ALATI I NAPRAVE Plan i program predmeta

1. UVOD 1 2 3 4 Plan i program predmeta (obveze, literatura...) Vrste alata Materijali za alate 2. ALATI ZA ODSJECANJE 2.1 kare za rezanje lima 5 6 78 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Paralelni i kosi rez Rez okruglim noevima Proraun sile rezanja 2.2 tance Proraun sile tancanja Zazor matrice i iga Konstruiranje alata Oblikovanje tancanih proizvoda Upinjanje alata u presu Alati sa vodilicama Ponavljanje i provjeravanje znanja Posjet radionici (alatnici) 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 3. ALATI ZA PLASTINO OBLIKOVANJE Savijanje Izvlaenje Povratno izvlaenje Tehnologija izvlaenja Parametri pri izvlaenju Ponavljanje i provjeravanje znanja Zakljuivanje ocjena 4. ALATI TLANOG LIJEVA Gravurne ploe Uljevni sustav 59, 60 Jezgre u alatu Voenje alata Odzraivanje i hlaenje alata Oblikovanje lijevanih izradaka 61, 62 63, 64 65, 66 67, 68 69, 70 55, 56 57, 58 53, 54 49, 50 51, 52 45, 46 47, 48 5. ALATI ZA PRERADU PLASTINIH MASA Prerada termoplasta Prerada termoaktivnih plastinih masa Prerada duroplasta Ponavljanje i provjeravanje znanja 6. ALATI ZA KOKILNI LIJEV Izrada i ispitivanje kokile 7. ALATI ZA KOVANJE I PREANJE Materijali za alate za kovanje i preanje Primjer konstruiranja alata 8. NAPRAVE Centriranje izradaka Upinjanje izradaka Primjeri konstruiranja naprava Naprave za buenje Ponavljanje i ispitivanje Zakljuivanje ocjena

Uvod Alati su pomona sredstva kojima izvodimo jednu ili vie operacija na nekom predmetu (proizvodu). Alati se mogu koristiti na stroju ili runo. Stroj koji koristi alate je alatni stroj. Masovna proizvodnja je nezamisliva bez alatnih strojeva.

Prednosti koritenja alata i alatnih strojeva: - maksimalno iskoritenje alatnog stroja - smanjenje (sporednog) radnog vremena - smanjenje broja radnika - smanjenje fizikih napora radnika - olakana izmjena izradaka - poveanje produktivnosti - smanjenje trokova izrade
2

Uvod Podjela alata A) Alati za skidanje strugotine Koriste se kod obrade tokarenjem, buenjem, bruenjem, glodanjem, piljenjem,... (npr. tokarski noevi, glodala, svrdla, brusne ploe, pile...)

B) Alati za obradu bez skidanja strugotine Koriste se kod obrade tancanjem, savijanjem, provlaenjem, valjanjem...

Uvod Podjela alata Prema vrsti operacije koju obavljaju postoje alati za: - tancanje - savijanje - kovanje - izvlaenje - lijevanje - obradu plastinih masa - ...

Uvod Materijali za izradu alata

Uvod Materijali za izradu alata

(1531)

(1731) (1940) (1943) (1948)

Uvod Materijali za izradu alata

( 6840)

( 6441)

( 6850)

( 6842)

Uvod Materijali za izradu alata

( 4141)

( 4143) ( 4145)

( 3840)

( 6440)

Uvod Materijali za izradu alata

Uvod Materijali za izradu alata

10

Uvod Materijali za izradu alata

11

Uvod Materijali za izradu alata

12

Uvod Pitanja za ponavljanje

1. to su alati? 2. to su alatni strojevi? 3. Koje su prednosti koritenja alata i alatnih strojeva? 4. Objasni podjelu alata. 5. Koji se elik koristi za izradu alata za : - izradu navoja - buenje drva - piljenje za metal - glodanje elika

13

Uvod Dijagram rastezanja mekih elika

O - poetak naprezanja P - granica proporcionalnosti (P) E - granica elastinosti (E) T' - gornja granica teenja (R) T'' - donja granica teenja M - lomna vrstoa (M) (vrstoa materijala) K - toka loma

O-P: podruje proporcionalnosti O-E: podruje elastinosti E-M: podruje plastinosti M-K: podruje klonulosti

Uvod Dijagram rastezanja mekih elika

a - podruje elastinosti; vano za konstrukcije; deformacije nestaju nakon prestanka djelovanja sile b- podruje plastinosti; vano za obradu metala plastinom deformacijom; metal se trajno deformira c- podruje klonulosti; vano za obradu skidanjem estica; neminovno dolazi do loma metala

Uvod Dijagram rastezanja mekih elika

Naprezanje

F [ MPa] A
Hooke-ov zakon

E [ MPa]
l 100 [%] l0
F l0 l [mm] A E

Relativno produljenje

Uvod Dijagram rastezanja razliitih metala

Uvod Pitanja za ponavljanje 1. to je vrstoa materijala? 2. to je granica razvlaenja? 3. to se deava u podruju plastinosti? 4. to se deava u podruju klonulosti? 5. Na dijagramu rastezanja pokai podruje u kojem se deavaju sljedee obrade: - kovanje - tokarenje - sjeenje - izvlaenje - tancanje - valjanje 6. Nacrtaj dijagram rastezanja aluminija.

Alati za odsjecanje kare za rezanje lima Rezanje kod kara vre noevi (gornji i donji no). Prema obliku noevi mogu biti: paralelni, kosi i okrugli. 1. Paralelni i kosi rez

Ove kare se koriste za rezanje limova do debljine 40 mm, te za rezanje traka, ploa i drugih pravilnih oblika.

Alati za odsjecanje

1. Paralelni i kosi rez

Kut postavljanja noeva iznosi: = 0 za krae duine = 2 - 6 za vee duine = 7 - 12 za koso rezanje = 24-30 za rezanje po krivulji Slobodni kut = 0 - 3

Kut rezanja = 75- 85 (moe biti i 90 radi lakeg otrenja).

Zranost izmeu noeva a = 0,02 - 0,05 mm

2

Alati za odsjecanje 2. Rez okruglim noevima Pri rezanju okruglim noevima postoji vie poloaja noeva: a) okrugli noevi s paralelnim osovinama Zahvatni kut <14 Dimenzije noeva: - za s<3 mm D = (35 do 50) s h = 25 do 30 mm - za s>10 mm D = (25 do 30) s h = 50 do 90 mm Maksimalna debljina lima: s = 30 mm 3

Alati za odsjecanje 2. Rez okruglim noevima b) jedan no nagnut Osovina jednog noa je vodoravna, a osovina drugog noa je pod nekim kutem. Kut nagiba osovina = 30 do 40 Dimenzije noeva: - za s<3 mm D = 28 s h = 15 do 20 mm - za s>10 mm D = 20 s h = 50 do 80 mm Maksimalna debljina lima: s = 30 mm 4

Alati za odsjecanje 2. Rez okruglim noevima c) oba noa nagnuta Osovine noeva su paralelne, ali nagnute prema limu. Zazor meu noevima a = 0,2 s Dimenzije noeva: - za s<5 mm D = 20 s h = 10 do 15 mm - za s>10 mm D = 12 s h = 40 do 60 mm Maksimalna debljina lima: s = 20 mm
5

Alati za odsjecanje 2. Rez okruglim noevima d) vie noeva Vie pari noeva smjeteno je na paralelnim osovinama. Rezni kut = 0,2 s Dimenzije noeva: D = (40 do 125) s h = 15 do 30 mm Zazor izmeu noeva a = (0,1 do 0,2) s

Maksimalna debljina lima: s = 20 mm

6

Alati za odsjecanje Proces rezanja Rezanje na karama se odvija u 3 faze: 1. faza elastinih deformacija - materijal se deformira do granice elastinosti 2. faza plastiih deformacija - rezni bridovi prodiru u lim, nastupaju trajne deformacije 3. faza odvajanja - najprije dolazi do mikropukotina, a zatim do veih pukotina u smjeru ravnine klizanja

Alati za odsjecanje Sile pri rezanju

Par sila F1 tvori moment M koji pokuava prevrnuti lim i zaglaviti ga izmeu otrica.

M F1 l [ Nm]
l - krak momenta l = (1,5 do 2) a Moment uzrokuje bone sile F2

F2 (0,1 0,2) F
F [N] - rezultirajua sila rezanja Da ne bi dolo do prevrtanja lima koristi se dra sa silom pridravanja Q.
8

Alati za odsjecanje Proraun sile rezanja a) Paralelni rez (=0) b) Kosi rez (za = 2 do 5)

F L s M [ N ]

s2 F 0,5 M [ N ] tg F k F M [ N ]

c) Kruni rez

F 0,5

hst s M [ N ] tg

L [mm] - duina reza s [mm] - debljina lima M [MPa] - odrezna vrstoa kF [mm2]- koeficijent kod kosog reza [] - kut zahvata okruglog noa hst [mm] - dubina prodiranja u trenutku odvajanja

Alati za odsjecanje Proraun sile rezanja

Koeficijent kosog reza kF [mm2] Debljina lima s [mm] 1 2 3 4 5 6 Kut postavljanja noeva 3 30 40 75 125 180 260 6 7 30 60 100 150 200 9 5 22 48 80 120 160 12 3 15 35 60 90 120
10

Alati za odsjecanje Proraun sile rezanja

Relativno prodiranje noa

hst C s

hst C s [mm]
debljina materijala s [mm]

Materijal Mekani elik M=250 - 350 MPa elik srednje vrstoe M=350 - 500 MPa Tvrdi elici M=500 -700 MPa Aluminij i bakar

<1 0,75-0,70 0,65-0,60 0,50-0,47 0,8-0,75

1-2 0,70-0,65 0,60-0,55 0,47-0,45 0,75-0,70

2-4 0,65-0,55 0,55-0,48 0,44-0,38 0,70-0,60

>4 0,5-0,4 0,45-0,35 0,35-0,25 0,65-0,50

11

Alati za odsjecanje Proraun sile rezanja

Materijal aren 260 320 450 560 720 800 520 360 250 200 220 140 20-30 30-40
12

Nearen 320 400 560 720 900 1050 560 500 380 280 380 160

Lomna vrstoa na odrez M [MPa]

elini lim s 0,1%C 0,2% 0,4% 0,6% 0,8% 1,0% Nehrdjajui elik Bronani lim Mjed Bakar Dural (AlCuMg) Aluminij Olovo Kositar

Alati za odsjecanje

Materijal noeva kara za rezanje lima je alatni elik, a za ostale vrste kara elik minimalne vrstoe 600 MPa. Otrice kara se kale i bruse.
(1731) (1940)

( 6443)

13

Alati za odsjecanje Pitanja za ponavljanje

1. Vrste noeva za rezanje na karama 2. Kojim noevima se moe rezati najvea debljina limova? 3. Objasni faze pri procesu rezanju. 4. O emu ovisi potrebna sila rezanja? 5. to uzrokuje prevrtanje limova pri rezanju?

Kolika je potrebna sila za rezanje lima od nehrajueg elika debljine 3 mm, duljine 500 mm? a) paralelnim rezom? b) kosim rezom pod kutem od 3
14

Alati za odsjecanje Strojevi za rezanje

Alati za odsjecanje Strojevi za rezanje

Alati za odsjecanje Strojevi za rezanje

Alati za odsjecanje Strojevi za rezanje

Alati za odsjecanje Strojevi za rezanje

Alati za odsjecanje Strojevi za rezanje

Alati za odsjecanje Strojevi za rezanje

Alati za odsjecanje Strojevi za rezanje

Alati za odsjecanje TANCE tance su alati pomou kojih se tancanjem (probijanjem) dobijaju proizvodi iz limova i profila. tance se koriste u preama. Pri tancanju se ne pojavljuje strugotina. Koriste se za izradu proizvoda iz metala i ostalih materijala (guma, plastika, papir...). Vrste tanci A) tance za rezanje - slue za rezanje lima po zatvorenom obodu. B) tance za plastino oblikovanje izradak se trajno deformira npr. savijanjem hidraulika prea
1

Alati za odsjecanje Primjeri tancanih proizvoda

Alati za odsjecanje Primjeri tancanih proizvoda

Alati za odsjecanje Primjeri tancanih proizvoda

Alati za odsjecanje tancanje rezanjem Princip tancanja slian je rezanju na karama. ig i matrica odgovaraju gornjem i donjem nou na karama. karama se ree neka duina, a tancom se ree po zatvorenoj krivulji. tance se koriste za izradu velikog broja istih predmeta. Postupak je vrlo ekonomian.

IG OBRADAK (lim) MATRICA

Ulazni obradak kod tancanja limova moe biti u obliku: traka (za sitnije izratke) ploa (za rondele) vrpci (za velikoserijsku proizvodnju)

IZRADAK (izrezak)

Alati za odsjecanje Vrste tanci za rezanje tance mogu biti s slobodnim alatom ili s povodnom ploom.

A) tancanje slobodnim alatom Koristi se za izrezivanje rondela veih promjera i manjeg broja komada. Alat nema voenje i tonost izrade ovisi o tonosti stroja

Alati za odsjecanje Vrste tanci za rezanje A) tancanje slobodnim alatom

Alat za slobodni rez s izbacivaem Slui za izrezivanje rondela u tankom limu, kartonu, koi i gumi.

Alati za odsjecanje Vrste tanci za rezanje

B) tancanje s povodnom ploom Izrada je tonija jer povodna ploa osigurava dobro voenje iga.

Alati za odsjecanje Vrste tanci za rezanje B) tancanje s povodnom ploom

tanca za izrezivanje podloki

Alati za odsjecanje tancanje rezanjem Izvedbe iga i matrice

ravno izbruene plohe iga i matrice

ravno elo iga i zakoena rezna ploha matrice

konino izbrueno elo iga i ravna ploha matrice

10

Alati za odsjecanje tancanje rezanjem Proces tancanja

Ako je zazor izmeu matrice i iga premalen javlja se srh na izradku.

zazor ispravan zazor premalen zazor

11

Alati za odsjecanje tancanje rezanjem Iskoritenje materijala pri tancanju

12

Alati za odsjecanje tancanje rezanjem Iskoritenje materijala pri tancanju

13

Alati za odsjecanje tancanje rezanjem Iskoritenje materijala pri tancanju

14

Alati za odsjecanje Pitanja za ponavljanje

1. to su tance? 2. Koje vrste tanci postoje? 3. emu slui povodna ploa? 4. Koji je nedostatak tancanja slobodnim alatom? 5. Kakvog oblika moe biti ulazni obradak? 6. Kad se javlja srh kod tancanja? 7. O emu ovisi iskoritenje materijala pri tancanju?

15

Alati za odsjecanje Proraun sile tancanja Sila za vrijeme tancanja raste u ovisnosti o naprezanju na odrez. Sila tancanja treba u materijalu lima izazvati naprezanje vee od odrezne vrstoe.

- krivulja naprezanja pri tancanju a - aluminij b - ugljini elik s <0,25%C c - ugljini elik s 0,2%-0,3% C d - ugljini elik s 0,8%C e - pri zazoru od 4% debljine lima
1

Alati za odsjecanje Proraun sile tancanja Da bi se odtancao neki proizvod treba savladati odreznu vrstou lima. Potrebna sila tancanja L [mm] - duina reza s [mm] - debljina lima M [MPa] - odrezna vrstoa

F L s M [ N ] F d s M [ N ]

- openito - za kruni izrezak

Ovi izrazi vrijede samo kod polaganog poveanja sile. Kod prea postoji odreena brzina tancanja pa je potrebno silu poveati za jos 30%.

F L s 1,3 M [ N ]

Alati za odsjecanje Proraun sile tancanja

Materijal aren 260 320 450 560 720 800 520 360 250 200 220 140 20-30 30-40
3

Nearen 320 400 560 720 900 1050 560 500 380 280 380 160

Lomna vrstoa na odrez M [MPa]

elini lim s 0,1%C 0,2% 0,4% 0,6% 0,8% 1,0% Nehrdjajui elik Bronani lim Mjed Bakar Dural (AlCuMg) Aluminij Olovo Kositar

Alati za odsjecanje Proraun sile tancanja

Potrebna snaga tancanja F [N] - sila tancanja

P c F v [W ]

v [m/s] - brzina iga (obino 25mm/s do 70 mm/s) c- faktor sile; smanjenje potrebne snage jer sila nije konstantna; c= 2/3

2 F v [W ] 3

Alati za odsjecanje Proraun sile tancanja

Kod tancanja velikim alatima potrebna sila rezanja moe biti i vea nego to je prea moe dati. U tom sluaju koriste se ig i matrica koji su koso naotreni.

a, b - izrezak propada kroz matricu (skoena matrica) c, d, e - otpadak propada kroz matricu (skoeni ig) f - zarezivanje
5

Alati za odsjecanje Zazor izmeu iga i matrice Zazor je razlika izmeu promjera prodora u matrici i promjera iga. Nepravilan zazor uzrokuje pojavu srha. Srh se ne pojavljuje samo ako se poetne pukotine od strane iga i matrice sastaju i oblikuju plat. Minimalno potreban zazor s [mm] - debljina lima hst [mm] - dubina prodiranja u trenutku odvajanja [] - kut ploha plata po kojem se vri odvajanje

z 2 a 2 (1 C ) s tg [mm]
hst C s
- relativno prodiranje iga u materijal

= 5- 6 - za mekani elik = 4- 5 - za elik srednje tvrdoe = 4 - za tvrdi elik 6

Alati za odsjecanje Zazor izmeu iga i matrice

Relativno prodiranje iga

hst C s

hst C s [mm]
debljina materijala s [mm]

Materijal Mekani elik M=250 - 350 MPa elik srednje vrstoe M=350 - 500 MPa Tvrdi elici M=500 -700 MPa Aluminij i bakar

<1 0,75-0,70 0,65-0,60 0,50-0,47 0,8-0,75

1-2 0,70-0,65 0,60-0,55 0,47-0,45 0,75-0,70

2-4 0,65-0,55 0,55-0,48 0,44-0,38 0,70-0,60

>4 0,5-0,4 0,45-0,35 0,35-0,25 0,65-0,50

7

Alati za odsjecanje Utjecaj istupljenosti reznih otrica na pojavu srha

a - istupljen ig; srh se javlja na dijelu lima koji propada kroz matricu b - istupljena matrica; srh se javlja na donjoj strani lima c - istupljen ig i matrica; srh se javlja na obe strane, na limu i izresku(otpatku)
8

Alati za odsjecanje Pitanja za ponavljanje

1. Koliko mora biti naprezanje pri tancanju? 2. Zato se zakouju otrice iga i matrice? 3. O emu ovisi potrebna snaga tance? 4. O emu ovisi minimalni zazor ? 5. to sve utjee na pojavu srha kod tancanja?

Alati za odsjecanje Upinjanje alata u preu Alat mora biti tako oblikovan i postavljen da rezultirajua rezna sila pada u os malja.

U suprotnom dolazi do: - deformacije alata - nesimetrinog zazora - pretjeranog istupljivanja - zaribavanja iga i matrice - loma alata

Za svaki alat treba odrediti hvatite rezultante.

- primjer alata s vie igova

Alati za odsjecanje Upinjanje alata u preu Rezultantna rezna sila, odnosno njeno hvatite, pronalazi se grafikim postupkom.

Alati za odsjecanje Pitanja za ponavljanje

1. to odreuje mjesto upinjanja alata? 2. Kako se pronalazi hvatite rezultirajue rezne sile? 3. Koje su posljedice nepravilnog upinjanja alata u preu?

Alati za plastino oblikovanje Savijanje Pri savijanju obradak je optereen u plastino podruje i trajno se deformira. Unutranja vlakna se skrauju i optereena su na tlak, a vanjska produuju i optereena su na vlak. Izmeu ta dva podruja nalazi se neutralna linija.

Alati za plastino oblikovanje Savijanje Pri savijanju dolazi i do promjene presjeka. Na unutranjem radijusu savijanja materijal se iri, a na vanjskom skuplja.

Alati za plastino oblikovanje Savijanje Proces savijanja U toku savijanja mijenja se radijus savijanja i duina zahvata. Obradak se uz postepeno smanjivanje polumjera savijanja najprije naslanja na 2 toke donjeg alata. Zatim se naslanja na ig u 3 toke. Na kraju savijanja obradak se potpuno naslanja na alat.

l1, l2, lx - duine zahvata s - debljina lima

3

Alati za plastino oblikovanje Savijanje Postupci savijanja

Savijanje bez pridravanja - koristi se za manje predmete s manjom tonou

Savijanje s pridravanjem - za predmete s veom tonou

4

Alati za plastino oblikovanje Savijanje Pri savijanju s malim radijusom savijanja smanjuje se debljina materijala, a neutralna linija se pomie blie radijusu savijanja.

Alati za plastino oblikovanje Savijanje

Alati za plastino oblikovanje Savijanje

Alati za plastino oblikovanje Savijanje

Alati za plastino oblikovanje Pitanja za ponavljanje

1. to je neutralna linija? 2. Koji postupci savijanja postoje? 3. Kako se deformira popreni presjek pri savijanju?

Alati za plastino oblikovanje Savijanje

Alati za plastino oblikovanje Savijanje

Alati za plastino oblikovanje Savijanje

Alati za plastino oblikovanje Savijanje

Alati za plastino oblikovanje Savijanje

Alati za plastino oblikovanje Savijanje

- prea za savijanje

Alati za plastino oblikovanje Savijanje

Alati za plastino oblikovanje tancanje plastinim oblikovanjem Primjeri izradaka

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) (eng. Deep Drawing)

Postupkom izvlaenja se ravni lim oblikuje u uplje tijelo.

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) Primjeri izradaka

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) Primjeri izradaka

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje)

Izvlaenje se vri na hladno za tanke limove (s<5mm) ili na toplo za deblje limove (s>5mm) i za komplicirane stijenke.

Postoje sljedei principi izvlaenja: 1) Izvlaenje bez draa lima 2) Izvlaenje pomou draa lima 3) Povratno izvlaenja Izvlaenjem se najee proizvode posude krunog ili pravokutnog presjeka

Izvlaenje se izvodi u vie operacija (prolaza) kad se eli dobiti vea deformacija (vei omjer izvlaenja)
4

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) 1) Izvlaenje bez draa lima Ovo je najjednostavniji postupak izvlaenja. Koristi se za niske izratke, tj. kad dimenzije platine (obratka) ne prelaze vie od 10-15% dimenzije iga. platina rondela ig

Kvaliteta izratka ovisi o kvaliteti alata i debljini lima. Nedostatak ovog postupka je pojava neravnog dna pa se koristi poseban dra za dno izratka.

matrica izradak

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) 1) Izvlaenje bez draa lima

obradak (platina, rondela) D

Visina izratka se moe odrediti prema izrazu:

h 0,3 3 d 2 s
h [mm] - visina izratka d [mm] - promjer izvlaenja s [mm] - debljina lima

izradak

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) 1) Izvlaenje bez draa lima Postupak izvlaenja: A) lim je u matrici, ig se polako sputa. B) ig savija lim i utiskuje ga u matricu. C) lim se izduuje i poprima oblik iga i ispunjava zazor izmeu iga i matrice. D) pri kraju procesa ig oblikuje dno izratka. E) ig izbacuje predmet kroz matricu i vraa se u poetni poloaj.

U drugom izvlaenju (2) sve faze se ponavljaju ali se poetni promjer postepeno smanjuje na manji.

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) 1) Izvlaenje bez draa lima

Izvlaenje u 4 operacije

tancanje (probijanje dna i otkidanje srha)

8

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) 2) Izvlaenje pomou draa lima Koristi se za izvlaenje dubljih upljih tijela. Dra lima spreava stvaranje nabora u toku procesa.

Dra nije fiksan ve se prilagoava vunoj povrini lima koja se ispred iga zadebljava.

Dno draa je obino zakoeno (~1) to spreava trganje lima.

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) 2) Izvlaenje pomou draa lima

10

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) 2) Izvlaenje pomou draa lima

11

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) 2) Izvlaenje pomou draa lima Primjena draa lima kod drugog izvlaenja Dra ima oblik prilagoen oblku pred izvlaenja

12

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) 3) Povratno izvlaenje Ovim postupkom se postie znatno vei omjer izvlaenja.

Brzina izvlaenja mora biti vrlo mala pa se koriste spore hidraulike pree

Prva operacija se kombinira s drugom, ali je suprotnog smjera. ig iz prvog izvlaenja slui kao matrica u drugom izvlaenju.

13

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) Izvlaenje polukugle

14

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) Izvlaenje koninih oblika Konini oblik izratka mogue je izvesti: 1. direktnim izvlaenjam 2. stupnjevanim cilindrinim izvlaenjem

1. direktno konino izvlaenje (s draem) Koristi se kod koninih oblika s stijenkama nagnutim do 45

15

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) Izvlaenje koninih oblika

2. stupnjevano cilindrino izvlaenje Koristi se kod dubljih izradaka i kad je kut nagiba izmeu 6 - 45 . Pojedine operacije su stepeniasto nanizane, a zatim se dobije konani oblik koninim igom (tzv. fazioniranje).

16

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) Pitanja za ponavljanje 1. Kad se vri hladno, a kad toplo izvlaenje? 2. Koji su najei principi izvlaenja? 3. to je rondela ili platina? 4. Koji je nedostatak izvlaenja bez draa? 5. Zato se koriste vie operacija kod izvlaenja? 6. emu slui dra kod izvlaenja? 7. Opii povratno izvlaenje? 8. Kako se mogu izvlaiti konini oblici? 9. Nabroji neke proizvode izraene dubokim vuenjem.
17

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) Tehnologija izvlaenja a) Izvlaenje normalnog cilindrinog oblika Ovo je najei i najjednostavniji postupak.

Potreban promjer rondele (platine)

D d 2 4 d h [mm]
Promjer platine kod svih postupaka se dodatno uveava za 10% zbog naknadnog obrezivanja.
1

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) Tehnologija izvlaenja b) Izvlaenje cilindrinog oblika s velikim radijusom na prijelazu Izvodi se u dva izvlaenja jer se zbog prevelikih zaobljenja javljaju nabori.

Potreban promjer rondele

D d 2 2 r d1 4 d 3 h [mm]

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) Tehnologija izvlaenja c) Izvlaenje polukugle Izvodi se direktno ako je omjer debljine lima i promjera polukugle priblino 0,6%. Inae se izvodi stupnjevano kao i konini oblici s naknadnim fazioniranjem.

Potreban promjer rondele

D 8 r h [mm]

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) Tehnologija izvlaenja d) Izvlaenje pravokutnih oblika Kod manjih debljina limova (do 1 mm) i manjih dubina izvlaenja postupak je mogue izvesti u jednoj operaciji.

Alati za plastino oblikovanje Izvlaenje (duboko vuenje) Tehnologija izvlaenja d) Izvlaenje pravokutnih oblika Kod izvlaenja u vie operacija odreuju se radijusi zaobljenja1. izvlaenje 2. izvlaenje 3. izvlaenje r1 = 1,2q R1 r2 = 0,6 r1 r3 = 0,6 r2

q = 0,6 do 0,1 (koeficijent izvlaenja) R1 - zaobljenje rondele

Alati za plastino oblikovanje Tehnologija Izvlaenje Pitanja za ponavljanje 1. to je rondela ili platina? 2. Kako se odreuje veliina rondele kod cilindinih oblika.? 3. Zato se izraunata veliina rondele dodatno uveava? 4. O emu ovisi veliina rondele kod izvlaenja polukugle? 5. Mogu li se pravokutni oblici izvlaiti u jednoj operaciji? 6. to je fazioniranje? Gdje se primjenjuje?

Alati za plastino oblikovanje Parametri izvlaenja A) Omjer izvlaenja Omjer izvlaenja odreuje u koliko e se operacija izvesti postupak. Omjer izvlaenja je odreen najveim doputenim smanjenjem dimenzija platine pri kojem nee doi do oteenja ili nepravilne deformacije. Omjeri izvlaenja za cilindrine oblike

D0 D 100 [%] omjer izvlacenja D0

Prvo izvlaenje Izvlaenje bez draa Izvlaenje s draem

D0 - poetni promjer D - konani promjer

Daljnja izvlaenja

do 15% do 45 %

5 -10% do 20%
1

Alati za plastino oblikovanje Parametri izvlaenja A) Omjer izvlaenja

D0 D omjer izvlacenja 100 [%] D0

Operacija izvlaenja 1. 2. 3. 4.

Odnos promjera

Omjer izvlaenja

Primjer za D0=100 mm D1 = 60 mm D2 = 48 mm D3 = 38,4 mm D4=30,7 mm

D1 = 0,6D0 D2 = 0,8D1 D3 = 0,8D2 D4 = 0,8D3

40% 20% 20% 20%

Alati za plastino oblikovanje Parametri izvlaenja B) Zazor pri izvlaenju Zazor je razlika dimenzija matrice i iga. Zazor je neto vei od debljine lima. Iskustveni izrazi za odreivanje zazora
zazor

z s 0,07 10 s [mm] z s 0,02 10 s [mm] z s 0,04 10 s [mm]

- elini lim - Al lim - ostali obojeni metali

Primjer za s = 3mm elini lim z = 3,38 mm Al lim z = 3,11 mm

Premali zazor uzrokuje trganje materijala, a preveliki nastajanje bora.

3

Alati za plastino oblikovanje Parametri izvlaenja C) Brzina izvlaenja Brzina izvlaenja kod plitkog izvlaenja nema bitnu ulogu. Kod dubokog izvlaenja prevelika brzina uzrokuje prevelika naprezanja i trganje materijala. Najee brzina izvlaenja iznosi 180 do 250 mm/s. Brzine iznad 250 mm/s je mogue postii kod idealno izraenog alata te pravilnog podmazivanja i dobrog hlaenja. V

Alati za plastino oblikovanje Parametri izvlaenja D) Sila izvlaenja Sila izvlaenja ovisi o vrstoi materijala, dimenzijama izratka i o omjeru izvlaenja.

F c d s M [ N ]

d [mm] - promjer izvlaenja s [mm] - debljina lima M [MPa] - vlana vrstoa materijala c - faktor izvlaenja

Faktor izvlaenja ovisi o omjeru izvlaenja odnosno omjeru d/D. Omjer d/D Faktor izvlaenja c

0,5 1

0,6 0,86

0,7 0,6

0,8 0,40

Primjer za elik vrstoe 500 MPa, s= 3 mm, d= 100 mm i omjer izvlaenja 40% d/D = 0,6 F= 405265 N

Alati za plastino oblikovanje Parametri izvlaenja Pitanja za ponavljanje 1. to je omjer izvlaenja i kako se rauna? 2. Koliko iznose najvei omjeri izvlaenja za cilindrine oblike? 3. Zato se ne mogu koristiti vei omjeri izvlaenja od preporuenih? 4. to je zazor i o emu ovisi? 5. O emu ovisi brzina izvlaenja? 6. Koje su preporuene brzine izvlaenja? 7. O emu ovisi i kako se rauna potrebna sila izvlaenja? 8. Kad je potrebna najvea sila izvlaenja?
6

Alati za plastino oblikovanje Primjeri izvlaenja

A - odsijecanje (tancanje) B - savijanje C - izvlaenje (duboko vuenje)

1

Alati za plastino oblikovanje Primjeri izvlaenja

Izvlaenje koninih oblika

Alati za plastino oblikovanje Primjeri izvlaenja

Izvlaenje sloenih oblika

Alati za plastino oblikovanje Primjeri izvlaenja

Izvlaenje dubokog dna pomou tlanog prstena

Alati za plastino oblikovanje Primjeri izvlaenja

Izvlaenje dubokog dna pomou posebnog alata

Alati za plastino oblikovanje Primjeri izvlaenja

Izvlaenje ravnog dna (cijevne stijene)

Alati za plastino oblikovanje Primjeri izvlaenja

Alati za plastino oblikovanje Strojevi za izvlaenje Hidraulika prea s dvostrukim djelovanjem

B - postolje C, T - most (okvir) D - vodei (tlani) prsten E - izbaciva F - spremnik ulja G - pumpa ulja H - klip I - uljovod L - obradak M - matrica P - ig S - nosa matrice U, V - upravljaka jedinica

Alati za plastino oblikovanje Hidraulika prea s dvostrukim djelovanjem D - vodei prsten E - izbaciva H - klip L - lim (obradak) M - matrica P - ig (patrica) S - nosa matrice

1. takt

2. takt

Alati za plastino oblikovanje Hidraulika prea s dvostrukim djelovanjem D - vodei prsten E - izbaciva H - klip L - lim (obradak) M - matrica P - ig (patrica) S - nosa matrice

3. takt

4. takt

10

Alati za plastino oblikovanje Primjeri izvlaenja

Alat za izvlaenje kartera motora

11

Alati za valjanje Valjanje se primjenjuje u proizvodnji profila, tranica, cijevi, limova, ice i traka od elika i obojenih metala.

Alati za valjanje Valjanje se primjenjuje u proizvodnji profila, tranica, cijevi, limova, ice i traka od elika i obojenih metala. Valjanje se vri pomou valjaka. Polazni materijal je uareni trupac okruglog, etvrtastog ili viekutnog presjeka.

Alati za valjanje Proces valjanja

Alati za valjanje Proces valjanja Polazni materijal prolazi kroz valjke vie puta i pritom mu se smanjuje visina i poveava irina.

Tanki limovi, trake i ice se najee valjaju u hladnom stanju jer se tako postie glaa povrina. Vei predmeti valjaju se u toplom stanju. (elici - 900 do 1300 C; aluminij - 500 C).

Alati za valjanje Valjci za valjanje Mogu biti ravni (glatki) ili kalibrirani

Glatki valjci slue za valjanje limova.

Kalibrirani valjci slue za valjanje profila.

Valjci se sastoje od: - radnog dijela (L), - rukavca leaja (t) - rukavca spojke (t1) - za prikljuak na pogon

Alati za valjanje Valjci za valjanje Primjeri kalibriranih valjaka

Alati za valjanje Valjci za valjanje Zbog sile valjanja javlja se progib valjaka koji uzrokuje netonost limova. Da bi se to izbjeglo valjci imaju blago bavasti oblik, tj imaju izboinu (tzv. "bombirung") po sredini.

Ravni valjci usljed progiba lim ima nepravilan oblik Bavasti valjci - lim je pravilnog oblika.
7

Alati za valjanje Valjci za valjanje

Valjci se izrauju od elika ili elinog lijeva. Povrina valjaka mora imati odreenu tvrdou i biti otporna na troenje. Takoer, valjci moraju biti vrsti i ilavi te otporni na visoke temperature ako se radi u toplom stanju. Povrina valjaka se stoga kali. Najee se koriste ugljini i legirani alatni elici npr.: 1943 6440 4750 4850 (C125W) (100 WCr 6) (X165 CrMoV 12) (X155 CrVMo 12 1)

Valjci se pri radu neravnomjerno troe (habaju) i na njih se lijepe estice metala koji se valja. Zbog toga se nakon nekog vremena valjci bruse na posebnim brusilicama.
8

Alati za valjanje Pitanja za ponavljanje

1. to se proizvodi valjanjem? 2. Kakvog oblika mogu biti valjci za valjanje? 3. Gdje se koriste kalibrirani valjci, a gdje glatki valjci? 4. Kakav mora biti materijal valjaka? 5. Zato su valjci ispupeni po sredini? 6. Zato se valjci bruse? 7. Kad se koristi hladno, a kad toplo valjanje? 8. to je polazni materijal kod valjanja?
9

Alati za valjanje Strojevi za valjanje Strojevi za valjanje se nazivaju valjaoniki stanovi. Razlikuju se po broju valjaka, smjeru valjanja i namjeni. Vrste strojeva za valjanje A) Duo valjci B) Trio valjci C) Kvatro valjci D) Stroj sa vie valjaka E) Univerzalni valjci F) Specijalni valjci

Alati za valjanje A) Duo valjaoniki stan Sastoji se od 2 valjka koji su pogonjeni. Postoji obina i reverzibilna izvedba.

a- reverzbilni (povratni) valjci Mogue je valjanje u oba smjera. Valjci su pomini po visini i mogu mijenati smjer vrtnje. b- nepovratni valjci Mogue je valjanje samo u jednom smjeru, valjci su fiksni.

Alati za valjanje

A) Duo valjaoniki stan (reverzibilni)

Alati za valjanje B) Trio valjaoniki stan Sastoji se od 3 valjka. Mogue je valjanje u oba smjera bez promjene smjera vrtnje. Pogonjeni su samo gornji i donji valjak. Srednji valjak se vie troi od vanjskih.

Kod valjanja profila i tranica sva tri valjka su istog promjera. Kod valjanja limova i traka srednji valjak je manjeg promjera.

Alati za valjanje B) Trio valjaoniki stan

Alati za valjanje

C) Kvatro valjaoniki stan Sastoji se od 4 valjka. Srednji (manji) valjci su radni i pogonjeni, a vanjski (vei) valjci su poduporni. Vanjski valjci preuzimaju optereenja od unutranjih i daju veu krutost i tonost stroja.

Koristi se za toplo i hladno valjanje limova i traka. Moe biti reverzibilan i ireverzibilan.

Alati za valjanje

C) Kvatro valjaoniki stan

Alati za valjanje C) Kvatro valjaoniki stan Valjanje trake s natezanjem

Koristi se za valjanje dugih traka i ica.

8

Alati za valjanje D) Valjaoniki stan s vie valjaka Koriste se za valjanje tankih limova sa strogim tolerancijama debljine.

Samo srednji valjci su radni. Ostali su poduporni.

Alati za valjanje E) Univerzalni valjaoniki stan Koriste se za valjanje debljih ploa, greda i traka. Osim horizontalnih valjaka postoje i vertikalni valjci koji valjaju bone povrine.

10

Alati za valjanje F) Specijalni valjci Koriste se za valjanje specifinih proizvoda (profila, cijevi, tranica, navoja i dr.)

1. Redukcija promjera cijevi valjanjem

11

Alati za valjanje F) Specijalni valjci 2. Valjci za valjanje okruglih cijevi u pravokutne

12

Alati za valjanje F) Specijalni valjci 3. Valjci za trokutni profil

13

Alati za valjanje F) Specijalni valjci 4. Kalibrirani valjci za valjanje profila

za ipke okruglog presjeka za tranice (predobrada i zavrna obrada) za profile

14

Alati za valjanje F) Specijalni valjci

5. Proizvodnja beavnih cijevi valjanjem a) Mannesmannov postupak Uareni okrugli profil se ukoenim valjcima navlai preko trna. Koristi se za izradu kraih cijevi veeg promjera.

15

Alati za valjanje F) Specijalni valjci 5. Proizvodnja beavnih cijevi valjanjem b) Pilger postupak Koristi se za izradu duih cijevi manjih promjera i tankih stijenki. Valjci su hiperbolinog profila. Sastoje se od ravnog dijela (kalibra) i dijela za prazan hod. Postupak je diskontinuiran. Cijev se pomakne za jedan korak unatrag dok su valjci u praznom hodu, a zatim kalibrirani dio valjka izvalja zahvaenu duinu cijevi.
16

Alati za valjanje F) Specijalni valjci Proizvodnja beavnih cijevi valjanjem

Mannesmann-ov postupak

Pilger postupak

17

Alati za valjanje F) Specijalni valjci 6. Proizvodnja avnih cijevi valjanjem Valjanje avnih cijevi traka cijev

Savijanje i zatvaranje trake u oblik cijevi (za cijevi do 100 mm) Plat cijevi se oblikuje valjcima, provlai kroz matricu, a zatim se av zavaruje.
18

Alati za valjanje F) Specijalni valjci cijev 6. Proizvodnja avnih cijevi valjanjem Valjanje avnih cijevi

traka

1 - plinska sapnica za zagrijavanje 2 - valjci za zatvaranje trake 3 - kalibrirane elektrode

19

Alati za valjanje F) Specijalni valjci 7. Valjanje (utiskivanje) navoja

Valjanje navoja pomou ravnih eljusti. Jedna eljust (a) je nepomina, a druga (b) pomina

Duina navoja ograniena je duinom eljusti

20

Alati za valjanje F) Specijalni valjci Valjanje (utiskivanje) navoja

Valjanje navoja pomou kalibriranih valjaka

a, b - kalibrirani valjci c - vijak d - podlona letva

21

Alati za valjanje F) Specijalni valjci 8. Valjanje (utiskivanje) ozubljenja Primjenjuje se kod serijske izrade zupanika.

22

Alati za valjanje F) Specijalni valjci Valjanje (utiskivanje) navoja i ozubljenja

Vijci i ozubljenja izraeni valjanjem su vri jer nema otkidanja materijala i prekidanja linije strukture.

Navoj izraen rezanjem

Navoj izraen valjanjem (utiskivanjem)

23

Alati za valjanje Pitanja za ponavljanje 1. to je valjaoniki stan? Po emu se meusobno razlikuju? 2. Navedi vrste valjaonikih stanova? 3. Skiciraj i opii duo, trio i kvatro valjke. 4. emu slue postrojenja s vie valjaka? 5. Opii Mannesmann-ov i Pilger postupak. 6. Opii univerzalni valjaoniki stan. 7. Kakav je alat za izradu navoja valjanjem? 8. Koja je prednost izrade navoja i ozubljenja valjanjem? 9. Opii postupak izrade avnih cijevi valjanjem. 10. Koja je uloga radnih, a koja podupornih valjaka?
24 11. Koji valjaoniki stanovi mogu biti reverzibilni? Zato se koriste?

Alati za valjanje

Alati za valjanje

Alati za valjanje

Alati za valjanje

Alati za valjanje

Alati za valjanje

Alati za valjanje Pitanja za ponavljanje 1. to je valjaoniki stan? Po emu se meusobno razlikuju? 2. Navedi vrste valjaonikih stanova? 3. Skiciraj i opii duo, trio i kvatro valjke. 4. emu slue postrojenja s vie valjaka? 5. Opii Mannesmann-ov i Pilger postupak. 6. Opii univerzalni valjaoniki stan. 7. Kakav je alat za izradu navoja valjanjem? 8. Koja je prednost izrade navoja i ozubljenja valjanjem? 9. Opii postupak izrade avnih cijevi valjanjem. 10. Koja je uloga radnih, a koja podupornih valjaka?
7 11. Koji valjaoniki stanovi mogu biti reverzibilni? Zato se koriste?

Alati za ispreavanje Ispreavanje (ekstruzija, istiskivanje) se koristi za izradu raznih profila, ipki, traka i cijevi od obojenih metala i elika. Prednost ovog postupka je to se mogu proizvoditi profili najsloenijih oblika. Primjeri profila proizvedenih ispreavanjem

Alati za ispreavanje Primjeri profila proizvedenih ispreavanjem

Alati za ispreavanje Postupak ispreavanja Zagrijani okrugli trupac metala se postavlja u spremnik (kontejner) hidraulike pree i istiskuje igom kroz otvor matrice.

A - matrica B - trupac metala C - tlana ploa D - ig E - ispreani komad

Matrica ima otvor koji odgovara obliku profila.

Alati za ispreavanje Postupak ispreavanja Postoje dva osnovna postupka ispreavanja. A) Ispreavanje punih profila B) Ispreavanje upljih profila i cijevi

Alati za ispreavanje Ispreavanje punih profila

Alati za ispreavanje Ispreavanje upljih profila Kod upljih profila unutranji otvor se oblikuje trnom koji je dio matrice.

Alati za ispreavanje Ispreavanje cijevi Kod ispreavanja cijevi unutranji otvor se oblikuje posebnim pominim trnom koji se nalazi na igu.

Alati za ispreavanje Inverzno ispreavanje Materijal se ispreava u smjeru suprotnom od hoda iga. Koristi se u velikoserijskoj proizvodnji.

- inverzno ispreavanje punog profila

Alati za ispreavanje Inverzno ispreavanje upljeg profila Koristi se za izradu poklopaca , ahura, danca, cjevica i sl.

Alati za ispreavanje Tlak ispreavanja u ovisnosti o hodu iga Ispreavanje se deava u 2 faze: 1. sabijanje trupca u kontejneru pree (tlak raste do maksimuma) 2. ispreavanje (tlak ostaje isti ili malo opada)

Najee se ispreava se do 90 % duljine trupca, a ostatak se uklanja iz pree. Rjee se koristi postupak kontinuiranog ispreavanja kad se slijedei trupac nastavlja na slijedei.
10

Alati za ispreavanje Pitanja za ponavljanje

1. Koja je prednost postupka ekstruzije? 2. Opii postupak ispreavanja punih profila. 3. Opii postupak ispreavanja upljih profila. 4. Opii postupak ispreavanja cijevi. 5. Opii postupak inverznog ispreavanja. 6. to se proizvodi inverznim ispreavanjem? 7. Koje su faze kod postupka ispreavanja? 8. Zato se ne ispreava cijela duina trupca? 9. Kakav je postupak kontinuiranog ispreavanja?
11

Alati za ispreavanje Matrica Matrica je mehaniki i toplinski vrlo optereen alat. Oblik i hrapavost povrine matrice utjeu na tonost i hrapavost izratka i na potrebnu silu ispreavanja. Postoje tri oblika matrice: a) cilindrini (ravni) - najee se koristi b) konini - koristi se za izradu cijevi c) otri - rijetko se koristi Matrica se izrauje od alatnih elika legiranih s Cr, W, Mo,V i Ni, koji su otporni na visoke temperature, ilavi i otporni na troenje. Npr. 5742 (56 NiCrMoV 7), 4751 (X38 CrMo 5 1), 6451 (X30 WCrV 9 3) i dr. Za ispreavanje ice koriste se matrice od tvrdih metala.
1

Alati za ispreavanje Kombinirane matrice Koriste se za ispreavanje upljih profila. upljina u profilu se oblikuje ugraenim trnom koji je s matricom spojen mostom.

Na mostu matrice metal se cijepa u dvije ili vie pojedinanih struja koje se u prostoru ispred ulaza u matricu ponovo spajaju. Stoga profil ima uzdune avove.

Alati za ispreavanje Matrica

Alati za ispreavanje Matrica

Alati za ispreavanje Matrica

Alati za ispreavanje Matrica Otvor matrice je uvijek neto vei od ispreanog komada zbog razliitih toplinskih dilatacija profila i matrice te da bi se profil odvojio od stijenke matrice nakon izlaza.

Da bi se izjednaila brzina istjecanja metala kroz matricu vei otvori imaju dui vrat da se povea otpor istjecanja.

Alati za ispreavanje Matrice za vieilno ispreavanje Slue za istovremeno ispreavanje vie profila.

Poto je brzina istjecanja metala najvea u sreditu matrice dio presjeka s najmanjom povrinom se smjeta blie centru matrice da bi se brzina bila jednolika.

Alati za ispreavanje Linije teenja pri ispreavanju

a) ravna matrica

b) konina matrica
8

Alati za ispreavanje Temperature i brzine ispreavanja Doputene brzine ispreavanja ovise o vrsti metala i o sloenosti presjeka profila.

Alati za ispreavanje Temperature zagrijavanja metala Materijal Legirani elici Al legure Nikal Mesing Bakar t [C] 1300 480 1320 800 950 Tlak ispreavanja (za hladno istiskivanje) Materijal Meki elici Al legure Mesing Bakar p [MPa] 2300 800 700 600

Ispreavanje se vri na hidraulikim (najee horizontalnim) preama s tlanom silom do 150 MN.

10

Alati za ispreavanje Pitanja za ponavljanje 1. Na to utjee oblik i hrapavost matrice? 2. Od ega se izrauju matrice? 3. Navedi vrste matrica. 4. to je kombinirana matrica, emu slui? 5. Koja svojstva moraju imati elici za matrice? 6. Zato neki ispreani profili imaju uzdune avove? 7. Zato je otvor matrice vei od dimenzija profila? 8. Kako se dobije jednolika brzina istjecanja kroz matricu? 9. O emu sve ovisi brzina ispreavanja? 10. Na kojim strojevima se vri ispreavanje? 11. Kojim postupcima obrade se izrauju matrice?
11

Alati za provlaenje Postupak provlaenja se koristi u proizvodnji ipki, traka, cijevi, boca i ice. Uglavnom slui za promjenu promjera i debljine stijenke izratka, a rijetko za promjenu oblika.

Alati za provlaenje Provlaenje se primjenjuje kad su potrebne tonije dimenzije i glaa povrina izratka ili kad je presjek proizvoda vrlo malen (ica, tankostijeni profili i sl.)

Provlaenje se najee izvodi u hladnom stanju.

2

Alati za provlaenje Ako se provlaenje izvodi u toplom stanju, matrica se hladi vodom.

Alati za provlaenje Alat za provlaenje je matrica.

Matrica se sastoji od: - ulaznog koninog dijela - cilindrinog dijela koji slui za voenje H - izlaznog dijela

D - ulazni kut - izlazni kut H - visina matrice D - vanjski promjer

Alati za provlaenje

Alati za provlaenje Matrice

Matrica od tvrdog metala (WC)

6

Alati za provlaenje Matrice

Alati za provlaenje Dijamantna matrica

Alati za provlaenje Matrice za ostale oblike

Alati za provlaenje Vrste matrica Ovisno o namjeni matrice imaju razliitu geometriju.

a) za tanke ipke, =10 b) za icu, =10 c) za deblje ipke, =16 d) za cijevi, =24

10

Alati za provlaenje Vrste matrica Matrice mogu biti jednodijelne ili viedijelne. Viedijelne matrice se sastoje od vie podesivih segmenata koji se mogu razmicati tako da se dobiju razliite veliine presjeka profila.

11

Alati za provlaenje Naprezanje pri provlaenju

12

Alati za provlaenje Sile pri provlaenju

Potebna sila provlaenja je vea kod manjih kuteva zakoenja matrice.

Najvea sila u matrici je na ravnom kalibrirajuem dijelu.

Optimalni kut matrice je oko 5do 8 (za puni presjek), a 10 do 13 za cijevi.

13

Alati za provlaenje Materijali za izradu matrica

Matrica se izrauje od alatnih elika legiranih s Cr, W, Mo i V koji su otporni na troenje. Npr.: 6850 (142 WV 13) 4650 (X 210 CrW 12) Takoer, mogu se koristiti matrice od tvrdih metala.

14

Alati za provlaenje Strojevi za provlaenje ice

15

Alati za provlaenje Strojevi za provlaenje ice

16

Alati za provlaenje Strojevi za provlaenje ice

17

Alati za provlaenje Pitanja za ponavljanje

1. Gdje se primjenjuje provlaenje? 2. Kakvog je oblika matrica? Skiciraj? 3. O emu ovise dimenzije matrice? 4. Koje vrste matrica postoje? 5. Kakva je raspodjela naprezanja pri provlaenju? 6. O emu ovisi potrebna sila provlaenja? 7. Koji se materijali koriste za izradu matrica? 8. Kakva je raspodjela naprezanja kod provlaenja? 9. to je optimalni kut provlaenja? Koliko iznosi?
18

Alati za kovanje Tehnologija kovanja je jedan od najstarijih i najrairenijih postupaka obrade metala deformiranjem.

Izvodi se najee u toplom stanju, iako se kod manjih dimenzija i manjih deformacija moe izvoditi i u hladnom stanju. Rad pri povienoj temperaturi omoguuje bolju plastinost materijala pa su zbog toga potrebne i osjetno nie sile deformiranja.

Alati za kovanje Idealna temparatura za kovanje je ona pri kojoj materijal ima najvee svojstvo plastine deformacije.

Alati za kovanje Prednosti i nedostaci kovanja PREDNOSTI: vrlo visoka efektivnost, velika tonost postignutih dimenzija, dobra kvaliteta povrine mogunost izrade relativno kompliciranih izradaka dobra vrstoa, ilavost izradaka te dinamika izdrljivost NEDOSTACI: utroak energije potrebne za zagrijavanje materijala stvaranje sloja oksida koji uzrokuje oneienje materijala mogui maseni gubitak koji kod izradaka velikih dimenzija moe biti znaajan.

Alati za kovanje Proizvodi dobiveni kovanjem Kovanjem se u pravilu izrauju proizvodi koji su izloeni dinamikom naprezanju (klipnjae, poluge, koljenasta vratila i sl.) te proizvodi ija bi izrada bila skupa i komplicirana s drugim postupcima (kljuevi za vijke, pribor za jelo, kuke, naplatci, kvake i sl.)

Alati za kovanje Proizvodi dobiveni kovanjem

Alati za kovanje

Alati za kovanje

Alati za kovanje Proizvodi dobiveni kovanjem

Alati za kovanje Proizvodi dobiveni kovanjem

Alati za kovanje

Kovanje dijelimo na: A) runo kovanje B slobodno strojno kovanje C) strojno kovanje u ukovnjima (kalupima).

10

Alati za kovanje

A) Runo kovanje

B) Slobodno strojno kovanje

11

Alati za kovanje

C) Strojno kovanje u kalupima

12

Alati za kovanje

Kalup (ukovanj) zatvorenog i otvorenog tipa

13

Alati za kovanje

14

Alati za kovanje

Proizvod dobiven kovanjem u kalupu

15

Alati za kovanje

C) Strojno kovanje u kalupima

16

Alati za kovanje Postupak kovanja u kalupima

17

Alati za kovanje Postupak kovanja u kalupima

18

Alati za kovanje

Postupak horizontalnog kovanja

19

Alati za kovanje Usporedba proizvoda dobivenih kovanjem i odvajanjem estica ilavost i dinamika izdrljivost materijala ovise o toku vlakana u materijalu. 1. kovanje - vlakna prate konturu predmeta pa se dobije vea vrstoa, ilavost i dinam. izdrljivost

2. lijevanje - ne postoji vlaknasta struktura; odljevci su manje vrstoe od otkivaka

3. obrada rezanjem - vlaknasta struktura se rezanjem prekida pa se smanjuje ilavost i vrstoa izratka.
20

Alati za kovanje Pitanja za ponavljanje

1. to se izrauje kovanjem? 2. Koji postupci kovanja postoje? 3. Koje su prednosti kovanja prema drugim postupcima? 4. Koji su nedostaci kovanja? 5. to je ukovanj? Kakav moe biti? 6. to je srh? 7. Zato kovani proizvodi imaju dobra mehanika svojstva? 8. Pri kojoj temperaturi se vri kovanje?
21

Alati za kovanje

Alati za kovanje

Alati za kovanje

Alati za kovanje

Alati za kovanje

Alati za kovanje

Alati za kovanje

Alati za kovanje Prea za kovanje

Alati za kovanje Prea za kovanje

Alati za kovanje Pitanja za ponavljanje

1. Gdje se primjenjuje provlaenje? 2. Kakvog je oblika matrica? Skiciraj? 3. O emu ovise dimenzije matrice? 4. Koje vrste matrica postoje? 5. Kakva je raspodjela naprezanja pri provlaenju? 6. O emu ovisi potrebna sila provlaenja? 7. Koji se materijali koriste za matrice? 8. Kakva je raspodjela naprezanja kod provlaenja? 9. to je optimalni kut provlaenja? Koliko iznos?
10

Alati za obradu odnaanjem Najei postupci nekonvencionalnih obrada: Elektroerozijska obrada (EDM) Elektrokemijska obrada (ECM) Obrada plazmom (PJM) Obrada ultrazvukom (USM) Obarda laserom (LBM) Obrada vodenim mlazom (WJM) Postupci o odnaanja ne zahtijevaju silu utiskivanja alata, te alati ne moraju biti tvri od obradaka. Alat je samo nositelj dimenzija i oblika izratka, (tj. obradak poprima oblik alata), a rad obavlja elektrina energija, kinetika energija, kemijski proces ili njihova kombinacija. Prednost ovih postupaka je obrada vrlo vrstih i tvrdih materijala koji se ne mogu obraditi klasinim postupcima. Ovi postupci se esto koriste za izradu alata (kalupa i matrica) za kovanje, izvlaenje, provlaenje, preanje, i dr.

Alati za obradu odnaanjem Princip EDM (Electrical Discharging Machining) obrade (elektroerozijska obrada) EDM je najei postupak nekonvencionalnih obrada. Odnaanje se vri djelovanjem kratkotrajne ponavljajue iskre koja se javlja u zazoru izmeu dviju elektroda. Iskra preskae s alata na obradak i na njemu (usljed visoke temperature) topi i isparava estice materijala.

izgled obraene povrine

Alati za obradu odnaanjem Princip EDM (Electrical Discharging Machining) obrade (elektroerozijska obrada)

Elektroda (alat) ima oblik (negativa) obraivane povrine. Materijal alata je najee mjed, grafit, Al, Cu, W, elik ili posebni sinterirani materijal. Obrada se vri u posudi s dielektrikom. Dielektrik je sredstvo (tekuina) koje proputa el. struju pri odreenom naponu, a inae se ponaa kao izolator. estice obraenog materijala se odvode iz zazora prisilnom cirkulacijom u filter. Zazor se pri obradi poveava te je potrebno pribliavati elektrodu stalnim posmakom.

Alati za obradu odnaanjem Princip EDM (Electrical Discharging Machining) obrade (elektroerozijska obrada) Tehnike karakteristike obrade

Napon Radni zazor [m] Najmanji provrt Hrapovost povrine

40 - 200 V 5 - 400 m d= 0,02 -0,04 mm N4 - N6

Snaga stroja [kW] gruba obrada srednja fina 3-30 0,3 -5 <1

f [Hz] 50-3000 1000-10000 > 3000

trajanje impulsa [s] 100-10000 50-500 < 20

Q [mm3/min] 100-30000 30-500 < 30

Alati za obradu odnaanjem Elektroerozijski stroj

Alati za obradu odnaanjem Elektroerozijski stroj

Alati za obradu odnaanjem Elektrokemijska obrada (ECM - Electrochemical machining)

Alati za obradu odnaanjem Elektrokemijska mehanika obrada (Anodnomehanika obrada)

Alati za obradu odnaanjem Erozimat (Electrical Discharging Machine -EDM )

table size operating tank x-y travel table mounting plate head travel distance max. electrode weight max. workpiece weight dimensions (L x W x H) max. mean current removal rate min. electrode wear % connected load kVA generator size (L x W x H) weight dielectric reservoir 750 x 400 mm 1100 x 610 x 410 mm 420 - 380 mm 230 - 660 mm 250 mm 120 kg 1200 kg 1530x1500x2210 mm 60 A 480 mm/min. <0,5 % 6 740x650x1920 mm 1600 kg 300 l

Alati za obradu odnaanjem CNC Electrical Discharging Machine EDM 460/60 CNC - Knuth

table size max. work piece size max. work piece weight x, y travel head travel max. electrode weight dimensions (LxWxH) weight of machine dielectric tank (LxWxH) capacity filter weight dielectric tank weight generator max. amperage max. removal rate connected load min. electrode wear / R max.

750 x 400 mm 1100 x 600 x 400 mm 1300 kg 420, 360 mm 300 mm 180 kg 1530x1500x2210 mm 1600 kg 920 x 800 x 700 mm 370 l 2 120 kg 260 kg 60 A 530 mm/min. 7.5 kVA 0.3 % 0.3 (N5)

Alati za obradu odnaanjem Erozimat (Electrical Discharging Machine -EDM )

Alati za obradu odnaanjem Stroj za elektroerozijsko rezanje (EDM Wire Eroding)

Max. work piece size Max.work piece weight Main table traverse (X,Y) Auxiliary table traverse (U,V) Max. taper cutting angle Wire diameter Min.increment Interpolation function Data input/Output Dielectric fluid Tank capacity Connected load Machine dimensions Weight

350 x 450 x 200 mm 300 kg 250 x 350 mm 30 x 30 mm +/- 5 / 100 mm 0,25 mm 0,001 mm linear & zirkular RS-232 C seriell Disk.laufwerk Water 100 Ltrs. 3 kW, 400V 1825 x 1725 x 1900 mm 2000 kg

Alati za obradu odnaanjem EDM Wire Eroding

table dimensions max. workpiece dimensions max. workpiece thickness max. workpiece weight X,Y axis travel U,V axis Z axis smallest display increment positioning accuracy roughness max. removal speed max. cutting angle connected load machine dimensions machine weight X axis Y axis

900x610 mm 1000x630 mm 400 mm 500 kg 500x630 mm 35x35 (17,5) 350 mm 0,001 mm 0,020 mm 0,023 mm Ra< 2,5 m 80 mm/min 6/ 50 mm 4,5 kW 2075x1730x2 120 4000 kg

Alati za obradu odnaanjem Obrada plazmom (PJM - Plasma Jet Machining)

Alati za obradu odnaanjem Stroj za rezanje plazmom (Plasma Cutting System)

max. travel speed cutting speed positioning accuracy repeatability

17 m/min 0.02 - 6000 mm/min. 0.1 mm and better 0.05 mm and better

Alati za obradu odnaanjem OBRADA ULTRAZVUKOM

Primjer izradaka

Alati za obradu odnaanjem STROJ ZA OBRADU ULTRAZVUKOM

Alati za obradu odnaanjem STROJ ZA OBRADU ULTRAZVUKOM

a - eljezna jezgra b - navoji ice c - leaj d - ultrazvuna glava e - nosa alata f - plat za hlaenje g - mjesto prihvata alata h - alat i predmet obrade

Alati za obradu odnaanjem OBRADA VODENIM MLAZOM (Water Jet Machining)

obrada s istim vodenim mlazom

obrada s dodatkom abrazivnog sredstva

Alati za obradu odnaanjem Prmjeri obrade vodenim mlazom

Alati za obradu odnaanjem Stroj za rezanje vodenim mlazom

Alati za obradu odnaanjem Stroj za rezanje vodenim mlazom (3D Water-Jet Cutter)
machining area up to (W x D x H) positioning accuracy rapid feed: X / Y axis operating voltage 2000 x 1000 x 500 mm 0.1 mm 17 m/min 24 V/48 V

Alati za obradu odnaanjem Stroj za rezanje vodenim mlazom

Operating pressure up to 3800 bar Flow rate HP water 2.3 - 7.6 l/min. Positioning accuracy Cutting speed 0.1 mm and better 0.02 - 6,000 mm/min.

Examples (material thickness) Stainless steel Aluminum Marble Plastic foam Glass Titanium 100 mm 120 mm 120 mm 150 mm 120 mm 100 mm