Mali Pčelarski Priručnik Za Neznalice I Pčelarske Sveznalice

PROJEKT UDRUGE PELARA I GRAANA PELARSTVO ONLINE VIRTUALNI PELARI BEZ GRANICA
2014
Mali pelarski prirunik za neznalice i

pelarske sveznalice
| besplatno PDF izdanje 1.3 |
1.11.2015 | Izdanje 1.3 | Antun Karlovi
2014
Mali Pelarski Prirunik za Neznalice i Pelarske Sveznalice

PDF verzija
Sadraj
Naslov:
Stranica:
Sadraj ......................................................................................................................................... 2
I. Uvod ......................................................................................................................................... 3
Povijest pelarstva ....................................................................................................................... 5
ivot medonosnih pela .............................................................................................................. 8
Pelariti ili ne pelariti? .............................................................................................................. 9
Odabir i smjetaj konica ......................................................................................................... 11
Pelarska oprema ...................................................................................................................... 16
Vrste pela ................................................................................................................................ 17
Uzgoj pelinjih matica ............................................................................................................. 20
Bolesti, nametnici i ljeenje ..................................................................................................... 23
Vrste pelinjaka ........................................................................................................................ 34
Vrste konica ............................................................................................................................ 41
Pelinje ispae i pelarski poslovi ............................................................................................ 47
Okvirni radovi po mjesecima unutar pelinjaka....................................................................... 47
Male pelarske inovacije .......................................................................................................... 71
Kako funkcionira upija suvine vlage u konici tijekom klupka? ...................................... 74
Povijest meda u ljudskoj prehrani ............................................................................................ 77
Vrste meda i osnovna svojstva ................................................................................................. 77
Najee postavljana pitanja i odgovori ................................................................................... 79
Reference - koritena literatura ................................................................................................ 81
U izradi pelarske knjige za neznalice i pelarske sveznalice su sudjelovali: ......................... 81
Pelarski rjenik ....................................................................................................................... 81
Cijena i uvjeti distribucije ........................................................................................................ 86
2014
I. Uvod
Sve su strune knjige u pelarstvu vie - manje sline ili jednake. Ova se razlikuje od ve objavljenih
u nekoliko stvari, Kao prvo ovu knjigu, prirunik, napisali su lanovi pelarskog foruma udruga
pelara mela, Pelar i Pelarstvo OnLine
http://forum/pcelarstvo.hr radi lakeg upoznavanja
mladih pelara sa tajnama pelarskog svijeta. Knjiga e
sadravati vie poglavlja u kojima e biti navedena
iskustva pelara tokom njihovih poetaka, odnosno
njihovi savjeti te odgovori na najee postavljena pitanja.
Ovaj je besplatan prirunik pisan nadamo se svima

razumljivim jezikom, a ima namjenu olakavanja mladim
"novopeenim" pelarima u snalaenju vezanom uz ve
proitanu literaturu pa e tako ovdje biti navedena i sva
korisna literatura koju danas sutra vrijedi proitati da bi
se lutanje smanjilo na najmanju moguu mjeru.
Jedan od imperativa ovog prirunika je, jednostavnost pisanja. Naime u razgovoru sa poetnicima
njima su mnoge do sada objavljene strune knjige pelarske tematike teke su za itanje, posebno
neznalicama odnosno poetnicima jer se prenatrpane tekstom prepunim tekih strunih izraza sa
malo ili bez nacrta / skica / fotografija. Tako emo idejno ovaj mali prirunik u samoj izradi popratiti
sa to kvalitetnijim nacrtima / skicama / fotografijama koji e uz nadamo se itke sadraje biti
pelarima kako onim koji tek poinju tako i ostalim dostupniji i razumljiviji. Osim lakeg itanja
sadraja trebalo bi pelarima omoguiti utedu dragocjenog vremena pa time dakle i novca.
Nadamo se da ete uivati u itanju ove knjige, kao to pele uivaju u medu. itanje ove kao i
svake druge pelarske literature moe izazvati poznatu ovisnost o pelama i pelarstvu pa se prije
poetka temeljitog prouavanja posavjetujte na forumu http://forum/pcelarstvo.hr sa pelarima
NAPOMENA:
Naiete
lili na
vama
nepoznat
NAPOMENA:
Naiete
naovisnost
vama nema
nepoznat
sudionicima same izrade jer danas dostupna medicina
za ovu u svijetu
prepoznatu
ba
pojam
unutar
ove
knjige
predvidjeli
smo
uz
pojam
unutar
ove
knjige
predvidjeli
smo
uz
nikakva rjeenja.
"najee
postavljena
pitanja"
(NPP)
sa
"najee postavljena pitanja" (NPP) sa
pripadajuim
pripadajuim odgovorima
odgovorima ii mali
mali pelarski
pelarski rjenik
rjenik
sa
osnovnim
koritenim
pelarskim
pojmovima
sa osnovnim koritenim pelarskim pojmovima uu
Pelarstvo je sreom ponovno postalo popularan regiji
regiji te
te kratkim
kratkim pojanjenjima
pojanjenjima te
te njihov
njihov naziv
naziv na
na
engleskom
jeziku.
Izdanje
je
besplatno
pa
se
tako
engleskom jeziku. Izdanje je besplatno pa se tako
hobi i zanimacija, nakon to biljei pad
ii povremeno
povremeno nadopunjuje
nadopunjuje uz
uz pomo
pomo samih
samih
itatelja
/
korisnika.
popularnosti i starenje populacije vie od pola
itatelja / korisnika.
stoljea. Pele su se u vijestima pojavljivale
uglavnom iz nekoliko razloga, najee loih i
2014
nepopularnih: nestanak zajednica, pesticidi i trovanje, parazitske grinje, rojenje.

Sve su te vijesti izgleda jae probudile kod ljudi elju da pomognu ostanku i ouvanju jedne od
kljunih vrsti na zemlji po pitanju opstanka i napretka. Pele nitko usprkos svakodnevnom
tisuljetnom istraivanju ne shvaa u potpunosti.
Ti su mali vrijedni kukci / insekti od pradavnih vremena prisutni su meu ljudima, kroz stoljea su
se njima bavili ljudi najee tree ivotne dobi. Te udne kutije prepune pela bile su sve
donedavno kao nepoeljni susjedi, no trend se osvjeivanjem poticanjem "urbanog pelarstva",
upoznavanjem potroaa sa ivotom
pela se polako ali sigurno mijenja, kako
kod nas tako u regiji pa i svijetu. Sreom
sve se vie mlaih uzrasta bavi pelama,
sve vie ena privlai ideja kako se tim
zanimljivim i neobinim hobijem koji
povremeno donese i neku direktnu korist
moe
sudjelovati
u
spaavanju
bioraznolikosti vaeg okolia ali i okolia
u svijetu. Navodno se prema prianjima
jo Albert Einstein o pelama izjasnio
rijeima: "Nestankom pela ljudima bi
ostalo samo etiri godine ivota".
Neki preporuaju za spas pela

izbjegavanje
konzumiranja
meda,
pelinjeg voska, propolisa, matine mlijei i ostalih proizvoda
koji se dobivaju od pelarstva i pela. Preporuuju zamjenske
proizvode kao spas za pele to je prije svega pomalo
smijeno i sasvim pogreno tumaenje koje su osmislili ljudi
koji kad uju zujanje odmah trae neto kako bi se obranili.
Spas medonosnih vrsta pela dananjice ne lei u zabrani krae
meda ve obrnuto.
injenica: to e se vie proizvodi pela konzumirati tim e se

vie ljudi, poput na primjer pelara, brinuti da pelama bude
dobro i ugodno. Dio bavei se uzgojem dio kroz podrku
onima koji ih uzgajaju kupnjom proizvoda i razumijevanjem.
Ova knjiga nastavak je procesa usavravanja uzgoja pela na

malo drugaiji nain, drugaijim pristupom u kojem su autori
2014
pelari i iz prve ruke prenose svoja saznanja bilo da su ona steena itajui bilo ona vlastita koja su
dobili promatrajui svoje pele i sve to paljivo zapisujui.
Povijest pelarstva
Prema peinskim crteima na podruju dananje panjolske ve se 10.000 godina prije Krista kod
ljudi biljei interes za pele i pelarstvo.
Tada se naravno ono odnosilo iskljuivo na pronalazak pelinje zajednice i krae njihova meda, a ne
o nekom organiziranom pelarstvu i uzgoju pela kao to je to sluaj u pelarstvu danas.
Kako su pele i tada bile zatitniki nastrojene prema obrani svoje zajednice ovjek je bio prisiljen
vremenom nauiti izraivati i upotrebljavati raznorazna pomagala. Time je nesvjesno zakoraio u
svijet pela u kojem kada se pone nema povratka.
Osim to je shvatio da mu dim pomae, uoio je i injenicu kako se uznemirene pele nakon
zavretka te krae i borbe ponovno vrate u nastambu pa popravljajui nastalu tetu ponovo
proizvode novi med.
Kroz mnogo stoljea borbe s pelama u prirodi i krae prije svih koliina meda, postepeno je nauio
kako premjestiti cijele zajednice u svoju blizinu, u uplja stabla, kako bi mu izvori eda bili to
dostupniji. U nekadanjim je nepreglednim i raznolikim umama medonosna pela imala stanite
oko kojeg je hrane i to one raznolike za nju bilo u izobilju.
Postupnim krenjem uma u prolosti ime se oslobaao teren za razvoj sve suvremenije
poljoprivrede pele ne samo da su gubile prirodna stanita ve im je time i za ivot neophodna paa
postala drugaija. Ljudi su nauili i kako mogu pele pribliiti svojim novim poljoprivrednim
imanjima. U startu su naravno oponaali ili preuzimali kompletna stanita koja su vidjeli u prirodi.
Na podrujima bogatim umama pele su se drale u deblima, na podrujima poput Braa i Hvara
gdje uma nema drale su se pele u kamenim upljinama ili konicama od kamena.
U Sudanu, Egiptu, Palestini i ostalim zemljama Male Azije, gdje takoer uma nije bilo pa ni
kamenih peina, pele su ivjele unutar zemljanih udubina. Tamo su prvi oblici konica raeni
takoer od zemlje koju su imali odnosno ilovae.
2014
Slika:Christian Vhringer Pieter Bruegel. 1525/30-1569 Tandem Verlag 2007

Kada Europa krajem 18. stoljea dosee manofakturnu proizvodnju i jai industrijski razvoj i kada je
med jo uvijek vrlo traena i skupa roba roba pelarstvo se poelo postepeno sve vie razvijati i
iriti. Tadanji su vladri traili da se pelarstvo to vie ciljano iri i da se uzgojem pela bavi to
vei krug ljudi jer je med i proizvodi medonosnih pela osim to su bili lako dostupno sladilo bili su
i dostupna prehrambena namirnica, narodni lijek i slino.
Austrijska carica iz tog vremena Marija Terezija donosi i danas nerjetko u pelarskim krugovima
spominjan i poznat Patent o
pelarstvu.
Neto kasnije u 19. stoljeu
dolazi do otkria konica sa
pokretnim saem i od tog
datuma pelarstvo postaje sve
modernije i savrenije nalik na
ovo dananje.
Ne treba zaboraviti ni injenicu

kako od direktne u medu i
proizvodima pelarstvo prua i
2014
onu indirektnu, jo vrjedniju, koju dobivamo time to pele svojim marljivim opraivanjem
poljoprivrednih kultura poveavaju prinos i odravaju bioloku ravnoteu okolia. U nekim
zemljama pojedini su pelinjaci postavljeni kako bi prvenstveno sluili za opraivanje raznih nasada,
a med, propolis i ostalo se dobivaju samo kao usputni neizbjeni proizvod.
Poljoprivrednici tamo plaaju pelarima da u vrijeme cvatnje dosele svoje pele na plantae da bi
opraivanje i oplodnja kultura bila to bolja i kvalitetnija, a osim toga doseljavanjem pela smajuje
se potreba za po zdravlje ljudi tetnim tretmanima.
I dan danas cijelo podruje kako ue tako i ire Europe, pa time dakle i nae regije ima dobre uvjete
za bavljenjem pelarstvom. Geografski smjetaj, klimatski uvjeti te raznovrsnost biljaka uz vrlo
malo monokultura cijela regija ukljuujui i Hrvatsku ima odline uvjete za pelarstvo od bilo koje
druge u Evropi. Meutim pelarstvom se uglavnom, uz manje iznimke, bave ljudi tree ivotne dobi
kojima je to samo usputan hobi/posao koji im dopunjuje kuni proraun.
Na taj nain pelarstvo kao poljoprivredna grana ne

moe postati rentabilan posao. No nije samo ovdje takav
omjer profesionalnih i hobi pelara. U svjetskim
razmjerima prema nekim podacima 85-90% pelara
spada u hobi djelatnost koja se podrazumjeva do najvie
150 pelinjih zajednica po domainstvu.
Omjer odgovara otprilike omjeru selee - stacionirano,
pa moemo zakljuiti kako je selee pelarstvo neto
manje prisutno no ipak profitabilnije to je i razumljivo
jer koristi vie resursa tijekom godine.
Osim idealnih uvjeta treba imati na umu kako je u
pelarstvu najee vrlo teko doi do kvalitetne i
educirane radne snage. Kako jedna osoba ili jedna
obitelj ima ograniene resurse bez zaposljenja sezonske
ili stalne radne snage rentabilnost se smanjuje. O stalno
zaposlenoj radnoj snazi u pelarstvu nae regije ne treba
ni govoriti. Djelomino je uzrok poznat, mali broj
pelinjaka dovoljno velikih sa dovoljnom koliinom proizvoda tijekom cijele sezone, te naravno
uspjenom prodajom istih, a koji si mogu priutiti takve izdatke.
2014
Bavljenje pelama u stacioniranim pelinjacima, bez selidbe uz rijetke iznimke, je u regiji kojoj
pripada Republika Hrvatska bilo je oduvjek i ostat e po svemu sudei prije svega jedno od ljepih
korisnijih ljudskih hobi zanimacija koje koliko toliko donose i odreene prihode.
Neke od zanimljivih injenica
Pelinji vosak ima E-broj : E901U

Za proizvodnju 1 kilograma meda, pele moraju posjetiti ovisno o vrsti i do 2.000.000
cvijetova!
Znanstvenici smatraju kako su pele i biljke cvjetnice evoluirale jo u razdoblju krede,
posljednjeg razdoblja u mezozoiku, koje je trajalo od 145.5 do 65.5 milijuna godina prije nove
ere prije dakle oko 140 milijuna godina.
Cvijee, u samom poetku malobrojno, postaje sve raznovrsnije i brojnije. Priroda se mijenja,
to utjee i na prehranu ivotinja.
Pele ne uju tj. nemaju razvijeno osjetilo sluha, uz razvijene osobine oiju pomou kojih
uspjeno raspoznaju boje, pele su uspjele razviti izvanredno osjetilo njuha, razvile su
sposobnost raspoznavanja i najfinijih vibracija u svojoj okolini.
Pela radilica u sezoni ivi 30-45 dana
Matica ivi i do sedam godina a dnevno izlegne jajaaca do tri svoje teine
Pele med proizvode na isti nain najmanje 150 milijuna godina.
Med pele jedna od najsigurnijih hrana veina opasnih bakterija uope ne mogu ivjeti u
medu
U kilogramu prirodnog roja ima priblino 7-10 tisua radilica
Od cca 20.000 poznatih vrsta pela, samo njih otprilike desetak vrsti proizvodi med
Svaki trei zalogaj kojeg konzumiramo u svojoj prehrani ovisan je o peli
Med u zatvorenim teglicama pronaen je u Tutankamonovoj faraonskoj grobnici
Slonovi se boje zvuka koji proizvodi pela. Kada uju taj zvuk ne samo da bjee od zujanja
pela, ve proizvode specifine zvukove uz otresanje glavama kada uju pelu
Najmanja pela na svijetu je patuljasta pela (Trigona minima). Dugaka je oko 2,1 mm
Najvea je pela Megachile pluto koja moe narasti do duine od 39 mm
2014
ivot medonosnih pela

Povijest, preci i postanak
Za razliku od bumbara, strljena, solitarnih pela i osa

medonosnia vrsta pela ive u trajnim kolonijama / zajednicama koje se s vremena na vrijeme dijele.
Nekad su stari Egipani, Grci i Rimljani drali pele zbog dobivanja meda. Tada je bio uobiajen tzv.
"Lov na pele" po tadanjim prostranim umama u ijim su stablima ivjele pele. Tijekom vremena
ljudi su uoili kako je ipak bolje med uzimati u jesen za razliku od uzimanja meda u ljeto.
Znanost koja se bavi razvojem ivih bia ui nas da sva iva bia imaju zajedniko podrijetlo i da su
se tijekom vremena mijenjala odnosno razvijala, napredovala ili propadala. Porodica medonosnih
vrsta pela nosi zajedniko porijeklo sa osama koje su nekad bile pljakaki nastrojeni mesoderi.
Stvarno bioloko podrijetlo pele je mnogo starije od ljudskog, ta se mala vrsta iz reda opnokrilaca
suprotstavljala i prilagoavala najrazliitijim utjecajima i promjenama klime. Pela kao opnokrilac
vue zajedniko podrijetlo s osama, u to su se vrijeme pele kao insekti - mesoderi teko hranile pa
su s vremenom poele posjeivati cvijee i nakon odreenog perioda u potpunosti su prele na
prehranu nektarom i peludi. To se desilo prije vie od 80.000 godina.
Daljnji se razvoj pele moe pratiti promatrajui stupanj razvoja dananjih pela samica, solitarnih
pela koje su ostale na niem odnosno najniem stupnju razvoja. One ne doekuju svoje potomstvo
kao dananje medonosne vrste pela ve prije toga umru od iscrpljenosti.
Nakon to tadanje pele poinju zajedniki buiti cjevice jednu do druge koje im slue za
polaganje jajaaca, dolazi do grupiranja stanica, a rezultira veom plodnou enki. Razvoj legla se
ubrzava te tijekom odreenog perioda po prvi puta dolazi do susreta enke i njenog pomlatka. To su
sami poeci stvaranja pelinje zajednice koja poinje liiti na dananje zajednice medonosnih vrsta
2014
pela. Takva tadanja zajednica je osnova prema kojoj se grade sve hipoteze o nastanku pelinje
kolonije ili pelinje zajednice.
Pelariti ili ne pelariti?

Vrste pelara
Veina pelara danas usmjerena je na proizvodnju pelinjih proizvoda bilo za daljnu prodaju ili za
prodaju na malo. Med kao najzastupljeniji proizvod time je i najpoznatiji, vrijedna je i cijenjena roba
svakog pelara, meutim ne i najvrijednija ili najcjenjenija.
Pelari orjentirani na bilo koji proizvod pa tako i oni orjentirani

na med imaju za cilj dranje jakih i zdravih zajednica na
pelinjaku okruenom brojnim i jakim nektarnim paama. Oni
proizvode i prodaju tek izvaen med na veliko, no esto i med u
sau. Pelari mogu i smiju kao i svi poljoprivrednici prodavati
svoje proizvode i na malo, izbjegavajui dilere brokere otkupljivae, no velik dio prodaje, moda i najvei, naravno ide
upravo preko spacijaliziranih otkupljivaa.
Pelinji vosak, pelud, matina mlije i propolis takoer su iako

neto manje zastupljeni znaajan prihod u pelarstvu. "Moderni
pelari" vrlo rijetko pele dre iskljuivo za proizvodnju voska.
Pelinji vosak se proizvodi zajedno uz med i nakon odreenog
vremena se kao takav odvaja za preradu, zamjenu ili prodaju.
Neki su pelari kojima je ciljana proizvodnja

matina mlije, najee uzgajivai matica,
manje su zastupljeni od onih lovaca "na med"
iako je matina mlije proizvod koji postie
vrlo visoke cijene. Po tom pitanju su pelari
iz Tajvana prilino organizirani i proizvode
na tone tog sve traenijeg proizvoda.
Uzgajivai matica su pelari ija je ciljana

proizvodnja usmjerena na uzgoj matica za
druge pelare. To je vrlo kratka sezona pa
2014
uzgajivai moraju biti iskusni pelari sa veim brojem konica u posjedu koje moraju biti u
zdravstvenom i fizikom pogledu top odnosno "vrh".
Pojedini pak pelari, u svijetu neto ipak vie nego kod nas, pruaju uslugu opraivanja drugim
poljoprivrednicima i pelinji su im proizvodi samo usputan prihod na koji se ne obaziru previe i
koji im slui za odravanje "hladnog pogona". Te pelare med za prodaju manje zanima jer prihodi
od ugovora za opraivanje nasada doseu cifre od stotinu i vie dolara po jednoj dopremljenoj
pelinjoj zajednici.
Pelari premjetaju pele u nonim satima i dovoze ih na dogovorene lokacije u dogovoreno vrijeme
na monokulturnim plantaama. Za usluge opraivanja pele se trae najvie na plantaama jabuka,
ljiva, badema, dinja, tikvi, treanja, borovnica i malina.
Alergije
Ukoliko smatrate da moete i elite postati pelar svejedno da li hobi ili profi, morate biti
svjesni da ete povremeno dobiti i pokoji ubod. Ubod pela boli, to je injenica kako ivotna tako i
pelarska. Meutim kada dobijete odreeno iskustvo u ophoenju s pelama, smanjuju se anse za
preuestale ubode dok ete one preostale jednostavno ignorirati.
Svaki pelinji ubod vie ili manje zaboli, no ne zadugo. Otekline su u startu uobiajena pojava,
iskustvo koje ete s vremenom znati ignorirati i koje e postajati sve bezbolnije i bez reakcija. U
poetku su otekline, svrbe,
crvenilo i bol prirodni i
normalni ukoliko naravno
niste alergini na pelinji
otrov.
Neki ljudi su vie neki manje

alergini na pelinje ubode, a
otekline i ostale reakcije
mogu se razlikovati od osobe
do osobe. No treba znati
kako su one najtee opasne
po ivot prisutne samo kod
1% osoba. Dakle anse da ste
2014
alergini na pelinji otrov a da to bude opasno po ivot su male, ako niste sigurni moete se podvri
alergijskom testu u nekoj od medicinskih ustanova vaeg kraja.
Iako ima pelara koji su alergini na ubod pele, vrlo su rijetki i bave se pelarstvom na vlastiti rizik,
spadate li meu te osobe relativno rijetke populacije, ozbiljno razmislite da li se rizik bavljenja ovim
hobijem isplati.
Odabir i smjetaj konica

Prvi koraci svakog budueg pelara su odabir vrste konica te uz planiran budui nain bavljenja tim
poslom donosi se odluka o njihovom smjetaju. Pelarstvo i uzgoj pela je pustolovina koja ima
poetak ali nema svoj kraj, nekima postane profesionalno zanimanje dok drugima to postane
nezaobilazan hobi. I jednim i drugim uzgajivaima pela - pelarima, pelarstvo je cjeloivotna
kola, investicija i prihod.
Va poetni odabir smjetaja buduih konica prije svega ovisi o samom odabiru vrste konica i
naina na koji se planirate danas sutra time baviti. Pelarstvo je u mnogim segmentima vrlo neobina
grana poljoprivrede u kojoj poljoprivrednik pelar ne mora nuno posjedovati poljoprivredno
zemljite niti o njemu ovisi.
Kod, odnosno nakon odluke o bavljenju uzgojem pela i proizvodnjom pelinjih proizvoda svaki bi
pelar trebao nekoliko puta proitati ovaj jedinstven besplatan prirunik koju su volonterski
zajednikim snagama u cilju savladavanja poetnikih koraka, ali isti moe posluiti ujedino i kao
mali podsjetnik informator svim postojeim pelarima.
Na samom poetku prije punjenja konica pelama, a nakon odluke kojim emo se nainom baviti te
kojom vrstom konica poinje priprema terena ili nabavka vozila za prijevoz vaih konica.
Odabir konice
Jedna od teih odluka je odabir konica. Tu odluku dodatno e vam oteati i samo dugogodinji
pelari koji e svaki od njih "navijati" upravo za onu kojom i sami pelare. To u stvari i ne treba
uditi jer su njome nakon njihova odabira navikli raditi. Osim toga pelari teko priznaju vlastite
pogreke, bar ih nee iznositi javno pa ako su i odabrali pogreno vrlo vjerojatno vam to nee
priznati.
2014
Smjetaj pelinjaka
Odabir terena kod stacioniranih pelinjaka treba liiti pripremi bavljenja sadnjom nekih
poljoprivrednih kultura. Teren mora imati i dovoljno sunca ali i hladovine, mora biti suh ali ne
presuh te ne smije biti na podruju sa estim poplavama.
Pelarska oprema
Osnovna pelarska oprema i pribor poetnicima su vrlo esto najvei misterij. to i gdje kupiti, to
kupiti odmah to kasnije?
Nabrojimo nekoliko osnovne opreme koju bi trebao imati svaki pelar bez obzira na broj konica:
Pelarsko odjelo ili pelarska jakna, pelarski eir, rukavice, pelarska klijeta i dlijeto, dimilica,
vilica za otklapanje saa, pelarski no i materijal za dimilicu koji moete kupiti ali moete ga i
sakupiti u umi. Uz konice i pele to je oprema koja se koristi svakodnevno.
Pelarska jakna ili pelarsko odjelo: Pelarsko odjelo ili kao prihvatljivo alternativno rjeenje
pelarska jakna predstavljaju radnu odjeu svakog pelara, bez obzira da li se radi o hobi ili
profesionalnom pelaru. Cilj pelarskog odjela ili jakne je da vas prije svega titi od neeljenih
uboda pela te da naravno titi vau svakodnevnu odjeu od oteenja ili prljanja. Iako se mnogi
hvale slikama u kojima pelare u gaicama vjerujte da to nije svakodnevica i da to uostalom nije
prepametan potez razumnog pelara. Odjea i obua za pelarstvo osmiljena je prije svega da vas
zatiti od uboda. Odjelo uvajte odravajte i ne posuujte drugima.
Pelarski eir: je neizostavan dio pelarske opreme i prisutan unutar svakog hobi ili profi
pelinjaka. uvajte ga odravajte i ne posuujte.
Pelarske rukavice: neizostavna pelarska oprema te poput pelarskog eira oprema koja se
kupuje paralelno s pelarskim konicama. Dobro je imati ih nekoliko, previe ih neete imati budite
sigurni.
Pelarska klijeta:
2014
Pelarsko dlijeto:
Pelarska dimilica: dio je pribora koji ete u poecima moda i previe koristiti no s vremenom
ete nauiti pravu "dozu" i pravi materijal koji zadovoljava vae porebe.
Pelarska vilica: neizostavan dio svakog pelinjaka, olakava rad pa ih pelari esto imaju vie
komada uvijek pri ruci
Pelarski no: dio je opreme koju moete u poetku i zamjeniti nekim starim no svakako nastavite li
pelarskim putem nabavite bar dva.
Materijal za pelarsku dimilicu:
Oko toga neemo komplicirati, s vremenom ete nauiti da je obina suha bagremova grana dobar
materijal za potpalu kao i neke vrste gljiva.
VRSTE PELA
2014
Pele su na zemlji najbrojniji pa time i najuinkovitiji opraivai, imaju vrlo vanu ulogu u opskrbi i
do 85% hrane koju svakodnevno jedemo. Svaki poljoprivrednik ili vrtlar hobista prepoznaje danas
njihovu ulogu u procesu proizvodnje hrane. Opstanak gotovo svog bilja na planetu uz vrlo rijetke
iznimke ovisi o opraivaima pa dakle i o pelama. Pele ljudi najee povezuju sa poznatijim
medonosnim vrstama, no nerijetko ih u panici zamjenjuju opasnijim strljenima ili osama. Strah od
pela, strljena, osa i strljena je u svijetu vrlo est i vie - manje "normalan" neki ga nazivaju ak i
nagonskim. Pelari znaju da se prije svega kod ljudi radi o strahu od nepoznatog te vrlo esto strahu
koji se prenosi takorei iz koljena na koljeno.
Mnogi od kupaca pelinjih proizvoda osjeaju strah no istovremeno i potovanje, a pelari trebaju
biti svjesni injenice da se taj strah nije javio prije nekoliko godina pa prema tome treba imati
razumijevanje, uvaavanje te meusobno potovanje i suosjeanje sa ljudima koji nisu u
svakodnevnom kontaktu sa ovim vrijednim leteim korisnim insektima.
Budui da su medonosne vrste pela uz ostale opraivae izuzetno korisne za okoli u kojem
uivamo, ivimo i radimo trebamo s razumjevanjem raditi razliku te isticati korisnost svake pojedine
vrste ukljuujui i pele samice koje ne sakupljaju med kako bi se njime hranile u vrijeme kad bilje
ne medi. Drati nekoliko konica unutar svog posjeda radite dobro i sebi i okoliu u kojem ivite i
radite. Pele e vas svake godine, budite sigurni u to, ukoliko budete dobro radili nagraditi sa
nekoliko kilograma meda.
Bolesti i nametnici
Mravlja kiselina (formic acid) je danas uz oksalnu (oxalic acid) kojom se tretiraju pele samo kada
nema legla najrairenija je kiselina u borbi protiv za pele opasne grinje - nametnika varroe.
Upotreba mravlje kiseline kree se od raspona 15% - 85% koncentracije, uz napomenu da kod
tretiranja neto veim koncentracijama mravlje kiseline od 65% pa na dalje moe doi do klupanja i
gubitka matice. Sigurnija je upotreba 15-20% koncentracije u dugotrajnom tretmanu iako ju
pojedini pelari ne provode niti preporuaju. Mravlja kiselina je inae prirodni sastojak meda ali
samo u odreenom omjeru tako da i ovo kao i sva druga tretiranja treba vriti izvan glavnih mednih
paa jer se njenom upotrebom omjer u medu moe bitno poveati. Tretman kod niih temperatura,
primjerice zimi, se ne preporua jer je tada isparavanje kiseline upitno / usporeno pa je uinkovitost
mala - premala. U to se vrijeme preporua upotreba organskih kiselina poput recimo Oksalne
kiseline.
Sam tretman mravljom kiselinom vri se nakon glavnih pelinjih paa izvan medobranja kada su
medini nastavci izvrcani ili maknuti s konice na vanjskim temperaturama od 15-25C i to najbolje
startati krajem dana - predveer. Postoji kao to smo napisali nekoliko naina tretmana, a svi su
2014
bazirani na postepeno isparavanje mravlje kiseline unutar same konice. Tako moemo tretman vriti
isparivaima mravlje kiseline, stavljanjem isparivaa (spuva - spuvastih krpa) na satonoe,
direktno na okvire, ili izmeu samih okvira. Jedan od naina tretmana je i stavljanje karnistera sa 1525%-tnom koncentracijom u prostor nastavka ili polunastavka ispod loije) ili iznad (bolje). U svim
tretmanima tremanima onemoguiti pelama direktni dodir sa samom kiselinom te lagano
viednevno isparavnje kiseline.
Mijeanje i rjeenje kiseline:

UVIJEK SIPAMO KISELINU U VODU, NIKAKO OBRNUTO!
Koncentracije mravlje kiseline od 62-68% nisu kritine za pele i tretman e sa tim
koncentracijama biti uspjean.
Mravlja kiselina koju najee nabavljamo od 85% rjedimo na 60%Nepotreban je strah pojedinih
pelara od rijeenja kiselina, samo kao i kod drugih sredstava treba biti oprezan i pridravati se
uputa za koritenje.
Koncentracija x volumen = iznos
Volumen otopine ne mijenja koliinu otopljene tvari
Poetna koncentracija (C ) puta (x) poetni volumen (V ) mora biti jednak konanoj
koncentraciji (C ) puta (x) konani volumen (V ):
Dakle izraun ... C x V = V x C ........ brojano bi to izgledalo ovako 0,85 x 1 = 1,41 x 0.6 (znai
na 1 litar 85% mravlje kiseline dodaje se 0,4litara mekane / destilirane vode)
Ukoliko niste sigurni u koncentraciju kupljene ili ve rijeene mravlje kiseline tada umjesto da
rijedite napamet koristite izraun pomou specifine teine on je uvjek najprecizniji.
Priblina specifine teine u gramima za jedan mililitar: 65% mravlja 1.150 85% mravlja 1.200
95% mravlja 1.230 voda 1.000 g
Brzi tretman mravljom kiselinom:
Na slikama je prikazano nekoliko naina primjene mravlje kiseline nazvane "ok terapija". Radi se o
krpama 20x20 centimetara koje natopimo mravljom kiselinom koje stavimo u vreicu. Sam postupak
ponavljamo 2-3 puta 60 % mravljom kiselinom iznad i izmeu okvira u periodu od 7 dana [80%
mravlja kiselina primjenjuje se umetanjem spuvice na podnicu].
Brzi tretman ima svojih nedostataka poput: burne reakcije pela, prestanak zalijeganja matice i
slino. Uz pretpostavku da vaa kolonija pokriva 10 okvira raunajte 2 ml. po okviru pela iako
pojedine literature navode i koliine od 3ml. po zaposjednutom okviru, iznad 3 mililitara ne bi
trebalo ii.
Primjer brzog tretmana mravljom kiselinom u zajednici sa zaposjednutih 10 okvira pela.
2014
1. dan prvi ...stavljamo spuvastu krpu u konicu (vidi sliku 1 desno) paljivo ubrizgamo po
cijeloj povrini 20ml 60% kiseline.
2. dan etvrti ... paljivo ubrizgamo po cijeloj povrini 20ml 60% kiseline.
3. dan sedmi ... paljivo ubrizgamo po cijeloj povrini spuve 20ml 60% kiseline
4. dan deseti ... uklonimo spuvu iz konice kako je pele ne bi poele propolizirati ili iznositi iz
konice.
Tretman mravljom kiselinom ok terapija 4x4
Primjena mravlje kiseline ok terapijom
"4x4". 7 ml (koristiti plastinu pricuinjekciju) 60 % otopine svaki dan
tijekom 4 dana, a tih se 4 dana ponavlja
4 puta kako bi se pokrile sve pele i svo
leglo dakle ukupno 28 dana.
Izmeu svakog od 4 tretmana se radi

stanka od 4 dana. Na slici ispod prikazano je 4 dana stanka.
Stavimo li dakle 4 tada je 4x4=16 i izmeu 3x4=12 pa dobijemo 16+12=28
1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0
= tretman
= stanka izmeu dva tretmana
1.1.2 Tretman mravljom kiselinom ok terapija

1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0
= tretman
= stanka izmeu dva tretmana
2014
1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0
ivotni ciklus medonosne pele
1 - 2 dan starosti pela isti stanice saa i grije leglo
3 - 5 dan starosti pela hrani starije liinke s medom i cvjetnom peludi
6-11 dan starosti pela hrani mlade liinke sa matinom mlijei
12-17 dan starosti pela proizvodi vosak i gradi sae brine se o ventiliranju i sazrijevanju meda
18-21 dan starosti pela upoznaje uva ulaz u konicu i brine se o prozraivanju konice
ventiliranju
Nakon 21. Dana poinje terenski rad
22 + dana starosti medonosna pela sakuplja nektar, pelud, propolis i vodu. Umire ovisno o radnom
intezitetu od 35-og do 45-tog dana ivota u sezoni, a zimska pela ivi od jeseni do proljea dok
ne odgoji novu generaciju (ako nije bolesna i preivi zimu)
Dugotrajan tretman mravljom kiselinom:

Kod dugotrajnih tretmana koriste se dva naina isparavanja kiselina:
isparavanje pomou isparivaa
isparavanje iz karnistra (ili neke posude)
Slika desno prikazuje primjere upotrebe

mravlje kiseline dugotrajnim tretmanom
obino 15-25% mravljom kiselinom. Ukoliko
na konici posjedujemo duboke podnice
posudu moemo staviti i u nju to nam
olakava posao jer ne trebamo podizati ni
otvarati samu konicu. To se zbog naina
isparavanja pokazalo kao loija opcija pa
svakako preporuamo stavljanje posude gore.
Takav tretman traje oko 25 dana. Prednosti dugotajnog tretmana su smanjivanje trokova rada i puta
na pelinjak jer se koncentracija kiseline ravnomjerno odrava u konici samostalno kroz due
vremensko razdoblje.
2014
Reakcije pela za razliku od brzog tretmana zbog slabije koncentracije gotovo da i nema. Sporiji
tretman osobito dolazi do izraaja kada u pojedinim danima kada trebamo vriti tretmane same
temperature znaju dosei 30 pa i vie C.
Varroa podnice:
Kod bilo kojeg tretmana protiv varroe danas, dobro je imati "varroa podnice" kako se eventualno
nakon ili za vrijeme tretmana preivjela grinja ne bi u socijalnom kontaktu sa pelom ne bi ponovo
vraala i ugoravala njen opstanak i time samu uinkovitost tretmana. Osim kod samih tretmana ove
su se podnice pokazale vrlo uinkovite i za stalnu kontrolu prirodnog pada varroe u konici.
Isparavanje mravlje kiseline:
Treba imati u vidu da sve tekuine na razliitim
temperaturama ne hlape podjednako. Na veim e
temperaturama veina njih hlapiti bre dok e na niim
hlapiti sporije! Tako je i kod mravlje kiseline odnosno
tretmama mravljom kiselinom.
Na slici desno je prikazana okvirna tablica tretmana protiv
varroe, koliine po LR nastavku [10 okvira] i okvirne
koliine isparavanja [dnevnog]. Sigurna / preporuena primjena mravlje kiseline kod tretmana varroe
je od 15-25C.
VRSTE PELINJAKA
Dvije su osnovne podjele pelinjaka u modernom svjetskom pelarstvu: Stacionirani i selei
pelinjak. No pelinjake u novije vrijeme dijelimo i prema na na konvencionalne i ekoloke
pelinjake. Bez obzira na vrstu pelinjaka nije dozvoljeno postaviti pelinjak u samoj blizini
autoceste, eljeznike pruge ili aerodroma u cilju zatite pela od pogibelji. Takoer nigdje u svijetu
nije dozvoljeno pelinjak smjetati ni u blizini eerana, tvornica za preradu voa, vinarija, staja i
gnojnica kako bi se sprijeio sam njihov utjecaj na budue pelinje proizvode. Kod tih prje opisanih
zabrana nema razlike radi li se o stacioniranom, seleem ili ekolokom pelinjaku, a iste imaju zacilj
preventivnog djelovanja na zdravlje pela i pelinjih proizvoda kao takvih.
Stacionirani pelinjak
U poetku bavljenja pelarstvom svakako treba odluiti o mjestu budueg pelinjaka. Veliina i tip
zemljita ovisi o tome jesmo li se odluili za selee pelarenje ili stacionarno. Pelinjak bi, ovisno o
broju konica, trebao biti udaljen od naseljenih mjesta, autocesta, vinarija, eerana i sl. (vidi
pravilnik o dranju pela). Slijedee to svakako treba imati u vidu je pristup pelinjaku i udaljenost
samog pelinjaka.
2014
Blizina raznovrsnih paa te izbjegavanje mjesta na kojima se uestalo vre tretiranja poljoprivrednih
povrina takoer su vani za vee i kvalitetnije prinose pelinjih proizvoda kada se radi o
stacionarnom pelarstvu. Svakako treba obratiti pozornost i na mogunost gradnje ili postavljanja
prateih objekata uz budui pelinjak zbog odlaganja razne pelarske opreme.
Pele odlaze na "pau" cca 2-3 km od pelinjaka, naravno u raznim pravcima, a kada u blizini nema
dostatne - adekvatne pelinje pae tada odlaze i mnogo dalje. Udaljenosti zavise od jaine i vrste
pae za kojom idu, povezanost i konfiguracije terena i drugih manjih paa do najudaljenije pae, za
tim na let pela utjeu vremenske prilike, duljina dana, godinje doba, stanje pela i ostalo.
Mana stacioniranih pelinjaka je svakako manji prinosi po konici, ovisno o terenu pele se vie
zamaraju u potrazi za nektarom, te eventualni nedostatak pojedinih paa koje pele naravno ne
osjeaju toliko koliko njihov vlasnik. Kako je u RH svijest od koristi koje pele donose ne samo
pelaru ve i kod opraivanja bilja slaba, pelari esto teko nalaze adekvatne terene gdje lokalno
stanovnitvo ima razumijevanja prema toj svakako korisnoj grani poljoprivrede. Koristi od
opraivanja poljoprivrednih kultura su nebrojene, poevi od veih prinosa poljoprivrednih
proizvoda do smanjenja potrebe za raznim otrovnim pesticidima. Uobiajeno je kod ljudi miljenje
da koristi od pelarstva imaju samo pelari to nikako nije tono. Prednosti od pela imaju kroz
opraivanje prije svih poljoprivrednici i okoli znamo li da su kod opraivanja pele neumorni i
vrijedni radnici.
Prednosti stacionarnog pelarstva naspram seleeg su: manji trokovi u samoj proizvodnji, manja
mogunost pogibelji pelinjih drutava, manja mogunost zaraze pela koje dolaze u kontakt s
2014
drugim doseljenim pelama na istu pau, pele se manje uznemiruju te se time bre razvijaju i jaaju
svoja druva.
Selei pelinjak
Selei pelinjak je ukratko pelinjak koji pelar u sezoni cvatnje bilja seli sa jedne "pae" na drugu.
Nekad, danas rijetko tj. gotovo nikad, konice su se selile i eljeznicom. Veina pelara koji danas
sele konice, kupe kamion ili prikolicu pa je uz male preinake takvo vozilo spremno je za transport
konica do ciljanog odredita.
Druga mogunost je kupnja auto prikolice ili to je nerijetko danas njihova samogradnja. Slike
svojih prikolica proizvedenih u vlastitom dvoritu poslao nam je i pelar iz Istre Svetozar Jankovi
(slika konica na autoprikolici).
Da prikolice dobro obavljaju svoj posao je podatak da isti uspjeno poveava broj svojih seleih
pelinjih drutava. Listajui pelarsku literaturu uvijek nailazimo na tekstove o seleem pelarenju.
A to je to u stvari selee pelarstvo, koje su mu prednosti? Ima li mana?
Naravno da ima mana kao i kod stacioniranih pelinjaka uostalom, iako pelari imaju argumente i za
jedno i za drugo istina je uvijek negdje izmeu. Kada odluimo konice seliti iz pae na pau,
potrebno nam je kao prvo prijevozno sredstvo na kojima e nae konice sigurno prevaliti ponekad i
nekoliko stotina kilometara. Naravno prije smjetaja konica (uz pretpostavku da nemate zemljita u
cijeloj HR) potrebno je o tome dobiti odobrenje vlasnika zemljita i drugo (itaj zakon o pelarstvu).
Prednosti i prinosi seleeg pelarstva u odnosu na stacionirano pelarstvo, su to obino tijekom
godine donose vee prinose i po nekoliko puta.
Pele se manje zamaraju u sakupljanju nektara jer ih pelar pokuava dovesti u idealnu poziciju u
kojoj e im ciljana paa biti "nadohvat ruke". Kako im je paa blie one se bre i uz manje napora
vraaju u konice. No svakako je u odnosu na "fiksni" pelinjak jedna od vanijih prednosti upravo
vei izbor paa. Naime ako u Vaoj blizini nema lavande, kestena, suncokreta, kadulje... nema ni
takvog meda. Po svojoj raznolikosti terena, klimatskih prilika, po velikom bogatstvu i raznovrsnosti
pelinjih paa, istoj i jo uvijek nezagaenoj prirodi, Hrvatska ima dobre ali pritom i vrlo nejednake
uvjete za pelarenje. Dok na primjer na Velebitu u proljee ima jo snijega, u Dalmaciji i na otocima
ve uvelike cvatu voke i rumarin na kojem pele nalaze odlinu pau. Kada u Dalmaciji i
Hrvatskom primorju cvate kadulja, nastupa periodino ljetno suno razdoblje, u kontinentalnom
posebno u brdsko planinskom podruju pele nalaze obilje hrane.
Ljetnu vruinu tee pele podnose nego u sjevernim krajevima sve blau i blau zimu. U to vrijeme
u planinskim podrujima cvate najraznovrsnije bilje. Cvatu livade i panjaci, na kojima se pele o
roje, razvijaju i pune konice izvrsnim medom. A pele selimo rekli smo zbog to veeg prinosa
meda!
Usporedimo: Ako kod kue imamo prosjeni prinos 10-20 kg konici (zavisno o kojoj konici i
kojoj pai se radi) jednim seljenjem, ako paa uspije, prinos meda moemo i udvostruiti! Naravno
da ima pelara koji sele, a od toga nemaju prevelike koristi ili naiu na nepredvidive potekoe. Da
bi to izbjegli, navedimo i mogue uzroke. Seljenjem pelinja drutva slabe! Nerijetko se dogaa da
se nakon dueg puta, pele (starije i slabije) ve nakon prvog dana ne vrate u svoju konicu. To je
osobito vidljivo kod slabijih i iscrpljenih zajednica. Dogaa se dodue i u stacioniranim
pelinjacima, ali mnogo rjee i u daleko manjem broju. Uzmimo primjer: kada pele radilice za
vrijeme glavne pae ostaju i umiru po livadama.
2014
Dogodi li se npr. da prilikom seljenja izgubimo 0,5kg. pela, jasno je da nakon 2 - 3 selidbe ostajemo
gotovo bez svih starijih pela. Takav je gubitak teak prilikom svake pae. Kod dugotrajne se
meutim, drutva koliko toliko oporave, dok kod kratkotrajne to nije mogue. Naravno i na
dugotrajnoj pai gubitak starih pela smanjuje unos. ivot svake pele radilice ovisi o aktivnosti i
koliini napora koje obavlja, ne samo radom kod sakupljanja nektara i cvjetnoga praha, gradnjom
saa i hranjenjem legla, ve i borbom protiv raznih neprijatelja, teim uvjetima zimovanja ili velikim
uznemiravanjem prilikom selidbe recimo, pele troe svoju snagu i umiru bre. Prilikom zatvaranja
pela u konicu one postanu uznemirene. Jure po konici traei izlaz, osobito ako im u konicu
kojim sluajem ulazi svjetlost.
Kao i kod svih slinih kukaca, i pele privlai svjetlo. U mraku im na dijelu pustimo zraku svjetlosti,
do svjetla dolazi nekolicina pela, jure oko svjetla do iznemoglosti. To isto dogaa se i u konici za
vrijeme kad su pele zatvorene prilikom seljenja. im je leglo jae, trenja i vruina vea, to bre
nastaje nemir i uznemirenost u konici. Zatvorimo li pele uz dostupnost zraka, one e biti mirnije,
to naravno zavisi o drutvu.
Pele se uznemire i kad im otvorimo konicu. Navale na med. (troe ga i kod seljenja) Troe ga
naglo, prvenstveno otvoren, u uzrujanosti navale i na najmlae leglo pa ga ispiju. Kada pele jedu
med, stvaraju toplinu, to je korisno. Selimo li ih u vruim danima, to stvaranje topline moe biti
pogibeljno. to su nemirnije, troe vie meda, stvaraju jo veu toplinu i zaguljivost u konici.
Pela kao i ovjek, kad je uznemirena bre die, bre troe kisik u konici. Kao i ljudi troe kisik, a
isputaju duini monoksid, pa ako nije omogueno dovoljno provjetravanje pele se ugue u
konici. Kod seleeg pelarstva su vei trokovi transportu, (naroito kad nemate vlastiti prijevoz)
vea mogunost smrtnosti i zaraza pela (potrebno je provjeriti teren na koji se sele pele) i slino. U
RH jo nije razvijena svijest o koristima koje pele donose, (opraivanje i sl.) pa se tako nerjetko
nailazi na nerazumijevanje stanovnitva kad se pele dopreme pored vonjaka, uma, livada i sl.
Koliko daleko leti pela?
Kilometar? Dva? Tri? Pet? Vie od 10? Najprecizniji odgovor je da leti onoliko daleko koliko misli
da mora.
Pele su aktivne u radijusu od 2 do 3 km, a
kada u blizini nema pae onda one po hranu
pokazala su istraivanja odlaze i mnogo dalje.
Udaljenosti zavise npr. od jaine i vrste pae,
povezanost terena i drugih manjih paa do
najudaljenije pae.
Na let pela utjeu i vremenske prilike, duljina
dana, godinje doba, stanje pela itd. Idealno
bi bilo kad pele ne bi trebale prelaziti vie od
500-1000 metara u potrazi za nektarom, to im
omoguavamo upravo seljenjem konica u
blizinu odreene pae i to je uz iskoritenje
gotovo svih paa glavna prednost seleeg
pelinjaka.
2014
U nekim dravama sjeverno amerikog kontinenta na primjer Kaliforniji poljoprivrednici su ako vre
tretmane opasne za pele obavezni obavijestiti pelare u promjeru od jedne milje (1,6km) no tamo
pelari nisu zadovoljni znajui da je to premalo, trae da se radijus proiri na bar oko 2 milje (3,2km)
to bi gubitke uzrokovane za pele opasnim prskanjem svelo na minimum.
1980-te ameriki je pelar David Chaney doselio pele na opraivanje lucerne kako bi dobio pelud.
U opsenom testu David je utvrdio da su pele postavljene na opraivanje lucerne prikupile10 puta
vie peludi afranike (latinski: Carthamus tinctorius) od peludi lucerne iako je najblia paa
afranikina paa bila daleko oko pet milja (8,04km) znai na udaljenost veu od uobiajene u
pelarstvu "zamiljene granice" leta.
Nisu svi cvjetovi dakle jednako uinkoviti u
privlaenju opraivaa, odnosno privlani
pelama. U opisanom sluaju lucerne, na
primjer, koja je oito manje privlana od
afranike (latinski: Carthamus tinctorius).
Istraivanja raznih znanstvenika u svijetu biljee
razliite rezultate, ak i za iste vrste. Kako se
ini postoji u stvari vie faktora koji utjeu na
rezultate daljine leta medonosne vrste pela.
Poevi od metoda koritenih u istraivanjima,
lokaciji istraivanja ali i godinjem dobu
kada su provedena.
Let pela i uzgoj i proizvodnje hrane
Temeljem znanja o tome koliko daleko pele
lete po hranu odnosno nektar i pelud,
poljoprivrednici mogu znati koliko im treba
pelinjih zajednica na odreenoj lokaciji a sve u
cilju poboljanja prinosa njihova usjeva.
Naravno kod nas je to pitanje jo uvijek u sferi
znanstvenofantastinih filmova, no moda je i
bolje tako nego da imamo problema s
opraivanjem na nasadima koji su toliko veliki
da ih opraivai ne mogu preletjeti.
Kako dakle daleko pele lete? Odgovor je uvijek ispravan sljedei: Onoliko koliko moraju.
Izvor: Eckert, J. E. 1933. The flight range of the honeybee. J. of Agricultural Research 47:257285., Morse, Roger 1984. Research Review (How far will bees fly?). Gleanings in Bee Culture,
September 1984, p. 474., Chaney, Davidcirca 1985. Bloom dynamics in alfalfa: Implications for
pollination and seed production. M. S. Thesis, International Agricultural Development, University of
CA. Davis, CA., Carroll, Jon. San Francisco Chronicle, April 9, 2002. Carroll estimated Dions ego
at more than a mile, but gave no exact figure.
2014
Konvencionalni pelinjak
Konvencionalni se pelinjak dri li se pelar "Dobre pelarske prakse" u principu svejedno da li se
radi o seleem ili stacioniranom ne razlikuje od ekolokog osim po detalju da ekoloki mora proi
odreene dodatne kontrole i mora imati certifikat.
Dananji nain prihvatljiv za kupca i pelara jednostavno mora biti prilagoen po standardima
prihvatljivim za sve u protivnom proizvodi jednostavno ne zadovoljavaju unaprijed Zakonima i
Pravilnicima definirane norme.
Ekoloki pelinjak
Eko pelinjak mora, uz neke iznimke, prema vaeim propisima biti smjeten na mjestu gdje u
pravilu nema puno konvencionalne poljoprivrede, u kojoj se poljoprivredne kulture ne tretiraju
kemijskim sredstvima i mora biti udaljen od najblieg konvencionalnog pelinjaka najmanje 2-3 km.
U blizini ekolokog pelinjaka ne smije biti tvornikih i drugih postrojenja koja bi imala utjecaja na
pelinjak i u njemu proizvedene proizvode. Ekoloka proizvodnja u pelarstvu podrazumijeva
smjetaj pela u konice od prirodnih materijala koje smiju biti obojene samo izvana ekolokom
bojom.
2014
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 271/2010, PRILOG XI.

A. Ekoloki znak EU-a iz lanka 57.
1. Ekoloki znak EU-a mora biti u skladu s
dolje
navedenim modelom:
br. 376 i zelena (50 % cijan + 100 % uta)
kada se koristi etverobojni tisak
3. Ekoloki znak EU-a moe se takoer
koristiti u crno bijeloj varijanti kako je
prikazano, samo kada upotreba obojenog znaka
nije praktino izvediva.
4. Ako je boja pozadine na ambalai ili
deklaraciji tamna,
znakovi se mogu uporabiti u negativu koristei
boju pozadine na ambalai ili deklaraciji.
5. Ako se koristi znak u boji na obojenoj pozadini, zbog ega je teko vidljiv, moe se koristiti
vanjska linija razgranienja oko znaka kako bi se poboljao kontrast s bojama pozadine.
6. U nekim posebnim situacijama, kada su navodi na ambalai jednobojni, ekoloki znak EU-a moe
se upotrijebiti u istoj boji.
7. Ekoloki znak EU-a mora biti visok barem 9 mm i irok barem 13,5 mm; omjer izmeu
visine/irine mora uvijek biti 1: 1,5. Iznimno najmanja mogua veliina moe se reducirati na visinu
od 6 mm za vrlo mala pakiranja.
8. Ekoloki znak EU-a moe se povezati s grafikim ili tekstualnim elementima koji se odnose na
ekoloku poljoprivredu, pod uvjetom da ti elementi ne preoblikuju ili mijenjaju prirodu ekolokog
znaka EU-a, ni bilo koji navod iz lanka 58. Kada se ekoloki znak EU-a koristi u povezanosti s
nacionalnim ili privatnim znakovima u zelenoj boji koja je drugaija od referentne boje iz toke
2., ekoloki znak EU-a se moe koristiti u toj nereferentnoj boji.
9. Ekoloki znak EU-a koristi se u skladu s pravilima koja su vaea pri registraciji znaka kao
zajednikog znaka ekoloke poljoprivrede pri uredu za intelektualno vlasnitvo Beneluxa te u
registru igova Zajednice i u meunarodnim registrima.
Nacionalni znak ekolokog proizvoda je dozvoljeno koristiti pri oznaavanju, reklamiranju i
prezentiranju iskljuivo ekolokih proizvoda, a njegov sadraj, veliina i izgled propisani su
Pravilnikom o Ekolokoj proizvodnji.
2014
Pri osnivanju pelinjaka u uvjetima ekoloke proizvodnje mora se voditi briga sukladno Pravilniku o
ekolokoj proizvodnji:
1. da se osigura dovoljno hrane za pele
2. da je pelinjak postavljen tako da u promjeru 2 km od pelinjaka nektar i pelud potjee od
poljoprivrednog bilja iz ekoloke proizvodnje ili od prirodne vegetacije koja nije tretirana
kemijskim sredstvima, odnosno manji promjeru daljenosti ako postoje prirodna zatita
podruja ispae, to potvruje nadzorna stanica
3. da postoji dovoljna udaljenost od bilo koje proizvodnje koja je izvor oneienja okolia, kao
to su npr. gradski centar, industrijska zona, autoput i sl. Navedeni uvjeti ne odnose se na
vrijeme kada nema vegetacije ili kada pelinje zajednice miruju. Na kraju proizvodne sezone
pelinje zajednice moraju biti opskrbljene s rezervama meda i peluda u koliini koja osigurava
njihovo preivljavanje tijekom zime.
Navedeni uvjeti ne odnose se na vrijeme kada nema vegetacije ili kada pelinje zajednice miruju. Na
kraju proizvodne sezone pelinje zajednice moraju biti opskrbljene s rezervama meda i peluda u
koliini koja osigurava njihovo preivljavanje
tijekom zime. Ekoloko pelarstvo i
proizvodnja temeljno je odraeno u Zakonu o
ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i
prehrandbenih proizvoda, a Pravilnikom o
ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda
regulirana je ekoloka pelarska proizvodnja.
Struni nadzor nad ekolokim pelinjacima i
proizvodima obavljaju nadzorne stanice za
ekoloku proizvodnju tj. ovlatene pravne
osobe za struni nadzor eko proizvodnje i eko
2014
proizvoda. Prijelaz ili konvencionalnog u ekoloki pelinjak uspostavlja se godinu dana nakon
prijelaznog razdoblja tijekom kojeg se u konicama vri zamjena pelinjeg voska. Novi vosak mora
potjecati iz ekoloke proizvodnje, a ukoliko nije mogua nabavka voska tog podrijetla vosak se
uzima od mednih poklopaca.
Po zavretku prijelaznog razdoblja ukoliko su zadovoljeni svi parametri (stanje u konicama,
kavkoa okolia) odreuje se za pelinjak status ekoloke proizvodnje. Kod ekolokih pelinjaka
bitno je osigurati dovoljne koliine hrane za pele, da je pelinjak postavljen tako da u promjeru
2km od pelinjaka nektar i pelud potjee od poljoprivrednog bilja iz ekoloke proizvodnje ili
prirodne vegetacije koja nije tretirana kemijskim sredstvima. Taj prostor moe biti i manji ukoliko
postoji prirodna zatita podruja ispae, a to potvruje nadzorna stanica i da postoji dovoljna
udaljenost od bilo kog oneienja okolia (gradski centar, industrijska zona, autocesta i sl.)
Spomenuti uvijeti ne odnose se u vrijeme kada zajednice miruju ili nema vegetacije.
Prehrana pela u ekolokom pelarstvu : Umjetna prehrana pela dozvoljena je iskljuivo u

posebnim uvijetima kod kojih o njoj ovisi preivljavanje ekolokih pelinjih zajednica, a treba se
temeljiti na medu ekoloke proizvodnje. Umjesto ekoloki proizvedenog meda uz odobrenje
nadzorne stanice za prehranu se moe koristiti eerni sirup ili ekoloki proizvedena eerna melasa.
Pelar mora voditi podatke o umjetnoj prehrani. Umjetna prehrana smije se provoditi samo od
zadnjeg dana uzimanja meda iz konice do 15 dana prije cvatnje medonosnog bilja.
2014
Lijeenje pela u ekolokom pelarstvu : Prije stavljanja u prodaju med treba proi razne analize.
Na eko pelinjaku zabranjeno je davati lijekove u preventivne svrhe jer postoji velika mogunost da
e se u medu i vosku nai njihove ostatke. U svrhu ljeenja preporuuje se upotreba organskih
kiselina koje su i inae sastavni dio meda. Bolesne zajednice moraju biti odmah lijeene, a po
potrebi izdvojene na izolirani pelinjak tijekom tretmana lijeenja.
Konica na ekolokom pelinjaku treba biti izraena od prirodnih materijala i obojena eko bojom,
a pelinjak dovoljno udaljen od mogueg oneienja nektara (tvornica, cesta, obradivih povrina)
kako bi pele proizvele to kvalitetniji med. Pelinje sae koje se upotrebljavaju u eko pelarstvu
takoer moraju upotrebljavati ekoloke satne osnove koje moraju imati potvrdu Ministarstva.
Punionica meda proizvoda t u ekolokom pelarstvu takoer treba imati eko certifikat. Sve to kod
ekolokog pelarstva stvara dodatni troak pelaru to se naalost osjeti i u konanoj cijeni meda, ali
zato potroa moe biti siguran da kupnjom takvog meda dobiva samo ono najbolje iz pelinje
konice, a ta injenica u pozadinu stavlja neto veu cijenu eko meda.
Odravanje, ienje i dezinfekcija u eko pelarstvu: U ekolokom pelinjaku doputena je
fizikalna obrada vodenom parom ili otvorenim direktnim plamenom. Za ienje i dezinfekciju
materijala, prostorija, posuda ili proizvoda koji se upotrebljavaju u pelarstvu mogu se rabiti:
kalijev sapun
natrijev sapun
voda i vodena para
vapneno mlijeko
ivo vapno
natrijev hipoklorit
natrijev hidroksid
vodikov peroksid
alkohol
formaldehid
soda bikarbona
mlijena kiselina
limunska kiselina
octena kiselina
oksalna kiselina
Posebne mjere u ekolokom pelarstvu:
podrezivanje krila matici
2014
unitavanje trutovskog legla dozvoljeno je samo kod preventivnog suzbijanja varroe
zabranjeno je unitavanje pela u sau kao nain sakupljanja meda i ostalih proizvoda
konica mora biti napravljena od prirodnog materijala bez rizika kontaminacije okolia treba
voditi zapise o svim poslovima obrade, uzimanja i uvanja proizvoda
VRSTE KONICA
Od kada je ovjek iz debla drveta poeo vaditi med te poeo istraivati naine kako bi taj posao
olakao do danas otkriveno je nebrojen broj konica i nebrojeno podvrsti istih. Pelari i dan danas
usprkos tom velikom izmiljenom broju nastambi za pele izmiljaju nove kako bi si olakali rad i
moda preko novih vrsta suvremenih nastambi za pele koje nazivamo konice eventualno dobili
vie proizvoda.
Konice su u stvari nastambe u kojima neke vrste pela uz pomo pelara ive i podiu svoje mlade
narataje. Prirodne konice se pojavljuju na mjestima koje pele zauzmu u potrazi za novim
stanitem, dok neke cijeli ivot rade i ive u ljudskom rukom oblikovanim i prilagoenim konicama
koje se najee smjetaju na veim ili manjim, na stacioniranim ili seleim pelinjacima.
U prirodi nastamba pela se moe usporediti sa ptijim gnijezdom, u pelinjacima nastamba koju
nazivamo konica predstavlja ipak neto drugo. Tako su svoj razvoj konice doivljavale i u prolosti
ali razvoj nije nepoznat i dan danas.
2014
Dubine
To su jednostavno konice za bavljenje pelarstvom na "prirodan nain" jer ni jedan poznati oblik
pelarstva nije pelama toliko slian koliko je to kad pele pelar dri u ovakvoj "konici". Same su
konice poput pletara sa nepokretnim prirodnim valovitim meusobno povezanim i instiktivno
graenim saem, a sama mikroklima unutar
debla pelama jednostavno najslinija onoj
koju imaju i u prirodi.
Nekad su ljudi da bi dobili med iz takvih
konica pelinje zajednice morali prvo
uguiti dimom. Danas kad se o pelama i
pelarstvu zna mnogo vie to vie nije
potrebno pa su pelari onda time i humanije
osobe po pitanju suradnje s prirodom.
Danas, kako su pelari matovite osobe,
postoje i dubine sa pokretnim saem ili se
kombiniraju sa nekom od "modernijih"
konica kod kojih lako i jednostavno
moemo mijenjati okvire. Dodue im se
poinje sa stavljanjem okvira u ovoj vrsti
konica prirodni osnovni ambijent pelama polako ali sigurno nestaje.
Kod takvih kombinacija sama osnovna dubina slui kao plodini dio. Prema uzoru na dubine esto
kod pelara nailazimo na konice iz jednog ili vie drvenih trupaca, veih ili manjih, ali svakako
pravih umjetnikih dijela najraznovrsnijih oblika, boja, veliina i upotrebljivosti. Dubine su kao
konice trajne i po nekoliko generacija uz minimalno odravanje. Rojevi iz dubina pelarima
svakako donose tijekom sezone brojna i vrlo kvalitetna pelinja drutva pa ih ako nita drugo iz
nostalginih razloga ne treba zaboraviti.
Sae pele grade usporedio prema svom vlastitom nahoenju, stanice saa su nejednake ovisno o
tome da li e se iz njih izai radilice, matica ili trutovi. Donekle fleksibilna struktura gradnje koju
pele rade u ovakvim stanitima je izuzetno krhka, ponekad i tanka, to uz nepristupanost samo
dodatno oteava eventualno vaenje meda ili bilo kakvu kontrolu.
S druge strane kod ovih konica sa okvirima, sami okviri ubaeni u ovu konicu olakavaju pelaru
pregled i manipulaciju pa i vrcanje meda, ali i diktiraju pelama koju veliinu stanica e raditi dok
bez samog okvira to nije sluaj bez obzira stavljamo li satnu osnovu na okvir ili ne. Sam okvir
pelama onemoguuje prenoenje prirodnih vibracija izmeu saa koje se u tom sluaju zadravaju
unutar svakog pojedinog okvira dok to u prirodi nije sluaj. Te su vibracije pelama u prirodi
posebno bitne te su na njih navikle kao danas pelar na okvire.
Svaki pelar bez potekoa moe u svom pelinjaku imati barem "pokaznu" dubinu - deblo s
konicama, koja kupcima pelinjih proizvoda prilikom eventualne posjete pelinjaku sigurno
2014
predstavlja pravu atrakciju i vraa ih na trenutak nekoliko stoljea unazad kada je dubina bila ne
samo prirodno stanite ve i najea i jedina nastamba pela medarica.
Pletara
Pletara je jedna od starijih i "prirodnijih" oblika konica. To je konica koja ima sae kojem ne
moemo mijenjati mjesto unutar konice po elji. Vaenje meda iz takve konice je teko i vie se
uglavnom ne koristi.
Danas se upotrebljava vie iz
nostalginih razloga, ali je odlina kod
hvatanja ili proizvodnje rojeva i
proizvodnje istog pelinjeg voska.
Odlike pletare su i da u njima za razliku
od "modernijih" konica koje su
preuzele njezino mjesto relativno mali
broj pela moe vrlo uspjeno preivjeti
zimsko razdoblje. No kod ove je
konice zato sam proljetni razvoj pela
unutar brz i vrlo buran pa iz nje zbog
vrlo brzo zbog pomanjkanja prostora
pelari dobivaju prve rojeve.
Kako je pletara raena od potpuno
prirodnog materijala pele se u njoj vrlo
ugodno osjeaju i brzo napreduju.
Svakako bi trebala biti prisutna u
svakom pelinjaku ako nita drugo
toliko da je ne zaboravimo. Naalost u
dananje se "moderno vrijeme" premali
broj ljudi bavi proizvodnjom ove stare vrste konica iako ona u kombinaciji sa nastavljaama moe
predstavljati odlian izvor legla za pravljenje novih pelinjih zajednica.
A konica
Jedna takva konica je osmiljena u glavi pelara iz Ilirske Bistrice Antonu nidariu. Konica koju
je osmislio koristila se i koristi se jo i uvijek najvie osim u Sloveniji na podruju sjeverozapadnog
djela Hrvatske. Nalik je na ormari, a konica je bila idealna za smjetaj u pelinjake te u tada rijetke
i skupe selee paviljone.
2014
Pelari se manipulacijom okvira unutar konice. Okviri te konice

nemaju uice, obino stoje na dvije poprene ipke, dok sa prednje i
zadnje strane ulaze u limene razmake. Konica se otvara sa zadnje
strane pa je vjerojatno zbog nje nastala teorija "Konici se prilazi
odostraga".
Ona je daleko sigurnija na podrujima u kojima su napadi medvjeda
ei ukoliko se pravilno smjesti u paviljon, pa spomenimo zatim
moda neto "lake" uzimljavanje, laki rad jer ne treba fiziki dizati
kompletne nastavke pune meda to zna biti posebno naporno ima li
pelar vie konica i nalaze li se one na brdovitom terenu.
DB konica
Dadan Blatova konica je sa jednim tijelom visine 31cm, koje slui kao plodite i 2 polunastavka,
vanjske visine 15,50cm, za smjetaj "medita". Standardna DB konica ima u pravilu 12 okvira, ali
je sve popularnija i konica sa 10 okvira vjerojatno radi lakeg
odranja same mikroklime unutar konice. Dok izvorna DB
konca ima izmeu dakle "samo" 11 okvira.
Sama konica omoguava dosta prostora za razvoj legla,
skladitenje peludi i meda pa su i zajednice u njoj jako
razvijene. Medne kape mogu biti visine 10 pa i 15cm, to
omoguava pelama siguran prijelaz u novi period medenja
bilja bez potrebe za dodatnom intervencijom pelara u vidu
prihrane. Jedan okvir sa obje strane napunjen medom tei
impresivnih 3 do 4kg.
Zajednice u DB konici u poetku same sezone relativno brzo
se razvijaju bez veih intervencija pelara, iako ne toliko brzo kao to je to sluaj kod LR konice,
ali je zato kasniji razvoj pela u njoj neto jai.
LR konica
Lorenz Lorain Langstroth (1810-1895) smatra se pokretaem suvremenog naina pelarstva i oca
pelarstva u SAD-u. Konica koju je on izmislio jo u pretprolom stoljeu godine 1889 smatra se
prekretnicom prekretnicom pelarske proizvodnje. Langstroth-Rootova konica.Langstroth konice
su prema nekim procjenama zastupljene u svjetskom pelarstvu ak do oko 75% to ih ako je
podatak toan svrstava u najkoriteniju vrstu konice u svijetu, meutim manje je poznato kako
unutar tog izraza "Langstroth standard" ima u cijelom svijetu oko ak 90 pod vrsta, od kojih su neke
potpuno meusobno potpuno kompatibilne.
2014
Langstroth konice tako imaju vanjske dimenzije sanduka u:

Americi 508x464x416x372
Kaliforniji 508x470x413x375
Kanadi 507x469x418x380
Velikoj Britaniji 508x464x413x370
(vanjska duina x unutarnja duina x vanjska irina x unutarnja irina)
LR standard je konica koja se sastoji najee kod nas ima tri jednaka nastavka vanjske visine cca
242mm. Okvir je vanjske visine 232mm dok je duina satonoe je 480mm. U novije vrijeme, u
praksu je ulo se nekoliko naina uzgoja pela u ovim konicama.
Sastav LR konice:
podnica s letom
3 standardna nastavci sa po 10 okvira
hranilica
unutarnji pokrov
ventilacijski okvir s mreom
2014
krov konice
Warr konica
Konica koju je temeljem vlastitih prouavanja i steenih saznanja o ivotu pela i pelinjih
zajednica razvio Abb Emil Warr. On je konicu u stvari nazvao: Ruche Populaire" u prijevodu bi
to znailo kao Narodna konica" dok je neto kasnije ista postala poznata kao: "Ruche Warr" tj.
Warr ova konica.
Tijekom dugog niza godina bavljenja uzgojem pela
Abb Emil Warr inae sveenik, provodio je brojna
istraivanja sa navodno vie od 300 tipova konica i to na
nain da je testirao najmanje 10 do 12 konica od svakog
tipa u isdentinim uvjetima na istom pelinjaku kroz dui
vremenski period.
Warr konica sastoji razine istih okvira opremljena s
"top - barovima", ali bez okvira. Njegov temeljni i
koritenju znaajke mogu se saeti kako slijedi:
dimenzija 300 x 300 x 210 mm
osam satonoa u nastavku bez okvira (top bar sistem)
platno za pokrivanje satonoa gornjeg nastavka
Christova konica
Identini koncept konice kakav nalazimo kod Warr konice prvi je objavio Pfarrer Johann Ludwig
Christ (1739-1813) u svojoj knjizi "" (Upute za korisno i ugodno pelarstvo u svim podrujima) koja
je prvi put objavljena davne 1779. godine. Sadraj ovog i slinih danas objavljenih sadraja temelje
se na drugom izdanju iz 1783. godine prepisanog iz staronjemakog a koji je objavio
Eric Zeissloff u ogranienim koliinama. Pfarrer Johann Ludwig Christ je jednostavno razmiljao
kako bi mogao po potrebi umetati neogranien broj nastavaka pod svoje konice. Tako kod Warr-a
tijelo ima dimenzije 300mm x 300mm dok je Christ to tijelo svojevremeno modificirao na nain da
bude 298mm x 298 mm ukoliko je debljina stranice 27 mm ili 304 x 304 mm ako se radi na debljini
stranica sa 24 mm. Visinu saa Christ takoer je po nekima bolje prilagodio u odnosu na Warrove
zamisli, pa dok kod Warr konice sae ima 200mm kod Christa je to smanjeno na ak 122 mm
vjerojatno sa idejom kako bi punjenje i poklapanje saa ilo bre a kod jaih paa bi se nastavci
podmetali po potrebi. Visina samog saa odnosno nastavka je kao to vidimo bitnije drugaija
usporedimo li te dvije konice u odnosu na dimenzije koje su ostale gotovo pa iste.
2014
Kod Warr-a nastavak je bez prozora, a Ludwig Christ je to zamislio malo drugaije, on je zamislio
da konica ima prozori 190 x 68 mm sa poklopcem na svakom nastavku sa stranje strane u cilju
osmatranja stanja i prije otvaranja konice odnosno podizanja samih nastavaka. Leta, ulaz konica,
se takoer razlikuju. Pa dok je Warr prakticirao ire i nie leto 120 x 15mm Christ je smatrao da
leto veliine 108 x 34mm ima bolje mogunosti te daje pelama vie "slobode" kod ulaza.
I sam krov konice se razlikuje pa je Warrov krov zamijenjen drvenim krovom sa prozoriem vie
nalik na LR krov. Kako su nastavci izuzetno niski takva je konica tijekom medenja nerjetko imala i
7-8 nastavaka a preko prozoria se izvana moe pratiti stanje unutar konice te zakljuiti treba li i
zbog ega isti otvoriti.
Nastavak prema ideji koju je osmislio Ludwig Christ sdravao je est okvira kako bi se dobilo to
prirodnije sae. Na slici ispod preuzetoj sa biobees.com je neto "modernija" odnosno novija izvedba
sa osam okvira.
Kod Christove konice satonoe su
dimenzija 6 x 27 mm, a sam se razmak se
ne navodi posebno. Warr konice
uzimljavaju se tako sa jednim mednim
nastavkom
te
jednim
plodinim
nastavkom.
Christ je to zamislio drugaije jer je
smatrao da je to kod njegove 122 mm
bolje rjeenje no kod modificirane Warr
konice kod koje to nije dovoljno s
obzirom na manju visinu nastavaka na
122 mm. Tako se za njegov model u
zimu ulazi sa sva nastavka meda i ispod
toga dva plodina nastavka.
Prinos meda po punom nastavku se takoer razlikuje, tako kod Warr konice prema opisu literature
on iznosi 12 kg dok manji Christov nastavak ima cca 4,59kg.
2014
Poloka
Poloka je tip konice koja se naalost sve rjee sree na pelinjacima i dre ih jo iz nostalgije samo
istinski zaljubljenici u pelarstvo. Za razliku od drugih konica, plodite i medite ploke su jedno
pored drugog, najee razdvojeni matinom reetkom, a ne jedno iznad drugog. Okvir je dubok, od
dimenzija DB okvira 42x27cm do 40x30cm, pa i vei 40x40.
im je vei okvir to je tee rukovanje okvirima, a javlja se i upitno zatvaranje meda sa strane pela
tako da manji okvir sigurno ima prednost prema veem i to ne samo kod ploke ve i kod ostalih
konica. Ploke obino imaju 18 ili 20 pa i 24 okvira. Neki pelari su za poloke pravili i plitka
medita, sa okvirima visine kao DB medini okvir. Da nisu toliko teke i glomazne, bile bi pogodne
za selidbu. Odlika im je ogranienost zapremine i nunost rada pojedinanim okvirom.
Poloke su kao konice pogodne za dranje dva ili vie pelinjih drutava u jednoj konici koja se
pred samu pelinju pau po potrebi mogu lako spajati.
PELINJE ISPAE I PELARSKI POSLOVI
Ispaa pela
Poslovi u i oko pelinjaka
2014
2. POVIJEST MEDA U LJUDSKOJ PREHRANI
Zahvaljujui svome poznatom iznimnom sastavu, med medonosnih pela bilo koje vrste se od
pamtivjeka smatrao jednim od najvanijih prirodnih namirnica i lijekova za lijeenje ljudskog
organizma te hranom koju treba potovati i cjeniti.
2.1Vrste meda i osnovna svojstva
Med je prema sastavu vrlo sloena namirnica koju moe usprkos napretku industrije proizvesti samo
medonosne vrste pela. Pozitivan utjecaj na ljudski organizam poznat je ljudima jo od davnina, a u
posljednje se vrijeme uz ispitivanja sve ee koristi i u medicinsko terapijskoj primjeni. Neke od
prisutnih vrsta nae regije emo ukratko u nekoliko rijei opisati ovdje.
Bagremov med je esta vrsta meda europskih pelara on je teku vrlo svijetao gotovo
prozirne boje koja moe ovisno o medenju ostalog bilja u vrijeme same cvatnje bagremova
drva prelaziti u svjetlo utu. Vrsta je koju odlikuje izrazito blagi okus i inteuivan ali opet vrlo
blagi i umirujui miris. Ovaj med preporua se kod nesanice i za umirenje ivanog sustava
organizma, vrtoglavice te tegoba kod menopauze. U kombinaciji sa ajem od kamilice,
gospine trave ili matinjaka dodatno se utjecajem tih biljaka pojaava njegovo djelovanje na
ljudski organizam.
Kestenov med je tamnije boje pomalo gorkastog okusa i karakteristinog mirisa. Narodna
medicina biljei pozitivne uinke kestenovog meda kod oporavljanja od utice te posebno kod
smetnji probavnih organa: eluca, crijeva, ui, jetre. Djelovanja se pojaavaju uzima li se u
kombinaciji s ejevima kamilice, stolisnika, ipka i majine duice.
Lipov med je bistar i proziran vrlo ugodna mirisa po lipovom cvjetu ija ljekovita svojstva
poprima i sam med. Ima umirujue djelovanje koristi li se uz ajeve metvice, pelina ili
kamilice. esto se koristi za ublaavanje tegoba uzrokovanih migrenama ili kod uestalih
vrtoglavica. Ima smirujue djelovanje na bubrene bolesti te greve organizma. U kombinaciji
s lipovim ajem pozitivno djeluje na kaalj, hunjavicu i prehlade. Napomena: Lipov med sam
ili u kombinaciji s ajem lipe ne bi smjeli uzimati osobe s potekoama krvoilnog sustava i
bolesti srca.
Lavandin med u pravilu je svjetlije boje koju prati intenzivan aromatian miris lavande.
Narodna medicina biljei uspjeno djelovanje kod migrena i vrtoglavica. Omoguuje bolju
apsorciju kalcija i eljeza iz konzumirane hrane i ljekova pa se preporua svakodnevna
upotreba za pravilan razvoj organizma kod djece i mlae populacije.
Kaduljin med vrlo je karakteristinog svojstva, neto svetlije boje, okusa i mirisa po kadulji.
Pozitivan uinak ima kod plunih bolesti, prehlada i kalja. Olakava izluivanje sluzi iz
dinih puteva. Umirujua svojstva kaduljinog meda preporuaju se takoer u ajnim smjesama
kod izazivanja pojaanog mokrenja.
2014
umski med poznatiji kao medljikovac je vrsta koja ne nastaje luenjem nektara biljaka ve
luenjem slatkih sokova biljnih ui koje pele sakupljaju i prerauju u med. Gorkog je okusa,
tamne boje i vrlo ubrzane kristalizacije. Bogat je mineralnim tvarima te ne bi smio imati
primjese cvjetnih vrsta u svom sastavu ili bi se one trebale nalaziti u minimalnim zanemarivim
koliinama. Narodna medicina ga preporua trudnicama, dojiljama, te kod iscrpljenosti i
umora te slabokrvnosti. Uz ovaj med se preporua uzimanje vonih sokova i ajeva.
Vrijeskov med je svjetle boje, blagog i ugodnog okusa. Preporua se uzimanje uz ajne
smjese kamilice, ipka, stolisnika ili preslice, a prema podacima narodne medicine pozitivan
uinak ima na bolesti mokranih puteva, bubrega, bubrenih kamenaca, gihta jer ima
antiseptino djelovanje i pojaava mokrenje.
Heljdin med vrlo je cjenjena svjetska vrsta
monoflornog meda. Boja heljdinog meda ovisno o
podneblju protee se od tamno ute do tamno
smee. Heljdinog meda ima u vrlo malim
koliinama i specifian je za podruje Hrvatskog
zagorja i Meimurja. Podruja izvan Hrvatske
poznata po proizvodnji heljdinog meda su
Minnesota, New York, Ohio, Pennsylvania i
Wisconsin, a proizvodi se i u istonom dijelu
Kanade. Ovo je danas prilino rijetka vrsta meda
jakog okusa i boje gotovo kao kestenov med,
postaje sve traeniji i skuplji. Jedan od razloga
osim to ga nema u dovoljnim koliinama je injenica da je bogat enzimima (to pogoduje
elucu), posebno vitaminima B kompleksa koji su bitni za ljudski organizam. Vrijednost
prirodnih sastojaka ovog meda pojanjava i injenica da se oni stavljaju
u industrijskoj proizvodnji kako bi obogatili kruh i brano i sline
proizvode. Tamno obojene vrste meda, kao npr. heljdin med, sadre
znatno vie antioksidansa od svjetlijih vrsta, smatraju strunjaci. Taj
med je zdraviji od itnih sirupa upravo zbog velikog sadraja
antioksidansa za koje se vjeruje da sudjeluju u borbi protiv raka, bolesti
srca i ostalih bolesti.
4. Najee postavljana pitanja i odgovori
Sa koliko konica treba poeti pelariti?
U stvari nemapravila, to ovisi o predznanju, sposobnostima i vremenu koje
moe odvojiti svaki pojednac. Najee se spominje 3-5 konica, no naravno
moe biti i samo jedna ili dvije. Vea je greka poeti s prevelikim nego s premalim brojem konica
odnosno pelinjih zajednica.
Sa koliko godina se poinje s pelarstvom?
2014
Nema pravila, moe se poeti od najranije dobi, a moe se poeti i u treoj ivotnoj dobi.
Na koji se nain obavljaju usluge uklanjanja pela, osa i strljena s mog terena te koliko to
traje vremenski?
Pokrenut servis SOS roj pela (www.pcelarstvo.hr) funkcionira na volonterskoj bazi ukljanjanje
pela se ne naplauje, no vlasnik terena, nastambe ili objekta gdje su smjetene pele mora
omoguiti pristup pelaru da pristupi njihovom uklanjanju. Uklanjanje roja pela traje pola sata do
nekoliko sati ovisno o situaciji i poziciji gdje su pele smjetene. Ukoliko se radi o nemogunosti
adekvatnog uklanjanja i zbrinjavanja o emu odluuje pelar s vlasnikom na terenu iako vrlo rijetko
pristupa se eutanaziji pela.
Uklanjanje osinjaka i strljenika dogovara se
zasebno te trokove takvog uklanjanja ukoliko
se pojave snosi sam vlasnik terena.
Da li e se pele, ose ili strljeni vratiti i
idue godine nakon uklanjanja?
To nitko ne moe unaprijed predvidjeti, no
ukoliko su preduzete mjere predstronosti
ukljuujui i samu dezinfekciju malo je
vjerojatno.
Nose li svi pelari ona smjena odjela
prilikom rada s pelama?
Naravno, iako esto vidite slike ili video inserte
poluobuenih pelara na poslu vjerujte da je
pelarska oprema sastavni dio svakog pelinjaka
koja se koristi tijekom sezone.
Boli li i pelare ubod pele kao i ostale?
Naravno da boli, s razlikom da su oni na to ve navikli.
Prepoznaju li pele svog vlasnika - pelara?
Ne, pele ive unutar sezone vrlo kratko cca do maksimalno 45 dana i nemaju mogunost upoznati
ili prepoznati svog vlasnika. Tijekom zime ive od jeseni do proljea no tada nisu u svakodnevnom
kontaktu s pelarem ve se veinom nalaze gotovo nepomine u klupku.
PELARSKI RJENIK
Pelarstvo kao specifina grana poljoprivrede koje koristi neke obinim ljudima ili poetnicima
sasvim ili djelomino nerazumljive pojmove.
Ovaj rjenik pojmova koje koriste pelari prilikom obavljanja svojih svakodnevnih poslova pokuat
e malo poblie doarati znaenje nekih.
Abdomen
Acarapis woodi
Alberti niderieva konica
Amerika gnjiloa legla
Anafilaktiki ok
Anestezija
A
A konica
Benzaldehid
elar
Celjar
ista ticala
Cjedilo za med
mela
melac
melinjak
melorski krljak
Dimilica
Dubina
Eko pelinjak
Feromon upozorenja
Filtracija
Glukoza
Grabe
Grudni ko
Gverc
Gvirc
Higijenska pojilica
Izletnica
Jastreb osiar
2014
Kaeta ud el
Kavez za matinjak
Komora za dekristalizaciju meda
Konica
Kranjska pela
Langstroth konica
Lane matice
Leglo od lane matice
LR konica
Maslaak
Matina reetka
Matinjak
Medari
Medeno vino
Medite
Medni mjehur
Medni ocat
Medni vijenac
Medovina
Melittin
Nektar
No za otklapanje
Nukleus
Okvir
Opa anestezija
Paketni roj
Pela
Pelar
Pelari
Pelarica
2014
Pelarska etka
Pelarska jakna
Pelarske rukavice
Pelarski asopis
Pelarski eir
Pelarsko dlijeto
Pelarstvo
Pele izviaice
Pele radilice
Pelinja zajednica
Pelinjak
Pelinji otrov
Pletara
Plodite
Pojilica za pele
Pojiti
Prisilni matinjak
Prsa
Raad konica
Roj
Rojenje
Rukavice
Sae
Satje
Satonoa
Setje
paner trake
Spremnik za med
Sunani topionik voska
Ticalo
2014
2014
Top Bar konica

Topionik voska
Trbuh
Tromba
Tronbo
Tuak
Varoza
Varroa
Viak meda
Volnjak
Vosak
Voina
Voskov moljac
Vrcaljka
Vrcani med
Vulenjak
alac
Zimsko klupko: Poput ostalih kukaca i pela je hladnokrvna no ona ne prelazi u stanje
hibernacije niti ne umiru ve se na jesen one okupljaju okolo sakupljene i uskladitene hrane u
klupko unutar nastambe i tako stvaraju potrebnu temperaturu kako bi sa minimalnim
kretnjama preivjele. Znai to moemo nazvati kao skupina medonosnih pela koja se zbog
niskih vanjskih temperatura uklupala oko prikupljene hrane i dri se zajedno kako bi se
ugrijale. to su vanjske temperature hladnije to je klupko kompaktnije i dri se vre unutar
nastambe. U sutropskim krajevima pele ne ulaze u klupko ve su radno aktivne tijekom cijele
godine. Tijekom zimse hladnoe temperatura se odrava samo unutar klupka dok je ostatak
nastambe negrijan, odnosno on je samo takav koliki je gubitak iz klupka to je gotovo
zanemarivo u odnosu na vanjsku temperaturu.
KORITENA LITERATURA
http://www.pcelarstvo.hr
http://www.pcelar.hr
http://www.cmela.hr
http://hr.wikipedia.org
2014
CIJENA I UVJETI DISTRIBUCIJE

Ovo je besplatan primjerak objavljen za unapreenje pelarstva i pelarske djelatnosti pod
sljedeim uvjetima:
Imenovanje Morate priznati i oznaiti autorstvo djela na nain kako je to specificirao autor
ili davatelj licence (ali ne nain koji bi sugerirao da Vi ili Vae koritenje njegova djela imate
njegovu izravnu podrku).
Nekomercijalno Ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalne svrhe.
Dijeli pod istim uvjetima Ako ovo djelo izmijenite, preoblikujete ili koristite kao
predloak, preradu moete distribuirati samo pod licencom koja je ista ili slina ovoj.
Svaki od prethodnih uvjeta nositelj prava Vam moe ustupiti izriitim pismenim doputenjem.
Upozorenje U sluaju da koristite ili distribuirate djelo morate drugima jasno dati do znanja
licencne uvjete ovog djela. Najbolji nain da to uinite jest linkom na ovu internetsku stranicu.
U izradi pelarske knjige za neznalice i pelarske sveznalice su sudjelovali:

Mali Pčelarski Priručnik Za Neznalice I Pčelarske Sveznalice

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mali Pčelarski Priručnik Za Neznalice I Pčelarske Sveznalice

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROJEKT UDRUGE PELARA I GRAANA PELARSTVO ONLINE VIRTUALNI PELARI BEZ GRANICA

Mali pelarski prirunik za neznalice i

| besplatno PDF izdanje 1.3 |

1.11.2015 | Izdanje 1.3 | Antun Karlovi

Mali Pelarski Prirunik za Neznalice i Pelarske Sveznalice

Ovaj je besplatan prirunik pisan nadamo se svima

nepopularnih: nestanak zajednica, pesticidi i trovanje, parazitske grinje, rojenje.

Neki preporuaju za spas pela

injenica: to e se vie proizvodi pela konzumirati tim e se

Ova knjiga nastavak je procesa usavravanja uzgoja pela na

Slika:Christian Vhringer Pieter Bruegel. 1525/30-1569 Tandem Verlag 2007

Ne treba zaboraviti ni injenicu

Na taj nain pelarstvo kao poljoprivredna grana ne

Neke od zanimljivih injenica

Pelinji vosak ima E-broj : E901U

ivot medonosnih pela

Za razliku od bumbara, strljena, solitarnih pela i osa

Pelariti ili ne pelariti?

Pelari orjentirani na bilo koji proizvod pa tako i oni orjentirani

Pelinji vosak, pelud, matina mlije i propolis takoer su iako

Neki su pelari kojima je ciljana proizvodnja

Uzgajivai matica su pelari ija je ciljana

Neki ljudi su vie neki manje

Odabir i smjetaj konica

Mijeanje i rjeenje kiseline:

Izmeu svakog od 4 tretmana se radi

1.1.2 Tretman mravljom kiselinom ok terapija

Dugotrajan tretman mravljom kiselinom:

isparavanje pomou isparivaa

isparavanje iz karnistra (ili neke posude)

Slika desno prikazuje primjere upotrebe

UREDBA KOMISIJE (EU) br. 271/2010, PRILOG XI.

Prehrana pela u ekolokom pelarstvu : Umjetna prehrana pela dozvoljena je iskljuivo u

voda i vodena para

Posebne mjere u ekolokom pelarstvu:

podrezivanje krila matici

unitavanje trutovskog legla dozvoljeno je samo kod preventivnog suzbijanja varroe

Pelari se manipulacijom okvira unutar konice. Okviri te konice

Langstroth konice tako imaju vanjske dimenzije sanduka u:

Poslovi u i oko pelinjaka

2. POVIJEST MEDA U LJUDSKOJ PREHRANI

Top Bar konica

CIJENA I UVJETI DISTRIBUCIJE

You might also like