezovska, Vesna (Sarajevo, 24. rujna 1957.). Pjesnikinja. Djela: Rije protiv zaborava (pjesme, 1978.), Slovo od zdravlja (pjesme, 1984.). Blaanovi, Ilija (Donji Hasi, Bosanski amac, 22. lipnja 1965.). Pjesnik. Osnovnu kolu pohaao u Hrvatskoj Tiini, Hasiu i Crkvini. Ekonomsku kolu zavrio u Bos. amcu, a Viu ekonomsko-komercijalnu u Novom Sadu. Djela: Pjesma moje due (pjesme, 1995.). Blaanovi, Luka (Donji Hasi, Bos. amac, 1957. 1992.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio u Hrvatskoj Tiini i Crkvini, srednju u Njemakoj, gdje je radio nekoliko godina. Poginuo 1992. Djela: Posljednja pjesma (pjesme, 1997.). Blaanovi, Stjepan (Donji Hasi, Bosanski amac, 20. lipnja 1953.). Pisac. Gimnaziju je zavrio u Gradacu, Filozofski fakultet, magisterij i doktorat u Zagrebu. Djela: Spomenica Hrvatske kulturne zajednice Stuttgart (1990.), Bosanska Posavina (povijesno-kulturni i gospodarstveni pregled, 1993.), ivot i djelo Josipa Berkovia (studija, 1993.), Hrvatska itaonica u Vrpolju 1893.-1993. (monografija, 1993.), Novine Brodskog Posavlja 1894.-1994. (pregled, 1994.), Hrvatski rjenik (1995.), Rjenik hrvatskog knjievnog nazivlja (1997.), Pisana rije Hrvata Bosanske Posavine 1990.-1997. (1997.) Blaevi, Ivan Mato (Blaevii na tromei Bosne, Hercegovine i June Hrvatske, 1958.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio u Kazagincu (opina Tomislav Grad) i Aranu (opina Imotski), a srednju i fakultet (elektotehniku) u Splitu. Djela: Dug ti vraam (pjesme, 1994.). Blaevi, Mato (Bosanski amac, 16. listopada 1893. Slavonski amac, 1953.). Romanopisac.

Puku kolu pohaao u Bosanskom amcu, brijaki zanat u Sarajevu. Poetkom 1914. mobiliziran u BH-3. regimentu, okruje Tuzla, koju su uglavnom inili Posavljaci. U ratu protiv Srbije, Italije i Rusije pisao je biljeke kasnije pretoene u roman Zaboravljeni grobovi. Objavio vie pripovjedaka i drama. Djela: Zaboravljeni grobovi, I, II (roman, u okviru Sabranih djela, 1994.), Izgubljene bitke (roman, u okviru Sabranih djela, 1994.). Boban, Vjekoslav (Sarajevo, 23. veljae 1957.). Pjesnik, romanopisac, esejist. Osnovnu kolu i kolu za tehniare (strojarski smjer) pohaao je u Osijeku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao komparativnu knjievnost i opu lingvistiku 1983. Radio kao urednik u vie novina i asopisa (K, Studentski list, Polet, Pitanja, Quorum, Nadalje), u ZP Cankarjeva zaloba Ljubljana bio urednik hrvatskih izdanja, pojedinih knjiga u biblioteci Goranovo proljee, koprodukcijskih izdanja Grafikog zavoda Hrvatske, Dana, K. Kreimir, Naklade Juri itd. Uredio je prvi put u nas nekoliko slikovnih dvojezinih rjenika: Engleskohrvatski ili srpski slikovni rjenik (Zagreb-Ljubljana, 1987.), English Serbocroat Pictiorial Dictionary (Oxford-Ljubljana, 1987.). Bio zamjenik glavnog urednika tjednika za kulturu Hrvatsko slovo. Glavni urednik izdavake djelatnosti Studentskog centra Sveuilita u Zagrebu. Djela: Nijednim umom zamiljeno (pjesme, 1975.), Izmiljotine jednog srednjokolca (drama, 1977.), Orator (pjesme, 1978.), Kutija igica (roman, 1982.), 64 prie 29 redaka (s Brankom egecom i Ivanom C. Kustiem, panorama hrvatske minimalistike prie, 1983.), Gangamon-ganglion (pjesme, 1985.), Slovenska ljubavna poezija (s T. Pavekom i L. Paljetkom, 1988.), Kritika sintetizma (eseji, 1990.), Jahaica na vjetru (prie, 1996.), Antikvarijat (pjesme, 1997.), Uskrsna pria suneva glasnika (novela, 1998.), Boi suneva glasnika (novela, 1998.). Bogdanovi, Marijan (Kreevo, 8. prosinca 1720. 7. sijenja 1772.). Ljetopisac. U kreevski samostan stupio u dvanaestoj godini i tu je stekao osnovnu naobrazbu, te zapoeo novicijat. Filozofsko-teoloki studij zavrio u Napulju. Od 1765. do 1771. pisao je Ljetopis kreevskog samostana na latinskom jeziku, te manjim dijelom na hrvatskom i bosanicom. Djela: Ljetopis franjevakog samostana u Kreevu (1918.), Ljetopis kreevskog samostana 1765.-1817. (1984.). Bor, Hrvoje Hrgi, Ljubo (Zenica, 1. travnja 1908. 16. svibnja 1976.). Pjesnik, pripovjeda, putopisac. Osnovnu kolu je zavrio u Zenici, gimnaziju u Visokom, novicijat u Fojnici, filozofskoteoloki studij u Sarajevu, romanistiku u Beogradu i Parizu. Spistaljesku djelatnost zapoeo kao gimnazijalac u listu Cvijet. Pisao novele, pripovijesti, lirske pjesme, putopise, reportae. Djela: Molitva pred odlazak (pjesme, 1970.), Posljednji krug (pripovijetke, 1999.), pripovijetke i knjievne kritike u asopisima.

Borozan, Nenad Valentin ( Mostar, 31. prosinca 1949.). Pjesnik i novinar.

Pedagoku akademiju (odjel jugoslavenskih knjievnosti i materinski jezik) zavrio u Mostaru. Djela: Osipalo se proljee (pjesme, 1971.), Sudbine i bezbrija (pjesme, 1975.), Put do dana (pjesme, 1980.), Boj i svjedokinja (pjesme, 1985.), Otrica stud (pjesme, 1987.), Svir po sjenama (pjesme, 1995.), Molitva s anelom (pjesme, 1998.). Bosiljevac, Drago (Sarajevo, 11. kolovoza 1894. Split, 2. rujna 1935.). Putopisac. kolovao se u Sarajevu, Hvaru, Kotoru i Zagrebu i postao sveenik. Dvadesetih godina otiao u Junu Ameriku kao misionar. Vrativi se u Split, napisao i objavio djelo Po Junoj Americi. Osim njega, u sarajevskom Katolikom tjedniku objavio je u nastavcima i svoja Nedjeljna razmatranja. Djela: Po Junoj Americi (1928.). Bokovi, Marko (Crnii, 2. sijenja 1933.). Pjesnik. Djela: Pod kupolama sunca (pjesme, 1988.). Bokovi, Zdenko (Tuzla, 11. prosinca 1957.). Pjesnik. Rudarski tehniar. ivio i radio u Mostaru. Sada ivi u mjestu Roggel (Nizozemska). Djela: Miris Mostara (pjesme, 1999.). Boi, Josip Dobroslav (Joava kod Odaka, 11. rujna 1860. Steelton Pa, SAD, 17. sijenja 1900.). Pisac kolovanje zapoeo kod franjevaca u Potoanima, nastavio kao trgovaki pomonik u Odaku i B. amcu, onda se ponovno vratio franjevcima na Plehan. Godine 1875. preao u Kraljevu Sutjesku, gdje je zapoeo novicijat. Filozofsko-teoloki studij pohaao je na Plehanu, Tolisi, Ostrogonu i Guoj Gori. Poetkom 1894. iz Kraljeve Sutjeske odlazi u Ameriku, na poziv amerikih Hrvata, gdje, uz pomo biskupa Strossmayera, u Allegheny (Pitsburgh), osniva prvu hrvatsku rimokatoliku upu. Djela: Bosanko-hercegovako agrarno pitanje i povlastice dane bosanskim franjevcima od pojedinih sultana (1886.), U spomen otkrivanja obeliska u Bos. Brodu dne 16. rujna 1885. (1888.), Devet ljubljenih dunosti (1888.), Novi prijatelj Bosne, I, II (1888/91.), Albanija (zaplijenjeno) (1892.), Uspomena rimokatolike upske crkve Pohoda bl. Dj. Marije u Banja Luci i Banja Luka s okolicom (1893.), Novi prijatelj Bosne, III, IV (1894/1896.), Misao i rad muhamedanacah u Bosni-Hercegovini (1896.), Uspomena-opomena starjeinstvu bosanskih franjevaca (1897.). Brauljevi, Lovro (Budim, 1685. 21. studenog 1737.). Pisac. Ne zna se gdje je uio kole i kada je stupio u franjevaki red. Bio je meu prvim lektorima na budimskom Franjevakom bogoslovnom uilitu, koje je 1722. proglaeno

generalnim. Istaknuti graditelj hrvatske kulture i knjievnosti meu bakim Hrvatima. Znatno je pridonio razvoju hrvatskog jezika i ortografije (u bunjevaku knjigu prvi je uveo narodni jezik i fonetski pravopis, postavivi sto godina prije Vuka pravilo: Pii kako govori). Djela: Uzao scerafinske (nascki) goruchie gliubavi (1730.), Dobar put (1730.). Brali, Krunoslav Kosta (Polje kod Travnika, 30. srpnja 1863. Rim, 27. studenog 1901.). Pisac. Osnovnu kolu zavrio je u Docu, novicijat zapoeo u Fojnici, teologiju studirao u Pei i Asizu. Djela: Konstantinovo krtenje (prijevod djela D. Honorata, u Glasniku jugoslavenskih franjevaca, 1890.), Kako i o emu se ima pisati i itati? (Glasnik jugoslavenskih franjevaca, 1891.), Priruni tuma (1891.), Jurisprudentia canonico-regularis (1895.), Skromni nazori o sjedinjenju crkava rimo-katolike i grko-istone (1896.), Monografia storica sulle crudelta musulmane in Bosnia-Ercegovina (1898.). Brei, Vinko (Grgurii, Livno, 17. kolovoza 1952.). Pjesnik i knjievni povjesniar. Zavrio Filozofski fakultet u Zagrebu na kojem predaje hrvatsku knjievnost. Izuava hrvatsku knjievnu periodiku i bibliografiju. Bibliografiju hrvatskog pjesnitva osamdesetih (1980.-1989.) sastavio i objavio u treem svesku Zrcala, asopisa iji je osniva i urednik. Djela: Srebrni dlan (pjesme, 1971.), 44 pjesme (1977.), Dobria Cesari (studija, 1984.), asopisi Milana Marjanovia (studija, 1990.), Dragi na enoa (studija, 1992.), Novija hrvatska knjievnost (1994.), Knjiga o Virovitici (1999.). Brigi, Dubravko (Tomislav Grad, 2. veljae 1959. Vancouver, 23. prosinca 1998.). Pjesnik i novinar. kolovao se u Sarajevu (Fakultet politikih znanosti, odjel urnalistike), u kojem ivi od 1964. Radio kao novinar na TV Sarajevo/TV BiH. Djela: Papiri (pjesme, 1983.), Alfabet mrtvih ljudi (pjesme, 1996.), S ove strane ivota (prie, 1999.), Zenit Jekovac (pjesme, 2000.). Brinianin, ekelja, Marko (Tomislav Grad, 1958.). Pjesnik. Djela: Vrisak kra (pjesme, 1985.). Brki, Ciprijan (Studenci, 3. veljae 1868. Drinovci, 28. srpnja 1945.). Pisac i sakuplja narodnog blaga. U franjevaki red stupio 26. studenoga 1884. Teologiju studirao u Sieni (Italija). Profesor tjelovjebe na irokobrijekoj gimnaziji, a potom kapelan, upni pomonik, upnik, samostanski vikar i vjerouitelj u Duvnu, Klobuku, Koerinu, Glavatievu, Humcu, Konjicu, Mostaru i Drinovcima. Sabirao narodno blago, zapisivao pripovijedanja i opisivao narodne obiaje.

Djela: Miho, Ivan Strani sud (epovi u rukopisu), Focij i Slaveni (povijesne rasprave u rukopisu), Bitnica, Hrvatski rjenii, Jezgra, Prijedlog za ureenje hrvatskog jezika, Basne i prie i dr. (radovi u rukopisu). Brki, Franjo (Voljice, Uskoplje, 1937.). Pjesnik. Djela: e (pjesme, 1964.). Brkovi, Arhaneo (Vare, 11. travnja 1873. Sarajevo, 28. sijenja 1939.). Prozni pisac i esejist. Osnovnu kolu zavrio je u Guoj Gori, u franjevaki red uao u Fojnici, teologiju studirao u Francuskoj (etvrtu godinu u Petrievcu). Djela: Prozni sastavci i eseji u periodici. Bubalo, Jakov (Turinovii, iroki Brijeg, 22. kolovoza 1933.). Pripovjeda, dramski pisac i knjievni povjesniar. Studij filozofije i teologije zavrio je u Sarajevu 1962. Od 1967. do 1974. profesor na Franjevakoj gimnaziji u Splitu. Od 1974. je u Franjevakom samostanu u Tomislav Gradu gdje ureuje list Naa ognjita (Sveta batina). Djela: Kamen nije nijem (dramska kronika, 1972.), Nebo u kamenu (pripovijesti i crtice, 1980.), knjievnopovijesne studije u periodici. Bubalo, Janko (Turinovii, iroki Brijeg, 31. sijenja 1913.). Pjesnik. Osnovnu kolu i est razreda gimnazije zavrio je na irokom Brijegu, potom stupio u franjevaki red na Humcu (1932.). Nakon novicijata, sedmi i osmi razred gimnazije pohaao na irokom Brijegu. Filozofsko-teoloki studij zapoeo je u Mostaru, a zavrio u Wroclawu (leska). Djela: Koraci od juer (pjesme, 1973.), Na rubu nitavila (pjesme, 1974.), U nedogled okrenut (pjesme, 1974.), Izmeu sna i zastava (pjesme, 1975.), Raspon trenutka (pjesme, 1977.), Gorko drvo (pjesme, 1979.), Blagoslov darivanja (izabrane pjesme, 1983.), Apokaliptini dani (memoarska proza, 1992.), Na kraju etve (izabrane pjesme, 1995.). Bubalo, Marija Ancila (Turinovii, iroki Brijeg, 19. travnja 1943.). Pjesnikinja. Poslije puke kole i gimnazije na irokom Brijegu, diplomirala jugoslavenske knjievnosti i njemaki jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1962. lanica je hercegovake provincije kolskih sestara franjevaka. Obnaala slubu odgojiteljice i zamjenice provincijalne poglavarice, profesorice hrvatskog i njemakog jezika u Dubrovniku i Mostaru. Djela: Traim svoje korijenje (lirske meditacije, 1993.), Kuma Manda (prie, 1997.). Bubalo, Nikola (Ilii, Mostar, 25. listopada 1883. 16. sijenja 1924.). Pjesnik i putopisac. Gimnaziju je pohaao u Mostaru, zavrio u Poegi. kolovanje je nastavio na Pravnom fakultetu u Zagrebu, ali studij prekida i stupa u dravnu slubu u raunarskom odjeljenju u

Sarajevu. Iz Sarajeva prelazi u Mostar kao slubenik u financijskoj direkciji, gdje potom obavlja dunost knjiniara hrvatske javne knjinice Marti. Bio je lan Hrvatske puke stranke i predsjednik Hrvatskog katolikog seniorata u Mostaru. Djela: Za kolskog odmora (pjesme, 1906.), Put kroz Bosnu i Hercegovinu (1912.), Esperantska gramatika i Esperantsko-hrvatski rjenik (s D. Maruzzijem, 1923.). Buconji, Nikola (Neum Klek, 15. rujna 1865. Sarajevo, 24. svibnja 1947.). Pjesnik, romanopisac, etnograf i povjesniar. Puku kolu zavrio je u Stocu, gimnaziju pohaao u Sarajevu. Nakon est zavrenih razreda, kolovanje nastavio u sarajevskoj Uiteljskoj koli. Njegov izvankolski rad u Mostaru bio je uzrokom premjetaja u Bugojno, po kazni. Isti razlog bio je i za premjetaj iz Bugojna u Doboj. U Zagrebu polae ispit za uitelja graanskih kola i tako postaje upravitelj kole u Doboju, potom i u Tuzli. Osim u navedenim mjestima, radio je i u Brkom, Travniku i Sarajevu. Djela: ivot i obiaji Hrvata katolike vjere u Bosni i Hercegovini (1908.), Povijest ustanka u Hercegovini i boj kod Stoca (1910.), Ljiljanke (pjesme, 1915.), Franjo Josip I. (pjesme, 1917.), Grof Petar Zrinjski i knez Krsto Frankopan (1920.), Grob do groba (roman, Katoliki tjednik, 1942/43.), Gazi Husrev-beg, Bitka na Krbavskom polju (epovi). Buconji, Pakal (Drinovci, 2. travnja 1834. Mostar, 8. prosinca 1910.). Biskup i pisac. U franjevaki red stupio 1851. godine. Filozofske i teoloke znanosti zavrio je u Italiji, u Rimu poloio ispit za profesora filozofije i kao profesor ostao na tamonjem franjevakom uilitu. U Hercegovinu se vratio 1886. i bio profesor na irokom Brijegu, zatim je upnik u Drinovcima, gdje gradi velebnu crkvu. Djela: Govor u slavu slavjanskih apostola sv. irila i Metoda (1863.), Un cenno semplice sulle cause, principali dell' insurrezione delle populazioni christiane in Hercegovina (1875, prijevod A. Niki-Kratak osvrt na glavne uzroke ustanka kranskih naroda u Hercegovini), Pastirnica sveenstvu i vjernom puku (1880.), Okrunica (1888.), Schematismus dioecesium Mandertriensis et Dumnensis itemque Marcano-Tribuniensis pro anno 1892. (1892.), Okrunica o kranskoj enidbi (1892.), Schemtismuspro anno 1899.(1899.). Budak, Pero (Trebinje, 21. lipnja 1917.). Pjesnik, romanopisac, dramski pisac i esejist. Studirao medicinu u Zagrebu i usporedno s njom i glumaku kolu koju je zavrio 1942. U zagrebakom HNK bio glumac (od 1940.), u Kerempuhovu vedrom kazalitu redatelj (1949.1950.), kao i u kazalitu Komedija (1950.-1953.). Potom je direktor Zagrebakog dramskog kazalita (1953.-1970.) i Nakladnog zavoda Matice hrvatske (1970.-1981.). Djela: Meava (drama, 1952.), Lipe su procvale (pjesme, 1953.), Klupko (komedija, 1955.), Suvremeno kazalite (esej, 1956.), Kazalite, publika (esej, 1957.), Svjetionik (drama, 1958.), Na trnu i kamenu (komedija, 1959.), Tiina, snimamo (komedija, 1961.), ivot pod reflektorima (drama, 1961.), Proljee bez ljeta (drama, 1963.), Zaboravljeni (drama, 1965.),

Dlanom o dlan (vesela igra, 1965.), Kolo (pjesma, 1966.), Pun pogodak (libreto, 1966.), Svileni konac (pjesme, 1968.), edan izvor (drama, 1968.), Potez kistom (drama, 1969.), Nakot balabana (drama, 1981.), Nailaze vode (roman, 1996.). Budimir, Nevenka (Donja Riica, Uskoplje, 22. lipnja 1957.). Pjesnikinja. Osnovnu kolu zavrila u Pavi Polju, a srednju u Uskoplju. ivi i radi u Podgradu. Djela: Prosinac pozdravlja Uskoplje (zajedno s N. Pleji i J. Kolakom, pjesme, 1996.), pjesme u panorami Petnaestorica (2000.). Budulica, Ivica Strikan (Usora, 1957.). Pjesnik i pripovjeda. kolovao se u rodnom mjestu. Djela: uma bez drveta (pjesme, 1996.), Boja janjad (pripovijetke, 1997.). Bujher, uro (Osijek, 26. oujka 1855. Sarajevo, 12. sijenja 1909.). Pjesnik, knjievni kritiar, pisac udbenika i filolokih rasprava, prevoditelj s njemakog i na njemaki jezik. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio u Osijeku, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao etiri semestra klasine filologije. Radio u Gimnaziji u Osijeku, onda mobiliziran i poslan na bojita Bosne, odakle se ponovno vraa u osjeku Gimnaziju. Godine 1881. prelazi u Bosnu i postaje upravitelj osnovne kole u Banjoj Luci. Dvije godine kasnije je u Sarajevu, u Obrazovalitu za pomone uitelje, koje prerasta u Uiteljsku kolu, u kojoj je profesor i ravnatelj. Djela: Njemaka vjebalica za trei razred osnovnih kola u Bosni i Hercegovini (1889.), Jezikoslovna nastava na osnovnoj koli (1891.), pjesme, crtice, knjievne kritike, putopisi, filoloke studije u periodici; prijevodi s njemakog i na njemaki jezik. Buljan, Slavica (Kuljenovci, Derventa, 14. travnja 1953.). Pjesnikinja. Poslije osnovne kole u rodnom mjestu i Travniku, Medicinsku kolu zavrava u Sarajevu i diplomira na Filozofsko-teolokom institutu u Zagrebu. U red sestara Keri Boje ljubavi stupila 1973. Kao medicinska sestra djelovala u Dunavu (Kosovo) i Bitoli (Makedonija) te bila tajnica Provincije u Zagrebu. Djela: Zavjet krvlju potpisan (dokumentarna proza, 1996.), Psalmi srca (pjesme, 1997.), Dar i uzdarje (1998.), Razmiljanje o Isusu i s Isusom (1999.), Idem sluiti Isusu (1999.).

Cettineo, Ante (Trebinje, 1898. Split, 1956.). Pjesnik i prevoditelj.

Puku kolu i gimnaziju zavrio u Splitu. U Pragu je studirao klasinu filologiju, zatim je 1922. diplomirao povijest jugoslavenskih knjievnosti u Beogradu. Radio kao profesor u Klasinoj gimnaziji u Splitu i etvrtoj gimnaziji u Beogradu (1944/47.). Djela: Pjesme i prijevodi u periodici. Crnogorac, Mila Bernardina (Sovii, Grude, 1944.). Pjesnikinja, pripovjedaica i dramska spisateljica. U Drubu sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga ula 1960. godine. Na Katehetskom institutu bogoslovnog fakulteta u Zagrebu poloila ispite za katehisticu 1963. Kao vjerouiteljica radila nekoliko godina u Livnu, potom u Makarskoj. Djela: Trag (pjesme, 1994.), Vrijeme i ja (drame i recitali, 1997.). Cvitkui, Marko (Garevac, Modria, 1951.). Pripovjeda. kolovao se u rodnom mjestu i Gradacu. Djela: Ispruene ruke (pripovijetke, 1986.).

ale, Frano (Trebinje, 8. srpnja 1927. Zagreb, 24. kolovoza 1993.). Knjievni povjesniar,
esejist, teatrolog i prevoditelj. Studij romanistike zavrio u Zagrebu 1952. godine, a doktorirao 1960. Bio profesor na zagrebakom Filozofskom fakultetu. Izuavao djelo M. Dria, Dantea, Boccaccia, Petrarke, Machiavellija. Uz spomenute talijanske pisce, prevodio na hrvatski jezik i Goldonija, Leopardija, Foscolu i dr. Bavio se i talijansko-hrvatskim kazalinim vezama. Djela: Talijanski dramski teatar u Zagrebu 1880.-1941. (JAZU, 1962.), O knjievnim i kazalinim dodirima hrvatsko-talijanskim (1968.), Talijanska lirika od postanka do Tassa (antologija, 1968.), Marin Dri (1971.), Petrarca i petrarkizam (1971.), Od stilema do stila (1973.), Classici e Moderni della litteratura italiana (s M. Zoriem, 1973.), Francesco Petrarca: Il Canzoniere-Kanconijer (1973.), Talijanska knjievnost (s M. Zoriem, 1974.), Dante Alighieri: Djela I-II (s M. Zoriem, 1976.), Tragom Drieve poetike (1979.), Na mostu Talija (1979.), O ivotu i djelu Marina Dria (1979.), Giovanni Boccacio: Djela, I-II (s M. Zoriem, 1981.), Giovanni Pascoli: Pjesme (1982.), Izvor i izvornost (1984.), Igre u Njarnasgradu (1984.), Usporedbe i tumaenja (1991.). arapina, ulani, Stanislava (ulania Stan, Tomislav Grad, 25. svibnja 1930.). Pjesnikinja i pripovjedaica za djecu. Vie godina radila u prosvjeti, a bavila se i novinarstvom. ivi u Slavonskom Brodu, svome drugom zaviaju. Djela: Kua djedova (pjesme za djecu, 1985.), Dugouko i umska druina (pjesme za djecu, 1986.), Za djecu koja rastu (pjesme za djecu, 1986.), Plavi grad-Mategrad (pjesme za djecu, 1987.), Ima jedno ae (pjesme za djecu, 1988.), Majini poljupci (?), Radujem ti se

voljena zemljo (?), Zagonetke dopunjalke (?), Plaite oi moje (?), Moj Slavonski Brode (?), Ovdje se sunce ponovno raa (pripovijetke, 1994.), Utorkom uveer (?), Boinice i uskrsnice (?), Brojalice (?), Od mraka do svjetla (?), Uzdarje (pjesme, 1998.), U progonstvu (1999.). engi, Augustin (Stara Rijeka, Sanski Most, 7. veljae 1855. Banja Luka, 22. lipnja 1911.). Pisac. Osnove pismenosti stekao je, vjerojatno, u fojnikom samostanu, u kojem je 1872. zapoeo novicijat. Filozofiju studirao u akovu, teologiju u Ostrogonu. Njegove kronolokopovijesne biljeke iz vremena posljednjeg Bosanskohercegovakog ustanka (1875.-1878.) tiskane su u Hrvatskoj strai (1935.) i Franjevakom vijesniku (1936.), a ulomak o ljepotama Sarajeva u Ferijalcu (1935.). Djela: Sveti Bonaventura; Crkveno pjevanje; Neoskrvnjeno zaeta i XIX. vijek; Kristof Kolumbo i franjevaki red (u Glasniku jugoslavenskih franjevaca, 1888/89/91/92.), Pokret katolianstva u svijetu (Franjevaki glasnik, 1895/97.), Priruna knjiica (1902.). erkez, Vladimir (Sarajevo, 26. studenoga 1923. 9. studenoga 1990.). Pjesnik, romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu. kolovao se u Mostaru i Sarajevu. Od 1941. do 1942. bio logora u Jasenovcu i Staroj Gradiki, potom partizan-borac, instruktor u agit-propu u vie partizanskih tabova i odreda. U Sarajevu ureivao list Osloboenje, asopise Zoru i ivot. Djela: Na livadama (pjesme, 1948.), Zastave Krajine (poema, 1949.), Majska lirika (pjesme, 1949.), Rue u oluji (pjesme, 1951.), Cvijee (pjesme, 1952.), Poema o ljubavi (1953.), pijuni (drama, 1955.), Djeja knjiga (stihovi), 1955.), Bez povratka (kronika, 1955.), 12 knjiica za djecu (stihovi, 1956.), Krv i udnje (pjesme, 1958.), Sunce u dimu (roman, 1958.), uti zarobljenik (bajke, 1957.), Arena (roman, 1961.), Bajke (stihovi, 1964.), Doba zrenja ( pjesme, 1965.), Orlovi i vuci (roman, 1965.), Vino voa iz mog vra (pjesme, 1967.), Breza meu rovovima (roman, 1969.), Stihovi (izbor, 1969.), Svemir (poeme, 1971.), San i ivot (pripovijetke, 1971.), Hrabri vojnik Cvitan (roman, 1971.), Zajednitvo/pojam i sutina (separat, 1973.), Lenjin o umjetnosti, umjetnost o Lenjinu (1974.), Sunana zemlja (poeme, 1975.), Sjaj ivota, sjena smrti (pripovijetke, 1977.), Zemlja sunca (poeme, 1979.), Zlato iz stijene (pjesme, 1981.), No strepnje (drama, 1982.), Espanja (poema, 1983.), Brojevi i ljudi (poeme, 1984.). ii, Augustin (Kreevo, 14. travnja 1889. Sarajevo, 26. rujna 1955.). Pjesnik i knjievni kritiar. Osnovnu kolu zavrio je u Kreevu, est razreda gimnazije u Visokom, novicijat u Fojnici, filozofsko-teoloki studij u Livnu i Sarajevu, poslijediplomski u Beu, gdje je i doktorirao. Pjesme, knjievne prikaze i kritike, povijesne lanke, zabiljeke o istaknutim franjevcima, refleksije o duhovnom ivotu, te izvjetaje s terena objavljivao u mnogim glasilima svoga vremena.

Djela: Proljetni stihovi (1918.), Monografija o fra Grgi Martiu -1822.-1905. (1930.), S Vardara na Sou (pjesme, 1935.), Imenik Osvetnika fra Grge Martia (1940.). ili, Luka (okolica Baje, 1707. Baja, 21. travnja 1771.). Kustos Bosne Srebrene i pisac. Osnovnu i srednju kolu zavrio je vjerojatno u rodnom mjestu, filozofsko-teoloki studij u Italiji. Od 1731. do 1733. godine djelovao je na Korzici kod austrijske vojske. Djela: Physica seu octo Libri Physicorum (1733.), Paeana festivum illustrissimoJosepho Ant. Chiolinich (prigodna pjesma, 1752.), Directa ad coelum via (1755.). ili, Mate (Meugorje, 14. srpnja 1952.). Pjesnik. Osnovnu kolu pohaao u rodnom mjestu, Klasinu gimnaziju u Splitu, a filozofiju i teologiju diplomirao u Sarajevu i Fuldi. upnik u upi Emersacker, kod Ausburga. Djela: Bajamova djeca (pjesme, 1996.), Ostani znak (pjesme, 1997.). iek, Vjenceslav (enovii, Kotor, 28. veljae 1929. Dortmund, 25. studenoga 2000.). Pjesnik. Djela: Krovopisi predsvanua (pjesme, 1989.), Bosonoga praina (izabrane pjesme, 1994.). oli, Velibor (Odak, 1964.). Pjesnik i romanopisac. ivio u Sarajevu, sada u Parizu. Djela: Madrid Granada ili bilo koji grad (pjesme, 1987.), Odricanje sv. Petra (roman, 1990.). ubeli, Tvrtko (Biha, 2. oujka 1913. Zagreb, 10. kolovoza 1995.). Povjesniar knjievnosti i folklorist. Studirao filozofiju, etnologiju i jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu radio pri Katedri za usmenu narodnu knjievnost. Bavio se prikupljanjem, istraivanjem i interpretiranjem djela narodne knjievnosti. Djela: Knjievnost (1963.), Knjievni leksikon (1972.), Slika drutvenih i kulturnih prilika u naoj narodnoj epici (rukopis), deset panoramsko-antologijskih odabira iz narodne knjievnosti (s predgovorima i pogovorima), lanci o narodnim plesovima i knjievnosti u periodici. ui, Stjepan (Bukovica, Tomislav Grad, 1. travnja 1945.). Pripovjeda, romanopisac, esejist, pisac za djecu, novinar, prevoditelj s ruskoga jezika. Studirao jugoslavistiku i rusistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Vie godina radio kao lektor u Veernjem listu, a potom godinu dana u svojstvu lektora za hrvatski jezik na Sveuilitu u Bambergu (1989.-90.). Kao profesionalni pisac, suraivao s vodeim hrvatskim listovima, u kojima je objavljivao komentare, polemike i politike oglede.

Djela: Iza bregova (pripovijetke, 1965.), Staljinova slika i druge prie (1971.), Tridesetogodinje prie (1979.), Dnevnik po novom kalendaru (roman, 1980.), Tajnoviti ponor (roman za djecu, 1980.), Orden (roman, 1981.), Pripovijetke (izbor, 1985.), Abeceda licemjerja (publicistika proza, 1992.), Lule mira (politiki eseji i komentari, 1994.), Presreta (prie, 1996.). utura, Franjo (Rastovaa, 27. listopada 1885. Lemont, Chicago, 3. veljae 1959.). Pjesnik i putopisac. Osnovnu kolu zavrio je u Posuju, a gimnaziju na irokom Brijegu. Teologiju studirao u Mostaru i Paderbornu. Od 1912. do 1916. vjerouitelj na Humcu, potom godinu dana predava na irokom Brijegu. Kao sveenik radio u Gabeli, apljini, irokom Brijegu i Posuju. Od 1922. do 1924. misionar u Americi. Od 1924. do 1926. je upnik u Posuju, onda ponovno odlazi u Ameriku, u New York, gdje preuzima i vodi upu (1926.-1933.). Obolivi, vraa se u Hercegovinu, nakon oporavka odlazi u Svetu Zemlju. Od 1934. po trei put je u Americi, upnik u Ambridgeu, Chicagu, Ambridgeu i Sharonu. Djela: Pjesme, putopisi i crtice u periodici. uturi, Dragan (Zenica, 19. rujna 1944.). Pripovjeda. Djela: Rastrgani ivoti. Zapisi gastarbajtera (pripovijetke, 1981.), (Zerissenes Leben: Altagsprotokolle, 1983.), Za jo jednu ljubav (Noch eine Liebe, 1985.), Moja Njemaka (pripovijetke, 1985.). uturi, Leonardo (Otigoe, Fojnica, 5. listopada 1881. 3. sijenja 1947.). Pisac. Osnovnu kolu pohaao u Fojnici, niu gimnaziju u Guoj Gori, teologiju studirao u Kraljevoj Sutjesci i Livnu. Djela: Sveti Ljudevit Anuvinski (1909.), Franjevci meu hrvatskim pukom kroz sedam stoljea (1926.), Marijan i Emina (pripovijest, 1937.).

avar, Tomislava Kata (avarov Stan, Tomislav Grad, 1963.). Pjesnikinja.

Djela: Biljeg krvi (pjesme, ?) ori, Boris (Kreevo, 24. prosinca 1933. Sarajevo, 22. sijenja 1983.). Knjievni povjesniar i esejist. Djela: Studije o ivotu i djelu Ivana Franje Jukia: Sabrana djela, I-III (1973.) i Silviju Strahimiru Kranjeviu-Nada, 1895.-1903. (1977.). ori, imun ito (Paoa, itluk, 1. sijenja 1949.). Pjesnik, esejist, dramski pisac, antologiar. Bogosloviju studirao u Sarajevu i Luzernu, psihologiju u New Yorku. Kao redovnik djelovao u svojstvu misionara psihologa u hrvatskoj dijaspori. Od 1994. godine predsjednik Svjetskog kongresa Hrvata. Djela: Hrvatske molitvene popijevke (antologija, 1977.), Nazdravica s kria (pjesme, 1980.), Iseljenike kie (pjesme, 1981.), Najpjevanije hrvatske pjesme (antologija, 1982.), Gubilite (pet drama, 1983.), Afera Palestinac (pjesme u prozi, 1984.), Mladenake godine (studija, 1984.), Hercegovina (pjesme, 1985.), Od zalogaja zvijezda (pjesme, 1986.), Tako (ni)je govorio Isus (pjesme u prozi i aforizmi, 1987.), Kruh u noi (izabrane pjesme, 1990.), Tjeskoba hrvatskih emigranata (studija, 1995.), 45 hrvatskih emigrantskih pisaca (antologija, 1991.), Granice su da se prijeu (pisma s putovanja, 1993.), Kroz bijelu, tihu no (drama-musical, 1993.), Hercegovci-Hrvati Hercegovine (feljtoni, 1995.), 60 hrvatskih emigrantskih pisaca (antologija, 1995.). orluki, Anto (Vrhovi, Derventa, 21. kolovoza 1932.). Pripovjeda, romanopisac, dramski pisac. Puku kolu i prvi razred nie gimnazije zavrio kod asnih sestara u Tuzli. Ostatak nie gimnazije, te Uiteljsku kolu zavrava u Derventi. Studira izvanredno povijest, fiziku i tehniku kulturu na VP Sarajevo, diplomira politehniku u Zrenjaninu. Uiteljevao u selima oko Dervente, Maglaja, Zenice, tehniko obrazovanje predavao u Maglaju i Zenici. Djela: Tko e suditi Editi L. (novelete, 1986.), Ukopnica (drama, 1989.), Novelete (1995.), Slani put (roman, 1999.). osi, Anto Antonije (Banja Luka, 21. kolovoza 1928. Okuani, 1. lipnja 1998.). Pjesnik, pripovjeda, dramski pisac, knjievni kritiar i pisac za djecu. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio u Banjoj Luci. Studij knjievnosti zavrio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i magistrirao s temom: Tematski krugovi Cesarieve lirike. Doktorirao 1988. Pisao i knjievnu, kazalinu i filmsku kritiku, prevodio s talijanskoga jezika. Djela: Lirski mozaik (pjesme, 1955.), umski razbojnik (pjesme, 1957.), Neujne oluje (pjesme, 1961.), Ljubav, auto i meko srce (pjesme, 1961.), Brak nije iskljuen (drama, 1962.), Vrti ljubavi (epigrami, 1962.), Mjesear (pjesme, 1966.), Crveni kaputi (pjesme, 1969.), Kraja nema (pjesme, 1971.), Putovanja Ale Kirije (proza, 1982.), udaci moga djetinjstva (1991.),

Bakin prijatelj (pjesme, 1994.), Plave pjesme (pjesme, 1994.), Pilule (epigrami, 1994.), 125. obljetnica trapistike opatije Marija zvijezda u Banja Luci -1869.-1994. (povijesni prikaz, 1994.), Ne moe ivjeti vjeno (1998.), Vrijeme mraka, Banjaluki dnevnik (dnevnik, 2000.). osi, Petar A. (Gradina, Derventa, 31. kolovoza 1952.). Pjesnik. Puku kolu pohaao u rodnom mjestu i Modranu, Medicinsku kolu u Doboju. Studirao u Sarajevu na Vioj medicinskoj koli, te na Visokoj koli za organizaciju zdravstvene djelatnosti u Ljubljani, gdje je diplomirao 1983. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je javno zdravstvo i epidemiologiju (planiranje i upravljanje u zdravstvu), a 1987. promoviran je u magistra medicinskih znanosti. Djela: Svitanje u zaviaju (pjesme, 1970.), Posavska raskra (pjesme, 1975.), Sjenka za nejaku pticu (pjesme, 1985.), Sto godina zdravstva u Derventi (1986.), Razvoj i organizacija zdravstvene zatite u Derventi s projekcijama do 2000. godine (1988.), Doktor vuk (bajka za djecu, 1989.), Zvjezdana ptica (bajka za djecu, 1991.). urak, Ivo (Nova Bila, Travnik, 2. veljae 1949.). Pjesnik, putopisac, esejist. Puku kolu zavrio u Novoj Biloj, maturirao na Franjevakoj klasinoj gimnaziji u Visokom. Nakon studija na Franjevakoj teologiji u Sarajevu, diplomirao na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Djela: Cvjetanje neba (pjesme, 1998.), Pomiri pa vladaj (lanci, kritike, putopisi, 1998.), Dnevnik iz Indije (1999.). uri, Franjo ( Kralje, Biha, 19. svibnja 1921.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio kod Trapista u Banjoj Luci, gimnaziju u Bihau (kao stipendist Napretka), studij medicine u Zagrebu. Radio u Banjoj Luci i Drvaru. Umirovljen 1987. Prognan iz Banje Luke, ivi u Novskoj (R. Hrvatska). Djela: Zaboravljeni stihovi (pjesme, 1973.), Sunovrat (pjesme, 1977.), Unutar trokuta (pjesme, 1983.), Jantarsko svjetlo (pjesme, 1997.)

Dautbegovi, Krajinovi, Jozefina (unjari, Derventa, 24. veljae 1948.). Pjesnikinja.

Gimnaziju i Pedagoku akademiju zavrila u Slavonskom Brodu. Do poetka rata u BiH ivjela je i radila u Doboju. Od 1992. ivi u Zagrebu. Djela: emerike (pjesme, 1979.), Druga svjetlost (koautorica knjige dobojskog knjievnog kruga, 1984.), Uznesenje (pjesme, 1985.), Od Rima do Kapue (pjesme, 1990.), Ruak s Poncijem (pjesme, 1994.), Prizori s podnog mozaika (pjesme, 1998.). Divkovi, Matija (Jelake kod Olova, 1563. Olovo, 21. kolovoza 1631.). Pisac. Osnovno obrazovanje vjerojatno je stekao u olovskom Franjevakom samostanu, filozofsko-teoloki studij zavrio je u Italiji. Prvi bosanskohercegovaki Hrvat koji je pisao na narodnom jeziku bosanicom. Njegovo ukupno djelo, sa stajalita knjievno-lingvistikog, paleografsko-ikonografskog i kulturno-povijesnog, ima veliko znaenje za hrvatsku kulturu . Djela: Nauk krstjanski (1611.), Sto udesa aliti zlamenja (1611.), Besjede (1616.). Dlustu, Ljuboje (aptinovci kod Naica, 3. travnja 1850. 17. studenoga 1921.). Pedagog, knjievni kritiar i povjesniar. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Poegi, uiteljsku u akovu. U Bosnu i Hercegovinu doao 1879. godine nakon slubovanja u Slavoniji i na Suaku. U Sarajevu je prvo uitelj, a zatim radi u kolskoj upravi Zemaljske vlade sve do umirovljenja 1910. Zasluan za razvoj kolstva u Bosni i Hercegovini. Pisao pjesme pod pseudonimom Uvelak. lanke i studije iz knjievnosti i povijesti knjievnosti objavljivao u mnogim listovima i asopisima. Vjenani kum Silvija Strahimira Kranjevia. Djela: Filozofija u drevnih Helena (1890.), Studije i dojmovi sa svjetske izlobe i internacionalnoga nastavnog kongresa 1900. u Parizu (1906.), Proslov predsjednika Kluba hrv. Knjievnika u Osijeku Lj. Dl. Na sijelu prigodom blagdana 5. srpnja 1911. (1911.), Franjo Markovi, njegov ivot i rad (1915.), ivot i probrane pjesme Silvija Strahimira Kranjevia (1918.), Slava Petru Preradoviu (1918.). Dobreti, Marko (Brnjii kod Jajca, 1706. Fojnica, 8. sijenja 1784.). Biskup i pisac. Osnovno obrazovanje stekao u fojnikom samostanu, filozofsko-teoloki studij zavrio je u Dalmaciji i Italiji. Na tokavsko-ikavskom sastavio praktini prirunik moralnog bogoslovlja. Djela: Kratko skupljene udoredne, iliti moralne bogoslovice (1782.). Dominkovi, Bla Radomir (Tolisa, 22. travnja 1832. Breke kod Tuzle, 26. rujna 1867.). Pjesnik. Ne zna se tono gdje se kolovao. Pretpostavlja se da je osnove pismenosti stekao u rodnom mjestu, filozofsko-teoloki studij u Kraljevoj Sutjesci i negdje u Italiji. Djela: Rukopis pjesme ispjevane u desetercu pod naslovom Narodna pjesma o pokretu raje 1858. i o poslanicih njihovih u Carigradu sljedujue godine 1859. u proletje od Rara uva se u tolikom samostanu.

Dragi, Marko (Gmii, Poljana na Makljenu, Rama, 10. srpnja 1957.). Knjievni kritiar,
skuplja i zapisiva hrvatske narodne duhovne i materijalne kulture. U rodnom mjestu zavrio puku kolu i gimnazijsku naobrazbu. Na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao na odjelu za hrvatski jezik i knjievnost i latinski jezik s pregledom rimske knjievnosti. Doktorirao u Zagrebu 2000. Djela: Tuj tunja tu jabuka (hrvatske lirske narodne pjesme iz Rame, 1995.), Zakopano zvono (1996.), Dua tilu besidila (hrvatske puke molitvene pjesme iz BiH, 1997.), Deset kamenih maeva (hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine, 1999.). Dragi, Zvonko (Beka, Stara Pazova, 20. srpnja 1956.). Pjesnik. etiri razreda puke kole zavrio u selu Vrci u Klisu (opina Konjic), rodnom mjestu roditelja, a osmogodinju kolu u elebiima, te trgovaku u Mostaru. U Sarajevu je studirao urnalistiku. Djela: U vrhu Vrci (pjesme, 1996.). Dragii, Dobreti, Juraj (Srebrenica, oko 1448. Barletta, Italija, 1520.). Humanist, filozof, teolog i pisac. Malo je podataka o ivotopisu ovoga latinista. Iz njegova predgovora djelu O prirodi nebeskih duhova koje nazivamo anelima saznajemo da je roen u Srebrenici i da se kolovao u vie mjesta u Italiji. Bio je ovjek visoke kulture, dobar poznavatelj kranske patristike i srednjovjekovne teoloke i filozofske knjievnosti, jakih domoljubnih osjeanja prema rodnoj grudi. Djela: Logica nova secundum mentem Scoti et B. Thomae Aquinatis aliorumque (1480.), Septem et septuaginta in opusculo Nicolai de Mirabilibus reperta mirabilia (1489.), Opus de natura caelestium spirituum quos angelos vocamus-Ragusinoque Senatui dicatum (1499.), Constitutiones Alexandrinae pro minoribus Coventualibus (1501.), Apologia pro Francisco Maria de Ruvera Julii II nepote anno 1511 super Cardinalis propositarum (1512.), Defensio praest. viri Joannis Reuchlini Romae per modum dialogi edita an scilicet libri Judaeorumquos Talmud vocant sint supprimendi (1517.), Epistola ad Petri Galatini opus de arcanis catholicae veritatis (1518.), Vexillum christianae victoriae (Contemplationes christianae ad Franciscum I. Galliarum regem dicatae); Liber de Raptis; Conciones per annum et orationes variae (quae desiderantur Florentiae, Pisis, Urbini, Ragusio habitae); Comentarii in IV. Libros sententiarum; De Assumptione B. Virginis Mariae (rukopisi). Dretar, Tomislav (Nova Gradika, 2. oujka 1945.). Pjesnik, esejist i knjievni kritiar. Zavrio Pedagoki fakultet u Rijeci-studij organizacije kulturnih djelatnosti-gdje je i magistrirao. Objavljuje knjievne kritike i eseje, te rasprave iz oblasti filozofije, sociologije, sociologije kulture, kulturne politike, esetetike i kulturne povijesti.

Djela: Vox interioris (pjesme, 1976.), Drska perunika (pjesme, 1980.), Nedostupna staza, Protjecanja (pjesme, 1984.), Slika, unutarnja rukovet (pjesme, 1986.), Knjiga enje (pjesme, 1986.), Gorka srma (pjesme, 1989.), Potraga za rubom (pjesme, 1989.), Bol, ciganska rapsodija (pjesme, 1990.). Drlji, Rastislav (Podhum, Konjic, 8. prosinca 1900. Sarajevo, 14. veljae 1976.). Kulturni povjesniar i knjievnik. Osnovnu kolu zavrio je u Kreevu, gimnaziju u Visokom, novicijat u Kraljevoj Sutjesci, filozofsko-teoloki studij u Ljubljani, slavistiku u Ljubljani i Beogradu. Pratio zbivanja u domaoj i inozemnoj crkvi, kulturi i drutvu u cjelini, te pisao ocjene i prikaze djela brojnih spisatelja. Objelodanio brojne dokumente znaajne za prouavanje nae knjievne batine i prolosti uope. Djela: Prvi ilir Bosne fra Martin Nedi (monografija, 1940.); zapisi o pitanjima iz kulturnog ivota i kritiki osvrti na knjievna djela u periodici. Drmi, Ilija (Dobrii, Tomislav Grad, 1. listopada 1954.). Novinar i pjesnik. Puku kolu zavrio u rodnom mjestu i Prisoju, gimnaziju u Zagrebu, teologiju u Sarajevu (1977.-1982.) i Zagrebu kao postdiplomac (1989.-1991.). Kao vojnik 1975. osuen na 15 mjeseci strogog zatvora. Hrvatski jezik i knjievnost studirao u Sarajevu i Zagrebu gdje je diplomirao (1986.-1992.). Djela: Pogled u nebo (pjesme, 1974.), upa Grabovica (monografija, 1981.), Odgojem obnova (1983.), Hercegovino moja, nepokorena (reportae, 1983.), Putopisna darovnica (reportae1998.), Pobijediti rat (reportae, 2000.). Drukovi, Kristijana Zoraja (Lich, Njemaka, 1971.). Pripovjedaica. Puku kolu i gimnaziju zavrila u Livnu. Studirala na Ekonomskom fakultetu u Splitu, a potom filozofiju i psihologiju u Mostaru. Djela: Boja djeca (pripovijetka, 1998.), Lijepa naanapaena (zbirka pripovjedaka, 1999.). Duge, Malkica (Zavidovii, 3. lipnja 1936.). Pjesnikinja. Puku kolu pohaala je u Sarajevu. Gimnaziju zavrila u Zagrebu, gdje je, na Filozofskom fakultetu, diplomirala kroatistiku. Djela: Crveni biseri (pjesme, 1960.), Zemlja moja nebo moje (pjesme, 1984.), Krika dobrote (pjesme, 1991.), Sve dalje od sebe (pjesme, 1996.), S Hrvatskom u sebi (pjesme, 1998.), Kroz pukotinu neba (haiku, 1999.), udnja za smijehom (pjesme, 2000. ). Dugonji, Vrhovi, Nedjeljko (Vare, 19. oujka 1885. Visoko, 2. listopada 1918.). Pjesnik, pripovjeda, pisac povijesnih zabiljeaka i vjersko-pounih lanaka i refleksija. Osnovnu kolu zavrio je u Vareu, gimnaziju u Guoj Gori i Visokom, novicijat u Fojnici, filozofsko-teoloki studij u Livnu i Sarajevu.

Djela: Kraljici Hrvata (pjesme, 1912.), Svibanjske rue (propovijedi, 1914.), Ratni zvuci (pjesme, 1914.), Zabavni i pouni kalendar za prostu godinu 1914. (1914.), Ratna razmatranja (1916.). Dujmui, Dragan (Gradaac, 6. listopada 1884. Varadin, 14. rujna 1916.). Pjesnik i pisac povijesnih zabiljeaka. Puku kolu pohaao u rodnom mjestu, gimnaziju u Travniku, bogoslovne znanosti u Sarajevu. U Regensburgu studirao glazbu. Krae vrijeme je crkveni glazbenik u Sarajevu, onda ostaje bez slube i prelazi kapucinima u Rijeku. Godine 1912. odlazi u novicijat u varadinski samostan, a godinu dana kasnije postaje lektor bogoslovije, propovjednik i rukovoditelj treoredaca organizacije Keri Marijine. Djela: Iskre srca moga (pjesme, 1912.), Povjesnike crtice kapucinskog samostana na Rijeci (1910.), Kritika povijest svete kue Marijine u Loretu i njezini prenosi (1912.), ta emo bez rakije (1916.), Pjesme (sabrane pjesme, 1992.). Dvornikovi, Ljudevit (Zagreb, 1861. Sarajevo, 1933.). Knjievni kritiar i pedagoki pisac. Osnovnu kolu, gimnaziju i Uiteljsku kolu zavrio je u Zagrebu. Godine 1900. prelazi u Bosnu i Hercegovinu, u Sarajevo, gdje je prvo nastavnik Trgovake kole, a od 1902. Uiteljske. Djela: Eseji iz podruja psiholoke pedagogije i estetike (1906.), Temelji psihologije (1910/14.), Uzgojne ideje u kulturnoj povijesti ovjeanstva (1911.); knjievne kritike u periodici.

Daja, Mato (Kupres, 12. prosinca 1906. Banja Luka, 10. svibnja 1988.). Knjievni
povjesniar. Osnovnu kolu zavrio je u Kupresu, gimnaziju u Visokom i Travniku, studij slavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djela: itanka za IV. razred gimnazije (1953.), Ante Kneevi, pisac Krvave knjige (studija, 1958.), Vodi Banja Luka (1960.), Banja Luka u putopisima i zapisima (1962.), Jedan rukopis Ivana Gorana Kovaia (b.g.), Od Jukia do Hadiomerspahia (zbirka historijskih eseja o bosanskohercegovakim knjievnicima i kulturnim radnicima, 1977.), Banjaluka realka (1980.). Daja, Miroslav (Koprivnica, Kupres, 8. sijenja 1885. Gorica, Livno, 14. prosinca 1972.). Pisac. Osnovnokolsku naobrazbu stekao je u Kupresu i Livnu, etiri razreda gimnazije zavrio u Guoj Gori, dva u Visokom, a filozofsko-teoloki studij u Livnu i Guoj Gori. Djela: Sa kupreke visoravni: monografija rodnog kraja (1970.), Pougarje i njegova okolica (monografija, 1995.), lanci i studije o povijesti kolstva bosanskih franjevaca, prilozi vjerskog sadraja, prie i pjesme u periodici. Daja, eljko (Koprivnica, Kupres, 9. rujna 1904. Banja Luka, 17. lipnja 1973.). Pisac i sakuplja narodnoga blaga. Osnovnu kolu zavrio je u Jajcu i Kupresu, gimnaziju u Visokom, filozofsko-teoloki studij u Sarajevu. Djela: Pjesme i prie u periodici. Dakula, Franjo (Pjeivac, Stolac, 1946.). Pjesnik. ivi u Vinkovcima. Djela: Razglednica (pjesme, 1998.). Dalto, Stjepan (Voljice, Uskoplje, 21. listopada 1931.). Pjesnik, romanopisac i pripovjeda. Puku kolu zavrio u Uskoplju, gimnaziju u Rijeci i Zagrebu, a teologiju u akovu. Zareen za sveenika u akovu 1959., potom slubovao u raznim mjestima Bosne: Rostovo, Brusnica, Obri, Modria, Uzdol, Glavice kod Bugojna. Roman Naricanje Frane Markanova napisao tokavskom ikavicom bosanskih Hrvata. Djela: Selo Svaalovo (pripovijetke, 1972.), Gladne i nemirne godine (roman, 1974.), Prie iz Pasjih Korita (pripovijetke, 1982.), Naricanje Franje Markanova (roman, 1983.), Mladenaki raj i njegov sjaj (prie za mlade, 1989.), Spontanosti (pjesme, 1988.), Sveev kafi (pripovijetke, 1988.), Pod Jurcanovim orahom (roman, 1990.), Eva i ja (pripovijetke, 1995.), Novo selo (roman, 1995.), udna zemlja (roman, 1995.), Birane stranice (izbor,1995.), upna kronika (prie, 1995.), Trzaji (pjesme, 1995.), Zvonimirovo (roman, 1996.), Fra Marijanova Bosna (prie, 1997.), Krv i suze (dvije balade i tragedija, 1997.), S ljudima (crtice, 1998.), Drug

nastavnik iz predvojnike (roman, 1999.), Posljednji dominikanac (putopisna proza, 2000.), Spaljeno ognjite (prie, 2000.). Dambo, Jozo (Matina, Maglaj, 9. prosinca 1949.). Pjesnik, knjievni kritiar, esejist i prevoditelj. Nakon zavrene Franjevake klasine gimnazije u Visokom, studirao filozofiju i teologiju u Sarajevu i Eichstttu, zatim slavistiku, povijest jugoistone Europe i tursku filologiju na Sveuilitu u Bochumu (Njemaka). Magistrirao 1979., a doktorirao 1984. s temom: Die Franziskaner im mittelalterlichen Bosnien (Franjevci u srednjovjekovnoj Bosni, disertacija nagraena godinjom nagradom Drutva za jugoistonu Europu u Mnchenu). Radio kao znanstveni suradnik i asistent na Sveuilitu u Bochumu, u Bavarskom nacionalnom muzeju u Mnchenu, na odsjeku za etnologiju Sveuilita u Mnchenu i na Sdost-Institut u Mnchenu. Od 1992. znanstveni suradnik u Adalbert Stifter Verein, institutu za njemako-eke kulturne veze. Od 1976. do 1987. urednik i stalni suradnik asopisa za tursku filologiju Materialia Turcica, a od 1992. odgovorni urednik godinjaka Stifter Jahrbuch. Pie i objavljuje na hrvatskom i njemakom jeziku u prvome redu studije, priloge i recenzije iz ue struke: povijesti, knjievne i kulturne povijesti, ali i knjievne radove i prijevode. Prevodi poeziju, prozu i znanstvene radove s njemakog, makedonskog i bugarskog jezika. Od 1972. neprekidno ivi i radi u Saveznoj Republici Njemakoj. Djela: Pjesme, knjievne kritike, eseji, studije iz povijesti i knjievne i kulturne povijesti u periodici. Damonja, Dario (Sarajevo, 18. sijenja 1955.). Pripovjeda i novinar. Zavrio gimnaziju u Sarajevu. Djela: Prie iz moje ulice (pripovijetke, 1979.), Zdravstvena knjiica (pripovijetke, 1985.), Prirunik (pripovijetke, 1988.).

iki, Ljuba (Mrkodol, Tomislav Grad, 27. oujka 1954.). Pjesnikinja i sakupljaica
narodnoga blaga. Djela: Tajna (pjesme, 1985.), Ljubi, dragi, ne ali me mladu, ljubavni obiaji (pjesme i igre duvanjskog kraja, 1989.). urevi, Martin (Doljani kod Stoca, 1848. 1913.). Memoarist. Nakon osnovne kole nastavio je gimnaziju u Dubrovniku s namjerom da postane sveenik. Zavrivi gimnaziju, odustaje od bogoslovije i zapoljava se kao pristav u Dravnom uredu za vezu, jer je poznavao talijanski i njemaki jezik. Pojedinosti iz vremena Hercegovakog ustanka i austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine briljivo je biljeio i objavio u svojoj knjizi sjeanja. Djela: Memoari s Balkana (1910.).

Ei, imo (Breza, Tuzla, 6. veljae 1954.). Pjesnik za djecu, pripovjeda i dramski pisac.
Zavrio Pedagoki fakultet u Rijeci-studij organizacije kulturnih djelatnosti. Radio kao dopisnik Radio Sarajeva iz Tuzle. Djela: Zdravica na kraju djetinjstva (pjesme za djecu, 1969.), Enci, menci na kamenci (s I. V. Roriem, pjesme za djecu, 1970.), Vezena torbica (pjesme za djecu, 1973.), Rudarev kuerak (pjesme za djecu, 1979.), Buntovno selo na dlanu (pjesme za djecu, 1980.), Pola igra, pola zbilja (pjesme za djecu, 1981.), Drugari (s I. V. Roriem, D. Raduloviem, M. Odaloviem i T. Bjelkiem, pjesme za djecu, 1982.), ta li mrda iza brda (pjesme za djecu, 1985.).

Femeni, Stanislav (Careva uprija, Zavidovii, 8. listopada 1924.). Pjesnik i pripovjeda za

djecu. Djela: Pu na ljetovanju (pjesme, 1968.), Krijesnice (pjesme, 1973.), Tikva s nosom (prie, 1979.), Tri, tri Trimir ( pjesme, 1979.), Dosjetljivi jedan (prie, 1988.), Idi pa vidi (pjesme, 1990.), Ludi kamen (prie, 1996.). Filipovi, Finka (Travnik, 30. sijenja 1961.). Pjesnikinja. Zavrila gimnaziju i aktivno se bavi slikarstvom. Do sada tri puta samostalno izlagala. Djela: Rasute blizine (pjesme, 1998.). Filipovi, Jeronim (Rama, 1688. Sinj, 10. prosinca 1765.). Pisac. U sinjskom Franjevakom samostanu zavrio poetnu i srednju kolu i zapoeo novicijat. Filozofsko-teoloki studij zavrio u Ugarskoj, Perugii i Rimu. Spisateljstvom se bavio iz didaktiko-pastoralnih razloga. Svoje homilije pisao pukim jezikom i katehetskim nainom, raunajui da e se njima sluiti i glagoljai koji nisu znali latinski jezik. Djela: Put kria (1734.), Pripovidanje nauka krstjanskoga, I-III (1750.), Skup pisnih bogoljubnih (1759.), Korizmenik, Pohvalna govorenja, Prigodne pripovidi, Pripovidi razliite, Mudroljubni i bogoslovni spisi, De divinis attributis et modis intrinsecis, Disputationes in Aristotelis Metaphysicum (rukopisi). Fii, Ladislav (Grahovik, Travnik, 22. rujna 1937.). Pjesnik, knjievni kritiar, novinar i prevoditelj. Osnovnu kolu zavrio je u Docu kod Travnika, gimnaziju u Visokom, novicijat u Kraljevoj Sutjesci, filozofsko-teoloki studij u Sarajevu, germanistiku u Beogradu. Osim pjesama, pie i prie, studije i lanke knjievnopovijesnog sadraja, prikaze knjiga i dr. Djela: Fra Franjin grob u Buiima (monografija, 1971.), Korijeni i ivot (monografija, 1978.), upa Brajkovii (monografija, 1982.), Kruh za putovanje (pjesme, 1998.).

Gali, Jure (Bijaa, Ljubuki, 20. rujna 1921.). Romanopisac.

Osnovnu kolu zavrio u Gabeli, a stolarski zanat u Metkoviu. Pravo diplomirao u Sarajevu. Djela: Nepokoreno selo (roman, 1956.), Pod nebom Biokova (roman, 1959.), Radi grumena zemlje (roman, 1972.), Na rubu beskraja (roman, 1979.), Prelom (roman, 1984.). Gali, Mara (Komarica, Derventa, 1956.). Pjesnikinja. kolovala se u rodnom mjestu i Derventi. Due vrijeme ivjela u Zenici. Kao prognanica ivi u Zagrebu. Djela: Pjesme (1994.). Garda, Anto (Agii, Derventa, 21. svibnja 1938.). Pjesnik, romanopisac i pripovjeda za djecu i odrasle. Puku kolu i gimnaziju pohaao u Agiima, Velimirovcu i Naicama. Pravni fakultet zavrio u Zagrebu 1968. Djela: Na jednoj obali (pjesme), Balada o kapetanovu povratku (pjesme), Je i zlatni potok (prie i igrokazi), Tajna zelene peine (roman), Ljubiasti planet (roman), Zaboravljena torba (prie), Bakreni Petar (roman), Izum profesora Leoplda (roman), Zvijezda u travi (prie), Uvijek netko nekog voli (pjesme), Prvi suncokreti (pjesme), Pigulica (roman), Postelja gospoe Jelene (novele), Duh u movari (roman), Prie iz Kopakog rita (prie), Grm divlje rue (haiku), Filip, djeak bez imena (roman), Miron na tragu Svetoga Grala (roman), Prikaza (roman), Hej, beari (pjesme), Damjanovo jezero (bajke), uborenja (haiku), Sto sunovrata/Hundred Deffodils (haiku), Kua od drvenih kocaka (roman). Gavran, Ignacije (Vare, 24. veljae 1914.). Pisac i prevoditelj. Osnovnu kolu zavrio je u Vareu, gimnaziju u Visokom, novicijat na Gorici kod Livna, filozofsko-teoloki studij u Sarajevu i Breslau, filozofiju u Breslau i Ljubljani, gdje je i doktorirao. Jednu godinu pohaao je i Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Univerzalno naobraen. Vrstan poznavatelj teologije, umjetnosti i humanistikih znanosti uope. S prilozima iz oblasti teologije, filozofije, povijesti, povijesti umjetnosti, prikazima knjiga, putopisnim zabiljekama i prijevodima suraivao u mnogim glasilima, te priredio za tisak vie ljetopisa iji su autori franjevci Bosne Srebrene. Djela: Filozofska antropologija Vladimira Solovjeva (studija, 1941.), Bludna psovka (studija, 1962.), Veliki likovi povijesti umjetnosti (1969.), O. fra Lujo Zloui (1970.), Lucerna lucens (studija, 1978.), Fra Bono Beni: Ljetopis sutjekog samostana (prireeni tekst sa studijom o autorovu ivotu i djelu, 1979.), Fra Nikola Lavanin: Ljetopis (prireeni tekst sa studijom o autorovom ivotu i djelu, 1981.), Fra Marijan Bogdanovi, Ljetopis kreevskog samostana (prireeni tekst sa studijom o autorovu ivotu i djelu, 1984.), Putovi i putokazi (lanci, 1988.), Suputnici bosanske povijesti (sedam stoljea djelovanja bosanskih franjevaca, 1990.), upna

crkva u Vareu (monografija, 1998.), Vrata u ivot/Uz 100. obljetnicu postojanja zgrade Franjevake klasine gimnazije u Visokom (spomenica, 2000.). Gavran, Tvrtko (Vare, 1938.). Pjesnik i novinar. Gimnaziju zavrio u Vareu, pravo studirao u Sarajevu. Djela: Dar (pjesme, 1998.). Gavrani, Gavro (Bukovica, Derventa, 5. listopada 1893. Bugojno, 9. veljae 1945.). Knjievnik i publicist. Osnovnu kolu zavrio je u eravcu, pet razreda gimnazije u Visokom, a ostale, s maturom, na Velikoj gimnaziji u Sarajevu, filozofsko-teoloki studij u Sarajevu, klasinu filologiju u Beu i Zagrebu. Istraivao arhive u Bosni, akovu, Slavonskom Brodu i Budimu. Bavio se problemima jezika i knjievnosti. Djela: Zbor franjevakih bosanskih bogoslova Juki (1935.), kritiki osvrti na knjievna i druga djela u asopisima. Glava, Radoslav ml. (Drinovci, 29. listopada 1909. Zagreb, 27. srpnja 1945.). Knjievni kritiar. Osnovnu kolu zavrio je u Drinovcima, a gimnaziju na irokom Brijegu. U franjevaki red stupio na Humcu 1927. godine, filozofsko-teoloki studij pohaao u Mostaru i Rimu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao slavistiku i doktorirao s temom: Jaka edomil, osniva moderne hrvatske kritike. Djela: Jaka edomil osniva moderne hrvatske kritike (1942.), Hrvatska knjievnost i duhovnost, knjievne kritike i drugi tekstovi (1995.). Glava, Radoslav st. (Drinovci, 28. studenoga 1867. Humac, 20. srpnja 1913.). Pisac. Osnove pismenosti stekao kod mjesnog upnika u Drinovcima. U franjevakom sjemenitu na Humcu zavrio gimnaziju, filozofiju i teologiju u Rimu, Perugii i Innsbrucku. Svestrano naobraen, osim filozofije i teologije, poznavao je i prirodne znanosti. Pisao je crtice, pripovijetke, politike lanke, istraivao kulturnu i nacionalnu povijest. Djela: Spomenica pedesetogodinjice Hercegovake franjevake redodrave (1897.), ivot i rad fra Rafe Bariia (1900.), Malo vie istine ili odgovor nepozvanim sudijama (1900.), Politika bosansko-hercegovakih franjevaca u prolosti i sadanjosti (1904.), ivot Isusa Krista (1908.), O. Pakal Buconji. Prigodom tridesetogodinjice biskupovanja 1880.-1910. (1910.). Glibo, Rajko (Donja Vast, Prozor-Rama, 24. listopada 1940.). Pjesnik i pripovjeda. Osnovnu kolu zavrio je u Uzdolu i Prozoru. Nadbiskupsku klasinu gimnaziju pohaao je u Zadru, a nakon toga zavrava Viu pedagoku kolu u Mostaru i Filozofski fakultet u Sarajevu. Poslijediplomske studije zavrio u Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao. Od 1992. ivi u Zadru, a od 1994. radi u eljeznikoj tehnikoj koli u Zagrebu i honorarno predaje na Pedagokom fakultetu u Mostaru.

Djela: Ramkinje (pripovijetke, 1988.), Promicanje (pjesme, 1989.), Biogradski lirskokazi (pjesme, 1995.), Suputnice i supatnice (pjesme, 1995.), Domoljublje i otpadnitvo Ive Andria (studija, 1997.), Ramske legende (1997.), Uiteljsko iverje (novele, 1997.), Slutnje s Rakitja (pjesme, 1997.), Medijska kultura (znanstvena knjiga, 1998.), Lutkarstvo i scenska kultura (znanstvena knjiga, 2000.), Dozivke (pjesme, 2000.). Golemac, Stojan (Mostar, 25. oujka 1959.). Romanopisac i pripovjeda. Srednju ekonomsku kolu zavrio u Mostaru, gdje je studirao na Ekonomskom fakultetu. U Parizu studirao francuski jezik i knjievnost. Djela: Prvo pismo Marie (roman, 1986.), Slika jednog revolucionara (roman, 1997.), Jedan dan u francuskom kafeu (pripovijetka, 1997.), Marijana (roman, 1998.), Pismo Katrin (roman, 1998.), rtva (roman, 1999.). Gotovac, Slavko (Kablii, Livno, 7. listopada 1930. 21. sijenja 1999.). Pripovjeda i novinar. Od 1959. godine dopisnik sarajevskog Osloboenja iz jugozapadne Bosne, a krae vrijeme i dopisnik Slobodne Dalmacije. Osim reportaa i pria, pisao i scenarije za kratkometrane filmove. Djela: Gorke daljine (pripovijetke i reportae, 1976.), Stope kroz kuu (pripovijetke i reportae, 1979.), Zbogom dralovi (reportae, 1988.), Jagma za mrtvacima (pripovijetke, 1989.), Bijele due (pripovijetke, 1998.). Gotovac, Vedrana (Livno, 12. oujka 1959.). Pripovjedaica. kolovala se u rodnom mjestu i Zadru. Diplomirala u Zadru 1982. s temom: Srednjovjekovni nadgrobni spomenici u jugozapadnoj Bosni. Objavila vie znanstvenih radova u znanstvenim glasilima u Sarajevu, Zadru i Livnu, kao i krae prikaze knjiga, kulturnih dogaaja, te lanke o kulturno-povijesnim spomenicima i osobama. Djela: Pauina (kratke prie, 1990.). Grgurev, Ivo (Vodice, ibenik, 4. studenoga 1909. Vodice, 25. sijenja 1992.). Pjesnik i publicist. Maturirao 1929. u splitskoj Klasinoj gimnaziji, studirao na bogoslovnim uilitima u Splitu i Mariboru, te na fakultetima u Ljubljani i Zagrebu, gdje je diplomirao 1936. Godine 1956. na zagrebakom Filozofskom fakultetu diplomirao hrvatski jezik i jugoslavenske knjievnosti. Kao sveenik slubovao u ibeniku i Primotenu. Za upnikovanja u Vodicama 1944. godine je uhien i na montiranom procesu osuen na pet godina zatvora. Puten 1947. godine, do 1949. ponovno je vodiki upnik. Naputa sveeniko zvanje i radi kao referent za kulturu i umjetnost u Oblasnom komitetu NO do 1950., potom kao profesor u Osijeku, Konjicu i u Sarajevu do umirovljenja 1972.

Djela: Svemirski mirisi (pjesme, 1995.), Svjedoanstvo jednog i mnogih stradanja (sjeanja, 1999.). Grmovi, Viktor Strauch, Hubert (Mostar, 1890. 1957.). Pripovjeda i romanopisac. Osnovnu kolu pohaao je u Rogatici i Brkom, gimnaziju u Tuzli i Sarajevu, a pravo studirao u Zagrebu. Nakon mobilizacije, odlazi na talijansko bojite. Od 1918. do 1920. je u zarobljenitvu. Vrativi se iz zarobljenitva u zemlju, radi kao sudski pristav u Sarajevu, Gradacu, potom je odvjetnik u Derventi, sudac u Doboju, pravni referent u Slavonskom Brodu, Spuu i Sarajevu. Djela: Pod aavim krovom (pripovijesti, 1935.), Majka pria (crtice, 1939.), Lugar Mijo (pripovijest, 1943.), ardak (roman, 1944.), Kondilo (povijesni roman u rukopisu.). Grubii, Vinko (Posuki Gradac, Posuje, 5. travnja 1943.). Pjesnik, esejist, dramski pisac, knjievni povjesniar. Slavistiku studirao u Zagrebu, diplomirao u Fribourgu i doktorirao u Aix-en-Provenceu. Emigrirao 1965., od 1975. ivi u Kanadi, gdje je od 1987. prof. pri Katedri hrvatskoga jezika i kulture Sveuilita Waterloo. Nakon prvih demokratskih izbora 1990. vraa se u Hrvatsku. Djela: Robotov poljubac (pjesme, 1974.), O hrvatskom jeziku (esej, 1975.), Grafija hrvatske lapidarne irilice (studija, 1978.), Tri drame Prokrvavljena Brina, Legenda o sv. Jurju, Spomenik (1981.), Ne zauuju udesa (drama, 1981.), Bitarion (pjesme, 1987.), Gregorijanske utnje (pjesme, 1989.), Hrvatska knjievnost u egzilu (Hrvatska revija br. 160, knjievnopovijesna studija, 1991.), Druenje s tijelom (pjesme, 1995.), Pod nebom Bleiburga (s K. egom, antologija, 1997.), dvije knjige za kolsku djecu i jedan ilustrirani (hrvatski-njemakifrancuski-engleski) rjenik.

Horvat, Franjka Bernardina (Zenica, 29. listopada 1899. Zagreb, 23. sijenja 1932.).
Pjesnikinja, pripovjedaica i dramska spisateljica za djecu. Poslije zavrene osnovne kole u rodnome mjestu, stupila je u drubu sv. Vinka Paulskoga i postala redovnica. Zavrila je gimnaziju, a zatim studirala filozofiju u Zagrebu, Milanu i Paviju. Djela: Mali vrtec ograjen (igrokaz), Blagoslov ljeta (dramska legenda), pjesme i pripovijetke u asopisima. Hrnjka, ivkovi, Ruica (Kupres, 1948.). Prozna spisateljica. Puku kolu zavrila u Kupresu, gimnaziju u Osijeku, a Pedagoku akademiju u Banjoj Luci. Djela: Nesrbi van! Banjaluki dnevnik rujan 1992.-travanj 1993. (dnevnik, 1996.), Kupreka saga (proze, 1999.).

Iliji, Vareanin, Grgo (Vare, 18. listopada 1736. Kraljeva Sutjeska, 1. oujka 1813.).
Pisac. Osnovnu naobrazbu stekao u sutjekom samostanu, gdje je zapoeo i novicijat. Filozofsko-teoloki studij zavrio je u Italiji. Napisao i objavio nekoliko pastoralno-katehetskih spisa. Djela: Kratko nadometnutje u knjiice Od uza me (u istoimenoj knjizi F. Lastria) (1796.), Vrhu kraljevstva Marijina govorenja (1799.), Epistola pastoralis (1800.), etiri govora udoredna (1802.), Nauk krstjanski i druge stvari (1804.), Sveta govorenja priko cijele godine (rukopis). Iliji, Stjepko (Dol kraj Staroga Grada na Hvaru, 1884. Zagreb, 1933.). Pjesnik i prozni pisac. Puku kolu zavrio je u rodnom mjestu, uiteljsku u Zadru. Od 1899. godine bio je u slubi bosanskohercegovake uprave. Due vrijeme slubovao je u Mostaru i bio urednikom asopisa Uiteljske zore. Djela: Pjesme u stihu i prozi (1901.), Dopuna-Lopudske sirotice-Petra Preradovia (1903.), Ali beg engi i Biserka (ep, 1906.). Ituk, Silvestar (Donja Drenica, Mostar, 1. sijenja 1945.). Pjesnik. Osnovnu kolu pohaao u Donjoj Drenici i u irokom Brijegu, a Uiteljsku kolu u Mostaru. Kao prosvjetni djelatnik vie godina radio u Podveleju (1964.-1976.). Diplomirao sociologiju i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1975., a potom sve do 1992., kada se vraa u Mostar i stupa u HVO, radio u Postiri (otok Bra) kao kolski pedagog. Djela: S akordima ivota kroz rat (pjesme, 1994.), Moj domoljubni kanconijer (pjesme, 1995.), U svjetlosnom krugu (pjesme, 1997.), Zrenici vremena (pjesme, izbor, 1998.), Kockice razbijenoga uma (aforizmi, 1999.). Ivani, Viktor (Sarajevo, 1960.). Novinar i pripovjeda. Dugogodinji je urednik hrvatskoga tjednika Feral Tribune. Djela: Biljenica Robija K. (prie, 1996.), Toka na U (studija, 1998.). Ivandi, Ante Mate (Vinite, Zavidovii, 17. oujka 1952.). Pjesnik i prevoditelj. Osnovnokolsku naobrazbu stekao u rodnom mjestu. Nakon klasine gimnazije studirao filozofiju, teologiju, povijest umjetnosti i germanistiku u Zagrebu i Beu. Djela: Erich Fried: Pjesme (prijevod s njemakog, 1987.), Zora Keran: edna koa (prijevod s njemakog, 1987.), Nada Zidar-Bagadi: Nie war ich nher dem Mond/Nikad blie Mjesecu (prijevod na njemaki, 1992.), Slavko Mihali: Der verfhrerische Wald/Zavodnika uma (prijevod na njemaki, 1995.), Prie za male ljubitelje ivotinja (prie za djecu, 1997.), pjesme u periodici.

Ivaniin, Nikola (Trebinje, 18. rujna 1923.). Knjievni povjesniar i esejist.

Filozofski fakultet zavrio u Zagrebu 1951. Na istom fakultetu doktorirao 1957. Asistent u Historijskom institutu JAZU u Dubrovniku (1951.-1955.) i Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1956.-1958.), a potom docent i redovni profesor novije hrvatske knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Struno se usavravao u Melbournu i Mnchenu, ureivao asopise Dubrovnik, Zadarska revija, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Djela: asopis Slovinac i slovinstvo u Dubrovniku (JAZU, 1962.), Dubrovake knjievne studije (1966.), Tradicija-eksperiment-avangarda (1975.), Ljudi, djela, uspomene (1978.), Ivo Vojnovi-Pjesnik Dubrovnika (1984.), Fenomen knjievnog ekspresionizma (monografija, 1999.), Knjievno-povijesno djelo Antuna Barca (monografija, 1996.). Ivankovi, eljko (Vare, 29. kolovoza 1954.). Pjesnik, pripovjeda, romanopisac, knjievni kritiar i esejist, pisac za djecu, prevoditelj Osnovnokolsku i srednju naobrazbu stekao u rodnom mjestu i Visokom. Nakon zavrene Pedagoke akademije u Sarajevu, studirao hrvatsko-srpski jezik i knjievnost u Novom Sadu. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Ureivao asopis Lica i bio stalni knjievni kritiar studentskog lista Nai dani i revije Odjek. U sarajevskoj izdavakoj kui Veselin Maslea radio kao lektor i korektor. Sastavio dvije panorame mlae bosanskohercegovake poezije, objavljene u Zagrebu i Beogradu. Urednik lista Herceg Bosna, direktor, a potom glavni urednik BH-Pressa, zamjenik glavnog urednika Steka. Prevodi s njemakog jezika (Mozartova Pisma ocu). Djela: Neto od onog to jest (pjesme, 1978.), Utrka pueva (pjesme, 1982.), Vrijeme bez glagola (pjesme, 1986.), Dogledi (eseji i kritike, 1987.), Prie o ljubavi i smrti (pripovijetke, 1989.), Uruavanje slike (pjesme, 1990.), Zvjezdangrad (pripovijetke za djecu, 1990.), Dodirom i svijet poe (roman, 1992.), 700 dana opsade (dnevnik, 1995.), Izgubljeni zaviaj (pjesme, 1995.), Ljubav u Berlinu (roman, 1995.), Tko je upalio mrak (proze, 1995.), Dogledi, II (studije i eseji, 1997.), Traenje zaviaja (pjesme, 1997.), Izbor iz poezije 1978.-1998. (1999.), Pisci franjevci varekog kraja (esej, 1999.), Dogledi, III (studije i eseji, 2000.).

Jagati, Andrija (Luka kod Martinske Vesi, 1850. 1901.). Putopisac.

Djela: Putne crtice iz svete zemlje (1891.). Jakia, Jozo (apljina, 21. travnja 1950.). Pjesnik. Zavrio metalostrugarski zanat. Radnik u apljina-prometu. Djela: Naviljak drae (pjesme, 1987.), Privezan na sidritu (pjesme, 1989.), Na raskriju uma (pjesme, 1997.), I prebirem pirevinu (pjesme, 1998.). Jakobovi, Zlatko (Brko, 1946.). Dramski pisac. U Brkom zavrio osnovnu i srednju kolu, a studij medicine u Rijeci. Djela: Ploa u glavi (komedija, 1997.), Untrofor (komedija, 1997.), Luciferi (komedije i druge drame, 1999.). Jakovljevi, Ilija (Mostar, 22. sijenja 1898. Zagreb, 28. listopada 1948.). Pjesnik, romanopisac, pripovjeda, knjievni kritiar, feljtonist. kolovao se u Mostaru (puko kolovanje), Sarajevu (gimnazija) i Zagrebu (studij prava). Od rane mladosti ukljuio se u katoliki pokret i Hrvatsku puku stranku. Ureivao listove Lu i Narodna politika, te Narodnu obranu. Radio kao odvjetnik u Zagrebu, godine 1936. pristupio Hrvatskoj seljakoj stranci i postao urednikom Hrvatskoga dnevnika. Ureivao je i asopis Savremenik, te jednu godinu bio i predsjednik Drutva hrvatskih knjievnika (1940.1941.). Od 1941. do u jesen 1942. proveo je kao pripadnik HSS-e u koncentracijskom logoru Stara Gradika. Po izlasku iz logora, na osloboenom teritoriju djeluje kao novinar i kulturni djelatnik. Nakon rata ponovno otvara odvjetniku pisarnicu u Zagrebu, a nedugo zatim, 1948. godine, tragino zavrava svoj ivot u nerazjanjenim okolnostima. Djela: Studije i feljtoni (1919.), Zaviaj (pripovijetke, 1923.), Na raskrsnici (roman, 1926.), Hercegovke (pripovijetke, 1927.), Otrov uspomena (pjesme, 1940.), U mraku (roman, 1945.), Lirika nevremena (pjesme, 1945, 1982, 1984.), Ponoka (igrokaz), Konclogor na Savi (memoarska proza, 1999.). Jakovljevi, Jerki, Marela (Mostar, 26. prosinca 1956.). Pjesnikinja. kolovala se u rodnom mjestu. Slka n svili i tkanini. Djela: Ostani apat (pjesme, 1995.), Proi me pjesmom (pjesme, 1997.), Ljubav i smrt (pjesme, 1998.). Jakovljevi, Ljubuak Petar (Ljubuki, 1876. Zagreb, 1967.). Pjesnik. Puku kolu zavrio je u Ljubukom, a Trgovaku u Sarajevu. Radio kao trgovaki zastupnik i vjeiti putnik. Umro u starakom domu u Zagrebu. Djela: Zvuci s mojih gusala (pjesme, 1932.), Etiarka (rukopis). Jakovljevi, Marijan st. (Banja Luka, 16. travnja 1780. Fojnica, 10. prosinca 1853.). Pisac.

Osnovama pismenosti i latinskoga jezika pouio ga je ujak fra Mato Iveki u Jajcu. U Kraljevoj Sutjesci zapoeo novicijat, govornitvo i filozofiju zavrio u Zagrebu, a teologiju u Barletti, Asizu, Jakinu, Anconi i Napulju. Zasluan za razvoj kolstva u Bosni, za svoje uenike napisao kratka pravila krasnopisa, pjesnitva, govornitva, logike i filozofije (uvaju se u rukopisu u fojnikom samostanu). Djela: Hrvatske puke propovijedi, I-III (1862/63.). Jeleni, Julijan (Rijeani kod Modrie, 29. kolovoza 1877. Zagreb, 5. kolovoza 1931.). Povjesniar i pisac. Osnovnu kolu zavrio je u Modrii i Tolisi, gimnaziju u Guoj Gori, filozofsko-teoloki studij u Kraljevoj Sutjesci i Budimpeti, novicijat u Fojnici. U Budimpeti je poloio etiri rigoroza i napisao doktorsku disertaciju: De pattarenis Bosnae. Prouavao prolost Crkve, franjevakog reda, djelatnost istaknutih pojedinaca naega crkvenog, kulturnog i drutvenog ivota. Izvrstan poznavatelj ne samo nae ve i svjetske povijesti. Pisao studije, lanke, rasprave, prikaze i ocjene knjiga. Njegov opus broji vie od tri stotine bibliografskih jedinica samostalnih djela. Djela: Djelovanje bosanskih franjevaca u Bugarskoj od XII. do XVII. stoljea (Franjevaki glasnik, 1899.), Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole (1906.), Dalmacijom i Jadranskim morem (1906.), De pattarenis Bosnae (1908.), Serafinski perivoj (asopis, 1908.1913.), Primicije (1912.), Kultura i bosanski franjevci, I-II (1912/15.), Naa misao (asopis, 1914.-1916.), Mali voa hodoasnika (prijevod djela Ferdinanda Kajzera, 1913.), Izvori za kulturnu povijest bosanskih franjevaca (1913.), Ljetopis fra Nikole Lavanina (1916.), Necrologium Bosnae Argentinae (1917.), Ljetopis franjevakog samostana u Kreevu (1918.), Spomenici kulturnog rada bosanskih franjevaca-1437.-1878. (1918.), Dva ljetopisa Bosne Srebrene, Ljetopis fra Marka iz Vasiljeva Polja i fra Bernardina Nagnanovia (1919.), Autentini prevodilac Fabijanievih Firmani inediti (1921.), Povijest Hristove crkve, I,II,III (1921/24/28.), Ljetopis franjevakog samostana u Kr. Sutjesci (Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, 1923/24/25.), Bio-bibliografija franjevaca Bosne Srebrenike, I (1925.), Monografije o katolikoj crkvi u srpskim i hrvatskim pokrajinama (Narodna enciklopedija, 1925/26.). U periodici kulturnopovijesni tekstovi: Kriarske vojne protiv bosanskih patarena, Kulturni preporod bosanskih i hercegovakih Hrvata, Habzburgovci i franjevci Bosne i Hercegovine, O utjecaju hrvatskog narodnog preporoda na Hrvate u Bosni i Hercegovini, Razvoj analfabetskih teajeva u Bosni, Kiril i Metodije-slavenski apostoli, Problem dolaska franjevaca u Bosnu i osnutak Bosanske vikarije, Latinske kole Bosne Srebrenike, Bio-bibliografija fra Stjepana Marijanovia, Kriari osvajaju Zadar i Carigrad, Iz prolosti bosansko-hercegovakih glagoljaa, Problem imena Bosna, Pokus knjievnog drutva u Bosni 1686., K problemu konkordata sa

Srbijom, Pisma Stjepana I. Verkovia-Josipu d. Boiu, Pravopisna rasprava izmeu Tome Koaka i fra Grge evapovia. Jelini, Snjeana (iroki Brijeg, 1954.). Pjesnikinja. Puku kolu i gimnaziju zavrila u rodnom mjestu, diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Djela: Pjevam Hercegovini (pjesme, 1995.), U mirisu boura (pjesme, 1996.), Put budnosti (pjesme, 1999.). Jeli, Jakia Jakov (iroki Brijeg, 9. svibnja 1927.). Romanopisac. ivi u Splitu. Umirovljeni je lijenik. Djela: Ususret sudbini (roman, 1995.), U vrtlogu (roman, 1999.). Jeli, Stanko (iroki Brijeg, 16. veljae 1927.). Pjesnik i pripovjeda. Pet razreda gimnazije zavrio u irokom Brijegu, a esti, sedmi, osmi i maturu u Pei. Pravni fakultet i etiri semestra psihologije zavrio u Zagrebu, gdje je dvije godine, po osobnom izboru, pohaao i predavanja na Teolokom fakultetu. Predavao na Vioj ekonomskoj koli Rade Konar i na Visokoj privrednoj koli u Zagrebu. Djela: Stablo mladosti (prirunik o sadnji drvea, 1966.), Svaki graanin svake godine jedno stablo (prirunik, 1972.), Stablo ivota (slikovnica, 1979.), Pjesme iz raja i pakla i one izmeu (pjesme, 1994.), Prie iz raja i pakla i one izmeu (40 pria u 10 knjiica, 1994.), ivot Isusa Nazareanina-djetinjstvo, mladost, zrelost i smrt (romansirana monografija, 1995.), Sveti Martin na Muri (monografija u suautorstvu, 1996.), Himne i pjesme Bogu stvoritelju (zbirka od prvih pisanih spomenika do danas, 1998.), Prognanici (monografija o Vukovaru, 1998.), Razgovor s Krapinskim ovjekom (pria, 1999.), Ja i smrt (prie, 1999.), U potrazi za istinom (prie, 2000.). Jeli, Tvrtko (Vare, 14. lipnja 1955.). Pjesnik. Djela: eljezna rijeka (pjesme, 1973.). Jenko, Narcis Mati, Eugen (Livno, 2. veljae 1889. Gorica kod Livna, 26. srpnja 1918.). Pripovjeda, romanopisac, feljtonist. Osnovnu kolu zavrio u Livnu, Franjevaku gimnaziju u Visokom, teologiju u Sarajevu. Kao profesor matematike i fizike radio u Franjevakoj gimnaziji u Visokom, ali zbog bolesti odlazi u Kupres, a potom na Kaprije (Dalmacija). Na bekoj klinici amputiraju mu lijevu nogu. Vraa se u Franjevaki samostan na Gorici i tu ostaje do smrti. Djela: Spiritus procellarum /Olujni duh (roman, 1922.), Tri puke pripovijetke (s Vjenceslavom Novakom, 1922.), Razlomci (feljtoni, 1922.), Bosanice (pripovijetke, 1923.), Obitelj vojvode Hrvoja, I, II (povijesni roman, 1934.). Jergovi, Miljenko (Sarajevo, 28. svibnja 1966.). Pjesnik i pripovjeda.

Zavrio Filozofski fakultet u Sarajevu. Djela: Opservatorija Varava (pjesme, 1988.), Ui li noas netko u ovom gradu japanski (pjesme, 1990.), Himmel komando (pjesme, 1992.), Sarajevski Marlboro (pripovijetke, 1994.), Karivani (pripovijetke, 1995.), Preko zaleenog mosta (1996.), Ovdje ivi Canan (antologija, 1997.), Naci bonton (polemike, 1998.), Mama Leone (proze, 1999.), Historijska itanka (2000.). Jezidi, Frano (Glavice, Bugojno, 26. kolovoza 1954.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio je u Bristovima i Bugojnu, Pedagoku akademiju u Banjoj Luci, knjievnost u Beogradu. Jezidia je 18. srpnja 1993. odvela Armija RBiH i od tada se z nj nita ne zna. Jedino preostalo od ovoga pjesnika jeste knjiga za djecu: Kad pjevaju ume moga djeda, koju je priredio, pjesme prikupio od rodbine, imun ito ori. Jezidieva ve otiskana knjiga pjesama u Sarajevu nestala je u ratnom poaru 1992. Djela: Kad pjevaju ume moga djeda (pjesme za djecu, 1999.). Josi, Bla (Rapae, Tuzla, 2. oujka 1820. Kraljeva Sutjeska, 24. prosinca 1868.). Pjesnik. Osnove pismenosti stekao kod mjesnog upnika, humaniora je uio u Kraljevoj Sutjesci, kao i novicijat. Filozofsko-teoloki studij zavrio je u Vesprimu. Spada meu istaknute latiniste Bosne Srebrene XIX. stoljea. Pod utjecajem klasika Katania i ideologa ilirstva, fra Martina Nedia, pjevao ode, elegije i druge prigodice. S Jukiem nastojao osnovati knjievno drutvo u Bosni. Djela: Ode honoribusPetri Klobusitzky (1842.), Elegia in novo annoStephani Marianovich (1842.), Ode honoribusElecti Sooska (1842.), Carmen honoribusFrancisci Josephi I (1852.), Carmen jubilaeisCaroli Pavich (1853.), Elegia festisMariani unji (1855.), Shematismus (1864.), AplaususMartino Nedi i HonoribusMartini Nedi (Serafinski perivoj, str. 132.-133. i 133.-134.), (1911.). Jozi, Kristina (Zenica, ?). Pjesnikinja. Djela: Rubom sna i jave (pjesme, 1997.). Juki, Ante (Tuzla, 21. veljae 1873. Mostar, 25. svibnja 1906.). Pjesnik i knjievni povjesniar. Osnovnu kolu i jedan razred Trgovake kole zavrio je u rodnom mjestu. Nakon est razreda gimnazije u Guoj Gori, nastavlja bogosloviju u Peuhu. Bogosloviju, meutim, naputa i odlazi u Zagreb. Vraa se u Sarajevo, gdje pohaa Uiteljsku kolu. Kao uitelj radi u vie mjesta Bosne i Hercegovine. Djela: O snu (1900.), Ljubav i zloba (igrokaz, 1901.), Mom sinu ili iskrice srca moga (pjesme, 1902.), Preradovi prema hrvatstvu i srpstvu (studija, 1902.), Nova godina meu Hrvatima (1905.), Uiteljev rad i njegova nagrada (1905.). Juki, Ivan Franjo (Banja Luka, 8. srpnja 1818. Be, 20. svibnja 1857.). Pisac putopisa i povijesne proze, sakuplja narodnih pjesama.

Poetke pismenosti i osnove latinskog jezika nauio ga je upnik fra Franjo Sitni, nie razrede gimnazije zavrio je u fojnikom samostanu, filozofiju u Zagrebu, teologiju u Vesprimu i Dubrovniku. Omer-paa Latas ga je zasunjio u sijenju 1852. godine, a u svibnju otpremio u Carigrad. Tu je u zatvoru proboravio od 10. lipnja do 5. srpnja. Nakon osloboenja iz carigradskog zatvora, potucao se po Rimu, Dubrovniku, Anconi i Zagrebu. Poetkom 1857. smjeten je kao bolesnik u seminarij franjevakih klerika u akovu, odakle je otpremljen u Be, u kojem je nakon operacije ivio samo tri dana. Izuzetna linost prve polovice XIX. stoljea ne samo meu bosanskim franjevcima nego i u Bosni i Hercegovini uope. Zanimala ga je prolost, ali i suvremenost Bosne, njezino politiko, drutveno, gospodarsko, kulturno, prosvjetno i ope duhovno stanje. U duhu osnovne ideje hrvatskoga narodnog preporoda, zalagao se za jedinstvo svih Ilira, zajednitvo njihova pisma, jezika i pravopisa. Bavio se prouavanjem knjievnosti, i to ne samo kao povijesne nego i kao umjetnike pojave. Osim to je napisao i tiskao nekoliko samostalnih djela, objelodanio je brojne radove putopisnog, etnografskog, zemljopisnog, povijesnog, bio-bibliografskog i prosvjetno-kulturnog sadraja. Djela: Poetak pismenstva i napomena nauka krstjanskoga (1848.), ivot Isusa Krista (preveo Mihovil ui, 1848.), Bosanski prijatelj, I, II (asopis, 1850-1851.), Slavodobitnica svietlomu gospodinu Omer-pai (1851.), Zemljopis i poviestnica Bosne (1851.), Bogoljubni nain (1855.), Narodne piesme bosanske i hercegovake (s Grgom Martiem), I (1858.), Bosanski prijatelj, III (asopis, 1861.), Putopisi i istorisko-etnografski radovi (1953.), Sabrana djela, I-III (1973.). Juki, Jozo (Posuje, 2. studenoga 1889. Sarajevo, ?).Pjesnik. Puku kolu zavrio je u Posuju, gimnaziju u Franjevakom sjemenitu na irokom Brijegu. Filozofiju i teologiju studirao je u Mostaru. Napustio franjevaki red i preao u starokatolike. Djela: Odjeci (pjesme, 1912.). Juki, Nikola (Kovai, Livno, 3. sijenja 1941.). Pjesnik za djecu i mlade, aforist i epigramist. Djela: erif u razredu (pjesme za djecu, 1979.), Ulini crtai (pjesme za djecu, 1983.), Epigrami (1984.), udna uda (pjesme za djecu, 1984.), uda iza sedam uda (pjesme za djecu, 1986.), udotvorni vjetar (pjesme za djecu, 1988.), Velike male sree (pjesme za djecu, 1989.), to se radi kad se ne radi (pjesme za djecu, 1991.), Rafali slova oko rova (epigrami i aformizmi, 1992.), Kad ivotinje trajkaju (pjesme za djecu, 1992.), Djeca u ratu najvie gube (pjesme za djecu, 1994.), Izabrane pjesme (1996.), to je tu je (epigrami, aforizmi i pjesme, 1999.). Juri, Vladimir (Bjelovar, 24. rujna 1910. Zagreb, polovica svibnja 1945.). Pjesnik, esejist, feljtonist, knjievni, glazbeni, kazalini i likovni kritiar.

U rodnom mjestu zavrio puku kolu i prvi razred gimnazije, ostatak u Gospiu, Senju, Vinkovcima i Zagrebu, gdje je diplomirao slavistiku na Filozofskom fakultetu. Do svibnja 1945. radio na gimnaziji u Sarajevu, gdje je uhien, odveden u nepoznatom smjeru i ubijen. Djela: Lirika 1932. (zajedno s J. Hitrecom i I.G. Kovaiem), U metropoli (pjesme, 1932.), Ogledalo vremena (s Petrom Bakulom, Vladom Maareviem i Novakom Simiem, pjesme, 1936.), Svijetli vidici (pjesme, 1940.), Hrvatska knjievna kritika (sintetiki prikaz od Vraza do danas, 1937.), Kako su umirali hrvatski knjievnici i umjetnici, 1846.- 1936. (1936.), Vjena straa (izabrane pjesme, 1993.). Juri, Franjo (Jurii, Komuina, 1950.). Memoarist. Osnovnu kolu zavrio u rodnom mjestu, a zidarski zanat u Ljubljani. Do agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu radio u Austriji, od 1993. prognanik u Poitelju. Djela: Sjeanje na moj rodni zaviaj Komuinu (sjeanja, 1995.). Juri, Jakov Klianin (Gorani, Konjic, 1. svibnja 1930.). Memoarist. Puku kolu zavrio u rodnom mjestu. Zbog tajne antijugoslavenske djelatnosti, 4. rujna 1959. uhien i osuen na sedam godina strogog zatvora. Amnestiran i puten s robije 1962., a godinu poslije protjeran iz zemlje. Dvije i pol godine ivio u Klnu odakle se preselio u SAD (San Francisco). Godine 1991. zavrava Viu teoloku kolu na Katolikom sveuilitu Gonsaga University, Spokane, u dravi Washington, i stjee zvanje magistra teolokih znanosti. Uoi agresije, vratio se u Hrvatsku. Djela: Kroz oluju vremena (sjeanja, 1995.). Jurii, Jakov (Bijelo Brdo, Derventa, 19. srpnja 1948. Sarajevo, 27. listopada 1993.). Pjesnik, esejist i knjievni kritiar. Studirao veterinu u Sarajevu. Stalni knjievni kritiar Osloboenja (1971.-1974.) i revije Odjek (1974.-1979.), te urednik Naih dana, Lica, ivota i Vesele sveske. Ubijen u sarajevskom naselju Grbavica. Djela: Grob koji traje (pjesme, 1972.), Suteren bebe (pjesme, 1975.). Kritiki zarez (kritike, 1979.), Dom radosti dom plaa (pjesme,1985.), Kuni prag (pjesme, 1985.), Dnevnik djeaka Grge (prie za mlade, 1985.), Grob koji traje (pjesme, 2000.). Jurjevi, Juraj (Brusje na otoku Hvaru, 5. sijenja 1910. Novi Marof kraj Zagreba, 5. svibnja 1985.). Pjesnik i kulturni radnik. Osnovnokolsku naobrazbu stekao u rodnom mjestu, Uiteljsku kolu zavrio u ibeniku, a pedagoko-filozofski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poslije diplomskog ispita imenovan je odgojiteljem Napretkova srednjokolskog konvikta Kralj Tomislav u Sarajevu i na toj dunosti je do 1937. godine, a zatim nastavnik u Metkoviu, upravitelj Odgojnog zavoda za privrednu mlade Hrvatskog radie u Zagrebu i profesor Uiteljske kole.

Poslije rata bio je zatvorenik, a nakon toga ovjek bez prava na nastavniku slubu, najee bez ikakva posla. Djela: Pjesme (1936.), ovjek (duhovno-odgojni eseji, 1943.), Prirad i odgoj privredne mladei (1942.), Duhopisi, stihovi (1968.), Vihor tiine (pjesme, 1970.), Dubine dobra i pliine zla (1979.), Zimzelene starine, misli, izreke i pouke (1983.), Svakodnevno o (ne) svakidanjem: razmiljanja, primjeri iz ivota; za predavanja, propovijedi i druge prigode (1984.). Jurki, Mirko (Livno, 24. travnja 1886. Zagreb, 27. prosinca 1965.). Pripovjeda i pjesnik za djecu. Brat blizanac velikog hrvatskog slikara Gabrijela Jurkia. Puku i Trgovaku kolu zavrio u rodnom mjestu, a Uiteljsku u Sarajevu, koju je prekinuo da bi studirao Pedagoku akademiju u Beu. Slubovao je u Prnjavoru, Sarajevu, Ilidi, Bijeljini, Derventi i Dubrovniku. Djela: Proljetno cvijee (pripovijetke, 1907.), Iz Zavrja (pripovijetke), Dubrovaka legenda (pripovijesti, 1928.), Tri pustolova (pjesme za djecu, 1959.). Jurki, tefa (Cazin, 26. prosinca 1896. Livno, 28. studenoga 1971.). Pripovjedaica i romanospisateljica. Osnovnu kolu zavrila je u Bijeljini, a Viu djevojaku u Sarajevu. Godine 1914. postala je nastavnicom francuskog jezika, a uz francuski jezik studirala je i njemaki u Grazu. Godine 1913. upoznala je Gabrijela Jurkia, a 1917. za njega se i udala. Sve do 1955. godine, kada su preli u Franjevaki samostan na Gorici u Livnu, ivjela je i radila s njim uglavnom u Sarajevu. Djela: Legende u bojama i druge prie i pripovijetke (1927.), ipke (roman, 1929.), Imelda Lambertini (roman, 1929.), Petnaest tornjeva (roman, 1934.), Sveta Katarina Sijenska (roman, 1934.), Plat malog kriara (roman, 1939.), Nevidljiva kraljica (pripovijetke, 1941.).

Kaunko, Boidar (erin, itluk, 8. kolovoza 1946. Split, 17. prosinca 1993.). Pjesnik.
Pohaao Uiteljsku kolu u Travniku. Kao slobodan umjetnik radio u Zenici i Splitu, a u Pragu (eka) radio kao novinski ilustrator. Pisao i na akom jeziku. Djela: ena pjesnikova (pjesme, 1977.), Snjena katedrala (pjesme, 1977.). Karai, Ante (Crna, iroki Brijeg, 10. listopada 1840. Roko Polje, 24. srpnja 1891.). Pjesnik, pripovjeda i publicist. Poetne nauke zavrio je u Franjevakom sjemenitu na irokom Brijegu. Studij filozofije i teologije pohaao u Italiji. Za sveenika zareen 12. travnja 1863. Slubovao kao sveenik u vie hercegovakih mjesta (Mostar, iroki Brijeg, Humac, Vinice, Roko Polje). Pisao i pod pseudonimima: Vid Raja, Hercegovac i dr. Pripovijesti, pjesme i druge tekstove objavljivao u Narodnom listu (Zadar) i Katolikoj Dalmaciji (Zadar). Djela: Razgovor Vida Hercegovca i Tome Draganovia iz Skoplja i Sulje Sderia iz Travnika na Bugojnu 1879.-na Jelovu Polju (1880.), O postavljenju temeljnog kamena za crkvu svetog Jurja u Viru (pjesma od 127 stihova, 1888.). Karai, Blago (Crna, iroki Brijeg, 6. rujna 1914. 25. studenog 1994.). Dramski pisac i pjesnik. Osnovnu kolu zavrio je u Litici, gimnaziju na irokom Brijegu, a bogosloviju u Mostaru. Osim drama, pisao i pjesme i crtice iz svakodnevnog ivota. Djela: U mrei (drama, 1972.), Delat (jednoinka, 1974.), Diva Graboveva (drama, 1982.), Radi Boga i brata ovjeka (pjesme i prie, 1996.). Karai, Vendelin (Gornji Crna, iroki Brijeg, 18. studenoga 1942.). Esejist, likovni kritiar, pjesnik. Nakon osnovnokolske naobrazbe u rodnom mjestu i zavrenog sjemenita, franjevaki habit obukao 16. srpnja 1960. u samostanu na Humcu. Zavrivi novicijat, teologiju studirao u Sarajevu (4 godine) i Ljubljani (petu godinu). Slubovao na irokom Brijegu, u Mostaru, Zagrebu, te ponovno na irokom Brijegu, gdje je voditelj Franjevake galerije. Pie pjesme, reportae, eseje i likovne kritike. Djela: Dosjetke i ale s mirisom tamjana (u koautorstvu s fra Lucijanom Kordiem, 1996.), Svjedoanstva vremena (eseji, 1998.). Karamati, Marko (Johovac, Doboj, 2. prosinca 1947.). Pisac. Studirao teologiju u Sarajevu i Ljubljani, gdje je poloio magistarski, a potom i doktorski ispit. lan je franjevake provincije Bosne Srebrene. Od 1997. predaje crkvenu povijest, crkvenu umjetnost, kransku arheologiju i knjievnost bosanskih franjevaca na Franjevakoj teologiji u Sarajevu, gdje je obavljao i slube tajnika i dekana. Radove je objavljivao u publikacijama: Juki, Kai, Nova et Vetera, Croatica Christiana Periodica, Bosna Srebrena, Svjetlo rijei, Bilten Franjevake teologije Bio je lan urednitva Jukia, te

Hrvatskog narodnog kalendara Napredak za godine 1991. i 1992. Urednik je novopokrenutog asopisa Bosna franciscana od 1993. i Biltena Franjevake teologije od 1988. Djela: Franjevaka provincija Bosna Srebrena - ematizam (1991.), Franjevci Bosne Srebrene u vrijeme austro-ugarske uprave 1878. 1914. (1992.), Plehan (povijesno-umjetnika monografija, u koautorstvu, 1987.), Blago franjevakih samostana Bosne i Hercegovine (turistika monografija, u koautortsvu, 1990.), Katolianstvo u Bosni i Hercegovini (u koautorstvu, 1993.), Bosanski franjevci (izbor tekstova za srednjokolce, 1994.). Karaula, Marija (Priluka, Livno, 1972.). Pjesnikinja. Osnovnu kolu zavrila u rodnom mjestu, a Srednju elektorotehniku u Velikoj Gorici. Diplomirala na Katehetskom institutu Katolikog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Djela: Vrijeme rua (pjesme, 1995.). Karlovan, Grgur (Kalinovac kod urevca, 11. oujka 1913. Stara Gradika, 29. rujna 1942.). Pjesnik. Uitelj u Tasoviima, sudionik NOP-a. Ubijen u jednom od koncentracijskih logora. Pisac socijalne tematike. Djela: Srce nad ravnicom (pjesme, 1933.), Natopljene brazde (roman, 1939.), Lice dana (pjesme, 1940.), Pjesme i proza (izbor, 1946.). Kaser, Marinko (Kraevo, Teanj, 25. svibnja 1949.). Pjesnik. Zavrio pedagoku akademiju i fakultet organizacijskih znanosti. Od 1990. ivi u Bugojnu. Djela: Iskra iz pepela (zajedno s I. Pavloviem i I. Tvrtkoviem, pjesme, 1995.), pjesme u panorami Petnaestorica (2000.). Kesteranek, Vujica, Nada (Sarajevo, 29. oujka 1917. Wilkes-Bare, Pensilvania, SAD, 10. lipnja 1971.). Pjesnikinja i pripovjedaica. Osnovnu kolu zavrila je u Sarajevu i Zagrebu, studij slavistike i germanistike u Zagrebu. Vie godina ivjela u Argentini sa suprugom Stankom Vujicom, povjesniarem, a posljednje godine ivota u Wilkes-Barre, u Pensylvaniji. Djela: Zov za daljinama (sa S. Gapareviem, pjesme, 1940.), Suton na Tiberu (lirski zapisi, 1942.), Tri narataja (pripovijest, 1942.), Tragovi (lirski zapisi i pripovijetke, 1959.), Koluti vremena (pjesme, 1969.). Kiseli, Karlo (Zavidovii, 1939.). Romanopisac i dramski pisac. Kao mladi emigrirao u Australiju gdje je stekao afirmaciju romanopisca i dramatiara. Djela: Anita, Gdje je Ferdinand?, Rapsodija jedne ljubavi, Bumerang ljubomore (romani, 1971.), Help My Soul to Rest, Incopatibile Destines (romani). Klari, Ivan (Vrkai kod Bihaa, 25. kolovoza 1867. Tuzla, 27. kolovoza 1912.). Pisac.

Osnovnu kolu zavrio je u Bihau, nie razrede gimnazije i Uiteljsku kolu u Sarajevu. Bio pomoni uitelj u Biu, onda uitelj u Varcar Vakufu. Kao nastavnik i upravitelj kole slubovao u Livnu, Bihau, Travniku i Tuzli. Djela: Iz doba buna i zauzea (crtice, 1906.), Srea i nesrea (pripovijesti, 1908.). Kljaji, Marko (Jakotina, Kotor Varo, 12. rujna 1950.). Pjesnik. kolovao se u Sokolinama, Kneevu i Zagrebu. ivi i radi u Petrovaradinu. Djela: U istini treeg dana (pjesme, 1994.), Getsemanski plodovi due (Pjesme, 1999.). Kljajo, Ivo (Ilii, Mostar, 19. travnja 1915. 1945.). Pjesnik i publicist. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio je u Mostaru, umarstvo studirao u Zagrebu, a pravo u Pragu. Djela: Pjesme, novele, drame u periodici. Drama Domaa sredina u rukopisu. Kljajo, Stanko (Ilii, Mostar, 1904. Zagreb, 1926.). Pjesnik i prozaist. Osnovnokolsku i gimnazijsku naobrazbu stekao u Mostaru, pravo studirao u Beogradu i Zagrebu. Djela: Pjesme i prozni sastavci u asopisima Lu i Hrvatska prosvjeta. Kljui, Stjepan (Sarajevo, 19. prosinca 1939.). Novinar, politiar i pisac. Studirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Od 1965. do 1971. radio kao novinar u Osloboenju, a potom je iz Sarajeva dopisnik zagrebakog Vjesnika. Jedan od osnivaa i predsjednik HDZ BiH, te lan Predsjednitva BiH (1990.-1992.). Godine 1992. naputa mjesto predsjednika stranke i daje ostavku na poloaj lana Predsjednitva BiH. Ponovno je lan Predsjednitva BiH 1993. Djela: elja za pobjedom (romansirana biografija, 1971.), Junaci iz Los Angelesa (radiodrama, 1984.), Cahrinomanu (televizijska drama, 1986.), pripovijetke, putopisi, publicistiki radovi u periodici. Knezovi, Oton (Crnopod, Ljubuki, 27. sijenja 1889. Chicago, SAD, 20. listopada 1964.). Knjievni povjesniar i esejist. Osnovnu kolu pohaao je u Ljubukom, gimnaziju na irokom Brijegu i Zagrebu. Filozofiju i teologiju studirao u Mostaru. Godinu dana kapelan na irokom Brijegu (1916.1917.), potom studira slavistiku i nacionalnu povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao filozofiju 1923. U Italiji (Grottamare) predavao na srednjoj koli za izbjeglu hrvatsku djecu. Emigrirao u SAD 1950. Djela: Poetak romantizma u naoj knjievnosti (esej, 1930.), Knjievni realizam; Fra Grgo Marti (studija, 1931.), Hrvatska povijest od najstarijeg doba do godine 1918, I, II (1936/37.), ivot i rad fra Didaka Buntia (studija, 1938.), Sveenik na oltaru (1938.), Pokolj hrvatske vojske 1945. (1960.), Povijest Hrvata I, II ((1961/64.).

Kneevi, Anto (Potoani, Odak, 1959.). Pisac.

Gimnaziju zavrio u Modrii, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao rusistiku i filozofiju. Magistrirao 1989. godine, a doktorirao 1995. Djela: Filozofija i slavenski jezici (1988.), Najstarije slavensko filozofsko nazivlje (1991.), Mitovi i zbilja (1992.). Kneevi, Antun (Varcav Vakuf/Mrkonji Grad, 9. sijenja 1834. Kotor Varo, 22. rujna 1899.). Pisac i povjesniar. Roditelji su ga nauili osnovama pismenosti, potom je pohaao Jukievu varcarsku kolu. Pripravnitvo za franjevaki red zapoeo je u fojnikom samostanu, u kojem je polazio novicijat i uio filozofiju. Teologiju je studirao u Rimu i Sieni. Jedan od najistaknutijih bosanskohercegovakih intelektualaca XIX. stoljea. Tiskao nekoliko samostalnih djela, te brojne priloge, uglavnom povijesno-etnolokog karaktera, ali i pjesme, proglase i polemike. Djela: Mladi bosanski (s Mihovilom Marijanoviem, 1862.), Bogoljubstvo mladia bosanskog (1862.), Krvava knjiga (1869.), Bonjak oli koledar za Bosnu (1870.), Bosanski prijatelj, IV (1870.), Kratka povijest kralja bosanskih, I-III (1884/86/87), Pad Bosne 1463. (1886.), Carsko-turski namjestnici u Bosni i Hercegovini godine 1646.-1878. (1887.), Povijestnica (samostana u Jajcu), I-III; Kronika (samostana u Guoj Gori); Varica (rukopisi). Koba, Ivo (Grebnice, Bos. amac, 26. oujka 1954.). Pjesnik za djecu. Osnovnu kolu pohaao u Domaljevcu i Bos. amcu, gimnaziju u Oraju, a fakultet tjelesnog odgoja u Sarajevu. Djela: uda u Babodjedgradu (pjesme za djecu, 1996.), Malo sutra (pjesme za djecu, 1997.), Letea kua (pjesme za djecu, 1999.), Letei slonovi (slikovnica na etiri jezika, 1999.). Koba, Pavo (Vidovice, 1. travnja 1948.). Pisac. Prva etiri razreda puke kole zavrio u Vidovicama, ostale u Oraju. Klasinu gimnaziju zavrio je u Dubrovniku, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Magisterij iz poslovne ekonomije zavrio je 1983. na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Djela: Marketing u biblioteko-informacijskoj djelatnosti (1984.), Vidovice-srpski zloini 1992. (dokumentarna proza, 1993.). Kocaj, eljko (Sarajevo, 1958.). Pripovjeda. ivi i radi u Vitezu. Djela: Neke godine (pripovijetke, 1995.), Ranjeni labud (ratni zapisi, 1997.). Kolak, Josip (Trnovaa, Uskoplje, 20. oujka 1953.). Pjesnik. kolovao se u Uskoplju, Rijeci i Zenici. ivi i radi u Trnovai. Djela: Prosinac pozdravlja Uskoplje (zajedno s N. Pleji i N. Budimir, pjesme, 1996.), pjesme u panorami Petnaestorica (2000.).

Komarica, Tomislav Slavko (Banja Luka, 1923. Zagreb, 8. oujka 1995.). Publicist i
romanopisac. U rodnom mjestu pohaao Trgovaku akademiju. Sudionik NOR-a i nosilac Partizanske spomenice 1941. Nakon rata generalni konzul u Zrichu. Urednik asopisa Meunarodna politika, a potom slobodni novinar. Pod pseudonimom S. Koslav, objavio (1954.-1957.) tri romansirane dokumentacije o dogaajima u razdoblju od 1918. do 1945.godine: Tragom nasilnika, Dogaalo se iza kulisa i Generali obavjetajne slube. Djela: Zbogom oruje ili?eneva: nade i strepnje (pod pseudonimom S. Koslav, publicistika, 1962.), No i magla-Gestapo u Jugoslaviji (u suautorstvu sa Slavkom Odiem, publicistika, 1977.), Bijele mrlje (u suautorstvu sa Slavkom Odiem, publicistika, 1990.), Partizanska obavjetajna sluba - ta se stvarno dogaalo, I, II, III (u suautorstvu sa Slavkom Odiem, publicistika, 1988, 1990.). Komarica, Zvonimir (Banja Luka, 28. sijenja 1920.). Memoarist i publicist. Srednju kolu polazio u Banjoj Luci i Zagrebu, gdje je studirao na Fakultetu politikih znanosti. Od 1946. do 1962. slubovao u Beogradu, Londonu, Delhiju i Ankari. Povratkom u Zagreb, kao lan njezina Upravnog odbora, prihvaa zaduenje Matice hrvatske za brigu o Hrvatima izvan domovine. Godine 1967. potpisuje Deklaraciju o hrvatskom knjievnom jeziku i od tada je iskljuen iz svih drutveno-politikih aktivnosti. Uhien je u sijenju 1972. s jo deset lanova Matice hrvatske i osuen na dvije godine robije. Djela: Grobovi bez sjena/bijeg iz Kerestinca (memoari, 1962.), Jugoslavija u suvremenim europskim migracijama (publicistika, 1970.), Kerestineka kronika (memoari, 1989.), Do smrti i nazad (memoari, 1990.), Uzniki zapisi 1972. (dnevniki zapisi, 1999.). Komo, imo (Bijelo Polje, Kraljeva Sutjeska, 21. prosinca 1947. atii, 21. kolovoza 2000.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio u Kraljevoj Sutjesci, gimnaziju u Kaknju. Djela: Bosno moja, u srcu te nosim (pjesme, 1995.). Konta, Vesna (Usora, 8. oujka 1965.). Pjesnikinja. Osnovnu kolu zavrila u Teanjci (Usora), gimnaziju u Doboju, Pedagoku akademiju u Tuzli. Uiteljica hrvatskog jezika u Livnu. Djela: Istina na tragu sunca (pjesme, 1997.). Kordi, Ivan (Blizanci, 22. veljae 1945.). Pjesnik, knjievni kritiar, novinar. Puku kolu i gimnaziju zavrio je u Mostaru, a studij hrvatsko- srpskog jezika i knjievnosti na Pedagokoj akademiji u Dubrovniku. Djela: Rumen (pjesme, 1964.), Rika na razbojitu sunca (pjesme, 1967.), Odbjegla krinka (pjesme, 1972.), Antologija bosanskohercegovake poezije (1976.), Kua pod nebom (pjesme, 1977.), Veernje vino (pjesme, 1980.), Veranda prema moru (pjesme i zapisi, 1984.),

Iza nekih godina (pjesme, 1985.), Poezija (izbor, 1987.), Jeruzalemski zid (pjesme, 1990.), Kao prie, kao pjesme (pjesme, 1995.), Teina zemlje (pjesme, 1996.), La, mrnja, zloin (eseji, 1997.). Kordi, Lucijan (Grljevii, Ljubuki, 9. lipnja 1914. iroki Brijeg, 16. lipnja 1993.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio je u Rasnu, gimnaziju na irokom Brijegu, filozofsko-teoloki studij u Mostaru. U jesen 1945. otiao u Rim da studira slavistiku, ali je studij prekinuo zbog bolesti. Godine 1951. pohaao predavanja iz francuske knjievnosti u Fribourgu (vicarska). U vicarskoj je od 1954. pastoralni radnik - ravnatelj misije u Zrichu, pokreta kluba Kulturni susreti, a onda se devedesetih godina vraa u zaviaj. Djela: Zemlja (pjesme, 1951.), Od zemlje do neba (pjesme, 1953.), Pod arkadama neba (pjesme, 1955.), Crvena dijagonala (lirski eseji, 1959.), Kroz plave zore (pjesme u prozi, 1961.), Grob u katedrali (pjesme, 1962.), Exodus (pjesme, 1964.),Svibi i ribizi (pjesme, 1968.), Plime neizmjerja (izabrane pjesme, 1970.), Livade snova i vjetrova (pjesme, 1970.), Iseljenika lirika (antologija, 1974.), Krateri i gejziri (lirski eseji i pjesme, 1978.), Probuene tipke (pjesme, 1984.), Fremde Blumen (izabrane pjesme na njemakom i hrvatskom, 1987.), Muenitvo Crkve u Hrvatskoj (povijesni zapisi i dokumenti, 1988.), udo siromanih koraka (izabrane pjesme, 1990.), Fragmenti jednoga ivota (1993/94.), Pokoeno vrijeme (izabrane pjesme i pjesme iz ostavtine, 1996.), Zeleni plakati (pjesme, 1996.). Kordi, Nikola (Grljevii, Ljubuki, 16. oujka 1897. Vitina, 4. studenoga 1947.). Pjesnik. Osnovnu olu zavrio je na erinu, tri razreda Franjevake gimnazije na irokom Brijegu. Tijekom rata mobiliziran, po povratku s bojita ostaje na oevu imanju i prekida kolovanje. Vraajui se jedne noi iz Vitine u svoje selo, gubi ivot u nerazjanjenim okolnostima. Djela: uvari (pjesme, 1925.), Prvi kralj Tomislav (pjesme, 1925.), Hrvatski muenici (pjesme, 1929.), Ujaci (pjesme, 1927.), Dobrota duvanara (pjesme), Otac sirotinje (pjesme, 1932.), Kroz 90 godina (pjesme, 1936.), Mane naega sela (pjesme), Sa suzom ti piem ivot, bore-fra Didae, sirotinje oe (pjesme, 1938.), Ramski muenici (pjesme, 1939.). Kordi, Predrag (Grljevii, Ljubuki, 3. svibnja 1915.). Pjesnik, dramski pisac i esejist. Osnovnokolsku naobrazbu stekao u Rasnu, a gimnazijsku na irokom Brijegu. U franjevaki red stupio 1933. godine na Humcu, filozofsko-teoloki studij zavrio u Mostaru. Talijansku knjievnost studirao u Milanu gdje je i doktorirao. ivi u Americi gdje djeluje kao pastoralni radnik i knjievnik. Djela: Rane ljepote (pjesme, 1960.), Slavoluk vrh ruevina (drama, 1972.), Probodeni svjetlaci (pjesme, 1976.), Ognjeno oko proroka (drama, 1976.9, Cosmological Encounter with

God (rasprava, 1981.), Hrvatijada (dramski spjev, 1986.), Bolje je ne biti nego biti (drama, 1988.), Dnevnik u stihovima (1989.), Ogledi i pogledi (eseji, 1993.). Kordi, Ratimir (Vionica, itluk, 1. studenog 1910. erin, 1965.). Pisac. Puku kolu zavrio u Bijakoviima, a gimnaziju na irokom Brijegu. Bogoslovlje diplomirao u Mostaru. Kao franjevac slubovao u vie mjesta Hercegovine. Djela: Fratar narodni neprijatelj (memoari, 1995.). Kordi, Zdravko (Tihaljina, Ljubuki, 29. rujna 1955.). Pjesnik i knjievni kritiar. Puku kolu i gimnaziju zavrio u Tihaljini i Ljubukom. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirao filozofiju, gdje je odsluao i poslijediplomski studij. Djela: Svjetlost snovienja (pjesme, 1980.), Plavet i predskazanje (pjesme, 1984.), Tragovi i snovi (pjesme, 1987.), Vrtovi otajstva (pjesme, 1992.), Miris olovne kie (pjesme, 1994.), Iz umjetnosti pjesnitva (prikazi i lanci, 1995.), Svjetlost, plodovi praha (izabrane pjesme, 1996.), Stoljetna kua nitavila (ogledi, kritike, zapisi, 1997.). Koroman, Veselko (Radiii, Ljubuki, 7. travnja 1934.). Pjesnik, pripovjeda, romanopisac, esejist, knjievni kritiar, putopisac, knjievni povjesniar, antologiar. Nakon zavrene puke kole u Ljubukom, te Srednje ekonomske i Vie pedagoke u Mostaru, na sarajevskom Filozofskom fakultetu diplomirao knjievnost i filozofiju. Od 1969. do 1972. urednik asopisa za knjievnost ivot u Sarajevu, a od 1993. do 1998. asopisa Osvit. lan HAZU. Djela: Grad prema sjeveru (pjesme, 1957.), Crne narane (pjesme, 1965.), Knjiga svanua (pjesme, 1967.), Svjetiljka od trnja (pjesme, 1971.), Pogled iz zrcala (kritike i eseji, 1974.), Sjaj i rana (pjesme, 1975.), Izabrane pjesme (1975.), Na tom svijetu (pjesme, 1977.), Svijet ili dvije polovice (razmatranja, 1979.), Mihovil (roman, 1983.), Jezik na panjaku (izabrane pjesme, 1984.), Pjesme i zapisi (izabrane pjesme i razmatranja, 1985.), Dok vlada prah (pjesme, 1986.), Zemljom, snovi (novelete, 1987.), Zeleni se to je bilo (pjesme, 1989.), Hrvatsko pjesnitvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovia do danas (antologija, 1990. i 1996.), Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovia do danas (antologija, 1995.), Potraga za cjelinom (eseji, kritike, lanci, putopisi, razgovori, 1996.), Na dan svega (pjesme, 1997.), Razgovori o knjievnosti i ostalom (1998.), U zemaljsko vrijeme (izabrane pjesme, 2000.). Koak, Ivan (Bela kod Varadina, 23. svibnja 1851. Sarajevo, 20. prosinca 1915.). Pisac. Osnovnu kolu uio u Varadinu, gimnaziju u Senju, filozofsko-teoloki studij u Rimu, gdje je postigao doktorat iz filozofije i teologije. Na poziv nadbiksupa Stadlera doao u Sarajevo i 1883. postao vrhbosanski kanonik. Djela: Katolicizam i prosvjeta (1894.), Antikrist (1894.), Ljuta rana naega naroda (1894.), Katoliki rad u Nizozemskoj i Hrvatskoj (1905.), knjievni osvrti u periodici. Kovaevi, Anto (Novo Selo, Odak, 21. oujka 1952.). Esejist i publicist.

Djela: Musa azim ati (monografija, 1989.), Posavski koridor smrti (publicistika, 1995.).

Krajinovi, Mato (Zasavice, 1952.). Pisac.

Osnovnu kolu zavrio je u Zasavici i Crkvini, a gimnaziju u Gradacu. Studirao politike znanosti u Zagrebu. Djela: Heroji iz pakla Grebnica (reportae, 1995.), U obrani Posavine, I (s Mikom Damjanoviem, fotomonografija, 1996.). Kraljevi, Aneo (erigaj kod Litice, 26. prosinca 1807. Konjic, 25. oujka 1879.). Biskup i pisac. Osnovnu naobrazbu stekao je kod fratara u Kreevu, filozofsko-teoloki studij zavrio u Gyngysu i Vacu (Madarska). Bio kapelan u Posuju i erigaju. U samostanu Kreevo uio arapski i turski. S grupom hercegovakih fratara koji su slubovali u Kreevu 1844. godine Kraljevi dolazi na iroki Brijeg da izvri pripremu za gradnju samostana i crkve, iji su temelji udareni 23. srpnja, dvije godine kasnije. Njegovom zaslugom sagraene su i prve katolike kole u Mostaru i otvorena prva tiskara u Hercegovini. Djela: Schematismus (1853.), Razgovor duhovni (1860.), Gramatica latino-illyrica (1863.), Put kria (1867.), Govorenje za svetkovine (1870.), Ispovidnik kod bolesnika (1870.), Molitvenik (1873.), Zabava duhovna za dicu kolsku (1874.). Kraljevi, Ante (Koerin, iroki Brijeg, 22. oujka 1951.). Pjesnik. Gimnaziju zavrio na irokom Brijegu, a Visoku kolu za vanjsku trgovinu u Zagrebu. Djela: Kua vieglasja (pjesme, 1994.). Kranjevi, Silvije Strahimir (Senj, 17. veljae 1865. Sarajevo, 29. listopada 1908.). Pjesnik i prozni pisac. Puku kolu i gimnaziju pohaao u rodnom gradu, zatim je stupio u senjsku bogosloviju. Godine 1883. odlazi na studij teologije na Collegium Germanico-Hungaricum u Rim, koji naputa nakon est mjeseci. Vraa se u Hrvatsku i uz potporu biskupa Josipa Jurja Strossmayera polae preparandijski ispit u Zagrebu 1886. Kao prava ne dobiva posao u Hrvatskoj, odlazi u Kallayevu Bosnu gdje slubuje u trgovakim kolama u Mostaru, Livnu i Bijeljini. Od 1893. radi u Sarajevu. lan je urednitva asopisa Nada (1895.-1903.). Od 1894. radio kao direktor sarajevske Trgovake kole. Djela: Bugarkinje (pjesme, 1885.), Izabrane pjesme (1898.), Trzaji (pjesme, 1902.), Pjesme (1908.), Pjesnika proza (1912.), Izabrane pjesme (1929.), Djela, I-IV (1933.-1934.), Odabrane pjesme (1951.), Izabrane pjesme (1956.), Sabrana djela, I-II (pjesme, 1958.), Sabrana djela, III (proza, 1965.). Kristievi, Mate (Fojnica, 1755. 19. travnja 1840.). Pisac. Poetne kole uio je u Fojnici, filozofsko-teoloki studij zavrio je u Ugarskoj.

Djela: Enchridion (memoarski rukopis, djelomice objavljen u knjizi . Puratia: Iz latiniteta Hrvata u Bosni, 1974.). Krsti, Nikola (Sarajevo, 12. listopada 1939.). Romanopisac, pripovjeda, knjievni i likovni kritiar. Diplomirao likovni odjel na Vioj pedagokoj koli u Beogradu, gdje je apsolvirao povijest umjetnosti i studirao pedagogiju i psihologiju. Djela: Male prie (pripovijetke, 1979.), uma (roman, 1989.), Raskre (pripovijetke, 1996.), Veera sa tapiima (pripovijetke, 1996.), Proi ispod none duge (roman, 1996.). Krtali, Ivan (Orahovica, Konjic, 20. srpnja 1941. Zagreb, 7. prosinca 2000.). Knjievni kritiar i povjesniar. Diplomirao i doktorirao (1976.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djela: Milan Marjanovi-kritiar Moderne (studija, 1975.), Med i crna maka (kritike i eseji, 1977.), S. S. Kranjevi (studija, 1979.), Trideset pet godina dubrovakih ljetnih igara (publicistika, 1985.), Afere u hrvatskoj knjievnosti (1987.), Sukob s desnicom (1989.). Kujundija, Marija (Livno, 1962.). Pjesnikinja. kolovala se u rodnom mjestu. Djela: Nijemo nebo (pjesme, 1996.). Kuan, Ivan (Sarajevo, 30. kolovoza 1933.). Pripovjeda, romanopisac, dramski pisac i pisac za djecu. Zavrio ALU u Zagrebu (1956.) i pohaao slikarsku specijalku. Ureivao vie asopisa (Telegram, Most i dr.) i biblioteka (Modra lasta, Smib, Hit-junior). Redovni profesor ADU u Zagrebu. Kao slikar samostalno izlagao dva puta. Prevodio s engleskog, francuskog i ruskog jezika. Djela: Uzbuna na zelenom vrhu (roman za djecu, 1956.), Trenutak unaprijed (novele, 1957.), Razapet izmeu (roman, 1958.), Koko i duhovi (roman za djecu, 1958.), Zidom zazidani (roman, 1960.), Domaa zadaa (roman za djecu, 1960.), Zagonetni djeak (roman za djecu, 1963.), Lae Melita (roman za djecu, 1965.), Veliki dan (novele, 1970.), Toranj (roman, 1970.), Koko u Parizu (roman za djecu, 1972.), Naivci (roman, 1975.), Strani kauboj (novele za djecu, 1982.), Prerueni prosjak (roman, 1986.), Ljubav ili smrt (roman za mlade, 1987.), 100 najveih rupa (proza, 1993.), I, ljubi susjeda svoga (prie, 1995.), Svrha od slobode (pet drama, 1995.), Medvedgradski golubovi (roman, 1995.), Koko u Kninu (roman za mlade, 1996.), Promiljeni, dugi gnjev (prie i zapisi, 1997.), Knjiga za mlade i stare (izabarne proze, 1998.), Nasljednik indijskog cara (proza, 2000.). Kuan, Jaka (evljanovii, Sarajevo, 11. lipnja 1900. Zagreb, 16. prosinca 1980.). Pjesnik, pripovjeda, romanopisac, dramski pisac.

Osnovnu kolu, nie razrede gimnazije i Trgovaku akademiju zavrio je u Sarajevu. Visoku ekonomsko-komercijalnu kolu pohaao je u Zagrebu. U doba estosijeanjske diktature otvara vlastitu knjiaru u Sarajevu, koju ubrzo zatvara zbog novanih razloga i postaje samostalni knjievnik. Kao nastavnik djeluje od 1936. do 1938., zatim je suplent Trgovake akademije u Beogradu, profesor u Zagrebu, intendant kazalita u Banjoj Luci i Osijeku, lan Upravnog odbora Matice hrvatske, u kojoj je vritelj dunosti glavnog urednika Nakladnog zavoda, dopredsjednika i gospodarskog tajnika. U Sarajevu osnovao Grupu sarajevskih knjievnika (1927.) i ureivao asopis Pregled (1928.-1929.). Djela: Pjesme (1925.), Sa strana zamagljenih (1928.), Smrt mladosti (jednoinka, 1928.), Plaanje na rate (drama, 1931.), Antifeminist (komedija (1932.), Dva Moria, dva Paia ( drama, 1933.), Knjiga deseta (1933.), Javna zahvala (satire, 1937.), Krvavi dani Bosne ponosne (roman, 1940/41.), Zaplakala stara majka Daferbegova (drama, 1942.), Rav san gospodina ministra (drama, 1942.), Dr Krsti i njegov sluaj (drama, 1943.), Zemlja i oblaci (pjesme, 1950.), Savjeti na dlanu (komedija, 1951.), Tisuu i jedna no (drama, 1951.), Pepeljuga (drama, 1953.), U procijepu (pripovijetke, 1954.), Pesnica u depu (komedija, 1955.), Hrvatski putopisci (1955.), Komedije (1958.), Zlatne suze (drama, 1960.), Promjenljiva ulica (pripovijetka, 1966.), Izabrana djela (1969.), Eh, ti blinji (pripovijetke, 1971.), Izabrane pjesme (1978.). Kuzmanovi, Adalbert (Laarak kod Mitrovice, 1863. Sarajevo, 28. sijenja 1911.). Pjesnik, pripovjeda i dramski pisac. Puku kolu zavrio je u rodnom mjestu, a nie razrede gimnazije u Mitrovici. Radio kao tehniki crta u Travniku, a potom u urednitvu Kranjevieve Nade u Sarajevu. Pjesmama i pripovijestima suraivao u Vijencu, Prosvjeti, Nadi, i drugim listovima i asopisima, a drame su mu izvodile i diletantske druine i HNK u Zagrebu. Objavljivao i pod pseudonimom Kuzma Novi. Djela: Lugom i perivojem (pjesme, 1899.), Vitropir (drama, 1901.), Zulumar (drama, 1905.), Za obraz (drama, 1907.), Zalog (drama, 1907.), Republika u Magareavcu (drama, 1908.), Plebejci (drame u rukopisu).

L, LJ

Ladan, Tomislav (Ivanjica, Banja Luka, 25. lipnja 1932.). Knjievni kritiar, esejist,
romanopisac, prevoditelj. Diplomirao knjievnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1958. Od 1961. godine radi u LZ-u u Zagrebu. Od 1963. do 1964. lektor hrvatskog jezika u Uppsali. Zapoeo kao pjesnik 1950., nastavio kao knjievni kritiar i esejist, onda i kao romanopisac i prevoditelj. Prevodio: sa starogrkoga (Biblija, Euripid, Aristotel), latinskoga (Ovidije, Sv. Augustin, hrv. latinisti), njemakoga (Saga o Nibelunzima), vedskoga (Strindberg, Bergman), norvekoga (Ibsen) i engleskoga (T. S. Eliot, Mailer, Nabokov, W.Woolf, Shakespeare). Urednik knjievnosti u LZ-u i glavni urednik Osmojezinoga rjenika. Djela: Zoon graphicon (kritike i eseji, 1962.), Premiljanja (eseji, 1964.), U karama (kritike i eseji, 1965.), Ta kritika (eseji, 1970.), Ante Starevi, Politiki spisi (studija, 1971.), Bosanski grb (roman, 1975.), Pjesnitvo-pjesme-pjesnici (eseji i kritike, 1976.), Parva mediaevalia (eseji i studije, 1984.), Rijei (jezikoslovni ogledi, 2000.). Ladin, Ilija Kozi, Ilija (Stratinska, Banja Luka, 19. srpnja 1929.). Pjesnik. kolovao se u rodnom mjestu i Sarajevu gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu francuski i latinski jezik. Djela: Prije tebe niega (pjesme, 1968.), Od neba naovamo (pjesme, 1973.), Pjesme o kolibi (1975.), Pjesme o pticama (1979.), Pjesme (izbor, 1982.), Izabrane pjesme (1984.), Patnja je poela (pjesme, 1986.), Takav sam vam veeras (pjesme, 1989.), Gospodin Mo (pjesme, 1995.), Muzama se ispriavam (pjesme, 1995.), Raun svodei (pjesme, 1999.). Lasi, Miro (Mostar, 27. rujna 1930.). Pisac. U Sarajevu diplomirao na Pravnom fakultetu, povijest umjetnosti studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Direktor i odgovorni urednik Odjeka (1974.-1982.), te direktor i izbornik MES-a u Sarajevu (1982.- 1991.). Ministar savjetnik u Veleposlanstvu RH u BiH (1994.-1995.), izvanredni i opunomoeni veleposlanik RH u Republici Makedoniji od 1998. Djela: Collegium artisticum (zapis, 1955.), Hlebinska kola (studija, 1956.), Gorak okus (roman, 1966.), Prizori lirike (eseji i umjetnike kritike, 1979.), Novi teatar (studija, 1985.), Obzorja (putopisi, 1991.), lanci o kazalinim i knjievnim pitanjima u periodici. Lasta, Petar (Sarajevo, 28. lipnja 1897. Zagreb, 12. svibnja 1967.). Kritiar i knjievni povjesniar. Pisao je knjievnokritike i knjievnopovijesne lanke i oglede. Priredio je niz izbora i izdanja iz hrvatske knjievnosti. U biblioteci Hrvatska knjievna kritika uredio je knjigu Kritika izmeu dva rata (1966.). Lastri, Filip Oevac (Oevija, 1700. Kraljeva Sutjeska, 9. travnja 1783.). Povjesniar i pisac.

Osnovnu kolu zavrio u Kraljevoj Sutjesci, kao i novicijat, a filozofsko-teoloki studij u Italiji. Spada meu plodnije i raznovrsnije pisce Bosne Srebrene. Pisao djela povijesnog, homiletskog, dogmatskog, pastoralnog i asketskog sadraja. S djelom Epitome vetustatum provinciae bosnensis zaetnik kritike historiografije u Bosni i Hercegovini. Djela: Traditiones in universam aristotelico-scoticam philosophiam (1729.), Lastan, kratak i koristan nauk (1742.), Testimonium bilabium (1755.), Kratak nain initi put kria (1758.), De antiquitate et natis (prva vezija Epitome, 1762.), Epitome vetustatum (druga verzija, 1765.), Od' uza me (1765.), Nediljnik dvostruk (1766.), Svetinjak (1766.), Epitome vetustatum (trea verzija, 1776.), Comentariolum super bosnensi provinciae (rukopis). Lavanin, Nikola (Dolac kod Travnika, 1703. Jajce, 21. rujna 1750.). Ljetopisac. Osnove obrazovanja stekao u fojnikom samostanu, gdje je zavrio i novicijat, a filozofsko-teoloki studij u Italiji. S povijesnog, jezinog i knjievnog gledita, njegov Ljetopis smatra se jednim od najvrjednijih rukopisa XVIII. stoljea. Djela: Ljetopis fra Nikole Lavanina (1916.), Ljetopis (1981.). Lekui, Marijan (Mostar, oko 1685. ibenik, 12. sijenja 1742.). Pisac. Osnove pismenosti stekao je u nekom od samostana Bosne Srebrene, novicijat je zavrio na Visovcu, filozofiju u Osijeku. itavog ivota bavio se prouavanjem nae prolosti i prikupljanjem starih dokumenata. Djela: Bogoljubna razmiljanja (1730.), Liber archivalis conventus (rukopis). Lepui, Ivan (Zagreb, 10. oujka 1855. Apatovac kod Krievaca, 24. kolovoza 1960.). Pisac. Osnovnu kolu, niu gimnaziju i Uiteljsku kolu zavrio je u Zagrebu. U Bosnu i Hercegovinu kao uitelj doao 1881. Slubovao u Brkom, Banjoj Luci, Sarajevu i Travniku. Djela: Slike iz Bosne (pripovijetke1885.), Majin amanet (drama, 1885.), Pjesniki prvijenci (1888.), Bosanke (pripovijetke, 1893.), Vraara Klara (pripovijetke, 1896.), Dragoljub (pripovijetke, 1900.), Cvjetnik (pripovijetke i pjesme, 1900.), Zloin i pravda boja (pripovijest, 1901.), Pustolovka (pripovijest, 1908.), Bonjakue (pripovijetke). Lei, Josip (Zrenjanin, 1929. Novi Sad, 25. svibnja 1993.). Knjievni povjesniar, teatrolog, kazalini, filmski i tv redatelj. Osnovnokolsku naobrazbu stekao na Visu, gimnazijsku u Sarajevu, studij kazaline reije pohaao i diplomirao na Akademiji za pozorite i film (danas Fakultet dramskih umjetnosti) u Beogradu 1952. godine. S temom: Pozorini ivot za vrijeme autrougarske okupacije, doktorirao na ovoj visokokolskoj instituciji. Bio lan ANUBiH. Djela: Stihovi (1949.), ovjek koji nije postojao (drama, 1953.), Postoji sutra (drama, 1956.), Oiljak (drama, 1956.), Rijei krvlju ispisane (pjesme, 1964.), arlatan (s . Leboviem, farsa, 1965.), Grad opsjednut pozoritem (historijski pregled, 1969.), Pozorini ivot Sarajeva za

vrijeme austrijske uprave (1973.), Istorija pozorita Bosne i Hercegovine (1983.), Jedan vijek bosanskohercegovake drame (1990.). Lei, Zdenko (Ugljan, Zadar, 2. sijenja 1934.). Knjievni povjesniar i teoretiar te prevoditelj s engleskoga jezika. Diplomirao na odjelu za povijest jugoslavenskih knjievnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu, gdje je i doktorirao s temom: Knjievno djelo Ivana Gorana Kovaia. lan ANUBiH. Djela: Polja svijetla i tamna (studija, 1971.), Jezik i knjievno djelo (teorija knjievnosti, 1971.), Teorija drame kroz stoljea, Od poetka do kraja XVIII. vijeka (1977.), Teorija drame kroz stoljea, II (1979.), Poezija i pozorite/Teorija drame u doba romantizma (1978.), Ivan Goran Kovai ((studija, 1984.), Knjievnost i njena istorija (teorija knjievnosti, 1985.), Pripovjedaka Bosna, I, II (1991.). Lonar, Mate (Vinjani, Posuje, 30. srpnja 1938.). Knjievni povjesniar i esejist. Osnovnu kolu i niu gimnaziju pohaao u Derventi, a viu gimnaziju zavrio u Gradacu 1958. Nakon komparativnih studija, diplomirao 1963. godine na Filolokom fakultetu u Beogradu junoslavenske knjievnosti i svjetsku knjievnost. Na istom fakultetu zavrio poslijediplomski studij (knjievnoznanstveni smjer) i magistrirao s temom Priroda i smisao antiteze i rani oblici antitetikog paralelizma likova u Krleinom djelu. Doktorirao s temom Pojava, znaajke i odjeci asopisa Danas u knjievnosti izmeu dva rata 1984. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sveuilini profesor hrvatske knjievnosti na Filolokom fakultetu u Beogradu. Priredio i struno opremio vie izdanja hrvatskih i srpskih pisaca i objavio oko 130 ogleda i studija, rasprava, eseja, kritika i lanaka u knjigama i zbornicima. Djela: Saloma M. Krlee (studija, 1967.), Antiteza hrvatske knjievnosti od Vihora do Peata 1914.-1941. (studija, 1969.), ivot i vrijednosti asopisa Danas (studija, 1972.), Antun Gustav Mato-Izabrana djela (izbor, redakcija, komentari, studija, 1976.), Izabrana djela Miroslava Krlee I-X (irilino izdanje, izbor, redakcija i komentari, 1977.), Dobria CesariPovratak (izbor, pogovor, bibliografija i literatura, 1985.) i dr. Lonar, Umberto Lonar, Jerko (Vinjani, Posuje, 15. lipnja 1922.). Pjesnik. Puku kolu zavrio je u rodnom mjestu, gimnaziju na irokom Brijegu, a teologiju studirao u Mostaru, Sarajevu i Zagrebu. U Mostaru i Konjicu bio je duhovni pomonik od poetka 1951. do lipnja 1952., zatim je kao franjevac slubovao u vie hercegovakih mjesta (Crna, erina, Humac, Posuki Gradac, Gradnii). U neprekidnom slijedu upnik 36 godina (1952.-1988.), te tri godine vikar i tri godine gvardijan na Humcu. Djela: Tiine i nemiri (pjesme, 1993.). Lonar, Vlado (Vinjani, Posuje, 13. kolovoz 1944.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio je u Vinjanima i Posuju, gimnaziju u Sinju i Dubrovniku. Bogoslovne nauke studirao u Visokom, Sarajevu i Trentu (Italija). Poslijediplomski studij i

gradus licencijata iz teologije postigao je u Fribourgu (vicarska) na meunarodnom Papinskom Sveuilitu. Kao franjevac djelovao je u Drinovcima, Posuju, Rakitnu, Vitini, Mostaru i sada u irokom Brijegu. Djela: edna zemlja (pjesme, 1995.), Portret Boji (pjesme, 1999.). Lovrenovi, Ivan (Zagreb, 18. travnja 1943.). Pjesnik, romanopisac, knjievni kritiar i esejist, istraiva kulturne prolosti Bosne i Hercegovine, publicist. kolovao se u Mrkonji Gradu i Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao knjievnost i jezik. Bio urednik Odjeka, potom radio u sarajevskim nakladnikim kuama Veselin Maslea, Svjetlost (glavni urednik), Bosanska knjiga i zagrebakoj Durieux. Ureuje asopis Forum Bosnae. Djela: Obaaa i basanja (pjesme u prozi, 1975.), Putovanje Ivana Franje Jukia (roman, 1977.), Bosna i Hercegovina (esej, 1980.), Knjievnost bosanskih franjevaca (eseji, 1982.), Ogledi (eseji, 1985.), Skice, lajtmotivi (eseji, 1986.), Labirint i pamenje (eseji, 1989.), Liber memorabilium (proza, 1994.),Welt ohne Brcke (eseji, 1994.), Ex tenebris (proza, 1994.), Lice zemlje, okvir za kulturnu povijest Bosne i Hercegovine (eseji, 1998.). Lovri, Ante (Bos. Gradika, 1873. Sarajevo, 28. sijenja 1935.). Knjievni povjesniar i slavist. Osnovnokolsku naobrazbu stekao u rodnom mjestu, gimnaziju zavrio u Sarajevu, slavistiku studirao u Zagrebu. Djela: Vidovieva dopisna kola (1934.), jezikoslovne, estetike i knjievnopovijesne rasprave u periodici. Lozi, Vlade (Vinica, Tomislav Grad, 11. sijenja 1950.). Pjesnik. Djela: Izmeu rijei i pepela (pjesme, 1980.), Stranac sa suzom (pjesme, 1981.), Ugarci na ognjitu (pjesme, 1984.). Luburi, Mile (Gornji Radiii, Ljubuki, 1958. 1975.). Pjesnik. Osnovnokolsku naobrazbu zapoeo u rodnom mjestu, a zavrio u Vitini. Prvi razred gimnazije zavrio u Ljubukom, u drugom poginuo nesretnim sluajem od strujnog udara. Djela: Veer (pjesme, 1976.). Luci, Ljubo (Jaklii, it, 2. listopada 1931. Zagreb, 1995.). Pisac i novinar. Osnovnu kolu zavrio je na itu i Podhumu, gimnaziju u Visokom, novicijat u Kraljevoj Sutjesci, filozofsko-teoloki studij u Sarajevu, poslijediplomski u Ljubljani, gdje je magistrirao radom Mariologija u novijoj hrvatskoj lirici 1960. i doktorirao 1964. Studije, feljtone, zapise, reportae, prikaze knjiga i novinske tekstove objavljivao u vie asopisa i listova. Djela: Motivi vjerodostojnosti i privlanosti kranske objave u apologetici sv. Augustina (1964.).

Luci, Mladen (Bosanski amac, 1958.). Pjesnik.

Djela: Morinaja (pjesme, 1986.). Lui, Antun (Bugojno, 13. lipnja 1958.). Pjesnik, prozni pisac, knjievni kritiar. kolovao se u Bugojnu i Sarajevu, gdje je diplomirao komparativnu knjievnost i filozofiju i magistrirao s temom Polivalentni realizam u knjievnom djelu Franca Kafke. Uz poeziju, prozu i knjievnu kritiku, u periodici objavljivao i znanstvene i strune radove iz oblasti komparativne knjievne teorije. Doktorirao 2000. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tezom o teoriji metonimijskoga sloga, kroz svekoliku pretragu veza ljudi, ivotinja i stvari u djelu Vitomira Lukia. Djela: Pitanja Luciusu (pjesme u prozi, 1985.), Prizori (pjesme, 1988.), Naovamo (pjesme, 1996.), Lutak i dvojnici (lutkarski igrokaz, 1988.), Sestre, zapravo susresti (drama, 1990.). Luji, Boo (Osjeak, Odak, 11. studenoga 1946.). Esejist i putopisac. Osnovnu kolu zavrio u Bosanskoj Dubici i Bosanskom amcu, a Franjevaku gimnaziju u Visokom. Teoloki fakultet zavrio u Zagrebu, a poslijediplomski u Ljubljani, gdje je i doktorirao 1982. Od 1977. godine predaje na Franjevakoj teologiji u Sarajevu, a od 1993. i na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Djela: ivot je divna pjesma (studija, 1971.), Iskustvo Boga i ovjeka u Jeremijinoj knjizi (studija, 1982.), Boji tragovi: Biblijska mjesta i dogaaji (putopisi, 1996.), Povratak u slobodu ljubavi (2000.), Biblijska promiljanja sadanjeg trenutka (2000.). Luka, Dragan (Bosanski amac, 16. listopada 1956.). Pisac. Profesor filozofije i socilogije. Radio u SUP-u Bosanski amac, gdje je u travnju 1992. uhien, potom zlostavljan u zatvorima u B. amcu, Brkom, Bijeljini, Batajnici i Zemunu sve do razmjene u rujnu iste godine. Djela: Bosanski amac grad logor (svjedoenja, 1993.), Od kice do Den Haga (dokumentarna proza, 1994.), Ratni zloini u Bosanskoj Posavini (svjedoenja, 1997.). Luka, Mara (Liskovaa, Tomislav Grad, 15. rujna 1943.). Pjesnikinja. Djela: I lica (pjesme u prozi, 1988.). Lukenda, Marko (Barlovci, Banja Luka, 27. svibnja 1946.). Romanopisac, knjievni kritiar, jezikoslovac. Osnovnu kolu zavrio je u Bukovici, Barlovcima i Trnu, gimnaziju u Zagrebu i akovu, studij teologije u akovu i Beu. Filozofski fakultet (slavistika) zavrio je u Beu, gdje je i doktorirao 1978. s temom: Ivan Frano Juki - njegova knjievna i prosvjetiteljska djelatnost.

Djela: Gradianskohrvatski-hrvatsko-nimki (njemaki) rjenik (1991.), Spaljene zemaljske rue (romansirani ivotopis brata sveenika Filipa i . s. Cecilije Grgi (1999.), Hrvatski jezini savjetnik (suautor, 1999.), Ivan Frano Juki (2000.). Luki, Darko (Sarajevo, 8. rujna 1962.). Pripovjeda, romanopisac, esejist, dramski pisac i teatrolog. kolovao se u Sarajevu gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu. Od 1993. godine ivi u Zagrebu, gdje je direktor Teatra itd. Djela: Gonetanje zrcala (pripovijetke i novele, 1987.), Misliti igru? (kazalini eseji, 1990.), No punog mjeseca (roman, 1990.), Uzaludnosti (roman, 1996.), est dramskih tekstova, vie libreta, scenarija i dramatizacija. Luki, Vitomir (Zelenika, Herceg Novi, 24. rujna 1929. Sarajevo, 30. svibnja 1991.). Pripovjeda, romanopisac, esejist, putopisac, knjievni i likovni kritiar. Puku kolu zavrio je u Donjem Vakufu, prvi razred Srednje tehnike kole u Banjoj Luci, a gimnaziju u Slavonskom Brodu 1952. Studirao je jugoslavenske knjievnosti i hrvatskosrpski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Nakon studija 1959. godine radio kao profesor u srednjim kolama u Konjicu i Sarajevu. Od 1965. do 1967. godine u svojstvu lektora predavao je jugoslavenske knjievnosti na Sveuilitu u Nju Delhiju. Po povratku u Sarajevo, radio u Uiteljskoj koli, a zatim na Radio-televiziji Sarajevo, gdje je kao urednik u obrazovnom programu ostao sve do smrti. Bio ministar vjera u prvoj vladi BiH nakon prvih demokratskih izbora 1990. Djela: Soba za prolaznike (pripovijetke, 1965.), Album (roman, 1968.), Praznik stvari (pjesme, 1969.), Zaustavljeni kalendar ((pripovijetke i druge proze, 1970.), ivotinje, ljudi (pripovijetke i druge proze, 1973.), Sanovnik nasmijane due (proze, 1976.), Seansa (pripovijetke, 1981.), Noni ekspres (izbor, 1984/85.), Hodnici svijetloga praha (roman, 1989.), Soba za prolaznike (1997.), Sanovnik nasmijane due (1997.).

Maji, Drago (Veljaci, Ljubuki, 1948.). Pjesnik.

Djela: Iz kamena prognani (pjesme, 1971.). Maji, Viktor (Fojnica, 1942.). Pjesnik. Osnovnokolsku naobrazbu stekao u rodnom mjestu. Od 1957. ivi u Sarajevu. Poeziju, uglavnom, objavljivao u asopisima i listovima. Povremeno i slik. Djela: Dom i nepogoda (pjesme, 1997.). Maji, Vlatko (Vitina, Ljubuki, 26. kolovoza 1956.). Pjesnik. Djela: Glazba elja (pjesme, 1982.), Pjeva pod zemljom (pjesme, 1987.), Uvala iaka (pjesme za djecu, 1991.), Che navighi il cuore /Kad srce brodi (pjesnika mapa, 1991.). Maldini, Rudolf (Zagreb, 20. srpnja 1870. Osijek, 22. sijenja 1944.). Pjesnik za djecu. kolovao se u Karlovcu, Osijeku i Zagrebu. Kao uitelj slubovao u raznim mjestima Bosne, na koncu i u Sarajevu, gdje je i pokopan. Djela: Iskrice i aforizmi (1905.), Bosna i Hercegovina (1908.), Nauka o uvanju vinove loze (1908.), Ivanice (pjesme za djecu, 1912.), Katarinice (pjesme za djecu, 1912.), Upute za uvanje leptira, njihovih gusjenica i kukuljica (1912.), Godine 1878. (1913.), Bojni zvuci (1916.), Tri aktovke (1920.), Pitanja i odgovori (1922.), Rue i lijerovi (pjesme za djecu, 1928.), Iz slavonske ravni (1938.), estitar. Najnovije za djecu, mlade i odrasle u vezanom i nevezanom slogu (1940.), Pjesme spjevane prigodom svjetskog rata; Uzdisaji (pjesme za djecu). Mali, Zdravko (Ljubija, 10. rujna 1933. Zagreb, 3. rujna 1997.). Pjesnik, esejist i prevoditelj. Studij zavrio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, studirao u Strasbourgu, na sveuilitima u Varavi i Krakovu, doktorirao u Zagrebu iz polonistike. Profesor polonistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i glavni urednik Knjievne smotre (1969.-1987.). Prevodio s poljskog. Djela: Polonica (eseji, 1973.), U drugom nekom gradu (pjesme, 1977.), Antologija poljske pripovijetke XX. stoljea (prireiva i prevoditelj, 1989.). Mandi, Marijan (Bijelo Polje, Mostar, 11. studenoga 1964.). Romanopisac i memoarist. Osnovnu kolu zavrio u Bijelom Polju, Srednju tehniku u Mostaru, a Filozofski fakultet u Sarajevu. Djela: Bljesak nade na mom otoku (dnevniki zapisi, 1994.), Krvava bjelopoljska poljana (roman, 1996.), Ljetopisi borbi i nad (dnevniki zapisi, 1997.), Plamen iznad bugojanskih uma (roman, 1998.). Mando, Miljenko (Gornji Mali Ograenik, 15. svibnja 1936.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio u erinu, klasinu gimnaziju u Splitu i Visokom. Studij zapoeo u Sarajevu, nakon dvije godine zabrane studiranja i progona na otoku Sveti Grgur, nastavio i

diplomirao u Zadru na Filozofskom fakultetu grupu romanskih jezika. est godina radio kao profesor latinskog jezika na zadarskoj gimnaziji, od 1970. urednik kulturnih programa na HRT Radio Zadar. Pie knjievne i likovne kritike. Djela: Pustinjaci bez namjere (pjesme, 1979.), O ljubavi i o smrti (pjesme, 1983..), Stari govor (pjesme, 1990.), Zaklana kabrnja (pjesme, 1995.), Vrh poljupca (pjesme, 1999.). Maneralo, Stipo (Vidoi, Livno, 1938.). Pjesnik i knjievni povjesniar. Gimnaziju je zavrio u Livnu, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Od 1962. godine radi kao profesor u livanjskoj Gimnaziji. O problemima nastave jezika i knjievnosti objavio vie znanstvenih radova u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu, mostarskoj Hercegovini, sarajevskim asopisima Odjek i Trei program RTSA, livanjskim Tragovima, Livanjskim vidicima, Svjetlu rijei. Djela: Gospodari kamena (1987.), Loziev ilirski san (1992.), Kutija za uvanje vremena (1996.), Zlatne ruke (1999.). Marakovi, Ljubomir (Topusko, 17. lipnja 1887. Zagreb, 22. veljae 1959.). Esejist i knjievni kritiar. U Travniku zavrio isusovaku Klasinu gimnaziju, slavistiku i germanistiku doktorirao u Beu. Slubovao u Banjoj Luci, Sarajevu i Zagrebu. Prireiva udbenika, antologija i prirunika. Djela: Novi ivot (kritike, 1910.), Puka pozornica (1929.), Novi pripovjedai (kritike, 1929.), Moderni hrvatski pripovjedai (izbor, 1934.), Hrvatska knjievna kritika (izbor, 1935.), Hrvatska knjievnost 1860.-1935. (1936.), Petar Preradovi (esej, 1969.). Margiti, Markovac, Stjepan (Jajce, 1650. Fojnica, 8. prosinca 1730.). Pisac. O ivotu mu se zna pouzdano vrlo malo. Moe se pretpostaviti da se kolovao u fojnikom samostanu i negdje u Italiji. Sluei se bosanicom, pisao je prema djelima panjolskog isusovca Kristofora Vege i bosanskih pisaca koji su mu prethodili (Divkovi, Matijevi, Posilovi). Dobro osjeao potrebe puka svoga vremena i u puku uivao veliku popularnost. Djela: Ispovijed krstjanska (1710.), Fala od svetih (1708.), Homilije, Kronika, Ljekarua (rukopisi). Mari, Miljenko (Dramievo, Nevesinje, 12. srpnja 1936. Uppsala, vedska, 20. kolovoza 1999.). Pjesnik. Puku kolu pohaao u Slavoniji (u okolici Vinkovaca) i Hercegovini (u selu Luka). Godine 1960. prebjegao u Austriju, odakle je 1961. preselio u vedsku, gdje je, sve do smrti, radio prvo u tvornici, a potom u transportnom poduzeu. Djela: Domovina, ljubav i suze u pjesmama (pjesme, 1995.). Marijanovi, Ivan (Doljani, Jablanica, 1951.). Pjesnik i odgojitelj.

Poslije osnovne kole u rodnom mjestu, gimnaziju zavrava u Rijeci i Krievcima. Teoloki fakultet zavrio je u Zagrebu 1978. te iste godine zareen za sveenika. Na Selezijanskom sveuilitu u Rimu magistrirao je odgojne znanosti 1982. Djeluje kao odgojitelj mladih selezijanaca kojima je i profesor. Djela: Personalistika pedagogija Stjepana Matievia (1991.), Oe, razbij ploe (pjesme, 1993.), Gorui grm (pjesme, 1998.), Odgajati portom (1993.), Trener-prijatelj (1996.), port ima duu (2000.). Marijanovi, Bernard (Stolac, 12. kolovoza 1972.). Pjesnik. Poslije osnovne kole u Hudovu, gimnaziju zavrio u Zagrebu, a studij teologije u Bolu i Sarajevu. Djela: Raskorak (pjesme, 1995.), Nacrt za pismo (pjesme, 1996.). Marijanovi, Dragan (Metkovi, 15. kolovoza 1958.). Novinar i romanopisac. Osnovnokolsku naobrazbu stekao u Viiima, srednju kolu zavrio u apljini. Studirao u Sarajevu, a kao novinar suraivao u vie listova. Zaposlen u irokobrijekoj tvrtki Lijanovii. Djela: Lijanov san (roman, 1999.). Marijanovi, arko (Jesenica, Mostar, 1935.). Pjesnik i romanopisac. Djela: Granica ljubavi (pjesme, 1965.), Tata, to su to zvijezde (pjesme, 1958.), Ponavljanje ljubavi (pjesme, 1962.), Suhi osinjak (pjesme, 1969.), Vid vidoviti (pjesme, 1970.), Monstrum iz Raljaa (roman, 1971.), Razlomak vijeka (pjesme, 1973.). Marinovi, Suac, Mladenka (Blatnica, itluk, 20. oujka 1954.). Pjesnikinja. Pjesme objavljivala u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Njemakoj, gdje ivi i radi (Niefern kod Pforzheima). Djela: Na raskriju (pjesme, 1995.), apat sjeanja (pjesme, 1998.). Marjanovi, Mirko (Tramonica Gornja, Gradaac, 13. srpnja 1940.). Pripovjeda, romanopisac, knjievni i likovni kritiar. Osnovnokolsku naobrazbu stekao u rodnom mjestu, gimnaziju zavrio u Gradacu. U Sarajevu studirao pravo i likovnu umjetnost. Radio na TV Sarajevo kao ilustrator, krae vrijeme i kao urednik u informativnom i kulturnom programu. Glavni urednik knjievnog asopisa ivot (1980.- 1984.), urednik domae knjievnosti u nakladnikoj kui Svjetlost (1984.-1994.). U istoj nakladnikoj kui jedan od urednika (uz Ristu Trifkovia i Aliju Isakovia) edicije Knjievnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 50 knjiga (1983/84.). Glavni urednik Steka (1994.1995.), potom glavni urednik tromjesenika Hrvatska misao (nakladnik Ogranak Matice hrvatske Sarajevo, iji je predsjednik od 1996. do 2000.) u okviru kojega je pokrenuo ediciju Hrvatska knjievnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga. Kao slikar samostalno izlagao tri puta (Sarajevo, 1991/95., Vancouver, 1996.).

Djela: U ime oca i sina (roman, 1969.), Sredite (pripovijetke, 1973.), Povijest izgubljene due (roman, 1980.), Braa (roman, 1983.), Voda tee kako tee (izbor iz proze, 1984.), Topot divljih konja (roman, 1989.), ivjeti smrt (sarajevski ratni dnevnik, 1996.), Fra Petar Perica Vidi (likovna monografija, na hrvatskom, njemakom, talijanskom i engleskom jeziku, 1997.), Trei svjetski rat (zapisi, kritike, pjesme, razgovori, 1999.), Osmjehni se i u plau (roman, 2000.), Leksikon hrvatskih knjievnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas (leksikon, Hrvatska misao, broj 14/2000.). Markijski, Jakov (Monte Prandono, Italija, 1. rujna 1394. Napulj, 28. studenoga 1476.). Vikar Bosanske vikarije i pisac. Osnovnu kolu zavrio je kod strica u Offidi, filozofiju i retoriku u Ascoliu, graansko i crkveno pravo u Perugii. Spisateljskom djelatnou bavio se posebice u vremenu izmeu 1463. i 1473. godine. Proglaen svecem 1726. Protiv bosanskih krstjana napisao djelo Dialogus contra Manicheos in Bosnia. Pisao na latinskom i talijanskom jeziku. Djela: Dialogus contra Manicheos in Bosnia (Dijalog protiv bosanskih heretika), Privilegia quaedam vicariae Bosnae (Neki privilegiji bosanske vikarije). Markota, Zlatko (itluk, 26. sijenja 1930. 23. svibnja 1980.). Pjesnik. Osnovnu kolu pohaao u rodnom mjestu, Srednju poljoprivrednu u apljini, diplomirao na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu 1958. Radio u Vinariji itluk, mostarskom HEPOK-u i Opini itluk. Djela: Osunano kamenje (pjesme, 1967.), Kad kamen nie (pjesme, ostavtina u rukopisu). Markovi, Luka (Matii, Oraje, 9. svibnja 1953.). Pripovjeda, pjesnik, pisac rasprava. Puku kolu polazio u Matiima i Tolisi, Franjevaku klasinu gimnaziju u Visokom, studirao u Sarajevu i Ljubljani. U Bochumu magistrirao, a doktorirao u Zadru. Osim filozofskih rasprava, pie pripovijetke, pjesme i lanke, a nekoliko knjiga objavio je i na njemakom jeziku. Djela: Polemika ili dijalog s islamom (1995.). Markui, Jozo Josip (epak, Kotor Varo, 23. sijenja 1880. Jajce, 26. veljae 1968.). Pjesnik i prozni pisac. Osnovnu kolu zavrio je u Kotor Varou, gimnaziju u Guoj Gori, novicijat u Fojnici, teologiju u Kraljevoj Sutjesci i Budimpeti. Bavio se prouavanjem nae narodne i crkvene prolosti. Osim nekoliko samostalnih djela, napisao je oko 200 raznih priloga: studija, lanaka, refleksija, prikaza i pjesama. Djela: Krvavi behari (pjesme, 1907.), ivot i rad Ivana Frane Jukia (s Brankom Strahimirom karicom, 1908.), Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini (1911.). Maroevi, Ambro (Tolisa, Oraje, 16. veljae 1949. Beograd, 1987.). Pjesnik.

Od dvadasete godine do smrti pjesnik je ivio u Beogradu. Poginuo u prometnoj nesrei. Pokopan u upanji. Djela: Olovke za veeru (pjesme, 1978.), Svakodnevne balade (pjesme, 1983.), Puklo je pred oima (pjesme, 1988.). Marti, Ana (Rastovaa, Posuje, 1931.). Pjesnikinja. Djela: Pjesme u asopisima Kolo i ivot. Marti, Grgo (Rastovaa, Posuje, 24. sijenja 1822. Kreevo, 30. kolovoza 1905.). Pjesnik. U kreevskom samostanu stekao osnove pismenosti i stupio u franjevaki red. Gimanziju je zavrio u Poegi, studij filozofije u Zagrebu, teologiju u Stolnom Biogradu. U vrijeme studija u Zagrebu upoznao se s Gajem, Babukiem, Vrazom, ulekom i drugim istaknutim ilircima, ije e ideje prihvatiti i kasnije sprovoditi u praksi. Njegov ilirizam imao je politiki karakter, a njegova subrata Jukia prosvjetno-kulturni. Podjednako se zanimao za hrvatsku i srpsku kulturnu tradiciju i zagovarao ideju o sveslavenskom bratstvu. Objelodanio je vie samostalnih djela u prozi i stihu, te napisao brojne priloge najrazliitijeg sadraja, preveo nekoliko djela s francuskog i talijanskog jezika, skupio i tiskao brojne narodne pjesme i preradio nekoliko djela drugih autora. Djela: Slavodobitnica svijetlomu gospodaru Omer-pai (epska pjesma, 1852.), Narodne pjesme bosanske i hercegovake (s Ivanom Franom Jukiem), I (1858.), Osvetnici, I-III (ep, 1861/65.), IV (1878.), V (1881.), VI (1881.), VII (1883.), Poetni zemljopis za katolike uionice u Bosni (1871.), Putovanje u Dubrovnik iz Kreeva god. 1882. (epska pjesma, 1884.), Narodne pjesme o boju na Kosovu godine 1389. (1886.), Obrana Biograda godine 1456. (ep, 1887.), Pjesnika djela fra Grge Martia, 1-7 (1888.), Pjesnika djela fra Grge Martia, I (1893.), Zapamenja/1829.-1878., po kazivanju autorovu zabiljeio Janko Kohari (1906.), Izabrani spisi (1956.). Marti, Nikola (Viii, apljina, 5. kolovoza 1938.). Pjesnik. Puku kolu pohaao u rodnom mjestu, a gimnaziju /mala matura) u apljini. Grafiku kolu (odjel litografije) zavrio u Sarajevu 1959. godine. Studirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu kao izvnaredni student. ivi i radi u Splitu kao profesionalni knjievnik. Djela: Vrtovi zemlje humske (pjesme, 1964.), Znamen (pjesme, 1968.), Bogumilska bajka (pjesme, 1971.), Sedmo godinje doba (pjesme, 1972.), Svanue davnine (pjesme, 1975.), Izabrane pjesme (1981.), Dua i tijelo (pjesme, 1982.), Stablo nasred svijeta (pjesme, 1986.), Zavjetno stablo (pjesme, 1990.). Martinovi, Juraj (Sarajevo, 24. svibnja 1936.). Knjievni kritiar i povjesniar, prevoditelj sa slovenskog jezika. Gimanziju zavrio u Zagrebu, a Filozofski fakultet (povijest jugoslavenskih knjievnosti i hrvatsko-srpski jezik) u Sarajevu. Poslijediplomski studij pohaao u Ljubljani, gdje je na Filozofskom fakultetu stekao doktorat s temom: Poezija Dragotina Ketteja. Profesor slovenske

knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, lan Slovenske akademije znanosti i umjetnosti i ANUBiH. Djela: Apsurd i harmonija/Jedno vienje Preernovog pjesnikog djela (studija, 1973.), Poezija Dragotina Ketteja (studija, 1976.), Dragotin Kette (1978.). Prijevodi sa slovenskog jezika: T. Kermanuer: Menuet municijom (1976.), J. Vidmar: Razumijevanje knjievnog stvaranja (1977.), F. Gestrin-V. Melik: Istorija Slovenaca (1980.), J. Rotar: Iskaz i struktura (1980.), I. Cankar: Kua Marije pomonice-Nina (1981.), I. Tavar: Visoka hronika (1982.). Martinovi, Marko (Polje, Travnik, 8. oujka 1933.). Prozni pisac, pjesnik i knjievni kritiar. Diplomirao na Vioj ptt koli. Dugo godina radio kao potanski inovnik u Vitezu, gdje je, prije odlaska u mirovinu, bio i ravnatelj tamonje Pote. U vitekoj podrunici HKD Napredak angairan od obnavljanja njezina rada tijekom rata, posebno u izdavakoj djelatnosti. Djela: Zvona i tiine (pjesme, 1962.), Traio sam Augusta (pripovijetke, 1981.), Ljudi u vremenu (proza, 1987.), Ljubav i smrt u dolini Lave (proza i poezija, 1989.), Isus u podrumu (pripovijetke, 1995.), Gutai aba (prie, 1999.). Marui, Radovan (Metkovi, 31. svibnja 1932.). Dramski pisac, scenograf i kostimograf. kolovao se u Metkoviu, Dubrovniku, Splitu i Novom Sadu. Zavrio VPU u Novom Sadu, odsjek scenografije. Od 1978. ravnatelj Narodnog kazalita Zenica. Djela: Mali Ivica (drama, 1961.), Put u svemir (drama, 1964.), Ne trai sveca u paklu (drama, 1964.), Zaustavljeni let (drama, 1964.), eherzadine noi (drama, 1967.), Otoanske (drama, 1977.), Kokini (drama, 1980.), Vjetar raznosi, vjetar i donosi (drama, 1985.), Dvije drame (1987.), Vila Rajski mir (drama, 1990.), Prije petanest minuta (drama, 1994.), Berekinijada (drama, 1995.), Susjedi (drama, 1995.), Clitocybe olearia (drama, 1996.), Katarina Kosaa (drama, 1997.), Na sred polja lei jedna vojska cijela (drama, 1998.), Gubitnici (drama, 1998.), Blizanci (drama, 1998.), U isto vrijeme (drama, 1998.), Doi, brate, amo, da se skupa poigramo (drama,1999.). Masla, Mile (Cerovica, Stolac, 21. veljae 1949.). Pjesnik. Filozofski fakultet zavrio u Zagrebu. Radio kao urednik, lektor i korektor u nakladnim kuama. Bio zamjenik glavnoga urednika tjednika Hrvatsko slovo. Prevodi sa slovenskog i njemakog jezika. Djela: Odraslima ulaz zabranjen (pjesme, 1976.), Metafiziki posjetilac (pjesme, 1978.), Ljubav na granici (pjesme, 1981.), Privikavanje (pjesme, 1991.), Krini put (pjesme,1993.). Mai, Jozo (Sarajlije, Tomislav Grad, 13. studenoga 1956.). Pripovjeda i novinar. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio u Tomislav Gradu, a knjievnost i jezik diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Izvjesno vrijeme radio kao novinar u dnevniku Osloboenje.

Djela: Roman o Ljiljani (pripovijetke, 1986.), pripovijetke u asopisima i listovima. Matanovi, Julijana (Turi, Gradaac, 6. travnja 1959.). Romanospisateljica, knjievna kritiarka i povjesniarka. Osnovnu kolu zavrila u urenovcu, gimnaziju u Naicama, a Pedagoki fakultet u Osijeku. Magistrirala 1989. s temom iz hrvatskog baroka. Doktorirala 1998. (Tema: Hrvatski povijesni roman XX. stoljea). Autorica vie znanstvenih radova i suautorica dviju knjiga iz oblasti knjievnosti. Radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djela: etiri dimenzije sumnje (s M. Mianoviem, K. Bagiem, V. Bogiiem, kritike, 1989.), Krhotine vremena (s V. Bogiiem, antologija, 1989.), Barok iz suvremenosti gledat (studije, 1991.), Zato sam vam lagala (prozni zapisi, 1997.), Prvo lice jednine (eseji, 1997.), Biljeka o piscu (roman, 2000.). Mati, Ambroz (Blaevac, Modria, 24. oujka 1795. Garevo, Modria, 24. srpnja 1849.). Pjesnik i pisac. Osnovnu i srednjokolsku naobrazbu stekao u Kraljevoj Sutjesci, gdje je zavrio i novicijat. Filozofsko-teoloki studij zavrio je u Poegi i Ugarskoj. Spada meu najistaknutije latiniste Bosne Srebrene u XIX. stoljeu. Kao i drugi njegovi suvremenici, pisao uglavnom prigodnice istaknutijim lanovima Provincije. Smatran majstorom versifikacije. Djela: Carmen Adgratulatorium M.V.P. Marianovich (pjesma, 1825.), Illustrissimo DominoGabrieli Barishich (pjesma, 1827.), Isitiron IllustrissimoGabrieli Barishich (pjesma, 1827.), Raun za prvu i drugu godinu kolsku (1827.), Adgratulatio onomastica M.V.P. Antonio Knezovich (pjesma, 1827.), Knjiica rauna (1832.). Mati, Ante Delmin (Borane, Tomislav Grad, 1954.). Pjesnik. kolovao se u Tomislav Gradu, Mostaru i Splitu. Pravni fakultet zavrio u Splitu. Djela: Gastronom ljubavi (pjesme, 1995.), Misliti ljubav (pjesme, 1997.). Mati, Ante (Borane, Tomislav Grad, 1945.). Pripovjeda i prevoditelj. kolovao se u Boranu, Kongori, ujici, Duvnu, Zadru, Pazinu, Splitu, Firenci, Sieni, Rimu, Skopju, Beogradu i Zagrebu. Prevodio suvremene talijanske, panjolske, engleske i njemake pjesnike. Djela: Objahana zemlja (prie, 1989.), Berlinski zid (prie, 1990.), Ljudinjak (proze, 1995.), Lijepa naa tuina (prie,1997.). Mati, Marko (Borane, Tomislav Grad, 1952.). Pjesnik, pripovjeda, knjievni kritiar i publicist. Diplomirani pravnik. Djela: Bistrenje (pjesme, 1984.), Prisebnost (pjesme, 1988.), Hrvatski pravac (lanci, 1996.).

Mati, Tugomir (Zagreb, 9. listopada 1957.). Pjesnik.

Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio u Sarajevu, gdje ivi od 1969. godine i gdje je studirao pravo. Djela: Ponoka u Sarajevu (pjesme, 1994.), Izmeu neba i zemlje (pjesme, 1996.), Vrijeme utnje (pjesme, 1999.). Matijevi, Stjepan (Tuzla, oko 1580. 1654?). Pisac. O njegovu kolovanju i stupanju u franjevaki red nita se ne zna. Pretpostavlja se da je dio filozofsko-teolokog studija zavrio u Italiji. Djela: Ispoviedaonik (1630.). Matijaevi, Ante (Vaarovii, Ljubuki, 10. kolovoza 1936.). Pripovjeda, esejist i knjievni kritiar. Gimnaziju zavrio u Ljubukom, a Filozofski fakultet (komparativna knjievnost i i filozofija) u Zagrebu. Urednik Hrvatskog radija do 1965. godine (Treeg programa i istoimenog asopisa). Pjesme i kratku prozu pie od gimnazijskih dana. Uz kazalinu, objavljuje i knjievnu kritiku. Djela:Zatoenik (kritike i ogledi, 1999.). Matkovi, Jako (Gua Gora, Travnik, 3. kolovoza 1855. 30. travnja 1909.). Pisac. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, srednju u Fojnici, filozofsko-teoloki studij u akovu i Ostrogonu. Prvi je meu bosanskim franjevcima napisao cjelovitu bio-bibliografiju lanova Provincije. Djela: Bibliografija bosanskih franjevaca (1896.), Svoje uvaj tue potuj (1906.), ivot o. Jakova Baltia (1908.), Povijest stanja franjevake drave u Bosni od god. 1882. (rukopis). Matvejevi, Predrag (Mostar, 7. listopada 1932.). Prozni pisac, esejist, polemiar, istraiva kulture, prevoditelj s francuskog jezika. kolovao se u Mostaru, Sarajevu i Zagrebu. Doktorirao u Parizu, na Sorboni, disertacijom iz komparativne estetike. Djela: Sartre (studija, 1965.), Razgovori s Krleom (1969.), La posie de circonstance (1971.), Prema novom kulturnom stvaralatvu (eseji, 1975.), Te vjetrenjae (eseji i polemike, 1977.), Knjievnost i njezina drutvena funkcija (eseji, 1977.), Pour une potique de l' vnement (1979.), Jugoslavenstvo danas-pitanje kulture (1982.), Otvorena pisma (1986.), Mediteranski brevijar (proza, 1988.). Maar, Drago (Bosanski Petrovac, 16. kolovoza 1918. Banja Luka, 9. studenoga 1991.). Dramski pisac. Pohaao gimnaziju u rodnom mjestu. Bio direktor Narodnog kazalita Bosanske krajine. Obavljao i politike funkcije.

Djela: Zavjetna komedija (drama, 1953.), Bura pred zoru (drama, 1955.), SD (drama, 1971.), Razvod uslov za brak (drama, 1982.). Mianovi, Kreimir (Brko, 4. lipnja 1968.). Pjesnik i pripovjeda. Djela: Dok prelazim asfalt (pjesme, 1988.), Vrtlar (prie, 1994.). Mianovi, Miroslav (Brko, 15. kolovoza 1960.). Pjesnik, pripovjeda, esejist. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u rodnom mjestu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao knjievnost 1985. godine. Radio kao profesor hrvatskog jezika u srednjoj koli. S Hrvojem Pejakoviem sastavio pregled suvremenog hrvatskog pjesnitva Les jeunes potes Croates (asopis Migrations, Pariz, 1989.), a s Brankom egecom panoramu hrvatskog pjesnitva osamdesetih i devedesetih pod naslovom Strast razlike-tamni zvuk praznine. Djela: etiri dimenzije sumnje (s J. Matanovi, K. Bagiem, V. Bogiiem, kritike, 1989.), Grad dobrih ljudi (pjesme, 1984.), Zid i fotografije kraja (pjesme, 1989.), More i praina (pjesme, 1991.), Zib (pjesme, 1998.). Mihaevi, Lovro (Kreevo, 23. srpnja 1856. 25. studenoga 1920.). Pisac i albanolog. Osnovnu kolu zapoeo je u Kreevu, gimnaziju je zavrio u Sarajevu i Kreevu, novicijat u Kreevu, filozofsko-teoloki studij u akovu i Ostrogonu. Objavio nekoliko samostalnih djela asketsko-pastoralnog i povijesnog sadraja. Djela: Redovnitvo ili misli sv. Tome Akvinskoga i sv. Alfonza Ligvorskoga o ulazu u sv. red (1893.), Liber sapientiae et prudentiae (1908.), Manuale franciscanum (1908.), Po Albaniji (putopis, 1911.), Crtice iz albaneke povijesti (1912.). Mihaevi, Borislav Stjepan (Kiseljak, 1921. Sarajevo, 25. listopada 1981.). Pripovjeda. Djela: Moja Bosna moje ivovanje (pripovijetke, 1938.), Mali rjenik likovnih umjetnosti (1958.). Mihaljevi, Jozo (Golinjevo, Livno, 11. studenoga 1955.). Pjesnik. Puku kolu pohaao u rodnom mjestu i Podhumu kod Livna. Maturirao na Franjevakoj klasinoj gimnaziji u Visokom, a filozofsko-teoloki studij zavrio na Franjevakoj teologiji u Sarajevu. Kao sveenik slubovao u Kraljevoj Sutjesci, Jajcu, Kotor Varou, Vidoima, Biloj kod Travnika. Due vrijeme boravio u Franjevakom samostanu Gorica, a sada ivi i radi u upi Podhum kod Livna. Za ponovnog boravka u Jajcu (1991.) sudjeluje u obnavljanju HKD Napredak, podrunice Stjepan Tomaevi. lan urednitva Svjetla rijei od 1995. godine, predsjednik ogranka Matice hrvatske Livno od 1997. Urednik Vodia kroz Franjevaki samostan Gorica u Livnu, kataloga samostanske galerije Gabrijela Jurkia (1995.), te Sabranih djela fra Bonifaca Badrova u tri sveske (1997.). Djela: Na raspuju (pjesme, 1980.), Lica svjetska naa (pjesme, 1989.), Pjesme-iz neobjavljene lirike (pjesme, 1991.), Analiza ovjeka-seljak, graanin, proleter (broura, 1992.),

Livanjska knjievna itanka (hrestomatija, 1994.), Ovisnost o drogi i alkoholu-bolest, lijeenje, prevencija (1995.), Nikola op-Iskustvo vjere u zaviajnosti (1999.). Mijatovi, Anelko (Tihaljina, Grude, 27. sijenja 1939.). Knjievni povjesniar i istraiva narodnoga blaga. Djela: Narodne pjesme o Mijatu Tomiu (odabir i komentar, 1969.), Sinj-Duvno (1985.), Ganga (izbor pjesama i komentar, 1973.), Uskoci i krajinici (studija, 1974.), Pjesme o hrvatskoslovenskim seljakim bunama (s B. Grabeljekom i M. Vaupotiem, 1974.), Narodne pjesme iz Hercegovine i duvanjskolivanjskog kraja (izbor pjesama i komentar, 1975.), Senjski uskoci u narodnoj pjesmi i povijesti (izbor pjesama i komentar, 1983.), Obrana Sigeta (monografija, 1987.), Ponikve (monografija, 1990.), Ban Jelai (monografija, 1990.). Miki, Ljerka (Kostr, Oraje, 1967.). Pjesnikinja. Osnovnu kolu pohaala u Kostru i u Tolisi, srednju kolsku naobrazbu stekla u Oraju. Djela: Molitva (pjesme, 1998.). Miki, Mate (Kostr, Oraje, 1. travnja 1826. Ulice kod Brkog, 13. prosinca 1852.). Ljetopisac. Puku kolu pohaao u Tolisi, srednju u Kraljevoj Sutjesci, bogosloviju zavrio u Bosni. Talijanski jezik uio privatno, turski kod fra Martina Nedia. Kao kroniar, biljeio je sve to se u njegovo doba zbivalo. Djela: Kronika Bosne Srebrene, u tri sveska (rukopis). Miki, Pavao (Kostr, Oraje, 19. rujna 1945.). Pisac. Puku kolu zavrio u Tolisi, a Franjevaku gimnaziju u Visokom. Napustio franjevaki red 1969.godine, a potom doktorirao u Bonnu. Od 1982. profesor fakulteta u Zadru na odjelu germanistike, a od 1997. dekan ovoga fakulteta. Objavio vei broj znanstvenih radova iz oblasti knjievnojezine problematike. Djela: Svjetlost Meugorja (s Pavom ivkoviem, roman, 1990.), Kontrastivni rjenik poslovica (s Danicom kara, 1992.), Biblijske poslovice u Hrvata (s Vjekoslavom Suzaniem, 1994.). Mikuli, Janja ( Podgrad, Uskoplje, 22. travnja 1952.). Pjesnikinja. Osnovnu kolu zavrila u Uskoplju, a Srednju medicinsku u Zagrebu, gdje ivi i radi. Djela: Pozdravi sve (pjesme, 1998.), pjesme u panorami Petnaestorica (2000.). Mikuli, Martin (Borajna, Ljubuki, 15. sijenja 1841. iroki Brijeg, 27. studenog 1912.). Pripovjeda i sakuplja narodnoga blaga. Osnove pismenosti dobio od fra Ilije Vidoevia, upnika u Ruiima. kolovanje nastavio na irokom Brijegu, filozofiju i bogoslovne znanosti zavrio je u Italiji.

Djela: Shematismus (s Radoslavom Glavaem, 1882.), Zvonarev teljig (pripovijest, 1901.), Narodna torba (pripovijest, 1902.), Samac i beskunik (pripovijest, 1903.), Shematismus (1903.), Vitinski lovac/Hrvatska dua, II (pripovijest, 1923.), Djevac od devedeset godina (Hrvatska dua, III-IV, 1924/25.), Pustinjakove pripovijetke iz seoskog ivota zapadne Hercegovine (pripovjetke, 1972.), Drveni strojevi (1973.), Retorica; Mudra knjiga svatarica; upnikov dnevnik u Ruiima (rukopisi). Milakovi, Josip (Samobor, 2. kolovoza 1861. 4. kolovoza 1921.). Pjesnik, knjievni kritiar, esejist, antologiar. Osnovnu kolu zavrio u rodnom mjestu, gimnaziju u Zagrebu. Bogosloviju napustio 1883. godine, bavio se novinarstvom i pokrenuo omladinski list Hrvatska omladina. Nakon poloenog graanskog ispita, na poziv S. S. Kranjevia odlazi u Bosnu. Dvije godine je upravitelj Trgovake kole u Derventi, a potom nastavnik Uiteljske kole u Sarajevu. Umro iznenada u Samoboru prigodom posjeta svojima. Djela: Hrvaanke (pjesme, 1883.), 15 knjiga pjesama i pria za djecu (1883/1922.), Iz uvela lia (pjesme; 1890.), U zatiju (pjesme, 1892.), Majka u naoj narodnoj pjesmi (studija, 1896.), Vjetar i talasi (pjesme, 1897.), Bibliografske biljeke uz itanke za osnovne kole u Bosni i Hercegovini (1898.), Franjo Josip I. (1898.), Staze i putevi (pjesme, 1900.), Nae pjesme (antologija, 1903.), Majka u naim poslovicama (1904.), Dr Jovan Jovanovi-Zmaj (1904.), Antologija hrvatskog i srpskog pjesnitva (1905.), Marko Kraljevi i erzelez Alija (dopuna narodne pjesme, 1906.), Fra Grgo Marti (1906.), Hrvatska pjesma (antologija, 1907.), Trnski (1907.), Dr Ernest Muka (1907.), F.S. Kuha (1907.), Pod timorom (pjesme, 1910.), Knjiga i pismo u naoj narodnoj pjesmi (1911.), Jedan na prijatelj-Adolf erni (1912.), Knjievni pupoljci uiteljskih pripravnika u Sarajevu (1912.), Jedan na prosvjetni jubilej (1912.), Fragmenti (pjesme, 1913.), Jakub Bart iinski (1914.), Hipotetino znaenje veznika-to(1917.), Suspiria (1918.), Tugomir Alaupovi (1919.), Majka (pjesme, 1919.), Bibliografija hrvatske i srpske narodne pjesme (1919.), Mladi dani (pjesme, 1920.), Luiki Srbi (1920.). Mileni, arko (Brko, 14. sijenja 1961.). Pjesnik, romanopisac, knjievni kritiar, dramski pisac. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio u Brkom, a Viu ekonomsku kolu u Beogradu. Nekoliko godina ivio u Osijeku, sada ivi u Rijeci. Djela: Vrijeme velikog posta (pjesme, 1987.), Nezavrene prie (1988.), Pojela ih kia (roman, 1995.), Preludij (roman, 1997.), Zaboravljena planeta (sf roman, 1999.). U asopisima tri dramska teksta: Aut Cezar (1993.), Padobranci (1994.), To je propast tvoja (1996.). Mileti, Augustin (Fojnica, 16. veljae 1763. Vidoi kod Livna, 18. srpnja 1831.). Biskup i pisac.

Poetne kole uio je u fojnikom samostanu, dva razreda gimnazije zavrio je u tajerskom Gradcu, filozofsko-teoloki studij u Italiji. Veoma je zasluan za unapreenje kolstva ne samo u samostanima nego i izvan njih. Prvi je u BiH uveo analfabetske teajeve kao nain opismenjavanja irokih narodnih slojeva. Djela: Poetak slovstva (1815.), Naredbe i uprave biskupa namistnika (1818.), Istomaenje stvari potribiti (1828.). Mili, Josip (Mostar, 30. kolovoza 1966.). Pjesnik. Puku i srednju kolu zavrio u Mostaru, a potom tri godine radio u zrakoplovnoj tvornici Soko. Kao postulant stupio 1990. u Hercegovaku franjevaku provinciju u Tomislav Gradu. Nakon novicijata na Humcu, Filozofsko-teoloki fakultet Drube Isusove upisao 1992. u Zagrebu. Zavrivi studij filozofije, studirao teologiju. Djela: Raspelo u zrcalu (pjesme, 1996.), Svitanja u svemiru (pjesme, 2000.). Mili, Nedjeljko (Trebinja, Ravno, 12. listopada 1924.). Pjesnik. Puku kolu zavrio u rodnom mjestu. Od 1951. ivi i radi u Mostaru. Djela: Tko je kao Bog (pjesme, 1996.). Mili, Petar Peria ( Mostar, 2. srpnja 1958.). Pjesnik. Puku i srednju kolu zavrio u Mostaru, a Prirodoslovnomatematiki fakultet u Sarajevu. Kao srednjokolski profesor radio u Gacku, Graanici, Tomislav Gradu i Vukovaru. Djela: Sunani snovi (pjesme, 1995.), Jutra nemira (pjesme, 1998.). Milievi, Franjo (Veliki Ograenik, Mostar, 10. listopada 1835. Mostar, 8. veljae 1903.). Pisac i tiskar. Puku kolu je uio kod franjevaca u Mostaru, filozofiju i teologiju studirao u Perugii, Spoletu, Narmi i Camerunu. Nakon studija kapelan je u Veljacima i Grandniima sve do odlaska u dalmatinsku provinciju odakle se vraa na poziv biskupa Kraljevia da u Mostaru otvori tiskaru, koja je poela raditi 1872. Djela: Perivoj darova nebeskih (1867.), Pravopis za nie uione katolike u Hercegovini (1873.), Mladi Hercegovac (kalendar, 1873.), Hercegovac ili koledar hercegovaki novi i stari (1874.), Nauk katoliki za III razred pukih uionicah u Hercegovini (1874.), Nova slovnica talijanska (1874.), Novi bukvar ili poetnica za puke uionice u Hercegovini (1874.), Kita bogoljubnosti (1876.), Mali stolitnjak ili koledar za sto godinah (1878.), Skladanja(sintassa) ili druga strana slikovnice talijanske (1878.), Bosiljak hercegovaki (list, 1883.), Novi hercegovaki bosiljak (1884/85.), Glas Hercegovca (1885/86.). Milievi, Ivan (Mostar, 23. lipnja 1868. Sarajevo, 23. svibnja 1950.). Pripovjeda i romanopisac. Osnovnu kolu pohaao u Mostaru, dovrio u Skradinu. Gimnaziju je zavrio u Splitu i Sarajevu, a pravo studirao u Beu i Sarajevu.

Djela: Mearif (kalendar, s Osmanom Nuri Hadiem, 1894/95.), Pogibija i osveta Smailage engia i Marijanova rana (s O. N. Hadiem, pripovijetke, 1895.), Bez Nade (s O. N. Hadiem, roman, 1895.), Pripovijest iz mostarskog ivota (1895.), Mearif (kalendar, s O. N. Hadiem, 1895/96.), Na pragu novog doba (s O. N. Hadiem, pripovijetke, 1896.), Bez svrhe (s O. N. Hadiem, roman, 1897.), Pripovijest iz bosanskog ivota (s O. N. Hadiem, 1898.). Milievi, Niko (Mostar, 9. srpnja 1897. Sarajevo, 9. listopada 1980.). Knjievni kritiar, esejist i prevoditelj. Osnovnu kolu i sedam razreda gimnazije zavrio u Mostaru. Godine 1914. iskljuen iz mostarske gimnazije kao pripadnik bosanske nacionalistike omladine Mlada Bosna. kolovanje je nastavio u gimnazijama u Slavonskom Brodu, Suaku i Pazinu. Osmi razred gimnazije poloio u Mostaru, a potom je studirao povijest umjetnosti i slavistiku u Beu, Pragu, Berlinu i Zagrebu. Apsolvirao je u Beu, 1923. poloio profesorski ispit u Zagrebu. Kao profesor radio je u raznim mjestima, bio upravnik Narodnog pozorita u Sarajevu i naelnik u Ministarstvu prosvjete, a od 1950. do umirovljenja 1956. slobodni umjetnik. Djela: Prijevodi iz francuske, ruske, engleske, njemake, talijanske knjievnosti; eseji i kritike u asopisima. Milinovi, Ante (Bosanski Novi, 27. listopada 1937.). Kulturni povjesniar, pripovjeda i esejist. U rodnom mjestu zavrio puku kolu i gimnaziju, a zatim studirao arhitekturu i povijest umjetnosti. Diplomirao je knjievnost 1962. na Filolokom fakultetu u Beogradu, a magistrirao 1984. muzeologiju na Centru za interdisciplinarni studij Sveuilita u Zagrebu. Do 1979. godine radio kao profesor i ravnatelj Gimnazije u Bosanskom Novom, a zatim se posvetio kulturnopovijesnim istraivanjima i ustroju zaviajnog muzeja. Nakon progonstva iz zaviaja 1991. godine, ivi u Zagrebu gdje djeluje kao voditelj muzeja, javni i znanstveni radnik. Djela: Kristali (pjesme, 1967.), Monografija o Sani (studija, 1983.), Zamagljena obzorja due (esej, 1994.), Na zemljak sveti Jeronim (studija, 1997.), Slava i patnja Vitezovievog domoljublja (esej, 1998.), Kulturna batina franjevaca u srednjovjekovnom Pounju i Povrbasju (studija, 1999.). Milinovi, Miroslav (Bosanski Novi, 24. srpnja 1932. Prelog kod akovca, 3. prosinca 1998.). Pjesnik, pripovjeda, esejist. Najranije djetinjstvo proveo je u Bosanskom Novom, gdje je kao djeak u desetoj godini u partizanskom bombardiranju grada 1942. godine ostao bez noge. Gimnaziju je zavrio u Prijedoru 1954. godine, a 1960. na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirao knjievnost. Do 1964. godine radio je kao profesor na srednjoj koli u Bosanskom Novom, a potom seli u Prelog (Meimurje), gdje radi do mirovine 1997. kao profesor hrvatskoga jezika. Preko 500 radova

objavio u periodici, a u knjievnoj ostavtini uva se jo toliko knjievnih radova i opsean pjesniki dnevnik za razdoblje od 1954. do 1998. godine. Djela: Ispod granja i zvijezda (pjesme, 1958.), Zlatna noga (pjesme i lirska proza, 1977.), Mo uspomena (pjesme, 1977.), Sanjana zemlja (pjesme, 1979.), Listii iz dnevnika (lirska proza, 1979.), Sauvana svjetlost (pjesme, 1981.), alopojka za Bosnom (pjesme, 1996.). Milo, Petar (Crvenice, Tomislav Grad, 8. srpnja 1948.). Pripovjeda, dramski pisac i novinar. etiri razreda osnovne kole pohaao u rodnom mjestu, a potom kolovanje nastavio u Vikovcima (Slavonija). Gimnaziju je zavrio u akovu, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (filozofija i njemaki jezik). Radi kao novinar. Djela: Rodijaci (drama, 1993.), Lekvidacija (drama, 1995.), Centriranje jaja (novelete, 1996.), Legende o rodijaku ipi (roman, 1996.), Budala na odreeno vrijeme (drama, 1997.). Miloevi, Zdravko (Sarajevo, 4. travnja 1926.). Pripovjeda i publicist. Puku kolu zavrio u Sarajevu, Klasinu gimnaziju u Nadbiskupskom sjemenitu u Travniku. U lipnju 1944. stupio u domobransku vojsku, svretak rata doekao kao zarobljenik. U listopadu 1945. uhien i optuen za pokuaj nasilnog obaranja davnog sustava i osuen na est godina strogog zatvora. Kaznu izdrao u kaznionicama u Zenici, Stocu, Foi i Sarajevu. Zbog gubitka graanskih prava, tek se 1953. godine upisao na Veterinarski fakultet na kojem je diplomirao 1956. Doktorsku disertaciju obranio 1964. Bio na usavravanju iz oblasti zatite od ionizacijskog zraenja 18 mjeseci u institutima Vina (Beograd), Neuherber (SR Njemaka), Brno (eka) i Cassacia (Italija). Osniva Zavoda za radiologiju i poslijediplomskog studija iz oblasti Radiobiologija i radijacijska zatita animalne proizvodnje na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu. Jedan je od obnovitelja HKD Napredak 1990. i jedan od osnivaa Hrvatskog drutva za znanost i umjetnost (1993.). Djela: U etverokutu pakla (proza, 1992.), Sarajevski ratni dani (dnevnik, 1994.), Sarajevske ratne godine (dnevnik, 1996.), Slavuj povrh Sarajeva (publicistika, 1995.). Mio, Pero (abljak, Livno, 12. sijenja 1942.). Kazalini redatelj, prevoditelj, kazalini kritiar. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio je u Livnu, knjievnost diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Kratko vrijeme radio kao profesor hrvatskog jezika, a potom se posvetio kazalinoj umjetnosti. Kao redatelj u ibenskom kazalitu, esto radi u Poljskoj u tamonjim kazalinim kuama. Prevodi s poljskog jezika, preteito poeziju: Konstantya Ildefonza Galezynskog, Czeslawa Milosza, Karola Wojtylu, Tadeusa Rozewicza, Wislawu Szymborsku, Zbigniewa Herberta, Mareka Hlaska, Adama Zagajewskoga, ali i dramska djela namijenjena djeci i mladei. Djela: Perunike (1997.).

Mio, Vojislav (Livno, 5. kolovoza 1896. Herneu, Njemaka, 20. prosinca 1981.). Pjesnik,
pripovjeda i knjievni analitiar. Osnovnu kolu i jednu godinu Trgovake kole zavrio je u Livnu, gimnaziju u Visokom, filozofsko-teoloki studij u Sarajevu i Freiburgu. Doktorirao iz teologije (1922.) i filozofije (1923.). Tekstove knjievnog, teolokog, vjersko-pounog i drugog sadraja objavljivao u mnogim glasilima. Pokopan u Lukom kod Zagreba 17. veljae 1982. Djela: Septem dona Spiritus in doctrina s. Bonaventurae (1924.), Bela batina (novela, 1926.), Sene (pjesme, 1927.), Novele (1929.), Teorija spoznaje dr. Dragie M. uria (1933.), Analiza saznanja (1934.). Mlaki, Josip (Grnica, Uskoplje, 24. sijenja 1964.). Pripovjeda. Diplomirao na Strojarskom fakultetu u Sarajevu. ivi i radi u Uskoplju. Djela: Pueva kuica (pripovijetke, 1998.), Kad magle stanu (roman, 1999.). Mrazovi, Milena (Bjelovar, 1860. Be, 20. oujka 1927.). Pripovjedaica i novinarka. Naobrazbu je stekla u Institutu za djevojke u Budimpeti. Nakon okupacije dola s roditeljima u Bosnu i u njoj provela 40 godina. Prva je profesionalna novinarka i urednica u ovoj zemlji. Bavila se i nakladnitvom: 1893. tiskala je o svom troku svih sedam dijelova Osvetnika fra Grge Martia. Djela: Selam (novele, 1893.), Bosnische Volksmrchen (1900.), Grabesfenster (pripovijest, 1906.), Bosnische Ostbahn (vodi, 1908.); Prijevodi na engleski i ruski jezik. Musa, Duan (Klobuk, Ljubuki, 18. oujka 1956.). Pjesnik i novinar. Osnovnu kolu zavrio u rodnom mjestu, a srednju kolu i Fakultet politikih znanosti u Sarajevu. Novinarstvom se bavi od 1987. godine, kada se zaposlio u zenikom listu Naa rije. Radi kao novinar na Radiopostaji apljina. Djela: Muka moga puka (pjesme, 1998.), Negdje izmeu (pjesme, 1999.). Musa, imun (Donji Veliki Ograenik, itluk, 4. travnja 1951.). Knjievni kritiar i teoretiar. Puku kolu zavrio u rodnom mjestu i erinu, gimnaziju u Ljubukom. Hrvatski jezik i knjievnost i filozofiju diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Na Zagrebakom sveuilitu magistrirao iz podruja knjievnih znanosti 1984. godine, a doktorirao u Zadru 1994. s temom: ivot i knjievno djelo Ilije Jakovljevia. Radi kao profesor na Pedagokom fakultetu u Mostaru. Bio zamjenik ministra za obrazovanje i kulturu u FBiH. Djela: Franjo Milievi i hrvatski kulturni preporod u Hercegovini (1992.), Sunce je otputovalo iz moje sobe (Rijeju i slikom djece u ratu, 1994.), ivot i knjievno djelo Ilije Jakovljevia (studija, 1998.), Nisam mrtav samo sam zemlju zagrlio (antologija hrvatske ratne lirike iz BiH, s Gojkom Sucem, 1995.).

N, NJ

Naki, Tihomir (Lipno, Ljubuki, 1951.). Pjesnik.

Od 1959. godine ivi stalno u itluku gdje je pohaao osnovnu kolu. Gimnaziju zavrio u Ljubukom, diplomirao hrvatski jezik i jugoslavenske knjievnosti te komparativnu knjievnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djela: Dodiri (pjesme, 1982.). Nedi, Bono Dobroslav (Tolisa, 19. travnja 1841. 2. sijenja 1903.). Pisac. Poetne kole zavrio je u Tolisi, u franjevaki red stupio 1857. Filozofsko-teoloki studij vjerojatno je zavrio u Italiji. Prouavao narodne umotvorine, pisao krae prie, povijesne sastave, ali i upute za poljoprivrednike. Djela: Dva zarobljenika-dogaaj iz sedamnaestog vijeka (1885.), Baron Josip Filipovi ulazi s vojskom u Bosnu godine 1878. (pjesma, 1887.), Kratka povijest upe, crkve i samostana tolikog (1887.).), Uputstvo za gajenje ljiva (1889.). Nedi, Martin (Tolisa, 1. travnja 1810. 26. travnja 1895.). Pjesnik. Poetne kole uio je u Tolisi kod fra Bone Benia mlaega, gimnaziju u Kraljevoj Sutjesci, filozofsko-teoloki studij u Subotici, Solnoku, Agriji, eneu i Vacu. Jo kao student oduevljava se idejama hrvatskog narodnog preporoda koje prihvaa i propagira kroz itav ivot. Pisao pjesme povijesnog, komemorativnog, prigodniarskog i svearskog sadraja, dopise iz Bosne i s bosanske granice, sastavljao izvjetaje o stanju katolikih kola u Bosni, sabirao i objelodanjivao povijesnu grau i narodno blago. Djela: Razgovor koga vile ilirkinje imadoe u pramalitje (epska pjesma, 1835.), Pokret godine 1848. i 1849. (s Marijanom unjiem (1851.), PjesmaFranji Josipu I (1852.), Regula et testamentum S.P. S. Francisci (1854.), Ahematismus almae misionariae provinciae Bosnae Argentinae (1855.), Starine bosanske (u: I. Kuljevi Sakcinski: Arhiv za jugoslavensku povijestnicu, knjiga IV (1857.), Kitica od devet u raznih zgodah ubranih cvjetova (1875.), Ratovanje slovinskoga naroda proti Turcima godine 1875. -1877. (1881.), Pjesma o ulazu cesarove vojske u Bosnu (1881.), ivot fra Marijana unjia (1883.), Stanje redodrave Bosne Srebrene (1884.), Poraz baa a zavedenje nizama u Bosni (ep, 1844.), Razgovor vilah ilirkinjah u pramalitje godine 1841 (djelo objavio u kalendaru Napretka Nikola ic 1934.), Glas redodrave Bosne Srebrene (ep), Pjesmotvorni spisi, Zapamenja (rukopisi). Nedi, Mato (Tolisa, 5. sijenja 1971.). Pripovjeda i romanopisac. Osnovnu kolu pohaao u Tolisi, a srednju u Oraju. Diplomirao hrvatski jezik i knjievnost na Pedagokom fakultetu u Osijeku. Djela: Bijeg (pripovijetke, 1997.), Godina stradanja (roman, 2000.). Neimarevi, Ante (Gua Gora, 13. studenoga 1891. Zagreb, 20. studenoga 1965.). Humoristiki pisac i publicist.

Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, gimnaziju pohaao u Visokom, Travniku, Tuzli, Mostaru i Sarajevu. Nakon mobilizacije 1914. ostaje u austrougarskoj vojsci sve do konca Prvog svjetskog rata, a potom studira povijest i zemljopis na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Neko je vrijeme pohaao i glumaku kolu, ali ju je prekinuo zbog bolesti. Kao profesor radio u Krievcima, Vinkovcima, Varadinu, Novoj Gradiki i Koprivnici. Djela: Mobilizacija (prvi dio humoristine trilogije 1914, 1937; drugi dio Fronta, a trei Hinterland), Kako su ivjeli seljaci (publicistika proza, 1940.), Zbrka oko naelnika (komedija, 1946.), Humoristina proza (1967.), Propast svijeta (utopijsko-satirini roman, 1969.), 1914.1918. (trilogija, 1976.), Feljtoni i novele (1977.), Put kroz Hrvatsku i Vasionu, Nai maliani (romani za djecu, u rukopisu). Nevisti, Ivan (Kolo, Tomislav Grad, 1899. Beograd, 6. travnja 1941.). Knjievni povjesniar i kritiar. Osnovnokolsku naobrazbu stekao u Duvnu, gimnaziju zavrio u Mostaru, a filozofiju studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao s temom: Migracije u filozofiji. Djela: Ilderiko Donadini (studija, 1925.), Ksaver andor alski (studija, 1928.), Lirika na bezpuu. Impresije o srpsko-hrvatskoj modernoj lirici (1972.). Nevisti, Franjo (ujica, Tomislav Grad, 1913. Buenos Aires, 1984.). Esejist i novinar. Doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od 1941. do 1942. boravi na specijalizaciji u Rimu gdje je istovremeno tajnik tamonjeg poslanstva NDH. Od 1944. stoernik Sveuilinog stoera u Zagrebu i glavni urednik tjednika Spremnost. U emigraciji glavni tajnik Hrvatskog domobrana i Hrvatsko-argentinskog kulturnog kluba. Izdaje glasilo Hrvatska i ureuje asopis Studia Croatica. Djela: Temelji demokracije (1971.), Croacia y la actual crisi de Yugoslavia (1972.), Za slobodu ovjeka i hrvatskog naroda (lanci, 1989.), knjievni lanci u Danici i Hrvatskoj reviji. Nevjesti, Virgilije (Kolo, Tomislav Grad, 22. studenoga 1935.). Grafiar, slikar i pjesnik. Zavrio ALU u Zagrebu 1963., a specijalku za grafiku kod M. Detonija 1965. Od 1968. profesor u Parizu. Pie i poeziju. Djela: Mmoire amoureuse/Podsjetnik ljubavi (pjesme, 1980.), Ibi, ljubavi moja (pjesme, 1980.). Niki, Andrija (Ruii, Grude, 1. sijenja 1942.). Pisac. Osnovnu kolu zavrio je u Grudama, niu gimnaziju pohaao u Klobuku i poloio malu maturu 1956. kolovanje je nastavio u franjevakoj gimnaziji u Sinju i Zagrebu. U franjevaki red stupio je 17. srpnja 1959. na Visovcu. Ispit zrelosti poloio u Visokom 1962. godine, gdje je i zapoeo studij filozofije i teologije, a nastavio u Sarajevu i zavrio u Rimu. Povijesne znanosti doktorirao u Rimu 1971. Diplomirao je arhivarstvo i knjiarstvo, te diplomatiku i paleografiju. Poasni doktorat (honoris causa) filzofije i knjiarstva dodijeljen mu je 1989. na Sveuilitu u

Missouriu (SAD). Jedan od najplodnijih pisaca-franjevaca: u raznim glasilima objavio je preko 1500 radova iz razliitih oblasti, meu kojima su i knjievne kritike, te rasprave o jeziku. Djela: Godine gladi, Fra Radoslav Glava, Fra Dominik Mandi, Fra Matija Divkovi, Specifinosti u 16. stoljeu, Hercegovaki katolici od 1683. do 1735., Kulturne prilike od 1823. do 1878., Karitativna djelatnost u 19. stoljeu, Franjevaka djelatnost izmeu 1878. i 1892., Pastoralna djelatnost izmeu 1878. i 1892., Hrvatska katolika misija Wuppertal, Hrvatska katolika misija Bonn, Franjevaka knjinica, Franjevaki arhiv, Franjevaka kulturna batina, irenje prosvjete do 1943., Stanje na Kosovu, Hercegovaki franjevaki muenici od 1524. do 1945., Kalvarija Slanoga, Blago hercegovakih franjevakih samostana, Blakoviev dnevnik iz 1735., Iz povijesti knjinica u Hercegovini, Pet godina karitativnog djelovanja fra Berislava Nikia, Trei egzodus stanovnitva iz Hercegovine u Zaostroki kraj: I. Povijest egzodusa, II. Zaostroki kraj, III. Izbjeglice i prognanici 92. Niki, Zdravko (Ruii, Grude, 30. srpnja 1953.). Pjesnik, romanopisac, pripovjeda, knjievni kritiar. Puku kolu zavrio u Grudama, srednju kolu za spremanje sveenika u Splitu, a povijest jugoslavenskih knjievnosti i materinskog jezika diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Djela: Vrisak kamena (pjesme, 1994.), Strah i glad ( roman, 1996.), Hrvatska Golgota (pjesme, 1998.), Korak izvan kruga (ratna kronika, 2000.). Nui, Iva (Drinovci, 10. lipnja 1948.). Pjesnikinja. etiri razreda puke kole zavrila u Drinovcima, a sljedea etiri u Soviima. Uiteljsku kolu, a potom VP (smjer razredne nastave) zavrila u Mostaru. Djela: Dite na kamenu (pjesme, 1995.), Tijelo i vrijeme (pjesme, 1997.), Kristalna estica (aforizmi, 1998.).

Odi, Slavko (Biha, 1916. Zagreb, ?). Pisac.

Studirao tehniku. Sudionik NOR-a i nositelj Partizanske spomenice 1941. Poslije rata radio u Ministarstvu unutarnjih poslova, generalni konzul u Torontu, naelnik odjeljenja u DSIPu. Djela: No i magla (u suautorstvu sa Slavkom Komaricom, publicistika, 1977.), Dosije bez imena (publicistika, ?), Desant na Drvar (publicistika, 1981.), Partizanska obavjetajna sluba-ta se stvarno dogaalo, I, II, III (u suautorstvu sa S. Komaricom, publicistika, 1988.), Bijele mrlje (u suautorstvu sa S. Komaricom, publicistika, 1990.). Orekovi, Josip (Sarajevo, 16. kolovoza 1901. Zagreb, 31. prosinca 1962.). Pripovjeda. Djela: Smrt u kui baroka (prie, 1964.). Oroli, Marko (Tolisa, 8. studenoga 1965.). Pjesnik. Osnovnu naobrazbu stekao u rodnom mjestu. Poljoprivredni fakultet zavrio u Osijeku. Djela: On (pjesme, 1994.). Oroli, Makari, Tunjo (Tolisa, 20. oujka 1954.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio u rodnom mjestu, a srednju u Rijeci. Djela: Posavino roda mog nek te uva dragi Bog (pjesme, 1995.), Uspomene drage (pjesme, 1999.). Ostoji, Ivan Kaimir (Povlji na Brau, 1863. Split, 1945.). Pjesnik i prevoditelj. Osnovnu kolu pohaao na Brau, gimnaziju u Splitu, pravo zavrio u Zagrebu, Grazu i Beu. Nakon prelaska u Bosnu, u Tuzli organizirao tiskanje knjiga hrvatskih pisaca u vlastitoj nakladi. Prevodio je s talijanskoga, latinskoga i njemakoga jezika. Djela: Poletarke (pjesme, 1884.), Suze i osmijesi (pjesme, 1900.), Uspomene (pjesme, 1925.), O raju i paklu u naoj narodnoj pjesmi (1936.), Primitiae (crtice i studije). Ostoji, Mato (Povlji na Brau, 10. srpnja 1862. 10. travnja 1929.). Pjesnik i sakuplja narodnoga blaga. kolovao se u Splitu. Prevodio s talijanskog, panjolskog i portugalskog jezika, a istraivao je i skupljao narodno blago. Djela: Iskre i plamovi (pjesme, 1894.), Fra Andrija Doroti i njegova pjesma (1895.), Ugarci (1900.). Ostoji, Nikola (Povlji na Brau, 1869. 1945.). Pjesnik. Djela: uvstva i poleti (pjesme, 1900.), Nade i eznua (pjesme, 1904.). Ostoji, Snjeana (Mostar, 7. veljae 1957. 28. listopada 1995.). Pjesnikinja. Bavila se novinarstvom-tijekom rata radila u irokobrijekom dopisnitvu Radio Mostara i HTV-a. Za asopise i listove povremeno prevodila s engleskog. Djela: Miris kamene zemlje (pjesme, 1996.).

Ostoji, Zdravko (apljina, 17. kolovoza 1933.). Pripovjeda, romanopisac, dramski pisac i
pjesnik za djecu. Zavrio studij povijesti jugoslavenskih knjievnosti i hrvatsko-srpski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je uitelj u Prozoru i profesor u irokom Brijegu, urednik djejeg programa RTV Sarajevo, te glavni urednik Malih novina i Radiopostaje Vrhbosna. Djela: Maslaak (roman za djecu, 1971.), Majstori razni (pjesme za djecu, 1975.), Oovjeenje vremena (drama, 1980.),Tajna uplje bukve (roman za djecu, 1982.), Moj tata nosi kapu (prie za djecu, 1982.), Neko je okrenuo skretnicu (prie za djecu, 1982.), Jalove godine (pripovijetke, 1982.), Ah, ti odrasli (pjesme za djecu, 1985.), 3:1 za gazdaricu, Vrteka, Prijatelji (drame), Prljava kia (pjesme, 1995.).

Palac, Branka Natalija (Dragiina, Grude, 16. svibnja 1949.). Pjesnikinja.

U Grudama zavrila puku kolu, a gimnaziju u Mostaru. Nakon poloene mature stupila u novicijat kolskih sestara franjevki u Potocima (Mostar) 1967. godine i est godina poslije poloila doivotne zavjete. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala povijest i latinski jezik, a teologiju na Filozofsko-teolokom institutu Drube Isusove, odjel za kranski svjetonazor. Generalna poglavarica Reda. ivi u Rimu. Djela: kolske sestre Treeg reda sv. Franje u Hercegovini (1975.), kolske sestre franjevke Krista kralja (u koautorstvu, povijest, poslanje, ivot, na slovenskom i talijanskom, 1987.), kolske sestre franjevke Krista kralja (u koautorstvu, prilog prouavanju duhovne batine, na slovenskom i talijanskom, 1993.), Vrijeme je ve, Gospode (dnevniki zapisi, pjesme i pjesme u prozi, 1997.), Karijatide (pjesme, 1998.). Palameta, Miroslav (Borojevii, Stolac, 1. studenoga 1949.). Knjievni povjesniar. Djela: O pjesnitvu Nikole opa (monografija, 1991.), Diljem knjievne batine (studije, 1996.). Papi, Pavao (Sarajevo, 1593. Visoko, 1649.). Pisac. Osnove pismenosti stekao je u nekom od franjevakih samostana Bosne Srebrene, a potom nastavio kolovanje u Italiji. Jo kao student zanosio se milju da prevede Bibliju na narodni jezik domovine Bosne. Njegov prijevod talijanskog franjevca Bartolomeja Da Salutio Le sette trombe per risvegliar il peccatore alla penitenza tek je 1991. godine za tisak priredio fra Ignacije Gavran, koji u svom uvodu istie da je ovaj Papiev prijevod veoma vaan za istraivae povijesti hrvatskog jezika i njegove standardizacije. Djela: Sedam trublji (1619.). Papuli, Antun (Lipik, oko 1710. Cernik, 2. studenoga 1766.). Pisac. Novicijat je zavrio u Velikoj, filozofiju i jedan dio teologije u Budimu, a ostali dio vjerojatno u Italiji. Pisao prirunike, traktate, spise duhovno-teolokog sadraja.

Djela: Duna slava sinovskoga bogoljupstva (1751.), Sacer mons Alverniae, (1748.), Tres sacri sermones (propovjedi, 1754.), Tractatus in universam Aristotelis logicam juxta inconcussa dogmataJoannis Duns Philosophorum Principis proposita; De Verbi Divini incarnatione (rukopisi). Pari, Mario (Sarajevo, 28. rujna 1958.). Pripovjeda. Puku kolu i srednje obrazovanje zavrio u Sarajevu, gdje je diplomirao na Arhitektonskom fakultetu. Djela: Dirnuti prolazi (pripovijetke, 1986.). Paali, Branko (ujica, Duvno, 30. listopada 1939. ?). Pripovjeda i dramski pisac. Osnovnu kolu zavrio u ujici, malu maturu u Livnu. U Zagrebu pohaao Drugu metalsku kolu uenika u privredi i veernju gimnaziju, potom studirao fiziku na Pedagokom fakultetu u Rijeci. Djela: avo u koari-U ujici erdek, u upanjcu dernek (prie, ?), Pobuna u INTERDIZU, Okrugli stol u OURU Staraki dom, Klopocedes, Trka na Blauju (radio komedije, ?). Pavi, eljko (Doboj, 16. srpnja 1962.). Esejist i filozof. Studij filozofije, sociologije i politikih znanosti zavrio na sveuilitima u Sarajevu i Mainzu. Godine 1989. magistrirao u Sarajevu te postao asistent na Filozofskom fakultetu. S temom: Hegelova ideja hermeneutike logike, doktorirao u Mainzu 2000. Djela: Zbiljnost i stvarnost/Prilog zasnivanju izvornog pojma svijeta (1989.), Metafizika i hermenautika (1997.). Pavii, Filipovi, Eleonora (Zagreb, 1926.). Pripovjedaica, pjesnikinja i publicistkinja. Osnovu kolu i gimnaziju zavrila u Zagrebu, odakle, nakon II. svjetskog rata dolazi u Sarajevo, gdje, na VP diplomira jezik i knjievnost. Djela: Prie jednog ivota (prie, lanci, zapisi, 1997.), Pogled s balkona (prie, 1998.), Na koncu pjesme (pjesme, 2000.). Pavlovi, Ivica (Bugojno, 1947.). Pjesnik. U Bugojnu zavrio gimnaziju. Djela: Iskra iz pepela (zajedno s M. Kaserom i I. Pavloviem, pjesme, 1995.), pjesme u panorami Petnaestorica (2000.). Pavlovi, Luka (Rainovci kod upanje, 1932. Sarajevo, 31. prosinca 1982.). Pjesnik, pripovjeda, knjievni i kazalini kritiar. Gimnaziju i Filozofski fakultet (knjievnost i jezik) zavrio u Sarajevu. Direktor Drame savremenog pozorita u Beogradu od 1964. do 1966. Radio kao urednik kulturnog priloga KUN u sarajevskom Osloboenju. Bio direktor Festivala malih i eksperimentalnih scena u Sarajevu.

Djela: Proljee na uglu (pjesme, 1956.), Mlado ljeto (novele, 1960.), Pozorine kritike, I-II (1966/72.), Pozorine kritike, III (1978.), Prostori teatra (kazaline kritike, 1981.), knjievne kritike, radiodrame u novinama i asopisima. Pavlovi, Pero (Gradac, Neum, 20. oujka 1952.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio u rodnom mjestu, gimnaziju u Metkoviu, a studij medicinske biokemije u Zagrebu. Poslijediplomski studij i magisterij iz podruja medicinske biokemije zavrio je takoer u Zagrebu. Djela: Plavi svira (pjesme, 1979.), Vedrine (pjesme, 1983.), Zemlja otajstva (pjesme, 1983.), Titraji i znakovlja (pjesme, 1987.), Blizine (pjesme, 1983.), Neum, braniti prag i ime (pjesme, 1995.), Ozarja (pjesme, 1996.), U ruarju svijea (pjesme, 1997.), Kupka svjetlosti (pjesme, 1998.), Tisuu ljeta Trebinjske biskupije (poema u istoimenom zborniku, 1988.), Zib i sjene (pjesme, 1999.), Pir (pjesme, 2000.), Odkrinuta neba uh (pjesme, 2000.). Pavlovi, Ratimir (Podbrdo, Hercegovina, 1. svibnja 1948.). Pjesnik i prevoditelj. Bio suradnik za knjievnost u ditions Gallimard od 1974. do 1981. Kritikama i raspravama surauje u Les Lettres nouvelles, Les temps modernes, Europe, Sud i dr. listovima. Prevodi sa slavenskih jezika i jidia. Predsjednik Meunarodnog udruenja knjievnih prevoditelja francuskoga jezika, direktor revije Nouvel art du franais. Djela: L' arbre dont ma vie et le ciel (1974.), La Seine des fentres (1977.), Au bord du ruisseau plantaire (1981.). Pavlovi, Vladimir (Trebiat, apljina, 29. rujna 1935. 7. prosinca 1996.). Pjesnik, pripovjeda, putopisac, esejist, dramski pisac, publicist. U rodnom mjestu zavrio puku kolu, nie razrede gimnazije u Mostaru i apljini, Srednju poljodjelsku u apljini. Na VP u Mostaru diplomirao 1958. godine, te potom godinama radio kao nastavnik hrvatskog jezika i knjievnosti, kratkotrajno u itluku, a vie od tri desetljea u Kuli Norinskoj, ivei u nedalekom Metkoviu. Djela: Rijei (pjesme, 1955.), Elegija o kralju (pjesme, 1966.), Vrijeme vatre (pjesme, 1968.), Zamak u pljusku (pjesme, 1972.), Grivna (pjesme, 1977.), Zemlja zebnje (pjesme, 1981.), Korablja (pjesme, 1984.), Izabrane pjesme (1984.), Arka od Narone (izbor, 1985.), Tmica (pjesme, 1990.), Mirta (pjesme, 1990.), Stigma (pjesme, 1990.), Genezaretska plavet (pjesme, 1992.), Gral (pjesme, 1994.), Kad su se koze smicale (satirina proza, 1994.). Pehar, Venancije (Stubica, apljina, 7. svibnja 1910. Mostar, 14. veljae 1945.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio je u Trebiatu, gimnaziju na irokom Brijegu, bogosloviju u Mostaru i Filozofski fakultet u Zagrebu. Godine 1945., 14. veljae, baen u Neretvu u Mostaru. Djela: Pjesme u periodici. Pejakovi, Josip (Travnik, 5. oujka 1948.). Kazalini, filmski i televizijski glumac i dramski pisac.

Osnovnu, srednju i glazbenu naobrazbu stekao u Travniku, dramski studij zavrio u Sarajevu. Diplomirao 1971. Od 1969. do danas glumac Narodnog pozorita u Sarajevu. Djela: Drugovi (radiodrama, 1966.), Oj ivote (monodrama, 1974.), On meni nema Bosne (monodrama, 1975.), Fadil Stihl (monodrama, 1978.), Ljudski faktor (monodrama, 1979.), Ja sam taki ojek (monodrama, 1980.), Kua pored puta (tv-drama, 1980.), Ko je sretan ni u hali nije (monodrama, 1984.), Postupi po nareenju (monodrama, 1989.), Drava (monodrama, 1994.), ojek na etiri noge (monodrama, 2000.). Pejinovi, Petar (Vare, 5. sijenja 1903. - ?). Prevoditelj i pisac udbenika. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Visokom, novicijat zapoeo 1919., filozofsko-teoloki studij zavrio u Londonu, jugoslavensku knjievnost i latinski jezik studirao je po dvije godine u Zagrebu i Beogradu. Nakon naputanja sveenikog zvanja i redovnikog poziva 1938., predavao u srednjim kolama u Beogradu, Kragujevcu i Sarajevu, a od 1950. i na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (docent od 1955., izvanredni profesor od 1965.). Sastavio vie udbenika latinskog jezika za srednje kole, preveo s latinskog djela Bracciolinia, Cicerona, Kvintilijana i Teofrasta, te nekoliko eseja od Plutarha, a s enegleskog jezika djelo Filipa Hittia. Pisao o bosanskom latinitetu, preveo s latinskog krae ulomke iz djel: Dragiia, Lastria, Benia, Bogdanovia, Lavanina, Jeronima Verdskog, Jukia, Matia, Nedia, Bakule, unjia, Josia i Sitovia. Djela: Initia latina (latinska vjebanica za sve razrede gimnazije, u nekoliko izdanja, od 1955. do 1980.), Vox latina (latinska itanka za gimnaziju, 1957.), knjievnokritiki tekstovi i studije uz prevedena djela i u periodici. Peji, Ilija (Penik, Modria, 1956.). Pjesnik i teoretiar. Klasinu gimnaziju zavrio u Zagrebu, gdje je diplomirao kroatistiku 1983. godine. Djela: Izgubljeni govor (pjesme, 1994.), Knjievno-jezine i metodike rasprave (1997.). Penavi, Tomica (iroki Brijeg, 17. sijenja 1921. 1945.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Litici. Studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nestao na Krinome putu. Osim pjesama, u listovima i asopisima objavljivao lanke i prikaze novih knjiga. Djela: Na stazama ivota (pjesme, 1942.). Perii, Bono (Fojnica, 26. studenog 1813. 1887.). Pisac. Osnovnu naobrazbu stekao je u Fojnici, a filozofsko-teoloku u Peuhu. Enciklopedijski naobraen, poinje godine 1851. pisati kroniku prema rukopisu Ive Miretia, koja obuhvaa razdoblje od prijelaza Turaka u Europu 1373. do godine 1666. Dio ove kronike objelodanio je Drlji. Autor ivotopis: Augustina Miletia, Vice Vicia, Jakova Kriania, Mije ujia, Mate Kristievia i Mije Zubia (rukopisi u fojnikom arhivu).

Djela: Kronika, povijest Crkve; ivotopisi est pisaca (rukopisi). Peorda, Mile ( Grude, 15. kolovoza 1950.). Pjesnik, knjievni kritiar, esejist i prevoditelj. Studij romanistike zavrio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, poslijediplomski studij pohaao u Zagrebu i Parizu. Uveo je i predavao hrvatski jezik na Sveuilitu u Rennesu, glavnom gradu francuske Bretagne, u kojem je osnovao Drutvo francusko-hrvatskog prijateljstva. Prve pjesme objavio 1967. u sarajevskom asopisu Lica, prvi vei ciklus u asopisu ivot (1969.). Godine 1968. pokrenuo reviju Ogledalo, koje su vlasti zabranile. U sarajevskoj nakladnikoj kui Veselin Maslea utemeljio je vie biblioteka i uredio nekoliko stotina knjiga domaih i svjetskih pisaca. Bio je lan ureivakog vijea hrvatskog izdanja Lettre internationale, jedan od pokretaa Hrvatskog slova, u kojemu je bio zamjenik glavnoga urednika i urednik za knjievnost. Prevoditelj je Marguerite Yourcenar i prireiva djel Milana Kundere (1984.). Djela: ivot vjeni (pjesme, 1971.), Zipka zebnje (pjesme, 1975.), Sluam tvoj glas (pjesme, 1980.), Prelijevanja (pjesme, 1981.), Izabrane pjesme (1985.), Kua na jezikot (izbor, na makedonskom, 1986.), Orfiki fragmenti (pjesme, 1987.), Parole pour elle (na francuskom, 1992.), Sarajevo 92, fragments d' une histoire (na francuskom, 1993.), Sluam tvoj glas, dopunjeno izdanje, 1997.), Knjiga ljubavi i gnjeva - pjesme 1967.- 1997. (1998.). Petric, Svetozar (Vinjani, 23. veljae 1898. apljina, 9. sijenja 1963.). Pisac. Puku kolu pohaao u Posuju, gimnaziju na irokom Brijegu, a teologiju i filozofiju studirao u Mostaru i Lileu (Francuska). Francuski jezik i knjievnost studirao na L' Institut Chatolique u Parizu, gdje je i doktorirao. Vie godina radio kao profesor francuskog jezika i knjievnosti na Franjevakoj gimnaziji u irokom Brijegu. Pripovijesti, studije i prijateljska pisma objavljivao u mnogim asopisima i listovima. Djela: Le groupe litteraire de la Minerve franaise (1927.), Francuski katoliki pisci (1938.). Petrovi, Miro (Klobuk, Ljubuki, 1. sijenja 1954.). Pjesnik, prozni pisac i novinar Zavrio Pedagoku akademiju i kratko radio u kolama u Fojnici, Sarajevu i Vitini. Desetak je godina ivio u Sarajevu kao samostalni umjetnik i bio tajnikom asopisa Lica, a iza toga ravnataeljem Narodnog sveuilita i Gradske knjinice u Fojnici. Djela: Pjesme (1977.), estica (pjesme, 1983.), Ljetopis (pjesme, 1996.), Zemlja za cvijee (pjesme, 1999.). Pilar, Ivo (Zagreb, 19. lipnja 1874. 3. studenog 1933.). Knjievni kritiar i publicist. Nakon zavrene gimnazije u Zagrebu, studira pravo u Beu, a ekonomske znanosti u Parizu. U Beu je bio tajnik dioniarskog drutva eljezne industrije. U Bosnu i Hercegovinu dolazi na mjesto tajnika Zemaljske banke u Sarajevu, gdje potom radi i kao sudac okrunog suda, te odvjetnik. Kao odvjetnik radio je i u Tuzli, odakle je u Zagreb preselio 1920.

Djela: Secesija (studija, 1898.), Nadbiskup Stadler i Hrvatska narodna zajednica (1910.), Svjetski rat i Hrvati. Pokus orijentacije hrvatskog naroda jo prije svretka rata (1915.), Politiki zemljopis hrvatskih zemalja (studija, 1918.), Bogumilstvo kao religioznopovijesni, te kao socijalni i politiki problem (1927.). Pleji, Nada (Palo, Uskoplje, 18. sijenja 1957.). Pjesnikinja. Osnovnu kolu pohaala u Uskoplju, a srednju u Bugojnu. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Djela: Prosinac pozdravlja Uskoplje (zajedno s N. Budimir i J. Kolakom, pjesme, 1996.), pjesme u panorami Petnaestorica (2000.). Poljak, Izidor (Bednja, Hrvatsko zagorje, 7. svibnja 1883. Brko, 21. kolovoza 1924.). Pjesnik. Puku kolu zavrio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Varadinu i Zagrebu. Nakon gimnazije upisuje teologiju, ali je naputa i prelazi na pravo. Ne ostaje ni na tom studiju, odlazi u Sarajevo i nastavlja teologiju. U sarajevskoj vojnoj bolnici bio je vojni duhovnik, potom kateheta na Dravnoj preparandiji u Derventi. Djela: Pjesme (1909.), Sa Bijelog Brda (pjesme, 1924.), Pjesme (izbor, 1961.). Popovi, Edo ( Livno, 1957.). Novinar i pripovjeda. Radio je kao novinar u velikom broju hrvatskih listova. Djela: Pononi boogie (prie, 1987.), San utih zmija (prie, 2000.). Popovi, Mirko (Slivno Ravno, selo Grad, opina Metkovi, 1944.). Pripovjeda i pjesnik. Osmogodinju kolu zavrio u rodnom mjestu, a srednju kolu i prvi stupanj prava u Sarajevu. Nepunih 40 godina ivi i radi u Sarajevu. Novele i pjesme objavljivao u vie listova i asopisa. Djela: Tamno sunce (pripovijetke, 2000.). Posilovi, Pavao (Glamo, oko 1600. Rama, 1651.). Biskup i pisac. kolovanje je vjerojatno zavrio na Visovcu i u Italiji. Sastavio je dvije moralnodidaktike knjige koje su bile dosta popularne i zbog toga vie puta tiskane. Pisao jekavskoikavskom mjeavinom tokavskog dijalekta. Djela: Naslaenje duhovno (1639.), Cvijet ot kripostih (1647.). Predragovi, Josip (Bjelovar, 9. oujka 1874. Zagreb, 27. rujna 1945.). Knjievni povjesniar. Osnovnokolsku i gimnazijsku naobrazbu stekao u rodnom mjestu, filozofiju studirao u Bratislavi, teologiju u Innsbrucku. Bio profesor klasinih i hrvatskog jezika u Travniku i dekan djeakog sjemenita.

Djela: Sv. Ivan Berchmans (1901.), Sv. Ignacij Lojolski (1902.). Travnika spomenica na 25 godina nadbiskupskog sjemenita i velike gimnazije (1908.), Frano Ksaverski apostol Indije i Japana (1917.). Knjievne studije (o Antunu Kaniliu i dr.) u periodici. Premui, Kosta (Sarajevo, 19. rujna 1884. Zagreb, 1947.). Dramski pisac. Osnovnokolsku i gimnazijsku naobrazbu zavrio u Sarajevu, a Pravni fakultet u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Bio sudac u Sarajevu, odvjetnik u Zagrebu i Sarajevu. Djela: U haremu (drama, 1908.), Mjenino pravo za Bosnu i Hercegovinu (1913.). Premui, Ljerka (Sarajevo, 23. prosinca 1910.). Pjesnikinja. Osnovnokolsku i gimnazijsku naobrazbu stekla je u Sarajevu i Zagrebu. Radila je kao inovnica u Arhivu grada Zagreba, zatim u Hrvatskom radii i oevoj odvjetnikoj pisarnici. Diplomirala knjievnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je radila i kao profesorica. Djela: Osvitanje (pjesme, 1927.), Repetitorij jugoslavenskih knjievnosti (1953.), Odabrani svjetski pisci (1955.), Zagonetke za djecu predkolske dobi (1956.), Bajke iz svjetske knjievnosti (1965.), Igrokazi za kazalite lutaka (1956.), Narodne pripovijetke (1956.), Ptica i njeno gnijezdo (1957.), Pristup knjievnom djelu (1960.), Osnove gramatike i pravopisa hrvatskog ili srpskog jezika (1960.). Prkain, Ljubica Benita (Mostar, 25. svibnja 1903. Bijelo Polje, Mostar, 12. svibnja 1981.). Pjesnikinja. Osnovnu kolu, niu gimnaziju i uiteljsku kolu zavrila je u Mostaru. Godine 1923. stupila je u Drubu kolskih sestara u Bijelom Polju i postala redovnica. Bila je uiteljica i ravnateljica osnovne kole u Bijelom Polju. Godine 1945. je uhiena i neko vrijeme provodi kao zatvorenica u KPD u Stocu. Kasnije je bila predstojnica, provincijalka i ekonomica. Djela: Poklon due (pjesme, 1969.), Krunica umom i srcem (razmatranja, 1971.). Pulji, Vlado (Zagreb, 18. kolovoza 1934.). Pjesnik i slikar. Puku kolu zavrio na Buni, niu gimnaziju u irokom Brijegu, maturirao u Mostaru. kolu za primijenjenu umjetnost pohaao u Sarajevu, na Akademiji za primijenjene umjetnosti (odjel zidnog slikarstva) diplomirao 1958. u Beogradu. Vie godina radio kao likovni pedagog u Mostaru. Djela: Ilintak (pjesme, 1966.), Veliki kamen (pjesme, 1973.), Veliki empres (pjesme, 1986.), Vinska muica (pjesme, 1986.), Razorena kua (pjesme, 1995.), Vodokradica (izabrane pjesme, 1997.). Puljiz, Luka (Runovii, Imotski, 24. listopada 1913. 1945.). Pjesnik i novinar. Poslije zavrene osnovne kole, naputa rodno mjesto i odlazi u Slavoniju. U Osijeku zavrava gimnaziju, bavi se novinarstvom u Osijeku, Vukovaru, Banjoj Luci i Sarajevu. Pjesme i prozne radove objavljuje u vie listova i asopisa. Djela: Zapis o siromasima (pjesme, 1942.), Druga zemlja (pjesme, 1944.).

Purati, eljko (Sumartin na Brau, 2. srpnja 1931. Sarajevo, rujna 1992.). Prevoditelj i
esejist. Puku kolu zavrio u Sumartinu, Klasinu gimnaziju u Zagrebu 1951. godine. Klasinu filologiju (latinski jezik i rimska knjievnost, grki jezik i knjievnost) studirao u Zagrebu i Beogradu, a diplomirao u Beogradu 1955. godine. Latinski i grki jezik predavao u sarajevskoj Prvoj klasinoj gimnaziji i u Visokom, a potom na sarajevskom Filozofskom fakultetu. Doktorirao 1970. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu s temom: Ovidije u dubrovakoj i dalmatinskoj knjievnosti. Poginuo u sarajevskom naselju Dobrinja 1992. Djela: Iz latiniteta Hrvata u Bosni (djelomini prijevod i komentar rukopisa Enhridion Mate Kristievia, 1974.), oro Feri (monografija, 1983.), Hrestomatija rimske knjievnosti u starijim i novijim hrvatskim i srpskim prijevodima i prepjevima (u rukopisu), prijevodi s latinskog i knjievnopovijesni osvrti na djela hrvatskih latinista u periodici.

Radeljkovi, Zvonimir (Tuzla, 26. listopada 1943.). Knjievni kritiar, prevoditelj i pjesnik.
Od 1943. godine ivi u Sarajevu gdje je zavrio osnovnu kolu, gimnaziju i diplomirao na grupi anglistika-germanistika 1967. na Filozofskom fakultetu. Knjievnu kritiku i poeziju poeo objavljivati kao student. Akademski stupanj magistra amerike knjievnosti stekao na Sveuilitu Indiana, SAD, 1969. godine, a doktorirao na Sarajevskom sveuilitu 1975. s temom: Thoreauova uloga u uspostavljanju amerike knjievne tradicije. Prevodi s engleskog i na engleski jezik. Djela: An American Reader (sa S. Koljeviem i N. Dimitrijeviem, 1973.), Ka amerikoj knjievnoj tradiciji (1980.), Snovi i jutra, dva stoljea amerike knjievnosti (1989.). Radi, Miroslav (Bugojno, 1962.). Pjesnik. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio u Uskoplju, a pedagogiju, potom i teologiju u Rijeci. Djela: Gospodine otopi led mrnje (pjesme, 1992.), pjesme u panorami Petnaestorica (2000.). Radni, Mihovil (Kaloa, 1636. Budim, 26. rujna 1707.). Pisac. U franjevaki red stupio je po zavretku humaniora, studij u Rimu, gdje je, prije nego je postao sveenik, postao i profesor filozofije. Pisao jezikom slovinskym bosanskym mijeajui ikavicu s ijekavicom, u duhu franjevake knjievne tradicije. Djela: Razmiljanja pribogomiona (1683.), Pogrenje ispraznosti (1683.). Ragu, Ivo (Barani, Stolac, 3. sijenja 1957.). Pjesnik. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio u Stocu. Od 1976. do 1980. studirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Djela: Sarajevske stranice (pjesme, 1992.). Ramljak, Ivan Ian (itluk, Posuje, 16. sijenja 1928.). Pisac za djecu i publicist.

Puku kolu zavrio u Posuju, gimnaziju u Imotskom, Sarajevu i Zagrebu. Diplomirao hrvatski jezik s jugoslavenskim knjievnostima i ruski jezik i knjievnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djela: San bez uzglavlja (prie za djecu, 1996.), Glava u torbi (prie za djecu, 1990.), Kruh svetoga Ante (prie za djecu, 1992.), Suza i radost didova (prie za djecu, 1992.), Povratnik (roman za djecu, 1994.), Kruh svetoga Ante i druge pripovijetke (Mostar, 1997.), Zdravlje iz Meugorja (slikovnica, u koautorstvu, 1998.), Trogodinje putovanje (prie, 1999.). Raspudi, Gracijan (Lipno, Ljubuki, 25. veljae 1911. Chicago, 7. svibnja 1989.). Romanopisac i esejist. Puku kolu zavrio u erinu, gimnaziju na irokom Brijegu, bogosloviju i filozofiju u Mostaru i Beu. Godine 1938. doktorirao bogosloviju u Lyonu, Francuska. Od 1941. pastoralno djeluje meu hrvatskim radnicima u Njemakoj, a nakon rata kratko vrijeme boravi u Italji i panjolskoj, gdje predaje na sveuilitu i prevodi Sveto pismo. Od 1957. ivi u SAD. Djela: Djevojka Drina (roman, 1951.), Za stolom od kamena (roman, 1964.), Braa Golemci (novela, 1966.), Duvno (1957.), knjievni eseji u periodici. Rai, Jure (Gornja Lupljanica, 10. travnja 1945.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio je u Modranu, gimnaziju u Doboju, a zvanje pravnika stekao na fakultetima u Banjoj Luci i Sarajevu. Djela: Posavino, ne dam te zaboravu (pjesme, 1996.), Govor tiine (pjesme, 1999.), Hajde da se igramo (pjesme za djecu, 1999.). Rebac, Lovro (Gabela, apljina, 1915.). Pjesnik. Uiteljsku i Viu pedagoku kolu zavrio u Zagrebu. Kao nastavnik hrvatskog jezika radio u raznim mjestima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Djela: Ojaena lira (pjesme, 1936.), Mis Olga s periferije (drama, 1939.), Pripovijetke i ulomak lirike (1952.), Ropstvo Jankovi Stojana (dramatizacija, 1954.) Roene pod suncem (pjesme, 1956.), O modernom u poeziji (esej, 1960.), Balada sa kamena (pjesme, 1960.). Remeta, Zvonimir (Klobuk, Ljubuki, 12. prosinca 1909. Sarajevo, 15. veljae 1964.). Romanopisac. Osnovnokolsku naobrazbu stekao u rodnom mjestu, gimnaziju pohaao kod isusovaca u Travniku, studij prava zavrio u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Kao sudac slubovao u Smederevskoj Palanci, Visokom i Mostaru. Zbog jedne presude koju je kao sudac izrekao u vrijeme Drugog svjetskog rata, godine 1945. osuen na dugogodinji zatvor u kojemu je ostao sve do 1962. Nakon izlaska iz zatvora, vratio se u Sarajevo i tu je poivio jo nepune dvije godine. Djela: Grijeh (roman, 1942.), Tako svrava (roman, 1943.), Sentimentalna reportaa (roman, 1944.).

Roje, eljko (Sarajevo, 29. sijenja 1948.). Pjesnik i romanopisac.

Djela: Omeenost (pjesme, 1970.), Agent (roman, 1988.), Dravni neprijatelj (pjesme, 1988.).

Rori, Ivica Vanja (Foa, Doboj, 17. sijenja 1951.). Pisac za djecu.
Diplomirao jugoslavenske i opu knjievnost na Filolokom fakultetu u Beogradu. Radio kao novinar Radio Sarajeva, te kao lan urednitva i zamjenik glavnoga urednika Vesele sveske. Djela: aki kalendar (pjesme za djecu, 1968.), Enci, menci na kamenci (s . Eiem, pjesme za djecu, 1970.), Eno ide Bubamara (pjesme za djecu, 1973.), Pria do prie, pjesma do pjesme (pjesme i prie za djecu, 1974.), Djeak grli svijet (pjesme za djecu, 1980.), Svemirko trai sreu ( prie za djecu, 1980.), Doivljaji mia ia (prie za djecu, 1980.), Drugari (sa . Eiem, D. Raduloviem, M. Odaloviem i T. Bjelkiem, pjesme za djecu, 1982.), Duga u travi (pjesme i prie za djecu, 1982.). Rubi, Stojan Stanko (Tomislav Grad, 27. sijenja 1877. Tasovii, 4. lipnja 1904.). Pjesnik, pripovjeda, istraiva narodnoga blaga. Puku kolu zavrio je u rodnom mjestu, Trgovaku u Livnu, Uiteljsku u Sarajevu. Djela: Narodni ivot i obiaji u Duvnu/upanjcu (studija), pjesme i pripovijetke u periodici (Zbornik za narodni ivot i obiaje, Knjievni pupoljci, Osvit, Hrvoje).

Sabolek, Leona (Sarajevo, 2. studenoga 1950.). Pjesnikinja i novinarka.

U Osijeku zavrila osnovnokolsko i gimnazijsko kolovanje. Diplomirala na Prirodnomatematikom fakultetu i odsluala poslijediplomski studij na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Od 1993. do 1998. djelovala u Madarskoj kao knjievnica i novinarka. Djela: Poje, sija (zajednika zbirka pjesama, 1977.), Traka za sunja (samostalna zbirka pjesama, 1978.). Sanevi, Mirko (Hrvatska Dubica, 1900. Caracas, 1981.). Pisac. Poslovni ovjek i industrijalac. Od 1921. do 1945. godine bavio se umskim poslovima u raznim dijelovima Bosne: Tesli, Uskoplje, TravnikGodine 1945. napustio je domovinu, te je preko Austrije i Italije dospio u Venezuelu. Djela: Od bosanskih uma do Venezuele, Dogaaji i ljudi u mojim sjeanjima (sjeanja, 1982.). Sanevi, Zdravko (Crkvena, Tesli, 20. sijenja 1931.). Pisac. S 14 godina emigrirao s roditeljima i kolovao se, nakon Zagreba, u Rimu, Napulju i Karakasu. Kao Shellov stipendist, kolovao se za naftnog inenjera u Colorado School of Mines, magistrirao 1961. na The Pennsylvania State University i doktorirao 1977. na Universidad Central de Venezuela. Godinama suraivao u Hrvatskoj reviji i u Studio Croatica, izdavao Vjesnik Hrvatsko-venezuelanskog centra. Objavio vie lanaka i eseja. Od 1991. dobrovoljac

ZNG-a u Domovinskom ratu, pukovnik HV, ministar iseljenitva u ratnoj Vladi Republike Hrvatske, prvi veleposlanik RH i doajen diplomatskog zbora u BiH (1992.-1995.). Prvi predsjednik Upravnog vijea Zagrebakog sveuilita, zastupnik u Hrvatskom dravnom saboru. Djela: Pogled u Bosnu (lanci, 1998.). Sarajlija, Ivo (Sarajevo, 1876. Zagreb, 1. travnja 1914.). Pjesnik. Osnovnokolsku naobrazbu stekao u Sarajevu. Radei kao stolarski radnik, nastavio je kolovanje i zavrio Trgovaku, Tehniku i Uiteljsku kolu u Sarajevu. U Zadru je potom zavrio tiskarski obrt i tamo poeo objavljivati pjesme u duhu bosanskih sevdalinki. Djela: Pjesme u Hrvatskoj kruni, Pukom glasu, Crvenoj Hrvatskoj, Hrvatskim novostima, Grai Jugoslavenske akademije (knj. 21.). Sebei, Josip (Volovlje kod Jastrebarskog, 24. veljae 1875. Sarajevo, 9. srpnja 1933.). Pisac i sakuplja narodnoga blaga. Gimnaziju je zavrio u Zagrebu, Uiteljsku kolu u Sarajevu. U Bosni i Hercegovini slubovao kao uitelj u raznim mjestima. Djela: Cvijee iz narodne bae (1901.), Poune i zabavne prie islamskoj i katolikoj mladei (1907.), Tri pripovijesti iz muslimanskog ivota (1908.), Oinski savjeti hrvatskom narodu (1909.). Selak, Jelica (Novi Travnik, 1952.). Pjesnikinja. Djela: Vrelo iz sklonita (pjesme, 1996.). Senji, Tvrtkovi, Pavao (Kreevo, 1891. 1950.?). Pjesnik. Osim pjesama pisao je i pripovijesti i objavljivao ih u raznim asopisima i listovima. Djela: Pjesme pregaranja (1919.). Sirovina, Miro (Pjevalovac, Derventa, 5. studenoga 1957.). Pjesnik i novinar. Osnovnu kolu zavrio u Petrovcu kod Nove Gradike, gimnaziju u Derventi. Pie poeziju i prozu, a bavi se i novinarstvom. Dopisnik TV BiH za Posavsku upaniju. Djela: Miris zimzelena (pjesme, 1986.), iva rana (monodrama, 1988.). Sitovi, itovi, Lovro (Ljubuki, 1682. ibenik, 28. veljae 1729.). Pisac. Rodio se u muslimanskoj obitelji. Krten u zaostrokom samostanu u 17. godini, kada je ime Hasan zamijenio imenom Stjepan. U Zaostrogu je zavrio samostansku kolu, novicijat zapoeo u Naicama. Filozofsko-teoloki studij zavrio je u Italiji. Znaajan religiozni i moralistiki pisac XVIII. stoljea meu franjevcima Bosne Srebrene. Pisao na latinskom i hrvatskom, jezikom preteito ikavskoga izgovora. Djela: Grammatica latino-illyrica (1713.), Doctrina christiana et piae aliquot cantinelae (oko 1713.), Pisma od pakla (1727.), Promiljanja i molitve (1734.), List nauka krstjanskoga (1752.).

Sivri, Ivo (Meugorje, 15. kolovoza 1917.). Pisac i memoarist.

Puku kolu zavrio u rodnom mjestu, gimnaziju na irokom Brijegu, a bogoslovlje u Mostaru i Zagrebu. Od 1947. ivi u SAD. Djela: Bishop Strossmayer, New Light on Vatican, Krvave godine (memoari, 1976.). Skenderija, Saa (Vitez, 1968.). Pjesnik. Prve pjesme objavio u zajednikoj zbirci etiri mlada autora Golo o. Studirao u Sarajevu. ivi u Pragu. Djela: Kako naslikati ar pticu (pjesme, 1990.), Nita nije kao na filmu (pjesme, 1993.). Slamnig, Svevlad (Metkovi, 7. oujka 1924. Zagreb, 1999.?). Pripovjeda, knjievni prevoditelj, esejist i knjievni kritiar. kolovao se u rodnom mjestu, irokom Brijegu, Dubrovniku i Zagrebu. Diplomirao i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Po struci je filolog i glotodidaktiar. Radni vijek proveo kao srednjokolski profesor (preteito u Bosni), a pri kraju je karijere bio nekoliko godina sveuilini predava. Preveo je petnaestak knjiga, dok je kao izvorni autor zastupljen u zbirnim izdanjima Za blagdanskim stolom (Zagreb, 1970.) i Hrvatskom neretvanskom zborniku (Metkovi, 1993.). Djela: iopa (roman, 1996.), novele, eseji i knjievne kritike u asopisima i dnevnim listovima. Softa, Ivan (Smokinje kraj Rasna, zapadna Hercegovina, 1906. 1945.). Pripovjeda i romanopisac. Osnovnokolsku naobrazbu stekao je u Rasnu. Sve do dvadesete godine ivota bavio se zemljoradnjom, onda je napustio rodno mjesto i zaposlio se u vinkovakoj ciglani kao fiziki radnik. Nakon est godina, gubi posao i pune dvije godine je u traganju za novim. Godine 1934. stie u Zagreb, gdje se upoljava kao fiziki radnik. Nedugo zatim, iste godine, tiska svoj prvi roman Na cesti-Doivljaji nezaposlenog radnika, kojim skree pozornost kulturne javnosti kao socijalni pisac. Matica hrvatska prua mu materijalnu potporu za daljnji rad. Kao zagovornik NDH, koncem rata, prilikom povlaenja s hrvatskom vojskom, nestaje u ratnom vihoru. Djela: Na cesti-Roman nezaposlenog radnika (1934.), Dani jada i glada (pripovijetke, 1937.), Nemirni mir (roman, 1940.). Soldo, Marinko (Donje Kolibe, Bosanski Brod, 20. svibnja 1955.). Pjesnik i esejist. Studirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Vie godina radio kao novinar sarajevskog dnevnika Osloboenje. Djela: Izmeu kue i predveerja (pjesme, 1979.), Vjenost u granicama (eseji, 1985.), Smrtna igra s besmrtnou (eseji, 1988.). Soldo, Ruica (Dobrkovii, iroki Brijeg, 27. veljae 1956.). Pjesnikinja.

Profesorica engleskog jezika i knjievnosti u irokom Brijegu. Djela: Penelopin pla (pjesme, 1986.), Svjetlost krijesnica (pjesme, 1990.), Raspeto sunce (pjesme, 1994.). Straemanac, Kopijarevi, Ivan (Straeman, 1678. Velika kod Poege, 1758.). Ljetopisac. O njegovu kolovanju nema podataka. U Beogradu izgradio samostan i detaljno opisao njegovu povijest. Godine 1729. biran za redodravnika Bosne Srebrene. Djela: Paraphrastica et topographica expositio totius almae Provinciae Bosnae Argentinae (ljetopis, 1993.). Stojak, Slavica (Travnik, 1971.). Pjesnikinja. Djela: Prognaniki broj 10880 (pjesme, 1997.). Stoji, Mile (Dragiina, itluk, 24. veljae 1955.). Pjesnik, knjievni kritiar, publicist, antologiar, prevoditelj s njemakoga jezika. Puku kolu i gimnaziju zavrio u Ljubukom, a studij jugoslavenskih knjievnosti i jezika diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Pokreta i urednik sarajevskog Obzora (1991/92.). Djela: Lijer, jezik praume (pjesme, 1977.), Umjetnost tame (pjesme, 1987.), Zemna svjetlost (pjesme, 1988.), Poezija (izabrane pjesme, 1985.), Olovni jastuk (pjesme, 1989.), Junost (izabrane pjesme, 1990.), Iza sputenih trepavica (antologija hrvatskog pjesnitva XX. stoljea, 1991.), Glasovi sarajevske noi (eseji, 1992.), Libreto za sviralu i strojnicu (pjesme, 1994.), Prognane elegije (pjesme, 1996.), Jutro u Pompejima (ogledi, 1998.), Maarsko more (pjesme, 1999.), Nakon sudnjega dana (izbor pjesama, 1999.), Fenster Worte-Ein bosnisches Alphabet/Rijei s prozora-jedan bosanski Alfabet (poetska proza, 2000.). Stoji, Miljenko (Dragiina, itluk, 1. travnja 1960.). Pjesnik, pisac za djecu, kritiar, prevoditelj. Maturirao na Franjevakoj klasinoj gimnaziji u Visokom. Bogoslovlje je sluao, kao lan Hercegovake franjevake provincije, u Zagrebu, Sarajevu i Jeruzalemu. Na sveuilitu Antonianum u Rimu 1991. postie licencijat iz teologije (specijalnost kranska i franjevaka duhovnost). Djela: Sa svetom Klarom (prijevod, 1993.), Unato svemu (pjesme, 1994.), Ta vremena (ogledi, 1995.), Pjesma blizini (pjesme, 1995.), Kaplja (pjesme, 1997.), Paljenje svijee (ogledi, 1998.), udesni dani (slikovnica, 1999.), Moj molitvenik (slikovnica, 1999.), Pria o Suzani (slikovnica, 1999.), Kraljica mira (slikovnica, 1999.), Aneli moji (s K. egom, slikovnica, 1999.), Prijatelji (izabrane pjesme, 2000.) . Struki, Ignacije (Kreevo, 31. srpnja 1860. 29. rujna 1906.). Pisac.

Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio je u Kreevu, teologiju u Ostrogonu. Priloge povijesnog i vjersko-pounog sadraja objavljivao u mnogim glasilima. Djela: Franjevaki glasnik (1894-896.), Put k savrenosti kranskoj (1895.), Povjestnike crtice Kreeva i franjevakog samostana (1899.), Serafinska Palestina (putopis, 1899.), Katolika crkva u Bosni (1902.), Uenik Isusov (1904.). Sui, Stipe Ivo (Mii, Livno, 1956.). Pjesnik. Puku kolu zavrio u Podhumu, Srednju ekonomsku u Livnu. Djela: Tako u srcu pie (pjesme, 1998.). Sunari, Antonije (Derventa, 18. travnja 1880. ?). Pripovjeda i pjesnik. Podataka o njegovu kolovanju i ivotopisu vrlo je malo. Pisao je pjesme, pripovijetke, eseje i politike lanke i objavljivao ih u vie listova i asopisa. Djela: Preludij (pripovijetke, 1903.), Intermezzo (pjesme, 1905.), Slobodna misao (1907.), Harem. Iz kaljue velegradskog ivota (1907.), Na izbore-ekonomsko osloboenje teaka (1920.), San mojega izgubljenog raja (1934.), Austrougarski ustavni konflikt i Juni Slaveni (1939.). Suac, Gojko (Blatnica, Mostar, 25. listopada 1941.). Pjesnik i esejist. Puku kolu zavrio u rodnom mjestu i itluku, a gimnaziju u Ljubukom. Studij hrvatskog jezika i knjievnosti zavrio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao srednjokolski profesor u Zagrebu. Djela: Korijen (1968.), Kua i sjaj (1973.), Zemaljsko ruho (1983.), Brijeg i vjee (1986.), Znak, ime postojanja (1988.), Dnevnik blizine (1989.), Bijelo brdo (1992.), Biti na zemlji (izabrane pjesme, 1995.). Nisam mrtav samo sam zemlju zagrlio (u suautorstvu sa . Musom, antologija hrvatske ratne lirike, 1995.), Jutarnja novost (pjesme, 1997.). Suac, Mate (itluk, 10. prosinca 1938.). Pjesnik i romanopisac. Gimnaziju pohaao u Dubrovniku, Sarajevu, irokom Brijegu, a zavrio u Metkoviu. Hrvatski i ruski jezik s knjievnostima diplomirao u Zadru. Djela: Pjesme (1987.), ovjek iz Kerijotha (roman, 1991.), Croatia-Vukovar (zbirka tekstova s 14 hrvatskih knjievnika o temi iz Domovinskog rata, na tri jezika, 1992.), Vrijeme vremena (pjesme, 1993.), Semionovo gnijezdo (proza, 1993.). Suko, Mario (Sarajevo, 17. prosinca 1941.). Pjesnik, esejist, prevoditelj s engleskoga i na engleski jezik. Osnovno i srednje obrazovanje zavrio u Sarajevu. Filozofski fakultet (engleski jezik i filozofija) pohaao u Sarajevu, Zagrebu i State University of New York, gdje je magistrirao i doktorirao na odjelu za anglistiku. Predavao knjievnost i jezikoslovlje na State University i Nassau Com. College od 1970. do 1976.

Djela: Prvo putovanje (pjesme, 1965.), Drugo putovanje ili patetika uma (pjesme, 1968.), Fantazije (pjesme, 1970.), Preivljavanje (pjesme, 1974.), Ispovijesti (pjesme, 1976.), Skladbe i odsjevi (pjesme, 1977.), Duh i glina (eseji, 1978.), Zemljovienje (pjesme, 1980.), Gravitacije 41 (pjesme, 1982.), Poezija (izbor, 1984.), Physika Meta (pjesme, 1989.), Knjiga izlaska (pjesme, 1991.), Prirunik za poeziju (pjesme, 1994.), Majka, cipele i ine smrtne pjesme (pjesme, 1997.), Versus Exsul (pjesme, 1999.).

ah, Knopfaro, Eugenija (Zagreb, 1861. Bjelovar, 24. veljae 1928.). Pjesnikinja.
Zavrila je Uiteljsku kolu u Zagrebu i posvetila se uiteljskom pozivu. Uiteljujui u Bakru, udala se za profesora aha, koji je ubrzo obolio. Krivotvori potpis bana Khuena, prijatelja kue u kojoj je odgojena, da bi dola do novca za lijeenje mua, biva otkrivena i osuena na est godina zatvora. Nakon izdrane kazne, rastavlja se od mua i zapoljava se kao privatna uiteljica francuske kolonije drvne industrije u Slatini. Godine 1896. dolazi u Sarajevo, gdje je nadbiskup Stadler prima u Zavod za nezbrinute osobe i ujedno radi na osnovnoj koli i predaje francuski jezik i glazbu. Tu je sve do 1912. godine kada se kod nje pojavljuju prvi znaci umne poremeenosti. Odlazi u Bjelovar, kumi Milki Brodarac Dvornikovi. Do kraja ivota ivi od pomoi sarajevske nadbiskupije i asopisa Vrhbosna. Djela: Pjesme i crtice u periodici. ari, Ferdo (Mesihovina, Tomislav Grad, 1951.). Pjesnik. Djela: Vraam munju gromu (pjesme, 1991.). ari, Ivan (Travnik, 27. rujna 1871. Madrid, 16. srpnja 1960.). Vrhbosanski nadbiskup, pjesnik i putopisac. Puku kolu i gimnaziju pohaao u rodnom mjestu, teologiju u Travniku i Sarajevu. U doktora bogoslovije promoviran je 1898. u Zagrebu. Ureivao asopis Vrhbosnu, neko vrijeme i Balkan. Pokrenuo katoliki tjednik Nedjelja i bio njegov prvi urednik. Bavio se i prevoenjem. Djela: Papa Pio X. Njegov ivot i djelovanje (1908.), Pjesme (1911.), Sunce i oblaci (pjesme, 1914.), Krv i suze (pjesme, 1917.), Salve Regina (pjesme, 1920.), Hagija Sofija (pjesme, 1928.), Zlatna legenda o Isusu, Mariji i Josipu (1932.), Evenelist, I-II (1933/34.), Seljaci Hrvati (pjesme, 1937.), irom ramske i Usorske dekanije (putopisi, 1939.), Magnificat (lirska simfonija, 1940.), Neveni (pjesme, 1940.), Vrata sunca (pjesme, 1953.). ari, Ivica (Grabovica, Tomislav Grad, 1944.). Pripovjeda i novinar. Od 1959. ivi u Travniku gdje je zavrio Uiteljsku kolu. Novinarstvo diplomirao na FPN u Sarajevu. Radio kao uitelj, jedno vrijeme bavio se i politikom. Tijekom 1993. i 1994. bio ratni dopisnik HRTV iz srednje Bosne, a sada je dopisnik HINE. Djela: Sretan grad (pripovijetke, 1997.). ari, Tomislav (Bistrica, Uskoplje, 22. kolovoza 1967.). Pjesnik.

Osnovnu i srednju kolu pohaao u Uskoplju. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, gdje ivi i radi. Djela: Rekonstrukcija dogaaja (pjesme, 1992.), ivjeti u Uskoplju (pjesme, 1996.). ego, Kreimir (Meugorje, 11. veljae 1950.). Pjesnik, esejist i knjievni kritiar. Puku kolu zavrio je u Meugorju i itluku, Srednju poljoprivrednu u apljini, a sociologiju je diplomirao u Sarajevu 1974. Bio novinar na Radio Sarajevu, profesor i direktor Gimnazije u itluku, urednik u asopisu Most u Mostaru, te urednik ZIRAL-a i u Informativnom centru Mir-Meugorje u Meugorju. Djela: e pojilita (pjesme, 1973.), Stojna kua (pjesme, 1983.), Vrijeme letjelica (pjesme, 1987.), Hrvatska tiina (pjesme, 1992.), Svijea pod kriem (izabrane pjesme, 1994.), Die Kerze unter dem Kreuz (izabrane pjesme na njemakom, 1996.), Meugorje, vrijeme milosti (razgovori, na hrvatskom, njemakom, engleskom, panjolskom i talijanskom jeziku, 1996.), Rubovi (eseji, osvrti, razgovori, 1997.), Pod nebom Bleiburga (s Vinkom Grubiiem, antologija, 1997.), Gospina aputanja (studija o Meugorju, na hrvatskom, talijanskom i francuskom, 1998.), Aneli moji (s Miljenkom Stojiem, slikovnica, 1999.). enda, Hrvoje Pero (Uskoplje, 28. lipnja 1945.). Pjesnik. Gimnaziju zavrio u Bugojnu, a Filozofski fakultet (hrvatski jezik i knjievnost) u Zagrebu. Od 1971. radio u srednjoj koli kao profesor hrvatskog jezika, od 1993. ivi i radi u Nizozemskoj. Djela: Krhotine (pjesme, 1999.), pjesme u panorami Petnaestorica (2000.). esti, Anto (Derventa, 23. svibnja 1965.). Romanopisac i novinar. Puku kolu zavrio u Bunaru kod Dervente, srednju tehniku u Derventi, diplomirao na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu. Od 1993. radio kao novinar, ilustrator i karikaturist u Posavskom glasniku, potom u Tehnikoj koli Kutina kao nastavnik strojarske skupine predmeta. Djela: Dnevnik Plehanske satnije (roman, 2000.). esti, Mirko (Danica kod Dervente, 26. srpnja 1862. Dubica, 10. lipnja 1929.). Pisac. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je kod franjevaca, filozofsko-teoloki studij zavrio u Peuhu i Grazu. Djela: ivot Ivana Franje Jukia (rukopis); pripovijetke, knjievnopovijesni osvrti, povijesne i etnografske rasprave-u periodici. iljeg, Zdenka (Vaarovii, Ljubuki, 1964.). Pjesnikinja. Zavrila Srednju tekstilnu kolu. ivi u Njemakoj, pie pjesme i bavi se glazbom i folklorom. Djela: Grozd ljubavi (pjesme, 1997.).

imi, Antun Branko (Drinovci, Grude, 18. studenoga 1898. Zagreb, 2. svibnja 1925.).
Pjesnik, esejist, feljtonist. U rodnome mjestu pohaao puku kolu, a od 1910. do 1913. Franjevaku gimnaziju na irokom Brijegu. Krae vrijeme u Mostaru bio aktivist katolike mladei. etvrti razred gimnazije pohaao u Vinkovcima (1914.), a godinu dana kasnije esti u zagrebakoj donjogradskoj gimnaziji. U osmome razredu gimnazije 1917. objelodanio prvi broj knjievnog asopisa Vijavica i zbog toga napustio kolovanje, jer mu kao redovitom ueniku nije bilo doputeno tiskati vlastito javno glasilo. Nakon Vijavice, pokrenuo 1919. asopis Juri, koji je prestao izlaziti iste godine, a 1924. pokrenuo je i trei asopis Knjievnik. Od oujka do studenog 1923. bio je urednik Savremenika, a sa svojim prilozima (pjesmama, esejima i kritikama) suraivao je u Hrvatskoj prosvjeti, Griu, Kritici, Plamenu i Knjievnoj republici, tadanjim vodeim knjievnim glasilima. Djela: Preobraenja (pjesme, 1920.), Vijavica (asopis, 1917.-1919.), Juri (asopis, 1919.), Knjievnik (asopis, 1924/25.), Izabrane pjesme (1933.), Pjesme (1950.), Sabrana djela, I-III (1960.). imi, Domagoj (Foa, Derventa, 22. prosinca 1909. Livno, 1993.). Pisac. Osnovnu kolu zavrio u Foi, gimnaziju u Visokom, novicijat u Fojnici, filozofskoteoloki studij u Sarajevu, studij romanistike u Parizu i Beogradu. Djela: U akom listu Cvijet objavio je nekoliko kraih literarnih priloga (1928.-1931.). Suraivao u almanahu Selo i grad, Lui, Bosni Srebrenoj, reviji Dobri pastir i Mariji meu nama. imi, Ilija (Donji Rahi, 1948.). Pjesnik i slikar. Djela: Krikovi svjetla (pjesme, 1993.), Glazba voljenih vidika (pjesme, 1993.). imi, Pejo (Foa, Derventa, 15. srpnja 1952.). Pjesnik. Puku kolu zavrio u Foi i Johovcu, a gimnaziju u Rijeci. Djela: Zov hrvatskog Posavlja (pjesme, 1993.), Zemljo moja (pjesme, 1993.), U vrtlogu sna (pjesme, 1994.), Suza na zgaritu (pjesme, 1995.), enja: pjesme due moje (1996.), Dah sudbine (pjesme, 1997.), Vapaji (pjesme, 1999.). imi, Stanislav (Drinovci, Grude, 18. travnja 1904. Zagreb, 7. srpnja 1960.). Knjievni kritiar, esejist, pjesnik i prevoditelj s njemakoga i engleskoga jezika. Osnovnu kolu zavrio je u Drinovcima, a gimnaziju na irokom Brijegu, Mostaru i Zagrebu. Studirao je slavistiku i germanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djela: Krlea kao kritik (esej, 1933.), Dalekozor duha (kritike i eseji, 1937.), itanka za sve drutvene razrede (lirika i satira, 1939.), Jezik i pjesnik (kritike i eseji, 1955.), Gnjev i pjev (pjesme, 1956.). imovi, Dragan (Gabela, apljina, 14. lipnja 1964.). Pripovjeda i novinar.

kolovao se u Metkoviu i Sarajevu, gdje je studirao na Prirodno-matematikom fakultetu. Djela: Misterij stolne lampe (prie, 1990.), Prolaznik (prie, 1997.). imunovi, Pero (Sarajevo, 21. prosinca 1949.). Knjievni povjesniar i kritiar. Puku kolu i srednje obrazovanje zavrio je u Sarajevu, gdje je diplomirao povijest jugoslavenskih knjievnosti na Filozofskom fakultetu i doktorirao iz novije hrvatske knjievnosti. Djela: Kritika i jeres (eseji, 1990.). iprai, Andrija (Duboac, oko 1630. po. XVIII. st.). Ljetopisac. Nema podataka o njegovu kolovanju. Njegovu ivotopisu, kao siguran, pripada ovaj: Kad je godine 1869. osloboena Slavonija od turskog ropstva, fra Andrija iprai izvodi 2. 700 katolika iz sjeverne Bosne u Slavoniju. alje u Rim Papinskoj Stolici izvjee da je od 1690. iz Bosne iselilo oko 100. 000 katolika. Djela: Tabula od ministara i kapitula (ljetopis u rukopisu). karica, Branko Strahimir (Varcar Vakuf Mrkonji Grad, 1. studenoga 1883. - ?). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, gimnaziju je zapoeo u Guoj Gori, filzofsko-teoloki studij pohaao u Ugarskoj. Po vokaciji je pjesnik, ali se bavio i prouavanjem nae kulturne prolosti, pisao krae knjievne prikaze i lanke. Djela: Pjesme (1906.), ivot i rad Ivana Frane Jukia (s Josipom Markuiem, 1908.), Ponos od Bosne, Banja Luka (epska pjesma), Sa Mrtvalja (pjesme, 1919.). kurla, Iliji, Verka (Dol kraj Staroga Grada na Hvaru, 23. studenog 1891. Split, 2. travnja 1971.). Pripovjedaica i dramska spisateljica. Ki Stjepka Ilijia, prosvjetnog radnika i knjievnika, koji je dugo djelovao i ivio u Bosni i Hercegovini i zahvaljujui kojemu je i sama zavoljela ovu zemlju. Zavrila je Viu djevojaku kolu, a u svojim djelima prikazivala je bosanskohercegovaku stvarnost u vrijeme austrougarske okupacije. Djela: Djevianstvo (pripovijetke, 1929.), Ivanjske noi (pripovijetke, 1930.), Djeca kraljeva i druge bajke (1930.), Hanumica (pripovijetke, 1930.), Kiak-Triak (Traka) (1930.), Lutka (1930.), Vodenjaci (uma) (1930.), Na tankom ledu (drama, 1931.), Ko im sudi? (pripovijetke, 1933.), Grlica i jo mnoge pripovijetke (1934.), Grlica (1934.), Djeca kraljeva (1936.), Tekla Sava mutna i krvava (pripovijetke, 1945.), Evo kako je bilo (pripovijetke, 1949.), Da vam priam (1953.), Posljednja suza moje majke (novela, 1956.). op, Nikola (Jajce, 19. kolovoza 1904. Zagreb, 2. sijenja 1982.) Pjesnik, pripovjeda, esejist, dramski pisac, prevoditelj. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom gradu, gimnaziju u Banjoj Luci i Beogradu gdje je 1931. diplomirao komparativnu knjievnost i latinski jezik, poeo raditi kao gimnazijski profesor

te objavio prve pjesme i prijevode. Od 1944. godine, do smrti, ivio u Zagrebu, u kojem je ostvario izuzetan pjesniki opus i ivu prevoditeljsku aktivnost. Djela: Pjesme siromanog sina (1926.), Nocturno (1928.), Isus i moja sjena (pjesme, 1934.), Knjiga o Horaciju (1935.), Od ranih do kasnih pijetlova (pjesme, 1939.), Ranjeni galeb (pjesme estorice: Alfirevi, Ali, Balentovi, Krklec, op, Vlaisavljevi, 1942.), Za kasnim stolom (pjesme, 1943.), Tajanstvena prela (1943.), Kuice u svemiru i Svemirski pohodi (1957.), Astralije (1961.), Poezija (1966.), Pohodi (1972.), Dok svemiri venu (1975.), Izabrane pjesme (1978.), Nedohod (poema, 1979.), Boanski cirkus (izabrane pjesme, 1980.), Bosanska trilogija (dramske poeme, 1980.), Propast rubova (1981.), Svemirski pohodi (izabrane pjesme, 1986.), Osvajanje kocke (pjesme, 1987.), Kroz vrevu steaka (drame, 1987.), Tremenda (poema, 1988.), Boanski pastir (izabrane pjesme i proze, 1997.), Svete ene i svanue u mome bunaru (prie, 1997.). prajcer, Zvonimir (Sarajevo, 26. kolovoza 1894. ?). Pjesnik. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio je u Sarajevu, pravo studirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Djela: Pjesme (1919.). tambuk, Zdenko (Bijeljina, 12. svibnja 1912. Beograd, 18. travnja 1976.). Pjesnik i putopisac. Djela: Iz kutova Zagreba (pjesme, 1932.), Mrzim (pjesme, 1932.), Kroz stvarnost (pjesme, 1934.), Grad gori (pjesme, 1939.), Tragom crvene zvijezde (pjesme, 1945.), Uoi dana (pjesme, 1945.), U carstvu kraljice od Sabe (putopisi, 1957.), Zapisi iz Afrike (putopisi, 1961.). ubai, Mira (Bezdan, opina Sombor, Vojvodina, 13. sijenja 1953.). Pjesnikinja. Osnovnu kolu zavrila u Bezdanu, gimnaziju (drutveno-jezini smjer) u Somboru. Na Pedagokoj akademiji u Osijeku diplomirala hrvatski jezik. Radi kao nastavnica hrvatskog jezika u O u Boku i Otroj Luci (Oraje). Djela: Kada ode ti (pjesme, 1999.), U snovima i uspomenama (pjesme, 1999.). ubi, Anastazija (Beograd, 8. travnja 1933. Sarajevo, 8. prosinca 1991.). Pripovjedaica, romanospisateljica, knjievna kritiarka, esejistica i dramska spisateljica. Kazalinu akademiju diplomirala u Beogradu. Na Radio Sarajevu izvjesno vrijeme obavljala poslove dramaturga. Djela: Veliko lovite (pripovijetke, 1959.), Naknada za ivot (roman, 1960.), Sa ekspirom (studija, 1979.), Jedanput u naem ivotu, Biti u Kini, Stvari za sebe, Zove Los Anelos, Amanet, Puna aka kamenja (drame). ubi, Zvonimir (Srebrenica, 16. prosinca 1902. Sarajevo, 29. veljae 1956.). Pripovjeda i romanopisac.

Osnovnu kolu zavrio je u Srebrenici, gimnaziju u Beogradu. Slubovao u Beogradu, a zatim u Banjoj Luci, gdje je doekao rat. Nakon rata, sve do smrti, djeluje kao samostalni knjievnik. Djela: Fazlia potok (pripovijetke, 1934.), Heroj u papuama (roman, 1935.), Kaljuga (roman, 1937.), Pred spomenikom (pripovijetke i crtice, 1947.), Pripovetke (1952.), Kad se carstva mijenjaju (roman, 1955.), Izabrana djela, I, Seljaci (pripovijetke, 1957.), Bez krivice kriva i druge pripovijetke (1963.), Izabrana djela, I-III, (1969.). unji, Marijan (Buii kod Travnika, 7. sijenja 1798. Be, 28. rujna 1860.). Pisac. Roditelji su ga nauili osnovama pismenosti, humaniora je zavrio u Guoj Gori i Fojnici, novicijat u Fojnici, filozofsko-teoloki studij u Zagrebu i Mohau, orijentalistiku (turski, perzijski i arapski) u Zagrebu i Beu. Pripadao krugu bosanskohercegovakih iliraca, skupljao narodne pjesme i zauzimao se za napredak kolstva u Bosni. Bavio se teoretskim pitanjima jezika. Pokuao rijeiti pitanje univerzalnog fonetskog alfabeta. Djela: Augusto Austriae imperatori (1833.), De vita illustris viri Augustini Milletichii (1835.), Pokret 1848. i 1849. (s Martinom Nediem, 1851.), De ratione depingendi rite quaslibet voces articulatas seu, De vera ortographia (1853.), Narodne junake pjesme iz Bosne i Hercegovine (1915.). unji, Vjekoslav (Kreevo, 6. listopada 1917. Kreevo, 2000.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio je u Kreevu, gimnaziju u Visokom, novicijat na Gorici kod Livna, filozofsko-teoloki studij u Sarajevu i Makarskoj. Osim pjesama, pisao i skladbe i priloge vjerskopounog sadraja. Djela: Pjesme (1969.), Zlatni klju (pjesme, 1991.). utalo, Ivo (Stolac, 13. srpnja 1964.). Pisac. Poslije osnovnoga kolovanja u rodnom mjestu, gimnaziju zavrio u Dubrovniku, a teologiju u Sarajevu (1983.-1990.). Teologiju magistrirao na Sveuilitu Gregorijana u Rimu 1995. Vjerouitelj u gimnaziji i profesor na Teolokom institutu u Mostaru. Djela: Dumo Don Stjepan Batinovi (studija, 1998.), Hvala vama, hrvatski junaci (pjesme, 1998.), 315 mojih aka (prie, 1999.), Jao meni ako ne propovijedam evanelje (propovijedi, 1999.). utalo, Stojan (Svitava, apljina, 18. oujka 1929.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio u Donjem Hrasnu, gimnaziju i ekonomiju u Sarajevu. Djela: Moj poj za dom (pjesme, 1999.).

Tabak, Josip (Sarajevo, 1. oujka 1912.). Pripovjeda, knjievni kritiar, esejist i prevoditelj.
Studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djelovao kao prevoditelj, urednik i lektor. Preveo preko 60 knjiga i smatra se jednim od vodeih hrvatskih knjievnih prevoditelja. Djela: Pripovijetke, kritike, eseji u periodici; prijevodi sa panjolskog, engleskog, vedskog, danskog, norvekog, holandskog i flamanskog. Tenera, Veselko (Prozor, 10. veljae 1942. Zagreb, 20. veljae 1985.). Knjievni kritiar, esejist i feljtonist. Studirao komparativnu knjievnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao knjievni i likovni kritiar, esejist i feljtonist, suraivao u mnogim listovima i asopisima. Autor je likovnih monografija o I. Lovreniu, I. ebalju i D. Popoviu. Djela: Miting (feljtoni, 1978.), En passant (feljtoni, 1978.), Zato volim Zagreb (feljtoni, 1987.), Sportski ivot (feljtoni, 1987.), Makar se i posvaali (knjievni portreti, 1988.), Zato volim TV (feljtoni, 1988.), elja za dobrim kupanjem (knjievne kritike, 1992.), Likovne teme (feljtoni, eseji, kritike, 1993.), Pisma Ivani (pisma, 1995.), Preivljuje dobro pisanje (knjievne kritike, 1995.), ok obinosti (knjievne kritike, 1997.). Tica, Milka (Podledinci, Hercegovina, 15. oujka 1954.). Spisateljica za djecu. Gimnaziju zavrila u Grudama, studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djela: Suneva djeca: legende o Hrvatima (prie za djecu, 1994.), isto lice kamenjara (prie za djecu, 1998.). Tinovi, Tin Augustinovi, Augustin (Skakava Gornja, Brko, 20. oujka 1917.). Pisac, publicist, bibliar. Osnovnu kolu zavrio je u Bukviku, Franjevaku klasinu gimnaziju u Visokom, filozofsko-teoloki studij pohaao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i na Franjevakoj teologiji u Sarajevu. Studij teologije nastavio je na Sveuilitu Antonianum na kojem je stekao magisterij i doktorat. Specijalistiki biblijski studij zavrio je na rimskom Papinskom institutu i postigao licencijat iz Sv. pisma. Od godine 1952. je u Venezueli kao misionar. Djela: Pjesme, pripovijetke, putopisi, knjievne kritike u periodici. Dvadesetak teolokih djela na panjolskom jeziku, od kojih je najznaajnije Historia de Jesus, I, II (1980//81/84.). Toki, Mijo (Kongora, Tomislav Grad, 14. veljae 1951.). Pjesnik. Djela: Knjiga nemira (pjesme, 1990.). Toli, Vjekoslava (Tomislav Grad, 27. oujka 1964.). Pjesnikinja. Djela: Jutrooki (pjesme, 1986.). Tolj, Ivan (Blatnica, itluk, 17. veljae 1954.). Pjesnik.

Studirao na Teolokom, Pravnom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1993. naelnik Politike uprave u MO RH. General bojnik i glavni urednik lista Hrvatski vojnik. Djela: Otoanka (pjesme, 1980.), Biokovski bal (pjesme, 1983.), Kozmopolitska jesen (pjesme, 1983.), Slavenske zime (pjesme, 1987.), Anima Creatorum (pjesme, 1990.), Krinice (pjesme, 1991.), Drinske elegije (pjesme, 1992.), Drinske elegije (izabrane pjesme, 1994.). Tomi, Ivica (Lupoglav, epe, 2. lipnja 1960.). Pripovjeda. Djela: Lijepa kao moja Bosna (pripovijetke, 1995.). Tomi, Kova, Ljubica (Sarajevo, 12. studenoga 1936.). Knjievna povjesniarka. Osnovnu kolu i II. ensku gimnaziju zavrila u Sarajevu, gdje je diplomirala na Filozofoskom fakultetu (grupa: jugoslavenske knjievnosti i hrvatsko-srpski jezik) i doktorirala s temom: Knjievno djelo Borivoja Jeftia. Kao znanstveni suradnik, a potom kao znanstveni savjetnik, radni vijek provela u Institutu za knjievnost u Sarajevu. Bavila se knjievnom povijeu, poglavito prouavanjem knjievnoga nasljea Bosne i Hercegovine iz razdoblja austrougarske uprave. Bila glavna i odgovorna urednica znanstvene publikacije Godinjak Instituta za knjievnost BiH. Djela: Zora (knjievnopovijesna monografija, 1971.), Knjievno djelo Borivoja Jeftia (studija, 1983.), Poezija austrougarskog perioda (studija, 1991.). Topi, Anka (epe, 30. svibnja 1882. Vitez, 1956.). Pjesnikinja. Djetinjstvo i mladost provela u Sarajevu gdje je zavrila Uiteljsku kolu. Slubovala u vie mjesta po Bosni i Hercegovini (Kreevo, it, Sarajevo, Humac i Stolac) kao uiteljica i prosvjetiteljka. Isticala se kao borac za emancipaciju ena. Pjesnikinja koja je prva objavila zbirku poezije u Bosni i Hercegovini. Djela: Izgubljena zvijezda (pjesme, 1908.). Toti, Ivo (Zenica, 1967.). Pjesnik. Diplomirani inenjer metalurgije. Radi kao profesor strunih predmeta strojarske struke u srednjoj koli u Vitezu. Djela: Crna fizika (pjesme, 1995.), Kad mjesec potone za gradinom (pjesme, 1997.), Sin tiine (pjesme, 1999.). Treml, Emilijan (Sarajevo, 1916. 1945.). Romanopisac i pjesnik. Poslije zavrene osnovne kole, izuio je mehaniarski obrt. Radio kao mehaniarski pomonik, fiziki radnik, kolporter, esto bio bez ikakva posla. ivio kao beskunik, od danas do sutra, pisao pjesme, prozne radove, lanke i prikaze novih knjiga. Djela: Izgaranje ivota (pjesme, 1935.), Godina 2500 (roman, 1936.), Legenda o sedam kraljeva (1937.), Lirika (1944.).

Treec, Branjski, Vladimir (Topusko, 23. svibnja 1870. Dubrovnik, 2. srpnja 1932.).
Pripovjeda. Gimnaziju je zavrio u Zagrebu, pravne znanosti u Zagrebu i Beu. Nakon zavrenih studija doao u Bosnu u kojoj je upravni inovnik do 1907., kada prelazi u Zagreb na slubu u Zemaljskoj vladi, da bi 1917. postao veliki upan Zagrebake upanije, a potom i dva puta intendant Hrvatskog narodnog kazalita. Djela: Zimska pria (1890.), Drina (pripovijest, 1892.), Ljetne noi (pripovijetke, 1896.), U malome svijetu (pripovijetke, 1901.), Novele (1915.). Trograni, Franjo (Vare, 2. rujna 1913. Rim, 18. rujna 1974.). Knjievni kritiar i teoretiar. Diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio lektor za hrvatski jezik u Firenci, Pizi i Napulju, profesor hrvatskog jezika i knjievnosti na Sveuilitu u Rimu. Pisao na talijanskom jeziku. Djela: Storia della letteratura ragusea-croata, XV secolo (1950.), Antologija hrvatske lirike (1953.), Poeti croati moderni (1965.), Narratori croati moderni e contemporanei (1969.), studije i eseji uz djela iz hrvatske i drugih knjievnosti i uz vlastite antologijske izbore iz njih na talijanskom jeziku (petnaest prevedenih knjiga). Trograni, Joakim (Solakovii, Fojnica, 18. sijenja 1882. Fojnica, 9. kolovoza 1903.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio je u Fojnici, gimnaziju u Guoj Gori, filozofiju u Kraljevoj Sutjesci, dvije godine teologije u Rimu. Djela: Dobre odluke (rukopis, prijevod s talijanskog), Pjesme (u rukopisu). Truhelka, Agata (Sarajevo, 1890. Zagreb, 1980.). Spisateljica. Suraivala u listovima i asopisima Hrvatski planinar (1936.), asopis za hrvatsku povijest, I (1943.), Vienac (1944.). Djela: Jagode (1944.), urica i Srebrenko (1945.), Cvijee (1959.). Truhelka, iro (Osijek, 2. veljae 1865. Zagreb, 18. rujna 1942.). Povjesniar, arheolog, pripovjeda. Osnovnu kolu pohaao je u Osijeku, gimnaziju i Filozofski fakultet (povijest) zavrio u Zagrebu. Kao gimnazijalac radio je u Umjetno-obrtnom muzeju i istodobno na Obrtnikoj koli predavao francuski jezik i povijest umjetnosti. Pomagao je Krnjavome oko ureenja Strossmayerove galerije i napisao joj prvi katalog. Godine 1885. je doktorirao s temom: Andrija Meduli. Iste godine odlazi u Bosnu i Hercegovinu. Osniva i ureuje Zemaljski muzej u Sarajevu i postaje njegov prvi kustos, a zatim direktor i urednik Glasnika Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu (17 godina). Putujui Bosnom i Hercegovinom otkrivao je njezino arheoloko i

etnografsko blago. Zanimala ga je arheologija, paleografija, numizmatika, povijest i etnografija. Od 1926. bio je profesor Filozofskog fakulteta u Skopju. Djela: Starobosanski pismeni spomenici (Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, VI; dalje:GZM, 1894.), Starobosanski natpisi (GZM, 1895.), Slavenski banovci (GZM, 1897.), Osvrt na sredovjene kulturne spomenike Bosne, 1900.), Djevojaki grob (novela, 1901.), Dravno i sudbeno ustrojstvo Bosne u doba prije Turaka (1901.), Kraljevski grad Jajce (1904.), Nai gradovi (1904.), Arnautske prie (narodne pripovijetke, 1905.), Crtice iz srednjeg vijeka GZM, XX, 1908.), Dubrovake vijesti o godini 1463. (1910.), Tursko-slavjanski spomenici dubrovake arhive (1911.), Gazi Husrefbeg (1912.), Kulturne prilike Bosne i Hercegovine u predhistoriko doba (1914.), Historika podloga agrarnog pitanja u Bosni (1915.), Das Testament des Gost Radin (1918.), Stari turski agrarni zakonik za Bosnu (1917.), Konavoski rat 1430-1433. (GZM, XXIX, 1917.), Nekoliko misli o rjeenju bosanskog agrarnog pitanja (1918.), Sojenica kao ishodite pontifikata (1930.), Starokranska arheologija (1931.), O porijeklu bosanskih Muslimana (1934.), Studije o podrijetlu. Etnoloka razmatranja iz Bosne i Hercegovine (1941.), Uspomene jednog pionira (1942.). Truhelka, Jagoda (Osijek, 5. veljae 1864. Zagreb, 17. srpnja 1957.). Pripovjedaica, romanospisateljica i spisateljica za djecu. Osnovnokolsku naobrazbu stekla u rodnom mjestu, Viu djevojaku i Uiteljsku zavrila u Zagrebu. Slubovala je na djevojakim licejima u Gospiu i Zagrebu do 1900. godine kada je dola u Bosnu i postala ravnateljicom Djevojake kole u Banjoj Luci, a potom u Sarajevu, gdje je i umirovljena. Djela: Tugomila (roman, 1894.), Naa djeca (pripovijetke, 1896.), Vojaa (povijesni roman, 1899.), U carstvu due (prozna razmatranja, 1910.), Zlatni danci (pripovijetke, 1919.), Boja ovica (pripovijetke, 1923.), Aniina lutka (igra za djecu, 1928.), Bogorodine trenje (pripovijetke, 1929.), Dusi domaeg ognjita (pripovijetke, 1930.), Paliev kraljevski let (novele, 1932.), Zlatko (roman, 1934.), Zlatni danci, I (s preradama, 1942.), Gospine trenje, II (druga knjiga trilogije Zlatni danci sastavljena iz pripovjedaka uvrtenih u zbirke Bogorodine trenje i Dusi domaeg ognjita, 1943.), Crni i bijeli dani, III (trea knjiga zbirke Zlatni danci, 1944.), Zlatni danci (izbor, 1969.). Trumi, Marina (Beograd, 1939.). Romanospisateljica, pripovjedaica, pjesnikinja, novinarka, prevoditeljica. Puku kolu i gimnaziju zavrila u Sarajevu, gdje je diplomirala na Filozofskom fakultetu (grupa junoslavenskih knjievnosti i hrvatsko-srpskog jezika). Radila u Osloboenju, Svijetu, RTV Sarajevo (urednica radiodramskog programa). Sada radi u Institutu slavenskih jezika Varavskog sveuilita.

Djela: Izmeu tebe i mene (pripovijetke, 1971.), Daleko proljee (pripovijetke, 1971.), Lirski dnevnik Marije Vinevske (roman, 1979.), enja i daljine (putopisi i prie, 1987.), Ime puta (putopisi i prie, 1990/91.), Mome potaru s ljubavlju (proza, 1995.), Izmeu Varave i Sarajeva (pjesme, 1999.). Tvrtkovi, Ivo (Bugojno, 1952.). Pjesnik. U Bugojnu zavrio gimnaziju, a u Zagrebu diplomirao na Filozofskom fakultetu. ivi u SAD. Djela: Iskra iz pepela (zajedno s I. Pavloviem i M. Kaserom, pjesme, 1995.), pjesme u panorami Petnaestorica (2000.).

Ujevi, Tin Ujevi, Augustin (Vrgorac, 5. srpnja 1891. Zagreb, 12. studenoga 1955.).
Pjesnik, esejist, knjievni kritiar. Tri razreda puke kole zavrio u Imotskom, potom 1899. s obitelji preselio u Makarsku. kolovanje nastavio 1902. u Klasinoj gimnaziji u Splitu. Pripremao se za sveeniki poziv, sjemenite napustio 1907. Godine 1909. upisao prvi semestar Filozofskog fakulteta u Zagrebu (hrvatski jezik i knjievnost, klasina filologija, filozofija, estetika). Godine 1912. putuje u Beograd, gdje nastupa na javnim skupovima i objavljuje politike tekstove. Biva uhien, prvo u Zemunu, a potom i u Zagrebu. Godine 1914. stupa u Legiju stranaca. Razdoblje Prvoga svjetskog rata provodi u Parizu. U Zagreb se vraa 1919. odakle ponovno prelazi u Beograd, u kojemu ivi sve do 1929. Potom je u Sarajevu, Splitu i do kraja ivota u Zagrebu. Djela: Lelek sebra (pjesme, 1920.), Kolajna (pjesme, 1926.), Dva glavna bogumila/Lav Tolstoj i Mahatma Gandi (1931.), Nedjelja maloljetnih/Jedna podvrsta Moderne (kritika razmatranja, 1931.), Auto na korzu (pjesme, 1932.), Ojaeno zvono (pjesme, 1933.), Pjesme (izbor, 1937.), Ljudi za vratima gostionice (lanci, eseji, studije, 1938.), Skalpel kaosa (lanci, eseji, studije, 1938.), Rukovet (stare i nove pjesme, 1951.), edan kamen na studencu (pjesme, 1954.), Sabrana djela, I-XVII (1963.-1967.).

Vasilj, Stanko ( Meugorje, 20. srpnja 1920. Humac, 30. lipnja 1993.). Pjesnik, prozni
pisac, knjievni kritiar i glazbenik. Prve pjesme objavio u listu irokobrijekih aka Rua, tijekom ivota suradnik katolikih glasila u BiH i Hrvatskoj. Djela: Povjerovali smo ljubavi (pjesme, 1976.), Fratrova oporuka (pjesme, 1981.). Vasiljevi, Marko (Vasiljevo Polje kod Modrie, XVII. st. ?). Ljetopisac. O njegovu ivotu i djelovanju do izbora za provincijala na provincijskom kapitulu u Fojnici 25. VIII. 1675. pouzdano se nita ne zna. Djela: Oko godine 1674. poeo je pisati Ljetopis, koji se djelomino sauvao u prijepisu bosanicom fra Nikole Gojaka (uva se u makarskom samostanu), koji je kasnije Jeleni objavio u Glasniku Zemaljskog muzeja, a potom i posebno. Vici, Vice (Fojnica, 1734. 28. oujka 1796.). Pisac. Osnovnu naobrazbu stekao je u Fojnici, filozofsko-teoloki studij zavrio je u Italiji, gdje se istodobno usavravao i u glazbi. Prvi je u Bosni uveo pjevanje na narodnom jeziku za vrijeme mise. Pisao ikavicom pod utjecajem dalmatinsko-dubrovakog pjesnitva. Djela: Pisme razlike na potenje B.D. Marije (1844.). Vidakovi, Nikola (Tramonica Gornja, 14. sijenja 1939.). Pripovjeda. Osnovnu kolu pohaao u Tramonici Gornjoj, a gimnaziju zavrio u Gradacu. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Odvjetnik u Gradacu i Brkom, a sada u Zagrebu. Pripovijetke i reportae objavljivao u zagrebakom Poletu, studentskom listu Nai dani i drugim listovima i asopisima. Djela: Pripovijetke i reportae u listovima i asopisima. Vidovi, Mirko (Bila, Livno, 31. prosinca 1940.). Pjesnik, pripovjeda i putopisac. Puku kolu zavrio u rodnom mjestu, niu gimnaziju u Bos. amcu, maturirao 1960. u Livnu. U Zadru studirao na Filozofskom fakultetu hrvatski jezik i knjievnost i francuski jezik. Od 1963. je u Francuskoj, stupa u brak s Lucienne Ravit i vraa se u Zadar kao francuski dravljanin. Od 1964. suradnik Povijesnog instituta u Zadru, a od 1965. u emigraciji u Lyonu. Prigodom posjeta majci 1971., biva uhien i osuen na 4 godine zatvora u Zadru. Kaznu mu poveavaju za tri i pol godine, u Staroj Gradiki i Srijemskoj Mitrovici ostaje u zatvoru punih pet godina i dva mjeseca. Osloboen kao francuski dravljanin zahvaljujui intervenciji tadanjeg francuskog predsjednika Destainea. Djela: Pjesme ( s V. Paviem i S. Vuieviem, 1964.), Hram nade (pjesme, 1970.), Ribnjak Bethesda (pripovijetke, 1971.), Sakrivena strana Mjeseca (memoari, 1977.), Bijeli vitez (pjesme, 1980.), Novi Ahasver (putopis, 1984.), to je Hrvatsko narodno vijee (traktat, 1984.), Hrvatski iranski korijeni (povijesno-lingvistika studija, 1991.), Drijenove svirale (pripovijetke, 1993.).

Vilov, Stjepan (Budim, oko 1690. Budim, 2. srpnja 1747.). Pisac.

Osnovnu i srednjokolsku naobrazbu stekao je vjerojatno u rodnom mjestu, novicijat je zapoeo u Iloku, filozofsko-teoloki studij zavrio u Italiji. Bavio se pitanjima i problemima pravopisa. Djela: Razgovor prijateljski meu krstjaninom i ristjaninom (1736.), Tractatus de Deo uno et trino; De sacra Scriptura; Scripta theologica, Philosophia naturalis seu phisica (rukopisi). Vinceti, Marko Roko (Ugljara, Oraje, 21. listopada 1942.). Pjesnik. Osnovnu kolu zavrio u Oraju. Zemljoradnik i noni uvar. Djela: Glas ravnice (pjesme, 1999.). Vladi, Jeronim (Usti kod Prozora, 7. travnja 1848. it, 25. lipnja 1923.). Pisac. Osnove pismenosti nauio je kod upnika u Trieanima, latinsku kolu i novicijat zavrio u Fojnici, Guoj Gori i Bugojnu, Carigradu i Livnu. Filozofsko-teoloki studij okonao u akovu i Rimu. Pisao pjesme i prikupljao narodne pripovijetke, kao veliki ljubitelj narodnog blaga. Djela: Uspomene o Rami i ramskom franjevakom samostanu (1882.), Katekizam u propovijedi, I (1887.), Glasnik jugoslavenskih franjevaca (1887/94.) Trideset i jedan dan pred presvetim sakramentom po Torreu i sv. Alfonzu (1890.). Vladimirovi, Luka (Sladinac kod Konjica, danas Baina Ploe, 16. travnja 1718. Zaostrog, 1788.). Pisac. O njegovu kolovanju i ivotopisu nema mnogo podataka. Najvei dio svoga ivota proveo u samostanu u Zaostrogu, na hrvatskom, latinskom i talijanskom napisao petnaestak knjiga. Djela: Cvit mirisa razlinoga krstjanskoga (1765.), Razmiljanja krstjanska (1765.), ivot svetoga ime Zadranina (1765.), Slavodobitje krstjansko (1765.), Cvit nauka krstjanskoga (1771.), Brevis historiae de domo, et familia Dobretich (1772.), Pripisanje poetaka kraljevstva bosanskoga (1775.), Svrha likarstva (1775.). Vlahovi, Ivo (Domaljevac, 16. travnja 1918.). Pjesnik -poljoprivrednik. Puku kolu zavrio u rodnom mjestu. Uz bavljenje poljoprivredom, prikupljao podatke o stradanjima Domaljevana od 1941. do 1947. Djela: Moje pjesme (1996.). Vlastelinovi, Augustin (Sarajevo, oko 1600. sredina XVII. st.). Pjesnik. Djela: Pisanka (pjesme, 1637.). Vlai, Gvozdi, Mila (Sovii, Grude, 18. rujna 1928.). Pjesnikinja.

Puku kolu, niu gimnaziju i Uiteljsku kolu zavrila u Mostaru, Pedagoku akademiju u Sarajevu, a slavistiku i romanistiku diplomirala na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Na Pedagokom fakultetu u Ljubljani radila kao via predavaica. Djela: Uinilo mi se da su zvijezde (pjesme, 1969.), Un soffio della terra di Erzegovina/Dah zemlje Hercegovine (pjesme, 1983.), Pesmi za prijatelje/Teem s srcem Neretve in Soe (pjesme, 1986.), Na rukama me u grad donijeli/ Na rokah so me v mesto prinesli (pjesme, 1994.), Ko je zemlja darove delila/Kad je zemlja darove dijelila (pjesme, 1996.), Cijeli vijek tihe enje/ Za ivljenje tihega hrepenenja (pjesme, 1997.), Usred jarka sunca /Sredi jarkega sonca (pjesme, 1999.), Moj Mostar, ljubavi moja (pjesme, 2000.). Vranje, Antun Mladen (Humac, Ljubuki, 2. svibnja 1943. Split, 28. srpnja 1992.). Pjesnik. Djela: Na zapanjenoj obali (pjesme, 1976.), Nevine travke (pjesme, 1977.), Sapeta jedra (pjesme, 1979.), Osunica zemlje (pjesme, 1986.), Pruene ruke (pjesme, 1992.). Vrbani, Ferdo Maglajli, Ferid (Petrovaradin, 1873. - ?). Pripovjeda. Osnovnu i Graansku kolu zavrio je u Ogulinu, gimnaziju u Zagrebu, Visoku komercijalnu akademiju u Beu. Bio je profesor i ravnatelj Trgovake kole u Travniku. Pisao pod pseudonimom Ferid Maglajli. Djela: Iz starog vilajeta (pripovijesti, 1909.). Povijesni roman Izdisaji slobode u rukopisu. Vuemil, Andrija (Opleani, Tomislav Grad, 26. kolovoza 1939.). Pjesnik. Vie godina robijao na Golom otoku. Diplomirao hrvatski jezik i knjievnost na Pedagokoj akademiji u Rijeci i sociologiju u Ljubljani. Radio kao socijalni radnik i kazalini redatelj u Rijeci. S F. Vlaiem u Tomislav Gradu 1971. pokrenuo list Naa ognjita. Dopredsjednik Hrvatskog drutva politikih zatvorenika. Djela: Na smrt naslonjen (pjesme, 1969.), Duvanjska rapsodija (pjesme, 1990.), Kad kaem Rije, govorim o ljubavi (pjesme, 1992.), U ovim rijeima e se prepoznati (pjesme, 1994.), Susreti na duvanjskom polju (pjesme, 1996.), to su mi rekli? (publicistika, 1998.), Rii s ruba vrimena (pjesme, 1999.), Nakon utnje (publicistika, 1999.). Vuievi, Stojan (Turkovii, Trebinje, 7. srpnja 1941. Zagreb, 22. rujna 1989.). Pjesnik, putopisac, knjievni kritiar, prevoditelj. Srednju kolu zavrio u Metkoviu, Filozofski fakultet u Zadru. Radio kao profesor, lektor, redaktor, urednik u asopisu Republika i novinar na televiziji. Osim pjesama, pisao putopise, knjievne kritike, oglede i prevodio s francuskoga jezika. Djela: Pjesme (1964.), Greben (pjesme, 1965.), Siga (pjesme, 1966.), avli (pjesme, 1969.), ibanica (pjesme, 1971.), Podmornica (putopisi, 1971.), Pomrina (pjesme, 1985.), Sabrane pjesme (1994.), Ponad vode (putopisi, 2000.).

Vuki, Marko Skejo (Tolisa, 19. rujna 1949.). Pjesnik.

Ugostitelj po zanimanju. ivi u Tolisi. Djela: Ratni posavski motivi (pjesme, 1992.), Terra Tolis na vjetrometinama ivota (pjesme, 1994.), Nek zvone zvona (pjesme, 1997.). Vukoja, Franjo (Ljubotii, iroki Brijeg, 10. svibnja 1949.). Aforist. Zavrio gimnaziju na irokom Brijegu, studirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Glavni i odgovorni urednik mjesenika Zapad (iroki Brijeg). Djela: Izmeu redova (aforizmi, 1987.), Foraizmi (aforizmi, 1988.), iroki osmijehhumoristina kronika irokog Brijega (1996.). Vukoja, Ivan (Ljubuki, 13. studenog 1969.). Pjesnik. Osnovnokolsku i srednju naobrazbu stekao u rodnom mjestu. Diplomirao sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djela: Metafizika kamena (pjesme, 1992.), Izbor za vas (pjesme, 1994.). Vuleti, Anelko (Trebimlja, Trebinje, 6. veljae 1933.). Pjesnik, romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu, knjievni kritiar i polemiar, prevoditelj s francuskoga jezika. Puku kolu i gimnaziju zavrio u rodnom mjestu i Trebinju, Filozofski fakultet (knjievnost) u Beogradu. Djela: Gorko sunce (roman, 1958.), Gramatika ili progonstvo (pjesme, 1961.), Jedina nada (pjesme, 1962.), Drvo s paklenih vrata (roman, 1963.), Sedam vjenih pitanja (pjesme, 1965.), Deveto udo na istoku (roman, 1966.), Kraljica puteva (pjesme, 1968.), Zmije odlaze s onu stranu svijeta (pjesme, 1967.), Poezija (izbor, 1971.), Klesar Tadija Tegoba (roman za djecu, 1973.), Putnik na svoju odgovornost (pjesme, 1985.), Kad budem velik kao mrav (pjesme, 1977.), empres u zaviaju (izbor, 1980.), Dan hapenja Vile Vukas (roman, 1980.), Jadi mladog karijerista (roman, 1984.), Krialjka za itanje sudbine (pjesme, 1985.), udotvorna biljka doktora Engela (roman, 1989.), Popravni ispit (pjesme, 1989.), Andrija Hebrang (drama, 1990.), Miljenik Partije Buharin (drama, 1987.), Pela i metak (pjesme, 1995.), Pisma nebeskom gromu (pjesme, 1996.), Sarajevo a zalazi sunce (pjesme, 1996.), Tajna veera (pjesme, 1997.), Strijeljanje ustae Broza (roman, 1998.), Izabrane pjesme (1999.) Vuleti, Juro (unjari, Derventa, 11. prosinca 1892. Osijek, 2. veljae 1973.). Pisac. Osnovnu kolu zavrio je na Plehanu, gimnaziju u Visokom, filozofsko-teoloki studij u Sarajevu. Djela: Pripovijesti, crtice, lanci o narodnim obiajima-u Napretku (1916.), Glasniku sv. Ante (1927, 1929, 1931, 1937.-1940, 1943.-1945.), Franjevakom vijesniku (1933, 1940.), Vrhbosni, Dobrom pastiru, Bosni Srebrenoj.

Vuleti, Petar (Podablje, Neum, 10. sijenja 1937. Los Angeles, 12. studenoga 1998.).
Pjesnik i prosvjetitelj. Osnovnu kolu pohaao u Gracu, gimnaziju na irokom Brijegu i Dubrovniku, a teologiju studirao u Zagrebu (1955.-1963.). Bavio se folklorom i crkvenom glazbom, obnavljao crkvene objekte, u Whayali (Australija) otvorio hrvatsku kolu. Djela: Plamenovi due (molitvenik, 1967.), uvar svetoga groba (epske pjesme, 1970.), Zemlja zumbulova (pjesme, 1983.), jor (zbirka poezije i proze, 1995.), Putokazi (1997.), Ima sunca za sve nas (pjesme, 1998.).

Zalanin, Bla (Zalka u Madarskoj, oko 1370. oko 1440.). Vikar Bosanske vikarije, pisac
na latinskom jeziku. Rodom je iz Zalke u Madarskoj. O njegovu ivotu nema mnogo podataka. Iz sauvanih ljetopisa tek saznajemo da je tri puta bio vikar Bosanske vikarije. Napisao je prvo povijesno djelo o Bosanskoj vikariji, u kojemu je opisao rad svih bosanskih vikara do godine 1440. Djela: Constitutiones papales, generales ac Boznne observantiales, Gesta vicariorum Bosnae. Zirdum, Blaanov Andrija (eravac, Derventa, 8. veljae 1937.). Kulturni povjesniar i ljetopisac. Po zavretku Teolokog fakulteta, magistrirao i doktorirao u Ljubljani (oblast kulturne povijesti Bosne i Hercegovine). Djela: Filip Lastri-Oevac: 1700-1783. (monografija, 1982.), Ulice nekada i sada (monografija, 1989.), Stradanje Hrvata Plehanskog kraja 1941.-1947. (s Ivanom ikom, povijesna graa, 1991.), Plehan: Ponovno roenje (monografija, 1995.), Pisma bosanskih franjevaca 1850.-1870. (1996.) Zirdum, Anto (Plehan, Derventa, 4. lipnja 1956.). Prozni pisac. Osnovnu i srednju kolu zavrio je u Zenici, Fakultet industrijske pedagogije u Rijeci. Djela: Jahai svjetlosti (legende i fantazije, 1996.), Bronani ma (legende i prie iz davnina, 1996.), Medico laureato-dr. fra Mato Nikoli (romansirani ivotopis, 1997.), Bijeli put crna zima (dokumentarna proza, 1998.), uvari dostojanstva (prie, 1999.). Zlomisli, Hinko (Ostroac, Konjic, 1934. 1967.). Pjesnik. Djela: Suhi zdenac (pjesme, 1959.), Mo ulice (pjesme, 1961.), I poslije svega (pjesme, 1961.). Zovko, Ivan (Mostar, 20. kolovoza 1864. 30. oujka 1900.). Pisac i folklorist. Jo kao djeak obolio od suice. Osnovnokolsku naobrazbu stekao u Mostaru, gimnaziju zavrio na Humcu, Uiteljsku kolu u Sarajevu. Kao narodni uitelj slubovao u nekoliko mjesta Bosne i Hrecegovine. Djela: Hercegovske i bosanske narodne pjesme (1888.), Dvije islamske pjesme na hrvatskom jeziku (1899.), Hrvatstvo po narodnoj predaji i obiajima u Herceg-Bosni (1900.), pjesme, crtice, pripovijetke u asopisima. Zovko, Radoslav (Polog, Mostar, 4. svibnja 1950.). Pripovjeda. Puku kolu zavrio u rodnom mjestu, gimnaziju u Subotici, a teologiju u Sarajevu (1969.-1976.). Djela: Mostarski dnevnik (ratni dnevnik, 1999.), Sjeme mudrosti (propovijedi, 2000.), Otrgnuto zaboravu (prie, 2000.).

Zovko, Vesna (Mostar, 1967.). Pjesnikinja.

Djela: uvari svjetlosti (pjesme, 1994.). Zraki, uro (Zasavice, Bosanski amac, 25. rujna 1945.). Romanopisac. Studij teologije zavrio u akovu. Oko petnaest godina pastoralno djelovao u Njemakoj. Djela: Svi me vole samo tata ne (roman, 1995.), Ljubav sudski podijeljena (roman, 1996.). Zubac, Ituk, Rua (Orguz, Livno, 15. rujna 1965.). Pjesnikinja. Srednju kolu zavrila je u Livnu, a Pedagoku akademiju u Osijeku. Kao uiteljica hrvatskog jezika radi u osnovnoj koli u Livnu. Pie za djecu i odrasle. Djela: Narodno blago i obiaji livanjskog kraja (1994.), Kap po kap (pjesme, 1996.).

ivkovi, Joso (Kostr, Oraje, 1. travnja 1960.). Pjesnik i slikar.

Osnovnu naobrazbu stekao u rodnom mjestu i Oraju. Vie godina radio u Austriji i vicarskoj, a u Kostr se vratio 1990. Djela: Koraci u sjeni (pjesme, 1988.), ekati dugu (pjesme, 1994.), Gorka aa (pjesme, 1997.). ivkovi, Pavo (Kostr, Oraje, 1944.). Povjesniar i romanopisac. U Novom Sadu diplomirao povijest 1968., magistrirao u Beogradu 1974., a doktorirao 1978. godine. Profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Objavio vie povijesnih knjiga i preko stotinu radova iz povijesnih znanosti u periodici. Bio veleposlanik Bosne i Hercegovine u Madarskoj. Djela: Svjetlost Meugorja (s Pavom Mikiem, roman, 1990.), Povijest Bosne i Hercegovine do konca XVIII. stoljea i povijest Hrvata Bosanske Posavine do poetka XX. stoljea (1994.), Etnika i vjerska povijest Bosne i Hercegovine, Slavonije i Srijema do konca XVII. stoljea (1996.), Sumrak Bosne i Huma (romansirana povijest, 1997.).

ABECEDARIJ

A Adami, Anto (Donji Kladari, Modria, 15. svibnja 1942.). Novinar i pripovjeda. Alaupovi, Tugomir (Dolac kod Travnika, 18. kolovoza 1870. Zagreb, 9. travnja 1958.). Pjesnik i pripovjeda. Alfirevi, Frano (Zadar, 11. rujna 1903. Zagreb, 2. veljae 1956.). Pjesnik, esejist i putopisac. Alilovi, Ivan (Ruii, Grude, 25. veljae 1924.). Istraiva knjievne i kulturne prolosti Bosne i Hercegovine. Alkovi, Marijan (Bukovlje, Slavonski Brod, 4. prosinca 1879. 24. travnja 1953.). Prozni pisac. Alvernski, Bartol (okolica Alverne, Italija, oko 1333. Cetina kod Vrlike, 1444.). esti vikar bosanske vikarije, pisac. Ani, Ivan (Lipa kod Duvna, 11. veljae 1624. Ancona, 24. srpnja 1685.). Pisac. Andri, Ivo (Dolac kod Travnika, 9. listopada 1892. Beograd, 13. oujka 1975.). Pripovjeda, romanopisac, pjesnik, esejist. Dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost (1961.). Andri, Ivo Mijo (anii, Tuzla, 17. studenoga 1948.). Pjesnik. Andrijaevi, Niko (Gradac, na moru, 24. sijenja 1882. Sarajevo, 25. srpnja 1951.). Pripovjeda. Ani, Ljerka (Sarajevo, 18. srpnja 1959.). Spisateljica za djecu. Antunovi, Zdenko (Bugojno, 8. kolovoza 1960.). Pjesnik. Arapovi, Borislav (Biina, Nevesinje, 11. travnja 1935.). Pjesnik, pripovjeda, prevoditelj i filolog. Arapovi, Vera (Mostar, 1940.). Pjesnikinja, povremeno novinarka i prevoditeljica s francuskog i na francuski jezik. Artukovi, Zlata (Klobuk, Ljubuki, 4. rujna 1944.). Pjesnikinja. B Babi, ulvat, Sanja (Travnik, 26. oujka 1965.). Pjesnikinja i romanospisateljica. Bago, Slavo Antin (itluk, 7. veljae 1939.). Pjesnik. Bakari, Tomislav (Kljevci, Sanski Most, 10. sijenja 1940.). Dramski pisac i pripovjeda. Bakovi, Stanko (Guber, Livno, 22. listopada 1946.). Pjesnik. Bakula, Petar ml. (Posuje, 29. listopada 1906. Zagreb, 17. travnja 1997.). Pjesnik i pripovjeda. Bakula, Petar st. (Batin kod Posuja, 24. svibnja 1816. Mostar, 2. listopada 1873.). Pisac. Balti, Jakov (Bukovica kod Travnika, 30. oujka 1813. Ovarevo, 5. sijenja 1887.). Ljetopisac.

Balvanovi, Vladimir (Travnik, 25. kolovoza 1930. Bretanja, Francuska, 20. rujna 1970.). Esejist, knjievni i filmski kritiar, redatelj i scenarist. Ban, Danijel (Kreevo, 21. listopada 1857. 14. rujna 1939.). Ljetopisac. Ban, Hrvoslav (Stobi, Makedonija, 13. kolovoza 1924.). Prozaist i dramski pisac. Bandulavi, Ivan (Skoplje, danas Uskoplje, druga polovica XVI. st. prva polovica XVII. st.). Pisac. Baoti, Anto (Kostr, Tolisa, 4. studenoga 1944.). Pisac. Baoti, Miroslav (Kostr, Oraje, 3. oujka 1948. Zagreb, 6. travnja 1970.). Pjesnik. Barbari, Mirko (Dragiina, itluk, 24. svibnja 1947.). Pisac. Barii, Rafo st. (Oevija, 24. srpnja 1797. iroki Brijeg, 14. kolovoza 1863.). Biskup i pisac. Barii, Stipo (Komarica kod Dervente, 1918. Doboj, 6. srpnja 1944.). Prozni pisac i pjesnik. Baruki, Andrija (Osredak kod Doboja, 11. studenoga 1805. Tramonica, 16. travnja 1839.). Pjesnik. Bai, Jakov (Tomislav Grad, 4. listopada 1902. Kalifornija, 1987.). Pjesnik i romanopisac. Bai, Stanislav (Broanac, Posuje, 15. travnja 1945.). Pjesnik, pisac za djecu, knjievni kritiar i novinar. Batini, Mijo Vjenceslav (Fojnica, 25. listopada 1846. 26. kolovoza 1912.). Pisac. Begi, Tihomir (Posuki Gradac, Posuje, 9. srpnja 1957.). Pjesnik i novinar. Belovi, Bernadikovski, Jelena (Osijek, 25. veljae 1870. Novi Sad, 30. lipnja 1946.). Romanospisateljica i etnografkinja. Beljan, Mira (Dobrii, Tomislav Grad, 16. studenoga 1966.). Pjesnikinja. Benac, Aneta (Sarajevo, 16. oujka 1954.). Pjesnikinja, knjievna kritiarka, novinarka. Beni, Bono (atii kod Kaknja, 1708. Kraljeva Sutjeska, 27. oujka 1785.). Ljetopisac. Benovi, Ljubica (Drinovci, 25. studenoga 1955.). Pjesnikinja. Berezovska, Vesna (Sarajevo, 24. rujna 1957.). Pjesnikinja. Blaanovi, Ilija (Donji Hasi, Bosanski amac, 22. lipnja 1965.). Pjesnik. Blaanovi, Luka (Donji Hasi, Bos. amac, 1957. 1992.). Pjesnik. Blaanovi, Stjepan (Donji Hasi, Bosanski amac, 20. lipnja 1953.). Pisac. Blaevi, Ivan Mato (Blaevii na tromei Bosne, Hercegovine i June Hrvatske, 1958.). Pjesnik. Blaevi, Mato (Bosanski amac, 16. listopada 1893. Slavonski amac, 1953.). Romanopisac. Boban, Vjekoslav (Sarajevo, 23. veljae 1957.). Pjesnik, romanopisac, esejist. Bogdanovi, Marijan (Kreevo, 8. prosinca 1720. 7. sijenja 1772.). Ljetopisac. Bor, Hrvoje Hrgi, Ljubo (Zenica, 1. travnja 1908. 16. svibnja 1976.). Pjesnik, pripovjeda, putopisac. Borozan, Nenad Valentin ( Mostar, 31. prosinca 1949.). Pjesnik i novinar.

Bosiljevac, Drago (Sarajevo, 11. kolovoza 1894. Split, 2. rujna 1935.). Putopisac. Bokovi, Marko (Crnii, 2. sijenja 1933.). Pjesnik. Bokovi, Zdenko (Tuzla, 11. prosinca 1957.). Pjesnik. Boi, Josip Dobroslav (Joava kod Odaka, 11. rujna 1860. Steelton Pa, SAD, 17. sijenja 1900.). Pisac. Brauljevi, Lovro (Budim, 1685. 21. studenog 1737.). Pisac. Brali, Krunoslav Kosta (Polje kod Travnika, 30. srpnja 1863. Rim, 27. studenog 1901.). Pisac. Brei, Vinko (Grgurii, Livno, 17. kolovoza 1952.). Pjesnik i knjievni povjesniar. Brigi, Dubravko (Tomislav Grad, 2. veljae 1959. Vancouver, 23. prosinca 1998.). Pjesnik i novinar. Brinianin, ekelja, Marko (Tomislav Grad, 1958.). Pjesnik. Brki, Ciprijan (Studenci, 3. veljae 1868. Drinovci, 28. srpnja 1945.). Pisac i sakuplja narodnog blaga. Brki, Franjo (Voljice, Uskoplje, 1937.). Pjesnik. Brkovi, Arhaneo (Vare, 11. travnja 1873. Sarajevo, 28. sijenja 1939.). Prozni pisac i esejist. Bubalo, Jakov (Turinovii, iroki Brijeg, 22. kolovoza 1933.). Pripovjeda, dramski pisac i knjievni povjesniar. Bubalo, Janko (Turinovii, iroki Brijeg, 31. sijenja 1913.). Pjesnik. Bubalo, Marija Ancila (Turinovii, iroki Brijeg, 19. travnja 1943.). Pjesnikinja. Bubalo, Nikola (Ilii, Mostar, 25. listopada 1883. 16. sijenja 1924.). Pjesnik i putopisac. Buconji, Nikola (Neum Klek, 15. rujna 1865. Sarajevo, 24. svibnja 1947.). Pjesnik, romanopisac, etnograf i povjesniar. Buconji, Pakal (Drinovci, 2. travnja 1834. Mostar, 8. prosinca 1910.). Biskup i pisac. Budak, Pero (Trebinje, 21. lipnja 1917.). Pjesnik, romanopisac, dramski pisac i esejist. Budimir, Nevenka (Donja Riica, Uskoplje, 22. lipnja 1957.). Pjesnikinja. Budulica, Ivica Strikan (Usora, 1957.). Pjesnik i pripovjeda. Bujher, uro (Osijek, 26. oujka 1855. Sarajevo, 12. sijenja 1909.). Pjesnik, knjievni kritiar, pisac udbenika i filolokih rasprava, prevoditelj s njemakog i na njemaki jezik. Buljan, Slavica (Derventa, 14. travnja 1953.). Pjesnikinja. C Cettineo, Ante (Trebinje, 1898. Split, 1956.). Pjesnik i prevoditelj. Crnogorac, Mila Bernardina (Sovii, Grude, 1944.). Pjesnikinja, pripovjedaica i dramska spisateljica.

Cvitkui, Marko (Garevac, Modria, 1951.). Pripovjeda. ale, Frano (Trebinje, 8. srpnja 1927. Zagreb, 24. kolovoza 1993.). Knjievni povjesniar, esejist, teatrolog i prevoditelj. arapina, ulani, Stanislava (ulania Stan, Tomislav Grad, 25. svibnja 1930.). Pjesnikinja i pripovjedaica za djecu. engi, Augustin (Stara Rijeka, Sanski Most, 7. veljae 1855. Banja Luka, 22. lipnja 1911.). Pisac. erkez, Vladimir (Sarajevo, 26. studenoga 1923. 9. studenoga 1990.). Pjesnik, romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu. ii, Augustin (Kreevo, 14. travnja 1889. Sarajevo, 26. rujna 1955.). Pjesnik i knjievni kritiar. ili, Luka (okolica Baje, 1707. Baja, 21. travnja 1771.). Kustos Bosne Srebrene i pisac. ili, Mate (Meugorje, 14. srpnja 1952.). Pjesnik. iek, Vjenceslav (enovii, Kotor, 28. veljae 1929. Dortmund, 25. listopada 2000.). Pjesnik. oli, Velibor (Odak, 1964.). Pjesnik i romanopisac. ubeli, Tvrtko (Biha, 2. oujka 1913. Zagreb, 10. kolovoza 1995.). Povjesniar knjievnosti i folklorist. ui, Stjepan (Bukovica, Tomislav Grad, 1. rujna 1945.). Pripovjeda, romanopisac, esejist, pisac za djecu, novinar, prevoditelj s ruskoga jezika. utura, Franjo (Rastovaa, 27. listopada 1885. Lemont, Chicago, 3. veljae 1959.). Pjesnik i putopisac. uturi, Dragan (Zenica, 19. rujna 1944.). Pripovjeda. uturi, Leonardo (Otigo, Fojnica, 5. listopada 1881. 3. sijenja 1947.). Pisac. avar, Tomislava Kata (avarov Stan, Tomislav Grad, 1963.). Pjesnikinja. ori, Boris (Kreevo, 24. prosinca 1933. Sarajevo, 22. sijenja 1983.). Knjievni povjesniar i esejist. ori, imun ito (Paoa, itluk, 1. sijenja 1949.). Pjesnik, esejist, dramski pisac, antologiar. orluki, Anto (Vrhovi, Derventa, 21. kolovoza 1932.). Pripovjeda, romanopisac, dramski pisac. osi, Anto Antonije (Banja Luka, 21. kolovoza 1928. Okuani, 1. lipnja 1998.). Pjesnik, pripovjeda, dramski pisac, knjievni kritiar i pisac za djecu.

osi, Petar A. (Gradina, Derventa, 31. kolovoza 1952.). Pjesnik. urak, Ivo (Nova Bila, Travnik, 2. veljae 1949.). Pjesnik, putopisac, esejist. uri, Franjo (Kralje, Biha, 19. svibnja 1921.). Pjesnik. D Dautbegovi, Krajinovi, Jozefina (unjari, Derventa, 24. veljae 1948.). Pjesnikinja. Divkovi, Matija (Jelake kod Olova, 1563. Olovo, 21. kolovoza 1631.). Pisac. Dlustu, Ljuboje (aptinovci kod Naica, 3. travnja 1850. 17. studenoga 1921.). Pedagog, knjievni kritiar i povjesniar. Dobreti, Marko (Brnjii kod Jajca, 1706. Fojnica, 8. sijenja 1784.). Biskup i pisac. Dominkovi, Bla Radomir (Tolisa, 22. travnja 1832. Breke kod Tuzle, 26. rujna 1867.). Pjesnik. Dragi, Marko (Gmii, Poljana na Makljenu, Rama, 10. srpnja 1957.). Knjievni kritiar, skuplja i zapisiva hrvatske narodne duhovne i materijalne kulture. Dragi, Zvonko (Beka, Stara Pazova, 20. srpnja 1956.). Pjesnik. Dragii, Dobreti, Juraj (Srebrenica, oko 1448. Barleta, Italija, 1520.). Humanist, filozof, teolog i pisac. Dretar, Tomislav (Nova Gradika, 2. oujka 1945.). Pjesnik, esejist i knjievni kritiar. Drlji, Rastislav (Podhum, Konjic, 8. prosinca 1900. Sarajevo, 14. veljae 1976.). Kulturni povjesniar i knjievnik. Drmi, Ilija (Dobrii, Tomislav Grad, 1. listopada 1954.). Novinar i pjesnik. Drukovi, Kristijana Zoraja (Lich, Njemaka, 1971.). Pripovjedaica. Duge, Malkica (Zavidovii, 3. lipnja 1936.). Pjesnikinja. Dugonji, Vrhovi, Nedjeljko (Vare, 19. oujka 1885. Visoko, 2. listopada 1918.). Pjesnik, pripovjeda, pisac povijesnih zabiljeaka i vjersko-pounih lanaka i refleksija. Dujmui, Dragan (Gradaac, 6. listopada 1884. Varadin, 14. rujna 1916.). Pjesnik i pisac povijesnih zabiljeaka. Dvornikovi, Ljudevit (Zagreb, 1861. Sarajevo, 1933.). Knjievni kritiar i pedagoki pisac.

D Daja, Mato (Kupres, 12. prosinca 1906. Banja Luka, 10. svibnja 1988.). Knjievni povjesniar. Daja, Miroslav (Koprivnica, Kupres, 8. sijenja 1885. Gorica, Livno, 14. prosinca 1972.). Pisac.

Daja, eljko (Koprivnica, Kupres, 9. rujna 1904. Banja Luka, 17. lipnja 1973.). Pisac i sakuplja narodnoga blaga. Dakula, Franjo (Pjeivac, Stolac, 1946.). Pjesnik. Dalto, Stjepan (Voljice, Uskoplje, 21. listopada 1931.). Pjesnik, romanopisac i pripovjeda. Dambo, Jozo (Matina, Maglaj, 9. prosinca 1949.). Pjesnik, knjievni kritiar, esejist i prevoditelj. Damonja, Dario (Sarajevo, 18. sijenja 1955.). Pripovjeda i novinar. iki, Ljuba (Mrkodol, Tomislav Grad, 27. oujka 1954.). Pjesnikinja. urevi, Martin (Doljani kod Stoca, 1848. 1913.). Memoarist. E Ei, imo (Breza, Tuzla, 6. veljae 1954.). Pjesnik za djecu, pripovjeda i dramski pisac. F Femeni, Stanislav (Careva uprija, Zavidovii, 8. listopada 1924.). Pjesnik i pripovjeda za djecu. Filipovi, Finka (Travnik, 30. sijenja 1961.). Pjesnikinja. Filipovi, Jeronim (Rama, 1688. Sinj, 10. prosinca 1765.). Pisac. Fii, Ladislav (Grahovik, Travnik, 22. rujna 1937.). Pjesnik, knjievni kritiar, novinar i prevoditelj. G Gali, Jure (Bijaa, Ljubuki, 20. rujna 1921.). Romanopisac i kroniar. Gali, Mara (Komarica, Derventa, 1956.). Pjesnikinja. Garda, Anto (Agii, Derventa, 21. svibnja 1938.). Pjesnik, romanopisac i pripovjeda za djecu i odrasle. Gavran, Ignacije (Vare, 24. veljae 1914.). Pisac i prevoditelj. Gavran, Tvrtko (Vare, 1938.). Pjesnik i novinar. Gavrani, Gavro (Bukovice, Derventa, 5. listopada 1893. Bugojno, 9. veljae 1945.). Knjievnik i publicist. Glava, Radoslav ml. (Drinovci, 29. listopada 1909. Zagreb, 27. srpnja 1945.). Knjievni kritiar. Glava, Radoslav st. (Drinovci, 28. studenoga 1867. Humac, 20. srpnja 1913.). Pisac. Glibo, Rajko (Donja Vast, Prozor-Rama, 24. listopada 1940.). Pjesnik i pripovjeda.

Golemac, Stojan (Mostar, 25. oujka 1959.). Romanopisac i pripovjeda. Gotovac, Slavko (Kablii, Livno, 7. listopada 1930. 21. sijenja 1999.). Pripovjeda i novinar. Gotovac, Vedrana (Livno, 12. oujka 1959.). Pjesnikinja. Grgurev, Ivo (Vodice, ibenik, 4. studenoga 1909. Vodice, 25. sijenja 1992.). Pjesnik i publicist. Grmovi, Viktor Strauch, Hubert (Mostar, 1890. 1957.). Pripovjeda i romanopisac. Grubii, Vinko (Posuki Gradac, Posuje, 5. travnja 1943.). Pjesnik, esejist, dramski pisac, knjievni povjesniar. H Horvat, Franjka Bernardina (Zenica, 29. listopada 1899. Zagreb, 23. sijenja 1932.). Pjesnikinja, pripovjedaica i dramska spisateljica za djecu. Hrnjka, ivkovi, Ruica (Kupres, 1948.). Prozna spisateljica. I Iliji, Vareanin, Grgo (Vare, 18. listopada 1736. Kraljeva Sutjeska, 1. oujka 1813.). Pisac. Iliji, Stjepko (Dol kraj Staroga Grada na Hvaru, 1884. Zagreb, 1933.). Pjesnik i prozni pisac. Ituk, Silvestar (Donja Drenica, Mostar, 1. sijenja 1945.). Pjesnik. Ivani, Viktor (Sarajevo, 1960.). Novinar i pripovjeda. Ivandi, Ante Mate (Vinite, Zavidovii, 17. oujka 1952.). Pjesnik i prevoditelj. Ivaniin, Nikola (Trebinje, 18. rujna 1923.). Knjievni povjesniar i esejist. Ivankovi, eljko (Vare, 29. kolovoza 1954.). Pjesnik, pripovjeda, romanopisac, knjievni kritiar i esejist, pisac za djecu, prevoditelj. J Jagati, Andrija (Luka kod Martinske Vesi, 1850. 1901.). Putopisac. Jakia, Jozo (apljina, 21. travnja 1950.). Pjesnik. Jakobovi, Zlatko (Brko, 1946.). Dramski pisac. Jakovljevi, Ilija (Mostar, 22. sijenja 1898. Zagreb, 28. listopada 1948.). Pjesnik, romanopisac, pripovjeda, knjievni kritiar, feljtonist. Jakovljevi, Jerki, Marela (Mostar, 26. prosinca 1956.). Pjesnikinja. Jakovljevi, Ljubuak Petar (Ljubuki, 1876. Zagreb, 1967.). Pjesnik. Jakovljevi, Marijan st. (Banja Luka, 16. travnja 1780. Fojnica, 10. prosinca 1853.). Pisac. Jeleni, Julijan (Rijeani kod Modrie, 29. kolovoza 1877. Zagreb, 5. kolovoza 1931.). Povjesniar i pisac. Jelini, Snjeana (iroki Brijeg, 1954.). Pjesnikinja.

Jeli, Jakia Jakov (iroki Brijeg, 9. svibnja 1927.). Romanopisac. Jeli, Tvrtko (Vare, 14. lipnja 1955.). Pjesnik. Jeli, Stanko (iroki Brijeg, 16. veljae 1927.). Pjesnik i pripovjeda. Jenko, Narcis Mati, Eugen (Livno, 2. veljae 1889. Gorica kod Livna, 26. srpnja 1918.). Pripovjeda, romanopisac, feljtonist. Jergovi, Miljenko (Sarajevo, 28. svibnja 1966.). Pjesnik i pripovjeda. Jezidi, Frano (Glavice, Bugojno, 26. kolovoza 1954.). Pjesnik za djecu. Josi, Bla (Rapae, Tuzla, 2. oujka 1820. Kraljeva Sutjeska, 24. prosinca 1868.). Pjesnik. Jozi, Kristina (Zenica, ?). Pjesnikinja. Juki, Ante (Tuzla, 21. veljae 1873. Mostar, 25. svibnja 1906.). Pjesnik i knjievni povjesniar. Juki, Ivan Franjo (Banja Luka, 8. srpnja 1818. Be, 20. svibnja 1857.). Pisac putopisa i povijesne proze, sakuplja narodnih pjesama. Juki, Jozo (Posuje, 2. studenoga 1889. Sarajevo, ?).Pjesnik. Juki, Nikola (Kovai, Livno, 3. sijenja 1941.). Pjesnik za djecu i mlade, aforist i epigramist. Juri, Vladimir (Bjelovar, 24. rujna 1910. Zagreb, polovica svibnja 1945.). Pjesnik, esejist, feljtonist, knjievni, glazbeni, kazalini i likovni kritiar. Juri, Franjo (Jurii, Komuina, 1950.). Memoarist. Juri, Jakov Klianin (Gorani, Konjic, 1. svibnja 1930.). Memoarist. Jurii, Jakov (Bijelo Brdo, Derventa, 19. srpnja 1948. Sarajevo, 27. listopada 1993.). Pjesnik, esejist i knjievni kritiar. Jurjevi, Juraj (Brusje na otoku Hvaru, 5. sijenja 1910. Novi Marof kraj Zagreba, 5. svibnja 1985.). Pjesnik i kulturni radnik. Jurki, Mirko (Livno, 24. travnja 1886. Zagreb, 27. prosinca 1965.). Pripovjeda i pjesnik za djecu. Jurki, tefa (Cazin, 26. prosinca 1896. Livno, 28. studenoga 1971.). Pripovjedaica i romanospisateljica. K Kaunko, Boidar (erin, itluk, 8. kolovoza 1946. 1998.). Pjesnik. Karai, Ante (Crna, iroki Brijeg, 10. listopada 1840. Roko Polje, 24. srpnja 1891.). Pjesnik, pripovjeda i publicist. Karai, Blago (Crna, iroki Brijeg, 6. rujna 1914. 25. studenoga 1994.). Dramski pisac i pjesnik. Karai, Vendelin (Gornji Crna, 18. studenoga 1942.). Esejist, likovni kritiar, pjesnik. Karamati, Marko (Johovac, Doboj, 2. prosinca 1947.). Pisac.

Karaula, Marija (Priluka, Livno, 1972.). Pjesnikinja. Karlovan, Grgur (Kalinovac kod urevca, 11. oujka 1913. Stara Gradika, 29. rujna 1942.). Pjesnik. Kaser, Marinko (Kraevo, Teanj, 25. svibnja 1949.). Pjesnik. Kesteranek, Vujica, Nada (Sarajevo, 29. oujka 1917. Wilkes-Bare, Pensilvania, SAD, 10. lipnja 1971.). Pjesnikinja i pripovjedaica. Kiseli, Karlo (Zavidovii, 1939.). Romanopisac i dramski pisac. Klari, Ivan (Vrkai kod Bihaa, 25. kolovoza 1867. Tuzla, 27. kolovoza 1912.). Pisac. Kljaji, Marko (Jakotina, Kotor Varo, 12. rujna 1950.). Pjesnik. Kljajo, Ivo (Ilii, Mostar, 19. travnja 1915. 1945.). Pjesnik i publicist. Kljajo, Stanko (Ilii, Mostar, 1904. Zagreb, 1926.). Pjesnik i prozaist. Kljui, Stjepan (Sarajevo, 19. prosinca 1939.). Novinar, politiar i pisac. Knezovi, Oton (Crnopod, Ljubuki, 27. sijenja 1889. Chicago, SAD, 20. listopada 1964.). Knjievni povjesniar i esejist. Kneevi, Anto (Potoani, Odak, 1959.). Pisac. Kneevi, Antun (Varcar Vakuf / Mrkonji Grad, 9. sijenja 1834. Kotor Varo, 22. rujna 1899.). Pisac i povjesniar. Koba, Ivo (Grebnice, Bos. amac, 26. oujka 1954.). Pjesnik za djecu. Koba, Pavo (Vidovice, 1. travnja 1948.). Pisac. Kocaj, eljko (Sarajevo, 1958.). Pripovjeda. Kolak, Josip (Trnovaa, Uskoplje, 20. oujka 1953.). Pjesnik. Komarica, Tomislav Slavko (Banja Luka, 1923. Zagreb, 8. oujka 1995.). Pisac. Komarica, Zvonimir (Banja Luka, 28. sijenja 1920.). Memoarist i publicist. Komo, imo (Bijelo Polje, Kraljeva Sutjeska, 21. prosinca 1947. atii, kolovoza 2000.). Pjesnik. Konta, Vesna (Usora, 8. oujka 1965.). Pjesnikinja. Kordi, Ivan (Blizanci, 22. veljae 1945.). Pjesnik, knjievni kritiar, novinar. Kordi, Lucijan (Grljevii, Ljubuki, 9. lipnja 1914. iroki Brijeg, 16. lipnja 1993.). Pjesnik. Kordi, Nikola (Grljevii, Ljubuki, 16. oujka 1897. Vitina, 4. studenoga 1947.). Pjesnik. Kordi, Predrag (Grljevii, Ljubuki, 3. svibnja 1915.). Pjesnik, dramski pisac i esejist. Kordi, Ratimir (Vionica, itluk, 1. studenoga 1910. erin, 1963.). Pisac. Kordi, Zdravko (Tihaljina, Ljubuki, 29. rujna 1955.). Pjesnik i knjievni kritiar. Koroman, Veselko (Radiii, Ljubuki, 7. travnja 1934.). Pjesnik, pripovjeda, romanopisac, esejist, knjievni kritiar, putopisac, knjievni povjesniar, antologiar. Koak, Ivan (Bela kod Varaadina, 23. svibnja 1851. Sarajevo, 20. prosinca 1915.). Pisac. Kovaevi, Anto (Novo Selo, Odak, 21. oujka 1952.). Esejist i publicist.

Krajinovi, Mato (Zasavice, 1952.). Pisac. Kraljevi, Aneo (erigaj kod Litice, 26. prosinca 1807. Konjic, 25. oujka 1879.). Biskup i pisac. Kraljevi, Ante (Koerin, iroki Brijeg, 22. oujka 1951.). Pjesnik. Kranjevi, Silvije Strahimir (Senj, 17. veljae 1865. Sarajevo, 29. listopada 1908.). Pjesnik i prozni pisac. Kristievi, Mate (Fojnica, 1755. 19. travnja 1840.). Pisac. Krsti, Nikola (Sarajevo, 12. listopada 1939.). Romanopisac, pripovjeda, knjievni i likovni kritiar. Krtali, Ivan (Orahovica, Konjic, 20. srpnja 1941. Zagreb, 7. prosinca 2000.). Knjievni kritiar i povjesniar. Kujundija, Marija (Livno, 26. studenog 1962.). Pjesnikinja. Kuan, Ivan (Sarajevo, 30. kolovoza 1933.). Pripovjeda, romanopisac, dramski pisac i pisac za djecu. Kuan, Jaka (evljanovii, Sarajevo, 11. lipnja 1900. Zagreb, 16. prosinca 1980.). Pjesnik, pripovjeda, romanopisac, dramski pisac. Kuzmanovi, Adalbert (Loarak kod Srijemske Mitrovice, 1863. Sarajevo, 28. sijenja 1911.). Pjesnik, pripovjeda i dramski pisac. L, LJ Ladan, Tomislav (Ivanjica, Banja Luka, 25. lipnja 1932.). Knjievni kritiar, esejist, romanopisac, prevoditelj. Ladin, Ilija Kozi, Ilija (Stratinska, Banja Luka, 19. srpnja 1929.). Pjesnik. Lasi, Miro (Mostar, 27. rujna 1930.). Pisac. Lasta, Petar (Sarajevo, 28. lipnja 1897. Zagreb, 12. svibnja 1967.). Kritiar i knjievni povjesniar. Lastri, Filip Oevac (Oevija, 1700. Kraljeva Sutjeska, 9. travnja 1783.). Povjesniar i pisac. Lavanin, Nikola (Dolac kod Travnika, 1703. Jajce, 21. rujna 1750.). Ljetopisac. Lekui, Marijan (Mostar, oko 1685. ibenik, 12. sijenja 1742.). Pisac. Lepui, Ivan (Zagreb, 10. oujka 1855. Apatovac kod Krievaca, 24. kolovoza 1960.). Pisac. Lei, Josip (Zrenjanin, 1929. Novi Sad, 25. svibnja 1993.). Knjievni povjesniar, teatrolog, kazalini, filmski i tv redatelj. Lei, Zdenko (Ugljan, Zadar, 2. sijenja 1934.). Knjievni povjesniar i teoretiar i prevoditelj s engleskoga jezika. Lonar, Mate (Vinjani, Posuje, 30. srpnja 1938.). Knjievni povjesniar i esejist. Lonar, Umberto Lonar, Jerko (Vinjani, Posuje, 15. lipnja 1922.). Pjesnik.

Lonar, Vlado (Vinjani, Posuje, 13. kolovoza 1944.). Pjesnik. Lovrenovi, Ivan (Zagreb, 18. travnja 1943.). Pjesnik, romanopisac, knjievni kritiar i esejist, istraiva kulturne prolosti Bosne i Hercegovine, publicist. Lovri, Ante (Bos. Gradika, 1873. Sarajevo, 28. sijenja 1935.). Knjievni povjesniar i slavist. Lozi, Vlade (Vinica, Tomislav Grad, 11. sijenja 1950.). Pjesnik. Luburi, Mile (Gornji Radiii, Ljubuki, 1958. 1975.). Pjesnik. Luci, Ljubo (Jaklii, it, 2. listopada 1931. Zagreb, 1995.). Pisac i novinar. Luci, Mladen (Bosanski amac, 1958.). Pjesnik. Lui, Antun (Bugojno, 13. lipnja 1958.). Pjesnik, prozni pisac, knjievni kritiar. Luji, Boo (Osjeak, Odak, 11. studenoga 1946.). Esejist i putopisac. Luka, Dragan (Bosanski amac, 16. listopada 1956.). Pisac. Luka, Mara (Liskovaa, Tomislav Grad, 15. rujna 1943.). Pjesnikinja. Lukenda, Marko (Barlovci, Banja Luka, 27. svibnja 1946.). Romanopisac, knjievni kritiar, jezikoslovac. Luki, Darko (Sarajevo, 8. rujna 1962.). Pripovjeda, romanopisac, esejist, dramski pisac i teatrolog. Luki, Vitomir (Zelenika, Herceg Novi, 24. rujna 1929. Sarajevo, 30. svibnja 1991.). Pripovjeda, romanopisac, esejist, putopisac, knjievni i likovni kritiar. M Maji, Drago (Veljaci, Ljubuki, 1948.). Pjesnik. Maji, Viktor (Fojnica, 1942.). Pjesnik. Maji, Vlatko (Vitina, Ljubuki, 26. kolovoza 1956.). Pjesnik. Maldini, Rudolf (Zagreb, 20. srpnja 1870. Osijek, 22. sijenja 1944.). Pjesnik za djecu. Mali, Zdravko (Ljubija, 10. rujna 1933. Zagreb, 3. rujna 1997.). Pjesnik, esejist i prevoditelj. Mandi, Marijan (Bijelo Polje, Mostar, 11. studenoga 1964.). Romanopisac i memoarist. Mando, Miljenko (Gornji Mali Ograenik, 15. svibnja 1936.). Pjesnik. Maneralo, Stipo (Vidoi, Livno, 1938.). Pjesnik i knjievni povjesniar. Marakovi, Ljubomir (Topusko, 17. lipnja 1887. Zagreb, 22. veljae 1959.). Esejist i knjievni kritiar. Margiti, Markovac, Stjepan (Jajce, 1650. Fojnica, 8. prosinca 1730.). Pisac. Mari, Miljenko (Dramievo, Nevesinje, 12. srpnja 1936. Uppsala, vedska, 20. kolovoza 1999.). Pjesnik. Marijanovi, Ivan (Doljani, Jablanica, 1951.). Pjesnik i odgojitelj. Marijanovi, Bernard (Stolac, 12. kolovoza 1972.). Pjesnik.

Marijanovi, Dragan (Metkovi, 15. kolovoza 1958.). Romanopisac. Marijanovi, arko (Jesenica, Mostar, 1935.). Pjesnik i romanopisac. Marinovi, Suac, Mladenka (Blatnica, itluk, 20. oujka 1954.). Pjesnikinja. Marjanovi, Mirko (Tramonica Gornja, Gradaac, 13. srpnja 1940.). Pripovjeda, romanopisac, knjievni i likovni kritiar. Markijski, Jakov (Monte Prandono, Italija, 1. rujna 1394. Napulj, 28. studenoga 1476.). Vikar Bosanske vikarije i pisac. Markota, Zlatko (itluk, 26. sijenja 1930. 23. svibnja 1980.). Pjesnik. Markovi, Luka (Matii, Oraje, 9. svibnja 1953.). Pripovjeda, pjesnik, pisac rasprava. Markui, Jozo Josip (epak, Kotor Varo, 23. sijenja 1880. Jajce, 26. veljae 1968.). Pjesnik i prozni pisac. Maroevi, Ambro (Tolisa, Oraje, 16. veljae 1949. Beograd, 1987.). Pjesnik. Marti, Ana (Rastovaa, Posuje, 1931.). Pjesnikinja. Marti, Grgo (Rastovaa, Posuje, 24. sijenja 1822. Kreevo, 30. kolovoza 1905.). Pjesnik. Marti, Nikola (Viii, apljina, 5. kolovoza 1938.). Pjesnik. Martinovi, Juraj (Sarajevo, 24. svibnja 1936.). Knjievni kritiar i povjesniar, prevoditelj sa slovenskog jezika. Martinovi, Marko (Polje, Travnik, 8. oujka 1933.). Prozni pisac, pjesnik i knjievni kritiar. Marui, Radovan (Metkovi, 31. svibnja 1932.). Dramski pisac, scenograf i kostimograf. Masla, Mile (Cerovica, Stolac, 21. veljae 1949.). Pjesnik. Mai, Jozo (Sarajlije, Tomislav Grad, 13. studenoga 1956.). Pripovjeda i novinar. Matanovi, Julijana (Turi, Gradaac, 6. travnja 1959.). Romanospisateljica, knjievna kritiarka i povjesniarka. Mati, Ambroz (Blaevac, Modria, 24. oujka 1795. Garevo, Modria, 24. srpnja 1849.). Pjesnik i pisac. Mati, Ante Delmin (Boran, Tomislav Grad, 1954.). Pjesnik. Mati, Ante (Boran, Tomislav Grad, 1945.). Pripovjeda i prevoditelj. Mati, Marko (Boran, Tomislav Grad, 1952.). Pjesnik, pripovjeda, knjievni kritiar i publicist. Mati, Tugomir (Zagreb, 9. listopada 1957.). Pjesnik. Matijevi, Stjepan (Tuzla, oko 1580. 1654?). Pisac. Matijaevi, Ante (Vaarovii, Ljubuki, 10. kolovoza 1936.). Pripovjeda, esejist i knjievni kritiar. Matkovi, Jako (Gua Gora, Travnik, 3. kolovoza 1855. 30. travnja 1909.). Pisac. Matvejevi, Predrag (Mostar, 7. listopada 1932.). Prozni pisac, esejist, polemiar, istraiva kulture, prevoditelj s francuskog jezika.

Maar, Drago (Bosanski Petrovac, 16. kolovoza 1918. Banja Luka, 9. studenoga 1991.). Dramski pisac. Mianovi, Kreimir (Brko, 4. lipnja 1968.). Pjesnik i pripovjeda. Mianovi, Miroslav (Brko, 15. kolovoza 1960.). Pjesnik, pripovjeda, esejist. Mihaevi, Lovro (Kreevo, 23. srpnja 1856. 25. studenoga 1920.). Pisac i albanolog. Mihaevi, Borislav Stjepan (Kiseljak, 1921. Sarajevo, 25. listopada 1981.). Pripovjeda. Mihaljevi, Jozo (Golinjevo, Livno, 11. studenoga 1955.). Pjesnik. Mijatovi, Anelko (Tihaljina, Grude, 27. sijenja 1939.). Knjievni povjesniar i istraiva narodnoga blaga. Miki, Ljerka (Kostr, Oraje, 1967.). Pjesnikinja. Miki, Mato (Kostr, Oraje, 1. travnja 1826. Ulice kod Brkog, 13. prosinca 1852.). Ljetopisac. Miki, Pavao (Kostr, Oraje, 19. rujna 1945.). Pisac. Mikuli, Janja (Podgrad, Uskoplje, 22. travnja 1952.). Pjesnikinja. Mikuli, Martin (Borajna, Ljubuki, 15. sijenja 1841. iroki Brijeg, 27. studenoga 1912.). Pripovjeda i sakuplja narodnoga blaga. Milakovi, Josip (Samobor, 2. kolovoza 1861. 4. kolovoza 1921.). Pjesnik, knjievni kritiar, esejist, antologiar. Mileni, arko (Brko, 14. sijenja 1961.). Pjesnik, romanopisac, knjievni kritiar, dramski pisac. Mileti, Augustin (Fojnica, 16. veljae 1763. Vidoi kod Livna, 18. srpnja 1831.). Biskup i pisac. Mili, Josip (Mostar, 30. kolovoza 1966.). Pjesnik. Mili, Nedjeljko (Trebinja, Ravno, 12. listopada 1924.).Pjesnik. Mili, Petar Peria (Mostar, 2. srpnja 1958.). Pjesnik. Milievi, Franjo (Veliki Ograenik, Mostar, 10. listopada 1835. Mostar, 8. veljae 1903.). Pisac i tiskar. Milievi, Ivan (Mostar, 23. lipnja 1868. Sarajevo, 23. svibnja 1950.). Pripovjeda i romanopisac. Milievi, Niko (Mostar, 9. srpnja 1897. Sarajevo, 9. listopada 1980.). Knjievni kritiar, esejist i prevoditelj. Milinovi, Ante (Bosanski Novi, 27. listopada 1937.). Kulturni povjesniar, pripovjeda i esejist. Milinovi, Miroslav (Bosanski Novi, 24. srpnja 1932. Prelog kod akovca, 3. prosinca 1998.). Pjesnik, pripovjeda i esejist. Milo, Petar (Crvenice, Tomislav Grad, 8. srpnja 1948.). Pripovjeda, dramski pisac i novinar. Miloevi, Zdravko (Sarajevo, 4. travnja 1926.). Pripovjeda i publicist.

Mio, Pero (abljak, Livno, 12. sijenja 1942.). Kazalini redatelj, kazalini kritiar i prevoditelj s poljskog jezika. Mio, Vojislav (Livno, 5. kolovoza 1896. Herneu, Njemaka, 20. prosinca 1981.). Pjesnik, pripovjeda i knjievni analitiar. Mlaki, Josip (Grnica, Uskoplje, 24. sijenja 1964.). Pripovjeda. Mrazovi, Milena (Bjelovar, 1860. Be, 20. oujka 1927.). Pripovjedaica i novinarka. Musa, Duan (Klobuk, Ljubuki, 18. oujka 1956.). Pjesnik i novinar. Musa, imun (Donji Veliki Ograenik, itluk, 4. travnja 1951.). Knjievni kritiar i teoretiar. N, NJ Naki, Tihomir (Lipno, Ljubuki, 1951.). Pjesnik. Nedi, Bono Dobroslav (Tolisa, 19. travnja 1841. 2. sijenja 1903.). Pisac. Nedi, Martin (Tolisa, 1. travnja 1810. 26. travnja 1895.). Pjesnik. Nedi, Mato (Tolisa, 5. sijenja 1971.). Pripovjeda. Neimarevi, Ante (Gua Gora, 13. studenoga 1891. Zagreb, 20. studenoga 1965.). Humoristiki pisac i publicist. Nevisti, Ivan (Kolo, Tomislav Grad, 1899. Beograd, 6. travnja 1941.). Knjievni povjesniar i kritiar. Nevisti, Franjo (ujica, Tomislav Grad, 1913. Buenos Aires, 1984.). Esejist i novinar. Nevjesti, Virgilije (Kolo, Tomislav Grad, 22. studenoga 1935.). Grafiar, slikar i pjesnik. Niki, Andrija (Ruii, Grude, 1. sijenja 1942.). Pisac. Niki, Zdravko (Ruii, Grude, 30. srpnja 1953.). Pjesnik, romanopisac, pripovjeda, knjievni kritiar. Nui, Iva (Drinovci, 10. lipnja 1948.). Pjesnikinja. O Odi, Slavko (Biha, 1916. Zagreb, ?). Pisac. Orekovi, Josip (Sarajevo, 16. kolovoza 1901. Zagreb, 31. prosinca 1962.). Pripovjeda. Oroli, Marko (Tolisa, 8. studenoga 1965.). Pjesnik. Oroli, Makari, Tunjo (Tolisa, Oraje, 20. oujka 1954.). Pjesnik. Ostoji, Ivan Kaimir (Povlji na Brau, 1863. Split, 1945.). Pjesnik i prevoditelj. Ostoji, Mato (Povlji na Brau, 10. srpnja 1862. 10. travnja 1929.). Pjesnik i sakuplja narodnoga blaga. Ostoji, Nikola (Povlji na Brau, 1869. 1945.). Pjesnik. Ostoji, Snjeana (Mostar, 7. veljae 1957. 28. listopada 1995.). Pjesnikinja.

Ostoji, Zdravko (apljina, 17. kolovoza 1933.). Pripovjeda, romanopisac, dramski pisac i pjesnik za djecu. P Palac, Branka Natalija (Dragiina, Grude, 16. svibnja 1949.). Pjesnikinja. Palameta, Miroslav (Borojevii, Stolac, 1. studenoga 1949.). Knjievni povjesniar. Papi, Pavao (Sarajevo, 1593. Visoko, 1649.). Pisac. Papuli, Antun (Lipik, oko 1710. Cernik, 2. studenoga 1766.). Pisac. Pari, Mario (Sarajevo, 28. rujna 1958.). Pripovjeda. Paali, Branko (ujica, Duvno, 30. listopada 1939 ?.). Pripovjeda i dramski pisac. Pavi, eljko (Doboj, 16. srpnja 1962.). Esejist i filozof. Pavii, Filipovi, Eleonora (Zagreb, 1926.). Pripovjedaica i publicistkinja. Pavlovi, Ivica (Bugojno, 1947.). Pjesnik. Pavlovi, Luka (Rainovci kod upanje, 1932. Sarajevo, 31. prosinca 1982.). Pjesnik, pripovjeda, knjievni i kazalini kritiar. Pavlovi, Pero (Gradac, Neum, 20. oujka 1952.). Pjesnik. Pavlovi, Ratimir (Podbrdo, Hercegovina, 1. svibnja 1948.). Pjesnik i prevoditelj. Pavlovi, Vladimir (Trebiat, apljina, 29. rujna 1935. 7. prosinca 1996.). Pjesnik, pripovjeda, putopisac, esejist, dramski pisac, publicist. Pehar, Venancije (Stubica, apljina, 7. svibnja 1910. Mostar, 14. veljae 1945.). Pjesnik. Pejakovi, Josip (Travnik, 5. oujka 1948.). Kazalini, filmski i televizijski glumac i dramski pisac. Pejinovi, Petar (Vare, 5. sijenja 1903. ? ) . Prevoditelj i pisac udbenika. Peji, Ilija (Penik, Modria, 1956.). Pjesnik i teoretiar. Penavi, Tomica (Mokro, iroki Brijeg, 17. sijenja 1924. 1945?). Pjesnik. Perii, Bono (Fojnica, 26. studenog 1813. 1887.). Pisac. Peorda, Mile ( Grude, 15. kolovoza 1950.). Pjesnik, knjievni kritiar, esejist i prevoditelj. Petric, Svetozar (Vinjani, 23. veljae 1898. apljina, 9. sijenja 1963.). Pisac. Petrovi, Miro (Klobuk, Ljubuki, 1. sijenja 1954.). Pjesnik, prozni pisac i novinar. Pilar, Ivo (Zagreb, 19. lipnja 1874. 3. studenog 1933.). Knjievni kritiar i publicist. Pleji, Nada (Palo, Uskoplje, 18. sijenja 1957.). Pjesnikinja. Poljak, Izidor (Bednja, Hrvatsko zagorje, 7. svibnja 1883. Brko, 21. kolovoza 1924.). Pjesnik. Popovi, Edo (Livno, 1957.). Novinar i pripovjeda. Popovi, Mirko (Slivno Ravno, selo Grad, opina Metkovi, 1944.). Pripovjeda i pjesnik. Posilovi, Pavao (Glamo, oko 1600. Rama, 1651.). Biskup i pisac. Predragovi, Josip (Bjelovar, 9. oujka 1874. Zagreb, 27. rujna 1945.). Knjievni povjesniar.

Premui, Kosta (Sarajevo, 19. rujna 1884. Zagreb, 1947.). Dramski pisac. Premui, Ljerka (Sarajevo, 23. prosinca 1910.). Pjesnikinja. Prkain, Ljubica Benita (Mostar, 25. svibnja 1903. Bijelo Polje, Mostar, 12. svibnja 1981.). Pjesnikinja. Pulji, Vlado (Zagreb, 18. kolovoza 1934.). Pjesnik i slikar. Puljiz, Luka (Runovii, Imotski, 24. listopada 1913. 1945.). Pjesnik i novinar. Purati, eljko (Sumartin na Brau, 2. srpnja 1931. Sarajevo, rujna 1992.). Prevoditelj i esejist. R Radeljkovi, Zvonimir (Tuzla, 26. listopada 1943.). Knjievni kritiar, prevoditelj i pjesnik. Radi, Miroslav (Bugojno, 1962.). Pjesnik. Radni, Mihovil (Kaloa, 1636. Budim, 26. rujna 1707.). Pisac. Ragu, Ivo (Barani, Stolac, 3. sijenja 1957.). Pjesnik. Ramljak, Ivan Ian (itluk, Posuje, 16. sijenja 1928.). Pisac za djecu i publicist. Raspudi, Gracijan (Lipno, Ljubuki, 25. veljae 1911. Chicago, 7. svibnja 1989.). Romanopisac i esejist. Rai, Jure (Gornja Lupljanica, Derventa, 10. travnja 1945.). Pjesnik. Rebac, Lovro (Gabela, apljina, 1915.). Pjesnik. Remeta, Zvonimir (Klobuk, Ljubuki, 12. prosinca 1909. Sarajevo, 15. veljae 1964.). Romanopisac. Roje, eljko (Sarajevo, 29. sijenja 1948.). Pjesnik i romanopisac. Rori, Ivica Vanja (Foa, Doboj, 17. sijenja 1951.). Pisac za djecu. Rubi, Stojan Stanko (Tomislav Grad, 27. sijenja 1877. Tasovii, 4. lipnja 1904.). Pjesnik, pripovjeda, istraiva narodnoga blaga. S Sabolek, Leona (Sarajevo, 2. studenoga 1950.). Pjesnikinja i novinarka. Sanevi, Mirko (Hrvatska Dubica, 1900. Caracas, 1981. Pisac. Sanevi, Zdravko (Crkvena, Tesli, 20. sijenja 1931.). Pisac. Sarajlija, Ivo (Sarajevo, 1876. Zagreb, 1. travnja 1914.). Pjesnik. Sebei, Josip (Volovlje kod Jastrebarskog, 24. veljae 1875. Sarajevo, 9. srpnja 1933.). Pisac i sakuplja narodnoga blaga. Selak, Jelica (Novi Travnik, 1952.). Pjesnikinja. Senji, Tvrtkovi, Pavao (Kreevo, 1891. 1950.?). Pjesnik. Sirovina, Miro (Pjevalovac, Derventa, 5. studenoga 1957.). Pjesnik i novinar.

Sivri, Ivo (Meugorje, 15. kolovoza 1917.). Pisac. Sitovi, itovi, Lovro (Ljubuki, 1682. ibenik, 28. veljae 1729.). Pisac. Skenderija, Saa (Vitez, 1968.). Pjesnik. Slamnig, Svevlad (Metkovi, 7. oujka 1924.). Pripovjeda, knjievni prevoditelj, esejist i knjievni kritiar. Softa, Ivan (Smokinje kraj Rasna, zapadna Hercegovina, 1906. 1945.). Pripovjeda i romanopisac. Soldo, Marinko (Donje Kolibe, Bosanski Brod, 20. svibnja 1955.). Pjesnik i esejist. Soldo, Ruica (Dobrkovii, iroki Brijeg, 27. veljae 1956.). Pjesnikinja. Straemanac, Kopijarevi, Ivan (Straeman, 1678. Velika kod Poege, 1758.). Ljetopisac. Stojak, Slavica (Travnik, 1971.). Pjesnikinja. Stoji, Mile (Dragiina, itluk, 24. veljae 1955.). Pjesnik, knjievni kritiar, publicist, antologiar, prevoditelj s njemakoga jezika. Stoji, Miljenko (Dragiina, itluk, 1. travnja 1960.). Pjesnik, pisac za djecu, kritiar, prevoditelj. Struki, Ignacije (Kreevo, 31. srpnja 1860. 29. rujna 1906.). Pisac. Sui, Stipe Ivo (Mii, Livno, 1956.). Pjesnik. Sunari, Antonije (Derventa, 18. travnja 1880. ?). Pripovjeda i pjesnik. Suac, Gojko (Blatnica, Mostar, 25. listopada 1941.). Pjesnik i esejist. Suac, Mate (itluk, 10. prosinca 1938.). Pjesnik i romanopisac. Suko, Mario (Sarajevo, 17. prosinca 1941.). Pjesnik, esejist, prevoditelj s engleskoga i na engleski jezik. ah, Knopfaro, Eugenija (Zagreb, 1861. Bjelovar, 24. veljae 1928.). Pjesnikinja. ari, Ferdo (Mesihovina, Tomislav Grad, 1951.). Pjesnik. ari, Ivan (Travnik, 27. rujna 1871. Madrid, 16. srpnja 1960.). Vrhbosanski nadbiskup, pjesnik i putopisac. ari, Ivica (Grabovica, Tomislav Grad, 1944.). Pripovjeda i novinar. ari, Tomislav (Uskoplje, 1967.). Pjesnik. ego, Kreimir (Meugorje, 11. veljae 1950.). Pjesnik, esejist i knjievni kritiar. enda, Hrvoje Pero (Uskoplje, 28. lipnja 1945.). Pjesnik. esti, Anto (Derventa, 23. svibnja 1965.). Romanopisac i novinar. esti, Mirko (Danica kod Dervente, 26. srpnja 1862. - Dubica, 10. lipnja 1929.). Pisac. iljeg, Zdenka (Vaarovii, Ljubuki, 1964.). Pjesnikinja.

imi, Antun Branko (Drinovci, Grude, 18. studenoga 1898. Zagreb, 2. svibnja 1925.). Pjesnik, esejist, feljtonist. imi, Domagoj (Foa, Derventa, 22. prosinca 1909. Livno, 1993.). Pisac. imi, Ilija (Donji Rahi, 1948.). Pjesnik i slikar. imi, Pejo (Foa, Derventa, 15. srpnja 1952.). Pjesnik. imi, Stanislav (Drinovci, Grude, 18. travnja 1904. Zagreb, 7. srpnja 1960.). Knjievni kritiar, esejist, pjesnik i prevoditelj s njemakoga i engleskoga jezika. imovi, Dragan (Gabela, apljina, 14. lipnja 1964.). Pripovjeda i novinar. imunovi, Pero (Sarajevo, 21. prosinca 1949.). Knjievni povjesniar i kritiar. iprai, Andrija (Duboac, oko 1630. po. XVIII. st.). Ljetopisac. karica, Branko Strahimir (Varcar Vakuf Mrkonji Grad, 1. studenoga 1883. - ?). Pjesnik. kurla, Iliji, Verka (Dol kraj Staroga Grada na Hvaru, 23. studenoga 1891. Split, 2. travnja 1971.). Pripovjedaica i dramska spisateljica. op, Nikola (Jajce, 19. kolovoza 1904. Zagreb, 2. sijenja 1982.) Pjesnik, pripovjeda, esejist, dramski pisac, prevoditelj. prajcer, Zvonimir (Sarajevo, 26. kolovoza 1894. ?). Pjesnik. tambuk, Zdenko (Bijeljina, 12. svibnja 1912. Beograd, 18. travnja 1976.). Pjesnik i putopisac. ubai, Mira (Bezdan, opina Sombor, Vojvodina, 13. sijenja 1953.). Pjesnikinja. ubi, Anastazija (Beograd, 8. travnja 1933. Sarajevo, 8. prosinca 1991.). Pripovjedaica, romanospisateljica, knjievna kritiarka, esejistica i dramska spisateljica. ubi, Zvonimir (Srebrenica, 16. prosinca 1902. Sarajevo, 29. veljae 1956.). Pripovjeda i romanopisac. unji, Marijan (Buii kod Travnika, 7. sijenja 1798. Be, 28. rujna 1860.). Pisac. unji, Vjekoslav (Kreevo, 6. listopada 1917. Kreevo, 2000.). Pjesnik. utalo, Ivo (Stolac, 13. srpnja 1964.). Pjesnik i pripovjeda. utalo, Stojan (Svitava, apljina, 18. oujka 1929.). Pjesnik. T Tabak, Josip (Sarajevo, 1. oujka 1912.). Pripovjeda, knjievni kritiar, esejist i prevoditelj. Tenera, Veselko (Prozor, 10. veljae 1942. Zagreb, 20. veljae 1985.). Knjievni kritiar, esejist i feljtonist. Tica, Milka (Podledinci, Hercegovina, 15. oujka 1954.). Spisateljica za djecu. Tinovi, Tin Augustinovi, Augustin (Skakava Gornja, Brko, 20. oujka 1917.). Pisac, publicist, bibliar. Toki, Mijo (Kongora, Tomislav Grad, 14. veljae 1951.). Pjesnik.

Toli, Vjekoslava (Tomislav Grad, 27. oujka 1964.). Pjesnikinja. Tolj, Ivan (Blatnica, itluk, 17. veljae 1954.). Pjesnik. Tomi, Ivica (Lupoglav, epe, 2. lipnja 1960.). Pripovjeda. Tomi, Kova, Ljubica (Sarajevo, 12. studenoga 1936.). Knjievna povjesniarka. Topi, Anka (epe, 30. svibnja 1882. Vitez, 1956.). Pjesnikinja. Toti, Ivo (Zenica, 1967.). Pjesnik. Treml, Emilijan (Sarajevo, 1916. 1945.). Romanopisac i pjesnik. Treec, Branjski, Vladimir (Topusko, 23. svibnja 1870. Dubrovnik, 2. srpnja 1932.). Pripovjeda. Trograni, Franjo (Vare, 2. rujna 1913. Rim, 18. rujna 1974.). Knjievni kritiar i teoretiar. Trograni, Joakim (Solakovii, Fojnica, 18. sijenja 1882. Fojnica, 9. kolovoza 1903.). Pjesnik. Truhelka Agata (Sarajevo, 1890. Zagreb, 1980.). Spisateljica. Truhelka, iro (Osijek, 2. veljae 1865. Zagreb, 18. rujna 1942.). Povjesniar, arheolog, pripovjeda. Truhelka, Jagoda (Osijek, 5. veljae 1864. Zagreb, 17. srpnja 1957.). Pripovjedaica, romanospisateljica i spisateljica za djecu. Trumi, Marina (Beograd, 1939.). Romanospisateljica, pripovjedaica, pjesnikinja, novinarka, prevoditeljica. Tvrtkovi, Ivo (Bugojno, 1952.). Pjesnik. U Ujevi, Tin Ujevi, Augustin (Vrgorac, 5. srpnja 1891. Zagreb, 12. studenoga 1955.). Pjesnik, esejist, knjievni kritiar. V Vasilj, Stanko ( Meugorje, 20. srpnja 1920. Humac, 30. lipnja 1993.). Pjesnik, prozni pisac, knjievni kritiar i glazbenik. Vasiljevi, Marko (Vasiljevo Polje kod Modrie, XVII. st. ?). Ljetopisac. Vici, Vice (Fojnica, 1734. 28. oujka 1796.). Pisac. Vidakovi, Nikola (Tramonica Gornja, 14. sijenja 1939.). Pripovjeda i novinar. Vidovi, Mirko (Bila, Livno, 31. prosinca 1940.). Pjesnik, pripovjeda i putopisac. Vilov, Stjepan (Budim, oko 1690. Budim, 2. srpnja 1747.). Pisac. Vinceti, Marko Roko (Ugljara, Oraje, 21. listopada 1942.). Pjesnik. Vladi, Jeronim (Ustire kod Prozora, 7. travnja 1848. it, 25. lipnja 1923.). Pisac.

Vladimirovi, Luka (Sladinac kod Konjica, danas Baina Ploe, 16. travnja 1718. Zaostrog, 1788.). Pisac. Vlahovi, Ivo (Domaljevac, 16. travnja 1918.). Pjesnik -poljoprivrednik. Vlastelinovi, Augustin (Sarajevo, oko 1600. sredina XVII. st.). Pjesnik. Vlai, Gvozdi, Mila (Sovii, Grude, 18. rujna 1928.). Pjesnikinja. Vranje, Antun Mladen (Humac, Ljubuki, 2. svibnja 1943. Split, 28. srpnja 1992.). Pjesnik. Vrbani, Ferdo Maglajli, Ferid (Petrovaradin, 1873. - ?). Pripovjeda. Vuemil, Andrija (Opleani, Tomislav Grad, 26. kolovoza 1939.). Pjesnik. Vuievi, Stojan (Turkovii, Trebinje, 7. srpnja 1941. Zagreb, 22. rujna 1989.). Pjesnik, putopisac, knjievni kritiar, prevoditelj. Vuki, Marko Skejo (Tolisa, 19. rujna 1949.). Pjesnik. Vukoja, Franjo (Ljubotii, iroki Brijeg, 10. svibnja 1949.). Aforist. Vukoja, Ivan (Ljubuki, 13. studenoga 1969.). Pjesnik. Vuleti, Anelko (Trebimlja, Trebinje, 6. veljae 1933.). Pjesnik, romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu, knjievni kritiar i polemiar, prevoditelj s francuskoga jezika. Vuleti, Juro (unjari, Derventa, 11. prosinca 1892. Osijek, 2. veljae 1973.). Pisac. Vuleti, Petar (Podablje, Neum, 10. sijenja 1937. Los Angeles, 12. studenoga 1998.). Pjesnik i prosvjetitelj. Z Zalanin, Bla (Zalka u Madarskoj, oko 1370. oko 1440.). Vikar bosanske vikarije, pisac na latinskom jeziku. Zirdum, Blaanov Andrija (eravac, Derventa, 8. veljae 1937.). Kulturni povjesniar i ljetopisac. Zirdum, Anto (Plehan, Derventa, 4. lipnja 1956.). Prozni pisac. Zlomisli, Hinko (Ostroac, Konjic, 1934. 1967.). Pjesnik. Zovko, Ivan (Mostar, 20. kolovoza 1864. 30. oujka 1900.). Pisac i folklorist. Zovko, Radoslav (Polog, Mostar, 4. svibnja 1950.). Pripovjeda. Zovko, Vesna (Mostar, 1967.). Pjesnikinja. Zraki, uro (Zasavice, Bosanski amac, 25. rujna 1945.). Romanopisac. Zubac, Ituk, Rua (Orguz, Livno, 15. rujna 1956.). Pjesnikinja. ivkovi, Joso (Kostr, Oraje, 1. travnja 1960.). Pjesnik i slikar. ivkovi, Pavo (Kostr, Oraje, 1944.). Povjesniar i romanopisac.

LITERATURA Ivan F. Juki: Bosanski prijatelj, sv. I i II, 1850., 1851. Jako Matkovi: Biobibliografija bosanskih franjevaca, Sarajevo, 1896. Hamdija Kreevljakovi: Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni, Sarajevo, 1912. Safvet-beg Baagi: Znameniti Hrvati Bonjaci i Hercegovci, Zagreb, 1931. Muhamed Hadijahi: Hrvatska muslimanska knjievnost prije 1878., Sarajevo, 1938.

Kreimir Georgijevi: Hrvatska knjievnost od 16. do 18. stoljea u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Matica hrvatska, Zagreb, 1969. Bosanskohercegovaka knjievna hrestomatija (Starija knjievnost, sastavljai: prof. dr. Herta Kuna, dr. Pavao Aneli, prof. dr. Petar Pejinovi, dr. Muhamed Hadijahi, Vojislav Maksimovi, knjiga I, Sarajevo, 1974; Narodna knjievnost, sastavljai: dr. Hatida Krnjevi, enana Buturovi, dr. Ljubomir Zukovi, knjiga II, Sarajevo, 1972; Novija knjievnost, sastavlja: prof. dr. Branko Milanovi, knjiga III, Sarajevo,1971. Leksikon lanova Udruenja knjievnika Bosne i Hercegovine (priredio Aleksandar Ljiljak), Sarajevo, 1982. Ivan Alilovi: Biobliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine do god. 1918., Zagreb, 1986. Ivan Alilovi: Biobibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine izmeu dvaju ratova, Zagreb, 1989. Dr. Anto Slavko Kovai: Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene/Prilog povijesti hrvatske knjievnosti i kulture, Sarajevo, 1991. Savremena knjievnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 50 knjiga, urednici: Alija Isakovi, Mirko Marjanovi i Risto Trifkovi, Sarajevo, 1983/84. Veselko Koroman: Hrvatsko pjesnitvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovia do danas, antologija, Mostar, Split, Meugorje, 1994. Veselko Koroman: Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovia do danas, antologija, Mostar, Split, Meugorje, 1995. Hrvatska misao, asopis za umjetnost i znanost, gl. urednik Mirko Marjanovi, brojevi 6, 7-8, 9, 10/1998, 10, 11-12 i 13/1999. Stjepan Blaanovi: Pisana rije Hrvata Bosanske Posavine 1990 -1997, Oraje, 1997. Hrvoje Pejakovi: Antologija suvremene hrvatske poezije, Zagreb, 1997. Dubravko Jeli: Povijest hrvatske knjievnosti, Zagreb, 1997. Leksikon lanova Drutva pisaca BiH, Sarajevo, 1998. Opa enciklopedija, JLZ, tree izdanje u osam svezaka, Zagreb, 1977.-1982. Hrvatski leksikon, 1, A-K, Zagreb, 1996. Hrvatski leksikon, 2, L-, Zagreb, 1997. Vlaho Bogii, Lada ale Feldman, Dean Duda, Ivica Matievi: Mali leksikon hrvatske knjievnosti, Zagreb, 1998.

VANIJI IZDAVAKI PROJEKTI U KOJIMA JE OBRAIVANA HRVATSKA KNJIEVNOST BOSNE I HERCEGOVINE U okviru knjievnosti naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine, s atributom bosankohercegovaka knjievnost, a pred minuli rat, i u ratu, i s nacionalnom odrednicom, hrvatska knjievnost Bosne i Hercegovine do sada je obraivana u ovim projektima: -Kulturno nasljee Bosne i Hercegovine, izdanja Veselina Maslee, Sarajevo -Kulturno nasljee Bosne i Hercegovine, izdanja Svjetlosti, Sarajevo U ovim edicijama, koje su se odrale punih dvadeset godina, naalost, nisu sustavno izuavana i djela hrvatskih pisaca u BiH. Tone podatke o tome nemam, do njih se moe doi, ali je sud o zapostavljenosti i bez njih odriv. Temeljim ga na prisjeanju, u kojemu, dakako, nikad nije puna istina, da su u ovim edicijama za cijelo vrijeme trajanja objavljeni izbori samo S.S. Kranjevia i A.B. imia. -Risto Trifkovi: Savremena knjievnost u Bosni i Hercegovini, biblioteka Kulturno nasljee Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1968.

-Hatida Krnjevi: Usmene balade Bosne i Hercegovine, Knjiga o baladama i knjiga balada, biblioteka Kulturno nasljee Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1973. -Prof. dr. Herta Kuna, dr. Pavao Aneli, prof. Petar Pejinovi, dr. Muhamed Hadijahi, Vojislav Maksimovi: Bosanskohercegovaka knjievna hrestomatija, Knjiga I, Starija knjievnost, Zavod za izdavanje udbenika, Sarajevo, 1974. Proslove ovoj knjizi napisali su Herta Kuna (O tekstovima na narodnom i crkvenoslavenskom jeziku-irilikim, latinikim i glagoljskim) i Petar Pejinovi (Bosanski latinitet). U poglavlju Srednjovjekovna knjievnost obraeni su srednjovjekovni kodeksi, epigrafika, administrativno-pravni spisi, kronike i rodoslovi, a u poglavlju pod naslovom Hrvatska knjievna tradicija pisci na narodnom jeziku (Matija Divkovi, Pavle Papi, Stjepan Margiti, Ivan Bandulovi, Ivan Ani, Lovro Sitovi, Filip Latri, Jerolim Filipovi). Meu piscima na latinskom jeziku su: Juraj Dobreti (Dragii), Filip Lastri, Bono Beni, Marijan Bogdanovi, Nikola Lavanin, Jeronim Verdski, Ivan Frano Juki, Ambroz Mati, Martin Nedi, Petar Bakula, Marijan unji, Bla Josi i Lovro Sitovi. Ovo poglavlje ima i svoj pogovor. -Dr. Hatida Krnjevi, enana Buturovi, dr. Ljubomir Zukovi: Bosanskohercegovaka knjievna hrestomatija, Knjiga II, Narodna knjievnost, Zavod za izdavanje udbenika, Sarajevo, 1972. U ovoj knjizi su lirske pjesme, romanse, balade, epske pjesme, pripovijetke, poslovice, zagonetke i pitalice. I uvodna rije i predgovor cjelokupnu narodnu knjievnost Bosne i Hercegovine razmatraju integralistiki, ne ralanjui u njoj tradicije koje su je razliitou svoga duha oblikovale na tlu ove zemlje. -Branko Milanovi: Bosanskohercegovaka knjievna hrestomatija, Knjiga III, Novija knjievnost, Sarajevo, 1971. Od hrvatskih pisaca, u ovoj knjizi nalazimo: Ivana Franju Jukia, fra Grgu Martia, Ivu Andria, Antuna Branka imia i Nikolu opa. -Savremena knjievnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 50 knjiga, Svjetlost, Sarajevo, 1984/1985. U ovoj ediciji svoje izbore iz cjelokupnog djela dobili su ovi hrvatski pisci: Ivo Andri, Novak Simi, Nikola op, Vladimir erkez, Ilija Jakovljevi, Anelko Vuleti, Ilija Ladin, Veselko Koroman, Vitomir Luki, Vladimir Pavlovi, Nikola Marti, Mirko Marjanovi, Josip Osti, Ivan Kordi, Mile Peorda, Ivan Lovrenovi, eljko Ivankovi, Stanislav Bai, Mile Stoji i Miljenko Jergovi. Izbori iz djela ovih pisaca popraeni su proslovima, napomenama i bio-bliografijama. -Anto Slavko Kovai: Bibliografija franjevaca Bosne Srebrene (prilog povijesti hrvatske knjievnosti i kulture), Svjetlost, Narodna i univerzitetska biblioteka BiH i Franjevaki provincijalat Bosne Srebrene, Sarajevo, 1991.

-Ivan Lovrenovi: Franjevaka knjievnost u Bosni i Hercegovini, Knjievnost bosanskih franjevaca, Sarajevo, 1982. -Mile Stoji: Hrvatsko pjesnitvo XX. stoljea, Svjetlost, Sarajevo, 1991. Od hrvatskih pjesnika roenih u BiH, u ovu antologiju su uvrteni: Ivo Andri, Ilija Jakovljevi, Antun Branko imi, Nikola op, Ilija Ladin, Vitomir Luki, Vladimir Pavlovi, Nikola Marti, Anelko Vuleti, Stojan Vuievi, Ivan Kordi, Mile Peorda, eljko Ivankovi i Miljenko Jergovi. Osim predgovora, naalost, ova antologija nema niti jednog podatka o uvrtenim autorima. Josip Lei: Istorija dramske knjievnosti Bosne i Hercegovine, I, II, Svjetlost, Sarajevo, 1991. Zdenko Lei: Pripovjedaka Bosna, I, II, Svjetlost, Sarajevo, 1991. U ove dvije knjige oko 200 stranica teksta posveeno je hrvatskoj pripovjedakoj tradiciji u Bosni i Hercegovini od poetaka do 1918. godine. Ljubica Tomi Kova: Poezija Bosne i Hercegovine za vrijeme austrougarske uprave, Svjetlost, Sarajevo, 1991. U knjizi su obraeni svi hrvatski pjesnici iz Bosne i Hercegovine u ovome razdoblju. -Veselko Koroman: Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovia do danas, Mostar, Split, Meugorje, 1995. U antologiju su uvrteni ovi pisci: Matija Divkovi, Stjepan Margiti Markovac, Jeronim Filipovi, Marijan Jakovljevi, Nikola Lavanin, Marijan Bogdanovi, Mate Kristievi, Grgo Marti, Martin urevi, iro Truhelka, Ivan Frano Juki, Antun Kneevi, Andrija Jagati, Lovro Mihaevi, Ignacije Struki, Frano Alfirevi, Stanislav imi, Ignacije Gavran, Vitomir Luki, Vladimir Balvanovi, Veselko Koroman, Nikola Marti, Stojan Vuievi, Jagoda Truhelka, Ivan Milievi, Vladimir Treec Branjski, Mirko Jurki, Viktor Grmovi, Verka Iliji kurle, Ante Neimarevi, Ivo Andri, tefa Jurki, Bernardina Horvat, Jaka Kuan, Zvonimir ubi, Marko Martinovi, Mirko Marjanovi, Anto Mati, Stjepan ui, eljko Ivankovi, Jozo Mai, Narcis Jenko, Ilija Jakovljevi, Vladimir erkez, Anelko Vuleti, Ivan Kuan, Ivan Lovrenovi, Darko Luki, Silvije Strahimir Kranjevi, Tugomir Alaupovi, Ljubomir Marakovi, Tin Ujevi, Gavro Gavranovi, Antun Branko imi, Tomislav Ladan, Predrag Matvejevi, Boris ori, Zdenko Lei, Juraj Martinovi, Mario Suko, Veselko Tenera i Mile Stoji. Antologija je obuhvatila najistaknutije autore propovijedi, ljetopisa, zapamenja, putopisa, pripovijetki, romana, kritike. Antologija sadri iscrpan predgovor, kronoloku biobibliografiju uvrtenih i neuvrtenih pisaca, kazalo imena, izvore za bio-bliografiju, napomenu.

-Veselko Koroman: Hrvatsko pjesnitvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovia do danas, Split, Mostar, Meugorje, 1996. U antologiju su uvrteni pjesnici: Lovro Sitovi, Ambroz Mati, Petar Bakula stariji, Bla Josi, Grgo Marti, Josip Milakovi, Eugenija ah, Mato Ostoji, Stjepko Iliji, Silvije Strahimir Kranjevi, Tugomir Alaupovi, Nikola Ostoji, Jozo Markui, Anka Topi, Joakim Trograni, Branko Strahimir karica, Izidor Poljak, Dragan Dujmui, Nedjeljko Dugonji Vrhovi, Ljubomir Marakovi, Augustin ii, Tin Ujevi, Pavao Senji Tvrtkovi, Ivo Andri, Zvonimir prajcer, Ilija Jakovljevi, Antun Branko imi, Nikola op, Petar Bakula mlai, Hrvoje Bor, Ljerka Premui, Janko Bubalo, Grgur Karlovan, Lucijan Kordi, Lovro Rebac, Nada Kesteranek, Tin Tinovi, Vladimir erkez, Ilija Ladin, Vitomir Luki, Ana Marti, Anelko Vuleti, Hinko Zlomisli, Vlado Pulji, Veselko Koroman, arko Marjanovi, Vladimir Pavlovi, Franjo Brki, Nikola Marti, Andrija Vuemil, Stojan Vuievi, Mario Suko, Gojko Suac, Vinko Grubii, Ivan Kordi, Stanislav Bai, Jakov Jurii, Drago Maji, imun ito ori, Mile Masla, Mile Peorda, Kreimir ego, Vinko Brei, Miro Petrovi, Ivan Tolj, eljko Ivankovi, Mile Stoji, Zdravko Kordi, Vesna Berezovska. Kao i antologija proze, i ova antologija ima predgovor, kronoloku bio-bibliografiju uvrtenih i neuvrtenih pisaca, napomenu, izvore za bio-bibliografiju, kazalo imena. -Bosna i Hercegovina, enciklopedija, separat JLZ za BiH (segment o knjievnosti naroda BiH), Zagreb-Sarajevo, 1984. -Pet stoljea hrvatske knjievnosti, edicija Matice hrvatske u kojoj je nalo mjesta i nekoliko hrvatskih pisaca iz Bosne i Hercegovine. -Ivo Frange: Povijest hrvatske knjievnosti, Zagreb, 1987, ije je drugo izdanje na njemakom (Koeln-Weimar-Vien, 1995.) neto svjetla usmjerilo i prema hrvatskim piscima iz BiH (na franjevcima se zadralo u jaem snopu, na suvremenim je posve malaksalo). -Dubravko Jeli: Povijest hrvatske knjievnosti, Naklada Pavii, Zagreb, 1997. U ovoj povijesti nali su mjesto ovi hrvatski pisci iz BiH: Tugomir Alaupovi, Ivo Andri, Janko Bubalo, Pero Budak, Stjepan ui, imun ito ori, Matija Divkovi, Vinko Grubii, Ilija Jakovljevi, Ivan Frano Juki, Lucijan Kordi, Veselko Koroman, Ivan Kuan, Jaka Kuan, Vitomir Luki, Grgo Marti, Nikola Milievi, Julijana Matanovi, Martin Nedi, Vladimir Pavlovi, Mile Peorda, Pavao Posilovi, Zvonimir Remeta, Novak Simi, Lovro Ljubuki Sitovi, Mario Suko, Antun Branko imi, Stanislav imi, Nikola op, Veselko Tenera, Ivan Tolj, Stojan Vuievi i Anelko Vuleti. -Marko Dragi: Tuj tunja tu jabuka - hrvatske lirske narodne pjesme iz Rame, Mala nakladna kua Sveti Jure, Baka Voda, 1995. -Marko Dragi: Dua tilu besidila - hrvatske puke molitvene pjesme iz Bosne i Hercegovine, Mala nakladna kua Sveti Jure, Baka Voda, 1997.

-Marko Dragi: Zakopano zvono (puke predaje i legende u ematizmu fra Petra Bakule), Mala nakladna kua Sveti Jure, Baka Voda, 1996. -Mirko Marjanovi: Hrvatska knjievnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga, prijedlog izdavakog projekta, Hrvatska misao, 5/1997., Sarajevo -Veselko Koroman: Kronoloka bio-bliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine, Hrvatska misao, 6/1997., Sarajevo -Bio-bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine, prilog izdavakom projektu Hrvatska knjievnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga, Hrvatska misao, 7-8, 9/1998., 10/1999., 15-16/2000., Sarajevo -Mirko Marjanovi: Leksikon hrvatskih knjievnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Hrvatska misao, broj 14/2000., Sarajevo

SADRAJ Predgovor Leksikon hrvatskih knjievnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas Abecedarij Literatura Vaniji izdavaki projekti u kojima je obraivana hrvatska knjievnost Bosne i Hercegovine

Mirko Marjanovi LEKSIKON HRVATSKIH KNJIEVNIKA BOSNE I HERCEGOVINE OD NAJSTARIJIH VREMENA DO DANAS Izdavai MATICA HRVATSKA SARAJEVO HKD NAPREDAK SARAJEVO Za izdavae Petar Perica Vidi Franjo Topi Recenzenti prof. dr. Josip Baoti prof. dr. fra Marko Karamati Lektor i korektor Jure Blai Design Mladen Kolobari Tisak Za tisak Tiskano u 1000 primjeraka, 2001.