UNIVERZITET U SARAJEVO

PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET SARAJEVO

Tema: Uvoenje uenika u inkluzivnu nastavu

(Seminarski rad)

Predmetni profesor:

Student:

_______________

Anto Franji

Sarajevo, prosinac 2015. godine

SADRAJ

1.
2.
3.
4.
5.

Uvod
Inkluzija i inkluzivna nastava
Uvoenje uenika u inkluzivni nastavni rad
Zakljuak
Literatura

1. UVOD

2. INKLUZIJA I INKLUZIVNA NASTAVA

Termin inkluzija preuzet je iz latinskoga jezika u engleski i u ostale suvremene jezike pa i u

na. Ope znaenje tog pojma je ukljuivanje, obuhvaanje svih, sadravanje. Shvaanje
inkluzije samo kao ukljuivanje svakog odraslog djeteta u institucionalno obrazovanje je
preusko jer pored obrazovne inkluzije postoji i ona ira drutvena inkluzija. Suprotno
znaenje ima ekskluzija- iskljuivanje, neobuhvaanje svih ili obuhvaanje odbranih,
nepotpuno sadravanje. Inkluzivni pokret u svijetu nastaje sredinom prolog stoljea. Kljuna
ideja i usmjerenje pokreta na afirmaciju, zastupanje i realizaciju prava na obrazovanje za sve,
formulirano je jo 1948. godine u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, a zatim i 1989.
godine u Konvenciji o pravima djeteta. Kasnije, ovaj okvir se razrauje u drugim
dokumentima Ujedinjenih naroda i nizu drugih meunarodnih dokumenata u kojima su
formulirane strateke smjernice i standardna pravila izjednaavanja poloaja iskljuenih
grupa, posebno u pogledu ostvarivanja prava na redovno obrazovanje. Moe se rei da je
inkluzivna nastava novi didaktiki model organizovanog prouavanja i uenja koji obuhvaa,
prihvaa i intezivno ukljuuje djecu i mlade sa preprekama u uenju i ueu, odnosno
uenike sa posebnim obrazovnim potrebama(to jest sa razvojnim tekoama i darovite,
povratnike, doseljenike, pripadnike nacionalnih manjina, segragiranih grupa, one koji govore
razliitim jezicima) i sve ostale uenike u odjeljenju(grupi, tandemu, koli) prema njihovim
individualnim potencijalima, interesovanjima i oekivanim ishodima do toek maksimuma.
Uenje u inkluzivnoj nastavi obuhvaa sve vidove i oblike samostalnog i zajednikog sticanja
znanja, produbljivanje iskustva, usavravanje vjetina, njegovanja navika, razvijanja
sposobnosti i vrijednosnih orijentacija i unapreivajna procesa humanizacije i socijalizacije
linosti uenika do osobnih maksimuma. Uee u inkluzivnoj nastavi podrazumijeva da se
svaki uenik prihvaa onakav kakav jest, da se stimulira njegovo sudjelovanje u
individualnom i zajednikom uenju, dijeljenju iskustva i suradnji. Kvaliteta inkluzivne
nastave ovisi od trajnog, viestrukog, polumjernog i meuzavisnog partnerstva izmeu
uenika i nastavnika, ravnopravne komunikacije izmeu uenika, odnosa izmeu nastavnika i
roditelja, te unapreujueg partnerstva kole i drutvene zajednice. Vano je napomenuti da
integrirana i inkluzivna nastava nisu ekvivalentne. Inkluzivna nastava se razlikuje od
integrirane nastave po tome to ne omoguuje samo socijalnu interakciju uenika sa
preprekama u uenju i ueu( to jest pojedinca s tekoama u razvoju i obrazovanju,
darovitih) , ve i stalno poticanje, praenje i vrijednovanje stjecanja znanja, formiranje
vjetine, razvoja sposobnosti i ostalih individualnih potencijala u zoni bliskog razvoja do

osobnog maksimuma. Reeno je da inkluzivna nastava obuhvaa svu djecu s preprekama u

uenju i ueu pa jestoga neophodno istknuti to se pod tim podrazumijeva. Prepreka za
uenje i uee su razne vrste kroninih oboljenja i ometenosti u psihofizikom razvoju
uenika. Ometenost se moe odrediti kao dugorono ogranienje fizike, intelektualne il
senzorne funkcije. Iako kola ne moe puno uiniti da rijei problem takvih smetnji moe
puno uinitt u smanjenu predrasuda,diskriminatornih stavova, netolerancije razliitosti i
slino. S medicinskog stajalita tekoe u uenju su posljedice individualnog nedostatka ili
ometenosti djeteta. Socijalni model obrazovnih potekoa i ometenosti podrazumijeva da
prepreke za uenje i uee mogu postojati u okruenju il proizlaziti iz meuzavisnog odnosa
uenika i njegovog okruenja( nastavnika, ostalih uenika, roditelja, kolske politike, kulture,
socijalnih i ekonomskih uslova) . Kao i svaka nastava i inkluzivna nastava se odvija u
kolama. Inkluzivna kola je ona koja ubuhvaa i stalno ukljuuje svakog uenika sa
preprekama u uenju i ueu( to jest pojedinca sa lakim razvojnim tekoama i darovite) i
sve ostale uenike u sve vidove odgojno-obrazovnih aktivnosti, nastanih, vannastavnih,
drutveno korisnih, kulturno-javnih prema njihovim individualnim
potencijalima( kognitivnim, konativnim, socijalno-moralnim, afektivnim, psihomotornim) i
maksimalno oekivanim ishodima uenja, kreiranja i pouavanja. Inkluzivno obrazovanje je
ono obrazovanje koje jednako uvaava sve uenike i zaposlene, poveava uee uenika u
kulturi kole, nastavnom planu i programu, kolskoj zajednici i smanjuje njihovo iskljuivanje
iz njih, mijenja kolsku kulturu, politiku i praksu kako bi se odgovorilo na razliitosti uenika
u lokalnoj zajednici. Glavna razlika izmeu integracije i inkluzije u obrazovanju je u tome to
se u okviru koncepta integracije zahtijeva da se djeca sa posebnim potrebama( i sva druga)
prilagode postojeoj koli i da se u njoj socio-pedagoki integriraju, a inkluzija podrazumijeva
promjene u koli kako bi ona bila ne samo dostupna svim uenicima ve da zadovoljava
njihove obrazovne potrebe i dalje razvija njihove sposobnosti i druge potencijale do
socijaliziranih osobnih maksimuma. U makrostrukturi ili u globalnom ukupnom toku
inkluzivne nastave mogu se ustanoviti slejdee relativno samostalne, proete i povezane
etape:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)

Identifikacija razvojnih i edukacijskih potencijala i potreba;

Planiranje inkluzivne nastave;
Pripremanje inkluzivne nastave;
Uvoenje uenika u inkluzivni nastavni rad;
Obrada novih nastavnih ili programskih sadraja u inkluzivnoj nastavi;
Ponavljanje obraenog gradiva u inkluzivnoj nastavi;
Vjebanje u inkluzivnoj nastavi i
Vrednovanje inkluzivne nastave .

Navedene etape mogu se saeti i razmatrati u okviru etiri sljedee ope klase makrostruktura
inkluzivne nastave:
a)
b)
c)
d)

Dijagnostika faza inkluzivne nastave;

Pripremna faza inkluzivne nastave;
Izvedbena faza inkluzivne nastave;
Evaluativna faza inkluzivne nastave.

Ja u sada malo detaljnije izloiti etapu uvoenja uenika u inkluzivni nastavni rad.

3. UVOENJE UENIKA U INKLUZIVNI NASTAVNI RAD

Aktivno sudjelovanje uenika u vannastavnim aktivnostima, kulturno- javnoj djelatnosti,
ekskurzijama i ostalim vidovima odgojno-obrazovnog procesa, ivota i rada u koli
najpogodniji je socio-psiholoki i pedagoko-didaktiki kontekst inkluzivne nastave. Vano je
prije svega istaknuti to je to indeks inkluzivnosti. To je sveobuhvatan razvojno-metodoloki

koncept sa sustavom dokumenata i instrumenata to moe pomoi u procjeni stanja i

utvrivanju narednih koraka u razvoju tradicionalne kole u suvremenu inkluzivnu kolu.
Autori su Tony Booth i Mel Ainscow iz Velike Britanije. Centre for Studies on Inclusive
Education je originalni i jedini izdava Indeksa za inkluziju u Velikoj Britaniji. Prva verzija je
publicirana 2000. godine. Save the Children UK je ovlatenda tiska i distribuira Indeks
inkluzivnosti u Bosni i Hercegovini. Izdanje iz 2002. godine je prevedono s engleskog jezika.
Organiziranje nastave i uenja se odvija tako da:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)

Nastava se planira tako da svi uenici mogu uiti;

Satovi potiu uee svih uenika;
Satovi razvijaju razumjevanje razliitosti;
Uenici su aktivno ukljueni u svoje uenje ;
Uenici ue kroz zajednii rad;
Ocjenjivanje doprinosi uspjehu svih uenika;
Disciplina u uionici zasniva se na uzajamnom potovanju;
Nastavnici planiraju, odravaju nastavu i procjenjuju kroz suradnju;
Domai zadaci doprinose uenju svih uenika i
Svi uenici uestvuju u izvankolskim aktivnostima.

Prije odvijanja inkluzivne nastave utvruju se edukacijksi potencijali ili rszvojne

karakteristike eventualne prepreke u uenju i ueu( tako zvane posebne potrebe) , stupnjevi
i strukture znanja i tenje:
a) Ispod prosjenih uenika( meu kojima mogu biti i pojedincisa preprekama u uenju i
ueu)
b) Iznadprosjenih uenika(meu kojima mogu biti talentirani i daroviti) i
c) Svih ostalih uenika u razredu( tako zvanih prosjenih) .
Planiranje nastave je vrlo sloen i inventivan posao nastanika. U direktnoj je vezi s kvalitetom
tokova i odgojno-obrazovnih rezultata takve nastave. Plan iskustava uenja i
pouavanja( nekadanji nazivi: artikulacija nastavnog rada, organizacija i struktura nastave,
tok nastavnih aktivnosti) u inkluzivnoj nastavi treba biti pregledan i tako jasan da ga moe
realizirati i bilo koji struno-metodiki kompetentan nastavnik i da se u nastavni proces u
potpunosti ukljui uenik sa preprekama u uenju i ueu, ispodprosjean uenik, prosjean,
iznadprosjean ( pa i darovit) uenik, odnosno svaki uenik i da postignu oekivane
rezultate( posebno u segmentu trajnog razumijevanja) do osobnih maksimuma. U pripremanju
uspjene inkluzivne nastave ne sudjeluje samo nastavnik, ve i uenici, roditelji, volonteri,
lanovi tima strune podrke(pedagog, psiholog, defektolog, logoped, socijalni radnik,
knjiniar) pa i studenti koji obavljaju struno-metodiku praksu. Opi je zadatak pripreme:

obaviti sve predradnje materijalno-tehnikog, spoznajnog, psiholokog, organizacijskog i

metodikog karaktera koji e pridonijeti uspjenom izvoenju predvienog glavnog dijela
nastavnog rada. Sadraj i nain pripreme ovisi o:
1.) Etapi koja slijedi nakon pripremanja
2.) Vremenu koje stoji na raspolaganju za cijeli nastavni rad. 1
Potrebno je stvoriti povoljne objektivne ili spoljanje uslove u uionici, kao i subjektivne ili
unutranje uslove kod uenika. Pripremiti nastavna sredstva i pomagala, raspodijeliti ih u
uionici ako se izvodi samostalni ili grupni rad, provjeriti da li funkcioniraju ureaji u
uionici. Na poetku sata inkluzivne nastave neophodno je za to krae vrijeme uvesti uenike
u sutinu pouavanja, uenja i vjebanja u okviru dotine nastavne jedinice. Potrebno je zatim
motivirati uenike i razviti aktivan odnos prema radu. Obnoviti ranije steena znanja i
analizirati uenika iskustva. Osnovna svrha ove etape organizacije inkluzivne nastave jest
intelektualna i emocionalna priprema uenika za nastavni angaman( predstojee uenje,
vjebanje) . Nekom aktivnou kao to je razgovor, prezentacija, problemska situacija
potrebno je izazvati fokusiranje uenike panje na kljuni sadraj nastavne jedinice i time
maksimalno pripremiti uenike za uee u nastavi u ugodnoj radnoj atmosferi. Psiholoka
priprema uenika sastoji se u postavljanju problema i definiranja zadataka rada. Na uenike
moe motivirajue djelovati ponavljanje predhodnog nauenog gradiva ili prezentacija( kao
javna socijalna promocija) uraenog domaeg zadatka od strane pojedinca. Potrebno je u
razgovoru nastavnika u uenika objasniti nepoznate rijei kljune za razumjevanje sutine
sadraja koji e se obraivati. Uvoenje uenika treba izazvati pozitivne emocije osjeaje i
motivirati ih za radne zadatke. Efikasno i racionalno uvoenje uenika u inkluzivnu nastavu
mogue je uz odabrana emocionalna sredstva kao to su: osobna podrka, prikladan humor i
zabavna aktivnost. Postavljanje problemskih pitanja, isticanje proturjenih situacija i
spoznaja, pokazivanje nepodudarnih slika, davanje nesuglasnih informacija mogu biti
uspjena sredstva poetnog motiviranja uenika( naroito iznadprosjenih

1 Didaktika, Vladimir Poljak, kolska knjiga 1984.