PAKETNI ROJ PELA Davorin Krakar Novi proizvod hrvatskog pelarstva Pod ovim pojmom se u pelarskom i trgovakom svijetu

(packetbees, packed swarm, Kunstschwarm) podrazumjeva umjetno proizvedena pelinja zajednica koja se sastoji od 1,5 - 1,8 kg mladih pela radilica i pridruene mlade oplodene matice (u kavezu). U svijetu je promet ivim pelama vrlo razgranat biznis, a nakon etvrt stoljea haranja varoejoiintenziviran. Promet pelama na sau je u Europi poznat ve vie od jednog stoljea (eljeznica!), a danas se sve vie koriste razliiti kavezi u kojima je omogueno pele transportirati na vee udaljenosti i do 15 dana trajanja puta. Nesumnjive prednosti su ponajprije u mogunosti pripremanja zdravog roja, bez bojazni da se prometom pelama prenesu i zarazne bolesti i tetnici, to je na sau gotovo neizvedivo. Konstrukcija posude, kaveza u kojem se zajedno s rezervom hrane nalaze pele i matica su razliite. Ponekad su proizvedene od drveta i iane reetke, papira i sl., a mi emo opisati na hrvatski model (nastao u suradnji s njemakim i hrvatskim strunjacima) - od vienamjenske plastine sklopive kutije poznate pod imenom MULTIBOX. Jo nedovoljno koriena i u naih pelara, pokazala se praktinom i za druge radove na pelinjaku, bilo da je to stvaranje umjetnog roja sa selekcioniranom maticom, bilo za redukciju broja pela kod poetne faze rojidbenog nagona ili ak za zatvaranje prirodnog roja. Vrlo e praktinom postati i prilikom vrcanja kada odvajamo pele s ramova. Natresanje u ovu kutiju daleko e manje otetiti pelu nego to se to dogada u sipaoniku. Kasnijim otvaranjem kutije s pelama ispred konice vraa ih se na njima bolji nain.

Slika 1: Multibox kutija za paketne pele Proizvodnja paketnih pela najrazvijenija je u Australiji i Novom Zelandu. Gotovo cijelo podruje junog azijskog kontinenta decenijama se u milijunskim koliinama snabdjeva.

Polazei od ovih uvjeta, kao nesporne mogunosti da se proizvodnjom umjetnog roja praktino moe ostvariti jo jedan do sada nekorien financijski efekat, ravan mednoj pai, izradio sam program za nau udrugu s naslovom: Proizvodnja paketnih rojeva pela za europsko trite. Program je prihvatila udruga, ali je uz to ostvarena i djelomina financijska podrka grada Poege, upanije i Vladinog ureda za udruge. Obratili smo se dvojici naih uzgajivaa matica i dobili potvrdu za djelatnu suradnju. Program se provodi tri godine. Zapoeo se provoditi u proljee 2003. godine i prihvatilo ga je 11 poekih pelara. Slijedeih godina predvideno je poveavati broj korisnika pelarima iz nae udruge, ali i susjednih udruga. Edukativna predavanja i konsultacije izvrili smo pravovremeno kako u vrijeme pune pae ne bi bilo nepoznanica. Ipak uzbudenje je inilo svoje, kao i uvijek kada neto inite prvi put. Naime, "kolska" proizvodnja i plasman paketnih pela ve je u fazi uvodenja Multibox kutije izvrena ranijih godina. No, toj probnoj proizvodnji je temeljni cilj bio istraiti efikasnost i uporabivost oblika pakiranja. Pele su "drane" u kutiji i do 14 dana. Prodaja toliko dugo dranih pela ak je dala i negativan efekt kod prvih kupaca hrvatskih rojeva, jer su kupci bili dijelom nezadovoljni kondicijom pela nakon 15 dana ivota u kutiji (Njemaka). Ostala iskustva koja smo imali su praktino samo ona koja smo imali kod pripreme rojeva za provodenje programa na Unijama. Nama je pruena ansa plasmanu u Austriju uz organizacionu podrku Pelarskog instituta u Lunz am See. Za nas je to bilo visoko obvezujue glede kakvoe - nazovimo to sada - proizvoda. Pele smo eljeli dostaviti u najboljoj kondiciji i to smo uspjeli unato nesnosnim visokim temperaturama za vrijeme priredivanja i transporta rojeva.

Slika 3,4: Utovar (Poega) Slijedei bitan zadatak koji smo si postavili je, da izvoz mora proi svu zakonom predvidenu regulativu. Najvei je problem nastao upravo u veterinarskoj dokumentaciji. Veterinarska operativa, ali i administracija nije spremno odradila svoj zadatak pa smo ak zbog toga morali odgadati isporuku. Jo mi je jak u sjeanju osjeaj licemjerja kojim drava i mi, zapravo provodimo poznatu rutinsku Naredbu o suzbijanju karantenskih bolesti. Danas vjerujemo da je Naredba za 2004. god. tek skroman poetak boljeg uvodenja veterinarske struke, kako na teren , ali i u administraciju.

I istovar paketnih pela (Austrija)

I pored beneficija kod prolaza ivih ivotinja kroz dravne granice ni to nije jednostavan zadatak kada ga inite prvi put. esto mi je tada na pamet pala Europema Comnzuniry i naa Kroatien u njoj. U uvozu smo kao nacija svi doktori, ali kada treba neto izvesti - poletarci. Nekoliko temeljnih podataka o poluenim iskustvima kod pripreme roja, itatelju e ovih redaka, dati uvid to je to najbitniji dio posla. Naime, roj mora biti "punjen" pelama radilicama i ne smije u njemu biti trutova. To je uzansa koja se mora potivati, kako zbog toga to kupac od trutova praktino nema koristi, ali i zbog smanjene mogunosti prijenosa nasljednih osobina putem tzv. "nulte" generacije. Trutovima se prenose u 50 % - tnom iznosu i genetske osobine koje moda nisu pod selekcijom pa ih se stoga izbjegava ukljuivati u poiljku. Ovo je posebice vano u dravama koje imaju dobro razvijen gojidbeni program. Potrebu odvajanja trutova se moe izvesti tehnologijom pelarenja ili se moe naknadno "filtrirati" odvojene pele. Mi smo u prvoj godini isprobali sve naine. O samoj tehnologiji pelarenja ovisi i njegova efikasnost u pripremi roja. Ne moe se rei da je jedan nain najbolji jer svi imaju i dobre i loije strane. Svu kreativnost pokazali su nai pelari kod konstrukcije naprava za filtraciju, konstrukciji prilagodenog sipaonika i bjealica za trutove. Sada ve imamo 1 I isprobanih tehnologija. Od svih naina samo se jedan pokazao najjednostavnijim. To je svakako priprema rojeva za vrijeme vrcanja. Dakle istovremeno odvajamo med i pakujemo pele. U trenutku kada se pele odvajaju s okvira, a radi vrcanja, najbolje ih je otresti u sipaonik ili ak odmah u Multibox kutiju. To znai da imamo dva efekta s istim trudom. Na ovaj nain pelar moe dnevno proizvesti vie desetaka paketa. Otresanje pela s okvira kada se ne vrca je neto sporiji put, ali pojedinac moe oformiiti i vie od 30-tak paketa dnevno. Manji se dnevni uspjeh postie kada se uz odvajanje mora odraditi i faza filtracije, iako je i nju mogue pojednostaviti isprobanim nainima.

Slika 5,6: Razliti naini filtracije (gore: vrlo efikasno s tri multiboxi i H-reetkom; dolje: u dvostrukoj "klipnoj " kutiji s H -reetkom) Kako e to rei hvalospjevci svojoj Kranjici, kolege petari iz Slovenije, nakon nekoliko sati dodaje se mlada matica u kavezu, dakle onda - kada se pele isplau. I to je to.

Najvea potranja, a i najbolja cijena postie se u mjesecu travnju. To mogu postii proizvodai iz podruja naeg Mediterana, a vrlo malo (na repici) kontinentalni pelari. Import pela iz Australije i Novog Zelanda u to vrijeme je mogu jer u njihovim uvjetima tada ve zavrava ljeto. Objektivno, najvei je promet u svibnju. Tada je u sredinjoj Europi jo sve u cvijetu, a bagremova paa kasni 14-20 dana iza nae. To je kljuni moment. Naa drutva mogu nesmetano donijeti glavnu pau i razviti se maksimalno, a nakon toga iz njih uzeti 1 kg pela ne predstavlja zamjetno smanjenje populacije. Cak e pozitivno i djelovati na smanjenje rojevnog nagona. Cijena je onaj dio posla o kojem ovisi da li e svi u lancu imati motiv za posao. Tako je to i kod paketnih pela. Tu mi jo nemamo nikakvog rejtinga. Taj se zadatak mora graditi godinama. Sastavnica istog je i kakvoa matice. Mi emo se tek susresti s tim problemom kada kupci naih paketa budu u 2004. god. gospodarili s naom maticom. Kakvoa genetskih svojstava naih matica je sada na na europskom ispitu. O prvim efektima e ovisiti budua cijena. No to je nuno i naa je stvarnost. To je drugi dio prie koju emo kad ili tad morati zagristi - u ozbiljniji gojidbeni program, ekajui da to napravi "dravna"(?) ili privatna sluba! U svemu ovom ne treba zanemariti niti domae trite pelama. Poeki su pelari ve godinama uspjeni proizvodai rojeva pa su najavili da e ve u ovoj godini pele prodavati samo na ovaj nain. Naa prva poiljka pela sada je na zimovanju u svojim novim austrijskim domovima. Prema

povratnim informacijama samo je jedan roj "pobjegao" austrijskom kolegi prilikom pretresanja, a sve ostale su izgradile dobre zajednice za zimovanje. U ovoj godini isporuiti emo i prve koliine za Njemaku. Jo nismo povezali mogunost proizvodnje visokoselekcioniranih matica iz programa Unije s proizvodnjom paketnih pela. Samo je pitanje kada e se i to dogoditi. Moda ve ove godine kada nai uzgajivai matica "zagrizu" na oplodne stanice Unija. Ugriz e nastati kada shvate po kojim se cijenama mogu plasirati ove matice. Premalo se to radi i za nae potrebe. Gotovo se i ne uje u pelarskoj javnosti. I na kraju, provodei ovaj program, pozivam zainteresirane udruge i pojedince koji se ele blie informirati ili mogue ukljuiti u ovaj posao neka mi se obrate (adresa u redakciji ili na www.wolf.hr - kolumne - udruga pelara) radi mogue prezentacije.