a l o k S za

sve
Broura o inkluzivnom obrazovanju

Moja kola znai znanje, ljubav i prijateljstvo.

Uenica

Uvod
Od rata pa do sada, mislim, da se ni o emu nije vie pisalo i prialo prilikom okruglih stolova, konferencija, seminara o reformi obrazovanja u BiH nego o inkluziji. Da li je taj proces inkluzije u kolama Sarajevskog kantona zapoeo zaista 2004., izglasavanjem Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ili prije ili kasnije? Za O engi-Vilu I poeo je mnogo, mnogo prije. Naime, kolske situacije su nas nagnale da o inkluziji razmiljamo i uimo mnogo ranije nego je legisla va bila i u povojima. Pobuna grupe roditelja pro v prisustva djeaka sa ADHD sindromom u prvom razredu suoila nas je sa djeakom koji se razlikuje od ostalih djeaka i djevojica. U borbi za njegova prava da se koluje u redovnoj koli mi smo kao kola zapoeli svoje uenje o inkluziji koje traje i danas. U poetku naeg uenja to je bio proces integracije djece s tekoama u razvoju. Kasnije smo proirili to nae znanje da tu spadaju i djeca koja imaju talenta, djeca koja imaju socijalne ili emocionalne tekoe... Meu m, kada smo kao uea organizacija od poetka kolske 2012/2013. godine zapoeli projekat Integracija ili inkluzija: redeniranje kulture, poli ka i prakse u kolama Kantona Sarajevo u partnerstvu sa Krilima nade shva li smo da je inkluzivna kola ona koja zadovoljava potrebe svih uenika ba kao to kae i misija nae kole: Djeca su nam centar svijeta - svako dijete posebna planeta. Kako se snai u ba razliitos ? Kako zadovolji potrebe svakog pojedinca? Odgovor je: Stalno pita i pita sve uesnike kolske zajednice - gdje smo sada, kako ii dalje? Do ovog odgovora doli smo preispi vanjem svih polja djelatnos jedne kole - kolske kulture, kolske uprave, nastave kao glavnog kolskog procesa, izvannastavnih ak vnos , komunikacije, partnerstva s roditeljima i zajednicom. U tome nam je pomogao Indeks inkluzivnos - instrument koji od svake kole trai samoevaluaciju, evaluaciju kole od korisnika naih usluga kao i eksternu evaluaciju nadreenih ins tucija. On je korek v koli da se stalno preispituje i prilagoava suvremenim zahtjevima teorije i prakse. Tako kole postaju organizacije otvorene za promjene. koli kao ueoj organizaciji preostaje da od integracije pree teak put ka inkluziji da bi imala sretne i zadovoljne uenike/uenice koje poduavaju kompetentni nastavnici/nastavnice u odgovarajuem okruenju. Pri tome ne treba zaboravi vrijednos kao osnovni pokreta ak vnos svake kole jer se ljudi najvie zalau za ono u to zaista vjeruju. Vrijednos nae kole su da je razliitost prednost, a radinost, potenje i dobrota su najvanije vrline.

Direktorica O engi Vila I, Mr. Zineta Boguni

kola za sve
Su na inkluzije je prihvatanje razliitos i kreiranje okoline u kojoj se svako osjea dobrodolim. Osnovna naela nae kole jesu da su osnovne potrebe djece iste, a da je svako dijete individualno bie, koje najbolje ui u grupi vrnjaka i u atmosferi prihvatanja, gdje se od njega/nje oekuje najbolje. Inkluzija podrazumijeva individualizaciju nastave u kojoj uenici/uenice podravaju jedni druge u odnosu na svoje mogunos i snage. Naa kola njeguje prihvatanje razliitos , a na asovima se trudimo koris razliite metode pouavanja kako bismo se prilagodili razlii m potrebama naih uenika/uenica. Vjerujemo da je krajnji cilj razvoja inkluzivne kole dobrobit za drutvo jer inkluzija tei izgradnji, ne samo tolerancije, ve i stvarnog uvaavanja individualnih razlika i potovanju dostojanstva svakog pojednica.

kola je radost i veselje.

Uenik

Inkluzija u obrazovanju obuhvata:

Jednako uvaavanje svih uenika/uenica i zaposlenih; Poveanje uea uenika/uenica u kulturi kole, nastavnom planu i programu, kolskoj zajednici i smanjenje njihovog iskljuivanja iz njih; Promjenu kolske kulture, poli ke i prakse, kako bi se odgovorilo na razliitos uenika/uenica u lokalnoj zajednici; Smanjivanje prepreka za uenje i par cipaciju svih uenika/uenica, ne samo uenika/uenica sa posebnim obrazovnim potrebama; Gledanje na razliitos meu uenicima/uenicama kao na resurse za podrku uenju, a ne probleme koji se moraju rjeava ; Unapreenje kole za zaposlene i za uenike/uenice; Is canje uloge kole u izgradnji zajednice i razvijanju vrijednos , kao i u poveanju pos gnua u svim oblas ma rada i ivota; Prihvatanje da je inkluzija u obrazovanju jedan vid inkluzije u drutvo.

kola je zakon!
Uenik

Indeks inkluzivnosti
Uenici/uenice nailaze na tekoe kada se sretnu sa preprekama za uenje i uee u kolskoj zajednici. Prepreke mogu postoja u svakom vidu funkcioniranja kole, kao i zajednicama te u lokalnoj i nacionalnoj poli ci. Prepreke takoer nastaju iz interakcije izmeu uenika/uenica i onoga ta i kako ue. Naa kola je razvila model inkluzivne obrazovne prakse koji odgovara na razliitos svih uenika/uenica i podie njihovo ak vno uee u kolskoj zajednici. Kako bi osigurali inkluzivni razvoj, osoblje kole svake godine provodi samoprocjenu, pratei postavljene indikatore o kolskoj kulturi, poli ci i praksi na temelju Indeksa inkluzivnos . Indeks inkluzivnos je skup materijala za podrku samoprocjeni kole, ukljuujui sve aspekte i ak vnos koji doprinose prevazilaenju prepreka za uenje i uee djece i mladih. U Indeksu, prepreke za uenje i uee predstavljaju alterna vu sintagmi posebne obrazovne potrebe. Sintagma prepreke za uenje i uee se koris za usmjeravanje panje na ono to treba uini da bi se unaprijedilo obrazovanje za svako dijete. Inkluzivni razvoj podrazumijeva procjenu postojeeg stanja u koli, iden kaciju prepreka za uenje i uee, u cilju planiranja ak vnos koje je potrebno poduze da se prepreke otklone ili ublae, kako bi kola dalje razvijala inkluzivnu praksu.

Faze primjene Indeksa inkluzivnosti

Praenje i da procjena ra s indeksom

5.

Poetak rada s indeksom

1.

2.P

Proved ba priorite ta
1. Autori: Tony Booth i Mel Ainscow

4.

stanja u ko li

postojeeg

rocjena

3.

nje ljava i m na Os g pla o n ziv ole inklu ja k o v z ra

Naa prava
Konvencija o pravima djeteta je najvaniji meunarodni dokument koji prava djeteta i daje smjernice dravama kako da ta prava potuju, te i ostvaruju. Pravo na obrazovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava. Vaan dokument kojim je denirano pravo djece na obrazovanje je Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo, kojim su utvreni inkluzivni principi odgoja i obrazovanja uenika. Osnovni princip inkluzivnog obrazovanja je da kole treba da obrazuju svu djecu, bez obzira na njihove zike, intelektualne, socijalne, emocionalne i bilo koje druge karakteris ke. Obrazovanje mora bi besplatno, dostupno i prilagoeno svakom djetetu, uz dostupne obrazovne i struno-obrazovne informacije i savjetovanje. Ostvarivanje odgojno-obrazovnih zadataka mora se vri tako da se potuje djeije ljudsko dostojanstvo i prava, kao i osnovne slobode. Kroz inkluzivno obrazovanje se razvija potovanje prema roditeljima svakog djeteta, djetetovom kulturnom iden tetu, jeziku i vrijednos ma, potovanje prema nacionalnim vrijednos ma zemlje u kojoj dijete ivi, zemlji iz koje moe po ca , kao i prema civilizacijama drugaijim od njegove vlas te. U inkluzivnim kolama je zabranjena svaka vrsta diskriminacije zasnovane na spolu, rasi, seksualnoj orijentaciji, zikom ili drugom nedostatku, boji koe, jeziku, religiji ili vjerovanju. Takoer, zabranjeno je ziko kanjavanje, omalovaavanje i vrijeanje linos uenika i njegovih roditelja.

Naa prava
Roditelji/staratelji/usvojitelji: Imaju najveu odgovornost za podizanje, razvijanje djeteta i zadovoljavanje njegovih osnovnih potreba. Njihova osnovna briga jeste razvoj djeteta i za ta njegovih najboljih interesa; Duni su odgaja , uzdrava i kolova djecu, te slobodno i samostalno o tome odluiva ; Imaju obavezu stara se o obrazovanju svoje djece, odnosno, duni su osigura da dijete bude upisano u kolu, da redovno pohaa kolu i da surauju sa kolom; Mogu bira vrstu obrazovanja koju e njihova djeca s ca , pod uvjetom da je to u najboljem interesu djeteta, te da je primjereno djetetovom uzrastu, sposobnos ma i interesima; Ne mogu ogranii prava svoje djece da imaju pristup i uivaju korist od obrazovanja primjerenog njihovom uzrastu i sposobnos ma; Imaju pravo i obavezu, u interesu svoje djece i putem svojih predstavnika u kolskim organima i jelima i asocijacijama, uestvova u odluivanju o pitanjima od znaaja za rad kole i funkcioniranje obrazovnog sistema uope.

Dobri odnosi unutar kolske dobre kole! zajednice su klju svake

Inkluzija znai izgradnju odnosa. Kako bismo pomogli vaem djetetu da se ukljui u kolsku zajednicu, odnos kola - roditelj se mora izgraiva . Vaa je uloga olaka ovaj proces, upoznajui i saraujui sa osobljem kole ak i prije nego to vae dijete krene u kolu. Ako je mogue, budite volonter u naoj koli i povedite vae dijete kad god je mogue! Kada vae dijete krene u kolu, vi ste najvaniji resurs. Vi znate vae dijete bolje od bilo koga drugoga i osigurajte da je osoblju kole ugodno da vas pozove kad god je potrebno. Budite spremni na razgovore i dogovore sa kolskim osobljem. Dajte nastavnicima/nastavnicama doputenje i ohrabrenje da pokuaju inova vne strategije u radu sa vaim djetetom. Uvijek tvrdite da vae dijete ima veliki potencijal za uenje. Ako osje te otpor da vae dijete bude podrano u inkluzivnom okruenju, znajte vaa prava i budite spremni bori se za njih.

U koli se osjeam sigurno.

Uenica

P artnerstvo
Naa kola njeguje partnerstvo sa roditeljima kroz nekoliko vanih ak vnos : Roditelji sudjeluju u donoenju vanih odluka za kolu; Postoji redovna komunikacija izmeu nastavnika i roditelja putem roditeljskih sastanaka, informa vnih sastanaka, kao i mogunost telefonske i e-mail komunikacije; Organiziraju se individualne konsultacije; Postoje specini vidovi komunikacije kao to je putujua sveska za prenoenje detaljnijih informacija; Roditelji sudjeluju u radu Vijea roditelja i sarauju sa Nastavnikim vijeem i Vijeem uenika; Roditelji sudjeluju u izradi individualnih prilagoenih programa za svoje dijete; Roditelji uestvuju u projektnoj nastavi kao eksper i asisten ; Realiziraju se eduka vne radionice ili predavanja za roditelje.

Volim kolu. Volim zadau.

Uenica

kola je drugi dom

Djeca provode veliki dio svog dje njstva u koli. kola u prosjeku traje 6 sa dnevno, 180 dana u godini i to tokom 9 godina. Na taj nain djeca su izloena boravku u koli u periodu od skoro 10 000 sa ! kola je drugi dom gdje se usvajaju znanja, vje ne, sposobnos , doivljavaju uspjesi i neuspjesi, rados i razoaranja, ali je i mjesto gdje se djeca pripremaju za ivotnu kolu. Odgovornos koje kola ima prema djeci su: Prui djeci kvalitetno i trajno znanje koje e moi primijeni u ivotu, te razvija kri ko miljenje; Osposobljava djecu za samostalno i ekasno uenje; Omogui zajedniki rad osoblja kole i roditelja s ciljem poboljanja kolskog uspjeha; Omogui kon nuiranu saradnju kole i roditelja zbog dobrobi djeteta; Angaira roditelje u svim segmen ma rada kole; Angaira uenike/uenice u svim segmen ma rada kole; Omogui uenicima/uenicama da se osjeaju sigurno, ugodno i prihvaeno u koli i meu vrnjacima.

kola je kao dom, tu se igram, uim, crtam, piem, gledam cr e i jedem.

Uenica

Ja kolu ne volim jer moram rano usta , a volim je zato to se tamo druim!
Uenik

Ipak, najvanija uloga kole i kolskog osoblja je da ohrabruje, mo vira i pods e djecu i roditelje da ulau maksimalan trud u svoj rad, uenje i angaman u kolski ivot, u skladu sa svojim interesovanjima i sposobnos ma, ali i uvaavajui razliitos i posebnos svakog lana kolske zajednice.

Uenje moe i treba biti zabava!

Kako bi se u koli osjealo dobrodolim i ostvarivalo najbolja mogua pos gnua, vano je djetetu ukaza na sve mogue izvore podrke i pomoi koja mu je potrebna. Za podrku u ak vnom uenju i ueu u koli dijete se moe obra uiteljici/uitelju, razrednom nastavniku/nastavnici, ili drugom osoblju kole, ali svakako i vrnjacima iz razreda. Vani faktori koji pozi vno djeluju na uenje i pos gnua djeteta Dijete treba ui u otprilike isto doba dana ime se olakava pos zanje koncentracije za uenje; Prije poetka uenja, potrebno je da se dijete odmori kroz ak vnos u kojima uiva; Redovna i kvalitetna ishrana ima vanu ulogu u pripremi za uenje; Podrava , ohrabriva , potova i vjerova u sposobnos djeteta da e savlada probleme i uspje u onom to eli; Pozi van stav prema uenju i odluka da elimo pos i uspjeh. Mo vacija je jedan od osnovnih faktora koji pozi vno utjeu na nae uenje. Bez mo vacije i ugodnih misli o uenju, ne moemo ni ostvari dobre rezultate; Pomozite djetetu da napravi plan za uenje i pisanje domae zadae; Upuujte dijete u dobre navike i metode uenja, potcrtavanje bitnoga, ponavljanje, samostalno prepriavanje; Pods ite ga da ui pomalo i ee; Pohvalite djetetov trud i napredak.

Stilovi uenja
Obra te panju na to kako dijete prikuplja informacije i ui i podrite ga u tome! Sve to treba da naui, dijete e naui lake ako mu se to prezen ra na onaj nain na koji najlake ui. Djeca mogu preferira vizualni, auditorni, kineste ki ili tak lni s l uenja:

Vizualni

voli slike, slagalice voli boji , crta privlae ga boje, oblici, uzorci pam ta je vidio/vidjela posmatra kako bi nauio/nauila vie voli igre za stolom nego vani

Auditorni

voli muziku obraa panju na zvukove i buku voli da slua kad neko ita pam ta je uo/ula slua da bi uio/uila tokom igre govori u sebi vie voli prianje nego motoriku ak vnost

T aktilan/Kinestetiki

voli tra , penja se, skaka sve dodiruje voli se igra u pijesku pam ta se uradilo oponaa da bi uio/uila ne smeta mu/joj kada se uprlja vie voli igre vani nego za stolom

inkluzivnosti:

za razvoj kola kroz Indeks

Neki od deniranih prioriteta

Primjenjiva razliite metode pouavanja, ne samo predavanje; kolske prostorije uini dostupnim svim uenicima/uenicama; Domae zadae trebaju bi u skladu sa sposobnos ma i mogunos ma uenika/uenica; Pobolja komunikaciju i toleranciju u koli; Zajedniki donosi pravila ponaanja u koli; Stvara ambijent po vanja razliitos ; Omogui stalni m strunjaka, ukljuujui psihologa, logopeda, defektologa i pedijatra u radu sa uenicima/uenicama; Omogui stalna struna usavravanja nastavnika/nastavnica. (Roditelji, nastavnici/nastavnice, djeca)

I L O D O R B O D U S I SV U NAU KOLU!
Ova broura je nastala kao rezultat saradnje izmeu Fondacije Krila nade, osnovnih kola engi Vila I i Hamdija Kreevljakovi na projektu "Integracija ili inkluzija: redeniranje kulture, poli ka i prakse u kolama Kantona Sarajevo" sa ciljem informiranja kolske zajednice o konceptu inkluzivnog obrazovanja.
Projekat je podrao Fond otvoreno drutvo BiH

wi n g s o f h o p e
BOSNA I HERCEGOVINA

FONDACIJA

J.U. OSNOVNA KOLA ENGI VILA 1"

J.U. OSNOVNA KOLA HAMDIJA KREEVLJAKOVI"

dizajn: trip h 04/05. 2013