Professional Documents
Culture Documents
UDK = 638.14
UVOD
Tradicionalno pelarstvo naega podneblja poznaje samo prirodni roj s grane kao nain razmnoavanja
pelinjih zajednica (Pukadija, 2003.). Nije rijetko da se meu pelarima i danas vie potuju oni
kojima je roj ranije izletio te oni iji je roj bio vei. Suvremeno pelarstvo ne poznaje sakupljanje
rojeva po granama drvea koje je zasaeno po pelinjaku. U nekim, ne tako davno tiskanim
pelarskim prirunicima, ak se i preporua saditi na pelinjaku ono drvee koje nema visoku kronju,
kako bi se rojevi lake skidali. Poznato je kako stara matica sa sobom odvodi polovicu pelinje
zajednice, dok u konici ostaje zatvoreni matinjak iz kojeg e izii mlada matica i druga polovica
pelinje zajednice (Tucak i sur., 2002.). Dakle, ukoliko se proizvodnoj zajednici dogodi rojenje pred
glavnu pau, ona nee imati dovoljno pela letaica i nee sakupiti oekivanu koliinu meda (Dadant,
2000.). Drugim rijeima: manje pela znai manje meda. Suvremeno pelarstvo ima za cilj sprijeiti
pojavu rojevnoga nagona i gubitak pela pred glavnu pau (Drai i Bubalo, 2002.). Meutim, i
suvremeni pelar ima potrebu poveati svoj pelinjak, obnoviti zimske gubitke ili ponuditi tritu
viak rojeva. Dananji bi pelar trebao formirati roj u vrijeme kada njemu odgovara (Webster, 2007.),
a to je na kraju ili poslije glavne pae (obino je to u naim uvjetima paa bagrema).
Pelarima su danas poznati brojni naini formiranja nukleusa. Tehnologija formiranja nukleusa ovisi,
prije svega, o tome s kakvom maticom raspolaemo, tj. imamo li mladu oploenu maticu, mladu jo
nesparenu maticu, matinjak ili, pak, staru maticu iz proizvodne zajednice. Danas pelari koji pelare s
ciljem proizvodnje meda uglavnom nabavljaju sparene selekcionirane matice pela od registriranih
proizvoaa. Pelari s takvim maticama formiraju nukleuse uglavnom na dva naina: oploena matica
s dodatkom tri okvira legla i dva okvira meda s pelama i oploena matica s paketnim rojem (Krakar,
2003.).
(1) Dr.sc. Zlatko Pukadija, docent, dr.sc. Anelko Opaak, izvanredni profesor, dr.sc. Tihomir Florijani,
docent, Dinko Jelki, diplomirani inenjer, asistent, dr.sc. Pero Miji, izvanredni profesor i mr.sc. Ivica
Bokovi, asistent - Poljoprivredni fakultet, Trg Svetog Trojstva 3, 31000 Osijek
MATERIJAL I METODE
Formirali smo dvije skupine nukleusa. Jednu skupinu nukleusa (u daljnjem tekstu skupina A) formirali
smo od mladih oploenih matica u kavezima kojima smo dodali tri okvira legla s pelama i dva okvira
meda iz proizvodne zajednice. Drugu skupinu nukleusa (u daljnjem tekstu skupina B) formirali smo
od paketnih rojeva - mlada oploena matica s neto vie od 1 kg pela. Matice su nabavljene od istoga
proizvoaa, a svi okviri s poklopljenim leglom i pele bili su s pelinjaka Poljoprivrednoga fakulteta
u Osijeku. Rojevi su formirani poslije cvatnje bagrema, 22. svibnja 2006. godine, na pelinjaku
Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku. Prvi pregled obavili smo nakon 7-10 dana od formiranja, a
sljedea dva mjeseca pratili smo razvoj nukleusa, mjerei broj zaposjednutih okvira pelama i teinu
konica.
REZULTATI
Oploena matica s tri okvira legla i dva meda
Tijekom prvoga pregleda kod svih osam formiranih nukleusa uoeno je prisustvo jajaaca u stanicama
saa, to je siguran dokaz da je matica prihvaena i da je formiranje nukleusa uspjelo. Daljnji dobar
razvoj tako formiranoga nukleusa osigurala je stalna tiha paa, koja je osigurala stalni dotok hrane, to
e maticu stimulirati na kontinuirano intenzivno nesenje.
Tako formirani nukleusi razvili su se do snage dva puna LR nastavka, a etiri najjaa nukleusa vrcali
smo i prije uzimljavanja i dobili 10 kg meda po konici.
Paketni roj
Smjetaj paketnoga roja u konicu obavili smo u sumrak. Konicu (LR) smo pripremili tako da smo na
podnicu stavili nastavak bez okvira i u njega otvoren transportni kavez s pelama, iz kojeg smo
prethodno izvadili kavez s maticom. Drugi nastavak s praznim saem i saem s medom stavili smo
iznad transportne kutije. Izmeu okvira stavimo kavez s maticom, na kojem smo otvorili prolaz
pelama do pogae u kavezu (Slika 1.). Tijekom prole noi pele su izile iz transportne kutije i
zauzele okvire oko matice u gornjem nastavku te smo sljedeega dana uzeli praznu transportnu kutiju i
nastavak bez okvira.
nukleus, koji je formiran od paketnoga roja, nastaje ve nakon 10-tak dana, jer stare pele polako
poinju umirati, a nove jo ne poinju izlaziti te nema dovoljno pela da hrane leglo i brinu o matici.
Nukleuse kod kojih je gubitak pela bio vrlo izraen pojaali smo dodavanjem mladih pela. Tijekom
cijeloga prvoga mjeseca ivota takvoga nukleusa osiguravali smo nukleusu dovoljno hrane i, prema
potrebi, intervenirali.
Oploena matica s tri okvira legla i dva meda ili paketni roj
Nakon to smo proli sve stadije razvoja s nukleusima obje smo ispitivane skupine komparativno
prikazali.
Istraivanje je pokazalo kako su nukleusi skupine A, do trenutka uzimljavanja, 25. kolovoza,
zauzimali prosjeno 17 okvira i donijeli dovoljno meda za zimu (prosjeno 15 kg). Potrebno je
istaknuti kako su se etiri nukleusa na suncokretu vrlo jako razvili te smo im morali dodati i trei
nastavak. Svaki od tih nukleusa dao je jo iste godine 10-ak kilograma meda. Nukleusi skupine B
zauzimali su prosjeno 11 okvira i donijeli su za zimu prosjeno10 kg meda (Grafikon 1.). Meu tim
nukleusima nije bilo onih koje se moglo vrcati, ali je zato bilo tri slabia koja su tijekom jeseni ubile
ose.
18
16
14
12
10
8
6
4
2
0
20.05.
20.06.
Skupina Group A
20.07.
20.08.
Datum - Date
Skupina Group B
Grafikon 1. Komparativni prikaz snage nukleusa skupine A i B tijekom prva dva mjeseca
Figure 1. Comparative review of strength of nucleus groups A an B during first two months
proizvodne zajednice. Ti se nuklusi mogu vrlo uspjeno plasirati i na trite, pogotovo jer je mogue
prilagoditi tehnologiju proizvodnje nukleusa tako da se dobiju vrlo traeni rani rojevi, koji postiu
dobru cijenu na tritu.
Nukleusi skupine B idealni su za trite. Jedini im je nedostatak to se ne mogu dobiti rano u sezoni pa
im je i cijena neto nia. Meutim, sve ostale osobine paketnih rojeva pogoduju stavljanju tih nukleusa
na trite: mogu se naseliti u sve konice, bez obzira na tip i veliinu okvira, lako se transportiraju,
nema saa, niti bolesti koje se njime prenose. Nukleusi skupine B zahtijevaju veu panju i vie rada,
kako bi postigli eljenu snagu, koja e im omoguiti prezimljavanje.
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
Dadant and sons (2000): The hive and the honey bee. Chelsea, Michigan, USA.
Drai, M., Bubalo, D. (2002.): Paketne pele. Hrvatska pela, 6:125.-131.
http://www.pcelarstvo.hr/tehnologija/o_pcelama/paketni_rojevi.html (on line 20.11.2007)
Krakar, D. (2003.): Paketni roj pela program poekih pelara. Hrvatska pela, 12:248.-249.
Pukadija, Z. (2003.): Uinkovitost formiranja nukleusa sa svrhom kontrole nametnika Varroa
destructor (Andreson i Trueman 2000). Hrvatska pela, 3:60.-62.
6. Tucak, Z., Bai, T., Horvat, S., Pukadija, Z. (2002.): Pelarstvo. Sveuilini udbenik,
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet.
7. Webster, K. (2007): A beekeeping diary: Summer-making nucleus colonies; the main honey flow
begins. American Bee Journal, 147(6):485-487.
(Primljeno 14. svibnja 2008.; prihvaeno 01. listopada 2008. - Received on 14 May 2008; accepted on
1 October 2008)