Univerzitet u Tuzli

Filozofski Fakultet
Odsjek: Pedagogija-psihologija
Kolegij: Andragogija
Akademska godina: 2017/18
Nastavnik: dr.sc.Gabriel Pinkas, doc.

PRIKAZ KNJIGE

Matijević, M.(2000) Učiti po dogovoru-uvod u tehnologiju obrazovanja odraslih. Zagreb:

Birotehnika-Centar za dopisno obrazovanje

Dženeta Džidić : 10-46/15

Tuzla, 2018
Kvaliteta života zavisi od toga koliko znamo o svijetu koji nas okružuje. U vezi s tim jedva od
važnih zadaća savremene škole je ''naučiti kako se uči. Postoji razlika u poučavanju djece i
poučavanju odraslih.Najčešće se odraslom osobom se smatra ona koja je dostigla biološku
zrelost. Pored biološke razlikujemo još psihičku, socijalnu i profesionalnu. Vrijeme u kojem
živimo karakteristično je i po stalnom produžavanju životnog vijeka. Osnovne didaktične
spoznaje koje se primjenjuju u organizaciji nastave za odrasle treba uzimati u obzir i pri
organizaciji obrazovanja pripadnika ''treće životne dobi''. Pri tome do izražaja dolaze iskustvo
i mentalna kondicija. Na pitanje ''zašto odrasli uče'' odgovor nalazimo u psihološkim
objašnjenjima intrinzične i ekstrinzične motivacije. U skladu s konceptom cjeloživotnog
učenja, škola će u budućnosti pripremati za učenje tokom čitavog života odnosno redovno
školovanje će imati zadatak da potiče interes i razvija sposobnosti za učenje tokom čitavog
života. Nastava predstavlja zajednični rad osoba koje poučavaju i osoba koje uče. Na samom
početku neophodno je postaviti ciljeve procesa odgoja i obrazovanja odraslih osoba. Učenje
odraslih treba pridonijeti njihovom kognitivnom, afektivnom i psihomotoričkom razvoju.
Odgojna i obrazovna nastojanja trebaju zadovoljiti čovjekove razvojne potrebe a one mogu biti
biološke, socijalne i samoaktualizirajuće. Obrazovne ciljeve možemo konkretizirati ili
operacionalizirati. Nakon određenja nastavnih ciljeva, planiranje procesa odgoja i obrazovanja
odraslij podrazumjeva izbor nastavnih sadržaja, planiranje strategija, medija i kontrole učenja.
Program za obrazovanje odraslih izrađuju obično timovi stručnjaka polazeći od obrazovnih
potreba potencijalnih sudionika. To je uglavnom okvirni program a za svaku obrazovnu akciju
ustanova za obrazovanje odraslih izrađuje izvedbeni program na osnovu utvrđenih obrazovnih
potreba neke skupine polaznika. Izvedbenim programom treba što temeljitije konkretizirati sve
elemente koje sadrži nastavni kurikulum. Ukoliko osoba ne može prihvatiti predviđeni način
ostvarivanja nekog obrazovnog programa a želi steći neka nova znanja i vještine predviđen je
model koji se naziva ''učenje po dogovoru''. Život u drugačijem medijskom okruženju,
raznovrsnost i dostupnost medija omogućuje novu kvalitetu življenja i rada. Tehnologija
obrazovanja određuje se kao integracija znanstvenih spoznaja didaktike , kibernetike,
psihologije zatim teorije kurikuluma, sistema, informacija i drugih znanosti kako bi se proces
obrazovanja odvijao lakše, brže, racionalnije, ekonomičnije, produktivnije i objaktivnije. Svi
predmeti i osobe koje mogu prenositi informacije i posredovati u obrazovnoj komunikaciji
mogu se označiti izrazom nastavni medij. Ako se polazi od činjenice da su mediji živi subjekti
ili neki predmeti onda razlikujemo personalne i apersonalne. Prema kriteriju koji se odnosi na
dominantna osjetila apersonalne medije dijelimo na vizuelne, auditivne i audiovizuelne.
Moramo razlikovati sredstva koja nose obrazovne sadržaje i tehnička sredstva koja pomažu u
prenosu sadržaja. Posebno vrlo važnu skupinu tehničnih pomagala čine simulatori i modeli.
Simulacija u didaktičkom smislu jest skup postupaka kojima se u umjetim uvjetima oponašaju
objekti , strojevi, stanja ili procesi radi njihovog boljeg upoznavanja i vježbanja određenih
radnji. Najčešće se u učenju polaznik koristi s dva ili više medija i nužno je da se ti mediji
nadopunjuju i obogaćuju u djelovanju. U multimedijskoj kombinaciji treba optimalno
preferirati prednost pojedinog medija. Stručnjak koji sudjeluje u procesu obrazovanja odraslih
ili u pripremi nastavnih medija mora dobro znati kako se priprema neki medij za obrazovne
potrebe. Slikovna komponenta je važna u psihologiji učenja odraslih jer slika ima veću
informacijsku vrijednost od mnogo opsežnijeg teksta. Ako se neki tekstualni medij koristi kao
komplementarni u multimedijskoj nastavi treba imati drugačiju strukturu i sadržaj od onih koje
ima u nastavi gdje je osnovni izvor znanja. Bez obzira na prednosti koje imaju suvremeni
elektronični mediji, udžbenici i drugi tiskani materijali će uvijek biti korisni u procesu
obrazovanja zbog dostupnosti u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu. Pojava interneta i
multimedija na CD traži preispitivanje tradicionalnih modela obrazovanja mladih i odraslih.
Primjena interneta u obrazovanju zauzela je sve više mjesta na sveučilišnoj razini. Zahvaljujući
internetu organizirani su virtualni seminari, multimedijska predavanja na daljinu, te projekti
posebnih virtualnih škola te virtualnih sveučilišta. Katkad se polaznici i nastavnici previše
zadržavaju na didaktični oblikovanim nastavnim medijima a premalo na izvornom, prirodnom
materijalu. Svaka didaktička strategija za ostvarivanje obrazovnih ciljeva ima određene
prednosti i nedostatke a sam izbor didaktične strategije ovisi o prirodi nastavnih ciljeva i
sadržaja učenja te prethonih iskustava potencijalnih sudionika i njihovoj mentalnoj kondiciji.
S obzirom na priroduu i stupanj aktivnosti subjekata koji sudjeluju u nastavnom procesu u
didaktici se govori o nastavi orjentiranoj na polaznika i nastavi orjentiranoj na nastavnika.
Nastavne strategije možemo klasificirati na strategije primjerene radu s velikim skupinama,
malim skupinama i strategije za individualni rad. Stručnjaci ustanova koji organiziraju
obrazovanje odraslih obično planiraju težinu sadržaja i model ostvarivanja programa prema
nekom zamišljenom prosječnom potencijalnom polazniku. Teško je ponuditi jedinstven model
nastave za odrasle koji će zadovoljiti očekivanja svih polaznika. S obzirom na odnos
nastavnikova poučavanja i samostalnog učenja polaznika, razlikujemo izravnu nastavu,
konzultativno-instruktivnu, dopisno-konzultativnu nastavu, multimedijsku nastavu na daljinu
te dopisnu nastavu. Osposobljavanje odraslih za samoobrazovanje započinje odmah nakon
uključivanja u obrazovni ciklus i traje koliko i cijeli tijek ostvarivanja obrazovnog programa.
Među prve spoznaje o samostalnom učenju u obrazovanju odraslih koje polaznici trebaju
upoznati valja uvrstiti izvore znanja i načela racionalne organizacije učenja. U sadržajima koji
mogu pomoći voditeljima obrazovanja odraslih, te nastavnicima i instruktorima, uočavamo
jedan logički slijed: sadržaji-nastavni medij-didaktični sistemi-nastavne strategije- evaluacija.
Unutrašnja evaluacija odnosi se na vrednovanje učinaka neposrednog pripremanja i
ostvarivanja obrazovnog programa a vanjska se odnosi na procjenu šire ekonomske i društvene
vrijednosti obrazovanja. Dok se u nastavi za mlade proces praćenja i ocjenjivanja
napredovanja odvija svakodnevno u obrazovanju odraslih taj je element nastavnog procesa
izdvojen kao posebna etapa. Ispiti se sastoje od pismene, usmene ili praktične provjere znanja
i sposobnosti. Uzevši u obzir sve navedene faktore koji utiču na ishode odgoja i obrazovanja
odraslih kao i postizanje zadanih ciljeva faktori koje je jos važno spomenuti jesu strah od ispita,
nastavno ozračje te ocjenjivanje nastavnika.