Knjigovodstvo Skladista PDF

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA
DIPLOMSKI RAD br. 670
PRILAGODLJIVA APLIKACIJA NABAVE, SKLADITENJA I PRODAJE

Marko Lovenjak
Zagreb, rujan 2002.
1. UVOD 2. SKLADINO POSLOVANJE

2.1. POJAM I ZADAA KNJIGOVODSTVA 2.2. OBILJEJA KNJIGOVODSTVA I PREDMET KNJIENJA 2.3. KNJIGOVODSTVENI DOKUMENTI 2.3.1. POJAM KNJIGOVODSTVENOG DOKUMENTA 2.3.2. VRSTE KNJIGOVODSTVENIH DOKUMENATA 2.3.3. KONTROLA KNJIGOVODSTVENIH DOKUMENATA 2.3.4. ISPRAVAK KNJIGOVODSTVENOG DOKUMENTA 2.3.5. PODJELA RAUNA PREMA RALANJIVANJU NJIHOVOG STANJA 2.3.6. DNEVNIK 2.4. ANALITIKO KNJIGOVODSTVO KUPACA 2.4.1. POJAM KUPCA I DUNIKA 2.4.2. OBRAUN POREZA 2.4.3. DOKUMENTI KNJIGOVODSTVA KUPACA 2.4.4. PRODAJA ROBE NA VELIKO 2.4.5. RAUNI PODUZETNIKA KOJI NISU U SUSTAVU PDV-A 2.4.6. KORITENJE RAUNA-OTPREMNICE 2.5. ANALITIKO KNJIGOVODSTVO DOBAVLJAA 2.5.1. POJAM DOBAVLJAA I VJEROVNIKA 2.5.2. DOKUMENTI KNJIGOVODSTVA DOBAVLJAA 2.6. ANALITIKO ROBNO-MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO 2.6.1. KARTICE USKLADITENIH ARTIKALA 2.6.2. VREDNOVANJE ROBE 2.6.3. NOMENKLATURA ARTIKLA 2.6.4. POPIS IMOVINE 2.6.5. DOKUMENTI U ROBNO-MATERIJALNOM KNJIGOVODSTVU 2.6.6. TRGOVINA NA VELIKO 2.6.7. TRGOVINA NA MALO 2.6.8. NABAVA ROBE IZ UVOZA 2.6.9. PRIJENOS ARTIKALA UNUTAR PODUZEA 2.6.10. PREGLED REZERVIRANIH ZALIHA 2.7. POMONE KNJIGE 2.7.1. KNJIGA ULAZNIH RAUNA 2.7.2. KNJIGA IZLAZNIH RAUNA
1 3
3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 8 8 8 10 10 10 12 12 12 14 14 14 14 15 17 20 20 21 21 21 22 22 22
3. POSTOJEE APLIKACIJE
3.1. POSLOVNI I KNJIGOVODSTVENI PROGRAMI 3.2. MODUL SKLADINOG POSLOVANJA
23
23 23
4. MODELI APLIKACIJE
4.1. DIJAGRAM TOKA PODATAKA 4.2. MODEL ENTITETI I VEZE 4.3. RELACIJSKI MODEL
25
25 32 35
5. REALIZACIJA
5.1. POKRETANJE PROGRAMA 5.2. IZBORNIK I TRAKA S ALATIMA 5.3. NAVIGATOR 5.4. OBRAZAC DOKUMENTA 5.4.1. VRSTE KNJIGOVODSTVENIH DOKUMENATA 5.4.2. ALATI NA OBRASCU DOKUMENTA 5.4.3. DODAVANJE DOKUMENTA 5.4.4. KARTICE NA DOKUMENTIMA 5.4.5. STAVKE DOKUMENTA 5.4.6. BRISANJE DOKUMENTA 5.4.7. KNJIENJE DOKUMENTA 5.4.8. STORNIRANJE DOKUMENTA 5.4.9. POVEZIVANJE DOKUMENATA 5.4.10. AUTOMATSKA IZRADA DOKUMENATA 5.5. OBRAZAC DNEVNIKA ANALITIKOG KNJIGOVODSTVA 5.5.1. DNEVNIK DOBAVLJAA 5.5.2. DNEVNIK KUPACA 5.5.3. DNEVNIK ROBNO-MATERIJALNOG KNJIGOVODSTVA 5.6. OBRAZAC KARTICA 5.6.1. KARTICE KUPACA 5.6.2. KARTICE DOBAVLJAA 5.7. TABLICE 5.7.1. POPIS ARTIKALA I USLUGA 5.7.2. POPIS POSLOVNIH PARTNERA 5.8. IFRARNICI 5.8.1. TABLINI PRIKAZ IFRARNIKA 5.9. IZVJETAJI 5.9.1. ISPIS DOKUMENTA 5.9.2. ISPIS CJENIKA 5.9.3. ISPIS STANJA SKLADITA 5.9.4. ISPIS DNEVNIKA 5.10. ALATI 5.10.1. KALENDAR 5.10.2. KORISNICI PROGRAMA 5.10.3. IZRADA SIGURNOSNE KOPIJE 5.10.4. ZATVARANJE POSLOVNE GODINE 5.10.5. OTVARANJE NOVE POSLOVNE GODINE 5.10.6. BRISANJE ZAPISA U SVIM TABLICAMA
41
41 42 43 44 44 44 46 46 48 52 52 52 53 53 54 54 55 55 56 56 57 58 58 60 62 62 63 63 66 68 70 71 71 71 72 72 72 72
6. LITERATURA 7. ZAKLJUAK 8. DODATAK A: POPIS SLIKA 9. DODATAK B: PADAJUI IZBORNICI
73 74 75 76
II
1. Uvod
1. UVOD
Svi poduzetnici, bez obzira na djelatnost, na neki se nain tijekom svakodnevnog poslovanja susreu s pojmom skladita i skladinim procesima. Definicija skladita u suvremenom nainu upravljanja poslovnim procesima bila bi: skladite je toka u logistikoj mrei u kojoj se predmet skladitenja prihvaa ili prosljeuje u nekom drugom smjeru unutar mree. Svaki poduzetnik mora uvijek uvaavati dva osnovna obiljeja skladita: skladite kao objekt i zalihe koje se uvaju u njemu uvijek se znaajan troak zalihe materijala, poluproizvoda ili gotovih proizvoda u proizvodnim drutvima omoguavaju kontinuitet proizvodnje, a u trgovakim drutvima prodajnu spremnost koja je bitan preduvjet uspjenog konkuriranja na tritu. Tijekom odvijanja poslovnih procesa u proizvodnim drutvima skladite se najprije sirovine, zatim poluproizvodi i na kraju gotovi proizvodi, koji se nakon ugovorene prodaje otpremaju kupcima. Da bi poduzetnik mogao donositi valjane odluke u svezi s nabavom, uskladitenjem i troenjem artikala potrebno je da raspolae vjerodostojnim knjigovodstvenim podacima s pomou kojih moe u svakom trenutku utvrditi stanje i kretanje artikala u ukupnoj vrijednosti, kao i pojedinano za svaki artikl po koliini i vrijednosti. Stanje i kretanje svakog pojedinog artikla u koliinskim i vrijednosnim pokazateljima prati se u analitikom robno-materijalnom knjigovodstvu, u kojemu se za svaki artikl otvara poseban analitiki raun. Operativna evidencija u okviru skladinog poslovanja ima vie oblika. Svaki od njih namijenjen je za potporu i nadzor nad obavljanjem skladinih poslova i ini zaseban objekt skladine evidencije, tako da moemo govoriti o skladinim operativnim evidencijama. Pojedini oblici ove evidencije imaju za objekt promatranja fazu rada ili pojedinu operaciju skladinog poslovnog procesa. Svakako i operativna evidencija u skladitu uzrokuje trokove, pa se zato od nje oekuju koristi. Brzina evidentiranja dogaaja u skladinom poslovanju i pruanje podataka ve su u tijeku izvoenja skladinih poslovnih operacija presudan imbenik korisnosti operativne evidencije. Zato nije upitna prednost koja se ostvaruje voenjem ove evidencije pomou ustrojstveno prilagoenih aplikativnih programa i uporabom raunala. Ulazimo u eru automatizacije poslova skladita, kada se raunalom upravlja cjelokupnim poslovanjem. Za skladino poslovanje to znai da se nalozi za
1. Uvod
preuzimanje poiljaka, priprema za otpremu, premjetanje predmeta unutar skladita, zatim skladina evidencija, kontrola i drugi poslovi obavljaju automatizirano pomou raunala. U praksi se nude cjelovita rjeenja u programskim modulima ili se informacijski poslovni sustav za skladino poslovanje izrauje na zahtjev korisnika i za njihove potrebe. Bez obzira na izbor informacijsko-tehnolokog rjeenja, pripadni programi moraju biti usklaeni prema potrebama i ustroju drutva, a posebno prema osnovnim raunovodstvenim poslovnim funkcijama. Evidencija zaliha vodi se koliinski u skladitima, koliinski i vrijednosno u robno-materijalnom knjigovodstvu te vrijednosno u financijsko-sintetikom knjigovodstvu. Sve tri evidencije moraju iskazivati potpuno jednaka stanja. Robno-materijalno knjigovodstvo usklauje vrijednosno stanje s financijskim knjigovodstvom, a koliinska stanja predmeta usklauje sa skladinom evidencijom. Veza prema financijskom knjigovodstvu nije problematina, ako se potuje naelo da se nita ne smije knjiiti bez temeljnice iz robno-materijalnog knjigovodstva. Problemi nastaju prilikom usklaivanja stanja po robnomaterijalnom knjigovodstvu s koliinskim stanjem u skladitima. Do nesukladnosti izmeu tih dviju evidencija moe doi zbog pogreke u skladitu i/ili robno-materijalnom knjigovodstvu, bilo da je do pogreke dolo zbog pogrene ifre artikla, pogreno unesene koliine u kartici artikla, promjene koliine na krivoj kartici artikla, knjienja na pogrean konto ili dr. Zbog vanosti odravanja stalnih veza izmeu navedenih poslovnih sustava i mogunosti pogreaka prilikom evidencije, izrauna i prijenosa poslovnih podataka, namee se nunost informatizacije ovih segmenata poslovanja.
2. Skladino poslovanje
2. SKLADINO POSLOVANJE
2.1. POJAM I ZADAA KNJIGOVODSTVA
Knjigovodstvo je temeljna sastavnica gospodarske znanosti raunovodstva. To je ustrojeni sustav koji temeljem knjigovodstvenih dokumenata prati gospodarske procese i financijske tijekove te vremenskim slijedom biljei u poslovne knjige gospodarske promjene na imovini, kapitalu, rashodima, prihodima i na financijskom rezultatu poslovanja poduzetnika. Poslovne knjige vode se prema naelima, pravilima i standardima raunovodstvene struke, te dostignuima raunovodstvene i gospodarske znanosti. Od mnogobrojnih zadaa knjigovodstva one temeljne su: da temeljem vjerodostojnih knjigovodstvenih dokumenata organizirano prikuplja podatke o nastalim poslovnim promjenama u poslovanju poduzetnika, da vremenskim slijedom (kronolokim redom) biljei sve nastale promjene na imovini, kapitalu i obvezama, da praenjem, kontrolom i utvrivanjem odgovornosti za nastale rashode i prihode omogui utvrivanje poslovnog rezultata, da prui poslovoditeljima i vlasnicima kapitala uvid u poslovne procese i financijske tijekove, da osigura potrebne podatke za izradu kalkulacija cijena artikala i usluga.
2.2. OBILJEJA KNJIGOVODSTVA I PREDMET KNJIENJA

Knjigovodstvo obiljeava sustavnost, neprekidnost (kontinuiranost), kronoloki (vremenski) redoslijed i dokumentiranost. Knjigovodstvena sustavnost sastoji se u biljeenju poslovnih promjena na odgovarajuim raunima. Budui da se poslovni proces odvija u neprekidnom slijedu, knjigovodstvo biljei svaku nastalu promjenu izraenu u novcu, pa odatle obiljeje neprekidnosti knjigovodstva. Poslovne promjene knjie se vremenskim redoslijedom kako su nastale, pa odatle kronoloko obiljeje knjigovodstva. Biljeenje u knjigovodstvu moe se provesti samo na temelju uredno ispostavljenog dokumenta koji dokazuje da je stvarno nastala poslovna promjena, pa odatle obiljeje dokumentiranosti knjigovodstva. Predmet knjigovodstvenog biljeenja su nastale gospodarske promjene na imovini, obvezama, rashodima i prihodima poduzetnika, koje se mogu iskazati u novcu, kao na primjer: uplata gotovog novca u blagajnu, nabava od do-
bavljaa, prodaja artikala i usluga kupcima i dr. Svaku gospodarsku promjenu prati uredno ispostavljen knjigovodstveni dokument koji je temelj knjienja u knjigovodstvu. Poslovne promjene koje se ne mogu izraziti u novcu ne mogu biti predmet knjigovodstvene obrade. Knjigovodstvo biljei novane i naturalne pokazatelje, kao to su komad, metar, kilogram, tona, hektolitar itd. Raznovrsni naturalni pokazatelji ne mogu se zbrajati i zajedniki iskazivati pa moraju biti iskazani u novcu, jer su jedinice mjere u knjigovodstvu novane jedinice. Novana jedinica je jedinstveno mjerilo, koje omoguuje zbirno iskazivanje raznih imovinskih dijelova u naturi i u novcu u ukupnoj vrijednosti.
2.3. KNJIGOVODSTVENI DOKUMENTI

2.3.1. Pojam knjigovodstvenog dokumenta Prema Zakonu o raunovodstvu: "Knjigovodstveni dokument je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni, a slui kao temelj za unoenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljanjem poslovnih zahvata". Iz navedene definicije zakljuujemo da knjigovodstveni dokumenti, ili kako se jo nazivaju - temeljnice, odraavaju istinitost nastalih poslovnih dogaaja. Ni jedan se podatak u poslovne knjige ne biljei bez vjerodostojnog knjigovodstvenog dokumenta, a u revizijskom postupku oni su podloga na temelju kojih revizor donosi ocjenu o objektivnosti i istinitosti iskazanih pozicija u financijskim izvjeima. Knjigovodstveni dokumenti sastavljaju se na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnih dogaaja, osim onih dokumenata koje su sastavljeni u raunovodstvu, kao to su nalozi za knjienje i dr. Najvaniji dijelovi svakog knjigovodstvenog dokumenta jesu: naziv i broj dokumenta (npr., "Raun br. 7"), naziv i sjedite izdavatelja dokumenta, mjesto i datum izdavanja dokumenta, sadraj poslovne promjene zbog koje je dokument ispostavljen, peat i potpis odgovorne osobe, izdavatelja dokumenta. Osim navedenih dijelova, dokument moe sadravati i dopunske podatke koji e pridonijeti boljem razumijevanju poslovnog dogaaja i samog knjigovodstvenog dokumenta.
2.3.2. Vrste knjigovodstvenih dokumenata Prema mjestu gdje se ispostavljaju, razlikujemo interne, odnosno vlastite dokumente i eksterne, odnosno vanjske dokumente. Interne dokumente ispostavljaju razne slube unutar tvrtke. Interni dokumenti su: otpremnice, izlazni rauni, knjine obavijesti, izdatnice, povratnice, radni nalozi, nalozi za knjienje i sl. Ovi dokumenti sastavljaju se na standardiziranim i interno kreiranim i tiskanim obrascima. Interni dokumenti koje iz poduzea odlaze poslovnim partnerima sastavljaju se na standardiziranim obrascima, a one koje krue unutar poduzea - na interno tiskanim, ponekad modificiranim obrascima. Eksterne dokumente ispostavljaju drugi poduzetnici (poduzea), banke, financijska agencija i drugi poslovni partneri s kojima poduzetnik ima poslovne odnose. To su npr. ulazni rauni, izvadci sa iro rauna, tekuih i drugih rauna kod banaka, dostavni listovi i sl. Sa stajalita knjigovodstva razlikujemo : naredbodavne dokumente, dokumente koje dokazuju izvrenu poslovnu promjenu. Naredbodavni dokumenti su nalozi za izvrenje odreene poslovne promjene. Ovdje se ubrajaju: nalozi za izdavanje materijala, nalozi za otpremu gotovih proizvoda, nalozi za gotovinsku isplatu i sl. Na temelju naredbodavnog dokumenta obavlja se poslovna promjena i za nju se sastavlja pravdajui dokument koji dokazuje da je poslovna promjena nastala te je temelj za knjienje. Stoga se moe zakljuiti da se kod nekih poslovnih dogaaja istodobno javljaju dva dokumenta - naredbodavni i pravdajui. Primjer takvih dokumenata su nalog za interno izdavanje i interna izdatnica. 2.3.3. Kontrola knjigovodstvenih dokumenata Prije knjienja poslovne promjene potrebno je provjeriti formalnu, raunsku i materijalnu ispravnost knjigovodstvenog dokumenta. Formalna ispravnost sastoji se u tome da knjigovodstveni dokument sadri sve vane podatke, jer jedino takav moe biti temelj za knjienje. Raunska ispravnost sastoji se u provjeri tonosti raunskih operacija sadranih u dokumentu. Materijalna ispravnost dokumenta oituje se u tome da dokument dokazuje i opisuje poslovni dogaaj koji se dogodio i na temelju kojega je on ispostavljen.
2.3.4. Ispravak knjigovodstvenog dokumenta Tri su naina na koji se knjigovodstveni dokument smije ispravljati. Tehniki ispravak; ako se pogreka primijeti onoga trenutka kada je nastala, tj. pogreka se nije provukla kroz druge dokumente. Tada se radi klasini tehniki ispravak. U runom sistemu bi to bilo isto kao da se precrta pogrean broj i iznad njega napie ispravan. Storniranje; ako je pogreka utvrena naknadno, nakon to se provukla kroz mnoge druge dokumente, tada je ispravnije dokument kompletno stornirati, tako da njegove vrijednosti suprotnog predznaka ponite prethodno, pogreno stanje. Knjina obavijest; nije pogreka nego dogovorna promjena meu partnerima da izmjene iznos rauna zbog novonastalih okolnosti, npr. zaraunavanje kamata zbog kanjenja uplate. 2.3.5. Podjela rauna prema ralanjivanju njihovog stanja Kada bi se za svaku pojedinu esticu imovine, kapitala, obveza, rashoda i prihoda vodio poseban knjigovodstveni raun neki bi poduzetnici imali u svojem knjigovodstvu i po nekoliko tisua rauna, pri emu bi se gubila potrebna knjigovodstvena preglednost. Da bi se zadrala knjigovodstvena preglednost, rauni imovine, kapitala, obveza, rashoda i prihoda grupiraju se po srodnim pozicijama, za koje se vode sintetiki rauni u glavnoj knjizi. Usporedo se u pomonim knjigama vode analitiki rauni za ralanjene dijelove pozicija od kojih se sastoji sintetiki raun. Pa prema tome raune dijelimo na: sintetike i analitike. Sintetiki raun je raun glavne knjige koji prikazuje zbirne podatke za odreenu skupinu rauna iste ili srodne imovine, kapitala, obveza, rashoda i prihoda, a moe se ralaniti na sastavne dijelove, tj. analitike raune kao dijelove sintetikog rauna. Analitiki rauni vode se u analitikim knjigovodstvima koje ine pomone poslovne knjige. Na sintetikim raunima knjienja se provode po vrijednosti. Analitiki rauni su dio sintetikog rauna, tj. ralanjeni rauni pripadajueg sintetikog rauna. Svaki analitiki raun prikazuje samo jedan dio odreenog sintetikog rauna. Kod analitikih rauna, osim po vrijednosti, knjienja se mogu provoditi i po vrsti i po koliini (npr., robno-materijalno knjigovodstvo, knjigovodstvo gotovih proizvoda i dr.). Odreenim poslovnim dogaajem provode se knjienja na sintetikom raunu i na odgovarajuim analitikim raunima. To znai da
prometi knjieni na dugovnim i potranim stranama svih analitikih rauna odreenog analitikog knjigovodstva jesu jednaki zbrojevima dugovne i potrane strane odgovarajueg rauna u glavnoj knjizi, pa se tako oituje povezanost analitikih rauna s odgovarajuim sintetikim raunom glavne knjige. 2.3.6. Dnevnik Dnevnik je temeljna poslovna knjiga u koju se poslovni dogaaji knjie vremenskim (kronolokim) slijedom kako su nastali. U dnevnik se knjie svi poslovni dogaaji koji su predmet bilannih i izvanbilannih zapisa. Dnevnik se moe voditi kao jedinstvena temeljna knjiga ili kao vie knjiga s tim da je svakoj od njih odreena namjena. Dnevnik ima kontrolnu zadau provedenih knjienja na raunima glavne knjige. U sluaju zagubljenja i nestanka nekog knjigovodstvenog rauna, uz pomo dnevnika mogua je rekonstrukcija prometa i stanja tog rauna. Ukupni zbroj vrijednosnih stupaca duguje i potrauje u dnevniku mora biti jednak zbrojevima promjena na raunima glavne knjige, odnosno pomonih knjiga, ako se vode dnevnici za analitika knjigovodstva.
2.4. ANALITIKO KNJIGOVODSTVO KUPACA

2.4.1. Pojam kupca i dunika Kupac je svaka fizika ili pravna osoba od koje se potrauje da temeljem isporuenih artikala ili obavljenih usluga podmiri protuvrijednost rauna u ugovorenom roku. Tako dugo dok kupac nije podmirio protuvrijednost rauna on je dunik. 2.4.2. Obraun poreza U trinom gospodarstvu s tisuama i tisuama poduzetnika svaki od njih ne moe znati je li njegov kupac krajnji potroa, kojemu treba obraunati porez ili je takoer poduzetnik koji ne plaa porez, jer ne kupuje za krajnju potronju. Zato se u sustavu poreza na dodanu vrijednost oporezuju svi prometi, a porez se vraa onima koji su kao poduzetnici prijavljeni u registru poreznih obveznika koji vodi Porezna uprava. Zbog povrata poreza koji je poduzetnicima zaraunan kao pretporez, porezno optereenje snose samo krajnji potroai. Konano porezno optereenje plaa onaj tko ne moe odbiti pretporez. To su, u pravilu, privatni potroai - graani, kao i tijela dravne vlasti, tijela dravne i lokalne samouprave i svi ostali koji nemaju pravo na odbitak pretporeza jer nisu poduzetnici. 2.4.3. Dokumenti knjigovodstva kupaca RAUN Raun je dokument koju prodavatelj izdaje kupcu za vrijednost prodanih artikala ili obavljenih usluga. Svaki raun obvezatno sadri broj rauna, datum ispostavljanja, ime prodavatelja, ime kupca, koliinu artikala odnosno usluge, vrijednost prodaje, nain plaanja te potpise osoba koje su fakturirale i kontrolirale raun. Osim navedenih podataka u raun mogu biti uneseni i pojedini ugovoreni ili jednostrano utvreni uvjeti u obliku raznih klauzula (npr., informacija prodavatelja o nadlenosti suda, mjestu plaanja, iro-raunu, raunanju kamata, ugovornoj klauzuli, porezu itd.). Te se klauzule obino unose u tiskani tekst rauna, a esto se posebno upisuju uz ostale elemente u raunu. Prema postojeim propisima raun je obvezna isprava u gospodarskom i financijskom poslovanju, a dostavlja se kupcu istodobno s robom ili najkasnije u roku od osam dana nakon obavljene isporuke. Obveza kupca nastaje onog dana kada je preuzeo isporuku i vei dio rizika i koristi, ili mu je
obavljena usluga. Svaki raun obvezatno nosi svoj broj i oznaku za zatvaranje. Bitno je odrediti sustav modela odreivanja oznaka za zatvaranje rauna to je povezano s oznakama instrumenata platnog prometa. Iskljuivo s poreznog stajalita, za prodavatelja ne postoji razlika izmeu prodaje robe na veliko i malo, jer i u jednom i u drugom sluaju obvezan je obraunati kupcu porez na dodanu vrijednost na prodajnu cijenu svoje robe. PREDRAUN Prije izdavanja rauna moe se izdati predraun koji je istovjetan raunu ali ima rok u kojem se mora realizirati. Ako se predraun kompletno realizira moe ga se automatski prenijeti u raun. Predraune dijelimo na: aktivne; nerealizirani predrauni kojima jo nije istekao rok za realizaciju pasivne; predrauni kojima je istekao rok za realizaciju bez obzira jesu li realizirani ili nisu UPLATA KUPCA Kupca temeljem isporuenih artikala ili obavljenih usluga teretimo za iznos rauna. Uplatom kupac u cijelosti ili djelomino podmiruje svoje obveze. Uplata kupca je dokument kojim se biljei svaka pojedinana uplata. Raun se smatra podmirenim kada je njegov ukupan iznos izjednaen s iznosom svih uplata kupca vezanih na taj raun. STORNO DOKUMENTI KUPCA Storno dokumenti u knjigovodstvu kupaca predstavljaju sve stornirane dokumente iz knjigovodstva kupaca. Iz dokumenta se vidi vrsta storniranog dokumenta te njegov broj, a vrijednost storno dokumenta suprotnog je predznaka tako da ponitava prethodno, pogreno stanje. OBAVIJEST O KNJIENJU Knjina obavijest moe biti dokument tereenja u analitikom knjigovodstvu kupaca, ali i dokument odobrenja. Kao dokument tereenja koristi se u sluaju kada se kupca tereti za zatezne kamate ili zbog krivog izrauna u izlaznom raunu na teret kupca. Kao dokument odobrenja kupca ispostavlja se prilikom naknadnih popusta zbog odobrene reklamacije ili zbog krivog izrauna u korist kupca.
NARUDBA Narudba je dokument kojim se od poslovnog partnera trai ponuda za kupnju odnosno predraun. U stavke dokumenta mogu se unijeti poznate ili s dobavljaem ranije dogovorene cijene ali, kako ovaj dokument nema knjigovodstvenu vrijednost, unos cijena nije nuan. PONUDA Primitak narudbe oznaava zainteresiranost poslovnog partnera za kupnju. Ponuda je dokument kojim se takvom poslovnom partneru nude artikli i predstavljaju mu se uvjeti kupnje, naini plaanja, odobreni popusti i sl. Kao i narudba, ponuda nema nikakvu knjigovodstvenu vrijednost. 2.4.4. Prodaja robe na veliko Obveznik poreza na dodanu vrijednost prilikom prodaje robe obvezan je izdati raun koji sadri podatke propisane Zakonom o porezu na dodanu vrijednost. Na izlaznom raunu treba biti iskazana osnovica poreza na dodanu vrijednost, a to je u trgovini na veliko prodajna cijena bez poreza. Ako se prilikom isporuke kupcu zarauna kaucija za ambalau, onda i ona ulazi u poreznu osnovicu. 2.4.5. Rauni poduzetnika koji nisu u sustavu PDV-a Svi oni koji su osloboeni PDV-a za stanovite isporuke dobara ili obavljenih usluga ne smiju na raunima zaraunavati PDV. Ako poduzetnik obrauna PDV unato tome to nije ovlaten, mora ga i platiti. One pravne i fizike osobe koje su osloboene poreza na dodanu vrijednost, na raunu to moraju navesti (npr. "Ova pravna osoba osloboena je PDV na temelju l. ..... Zakona" ili "Nismo u sustavu PDV"). 2.4.6. Koritenje rauna-otpremnice Raun je prije svega komercijalni dokument za razliku od otpremnice koja je skladini dokument. Raun ne skida robu sa zalihe, ve robu sa zalihe moe skinuti jedino otpremnica kao skladini dokument. Raun je iri pojam od otpremnice, tj. on sadri sve one elemente koje sadri i otpremnica: podatke o kupcu, dobavljau, vrsti i koliini robe, ali i sve ostale komercijalne uvjete: popuste, poreze, uvjete plaanja i dr. koje otpremnica ne sadri. Kada bi i otpremnica sadravala sve te elemente onda vie ne bismo imali raun i otpremnicu nego dva rauna, samo bi se drugaije zvali. Na otpremnici nije obavezno iskazivanje cijena. Ona prvenstveno slui kao popratni dokument kod transporta ili kod otpreme i zaprimanja.
10
Ako, dakle, raun sadri sve podatke s otpremnice te jo svoje dodatne komercijalne podatke moemo pojednostavniti administraciju i raun ispisati s naslovom raun-otpremnica. Na taj nain nije potrebno raditi dva dokumenta, slati dva pisma, a kupac e isporukom dobiti i raun, tj. imat e sve potrebne elemente za izradu ulazne kalkulacije.
11
2.5. ANALITIKO KNJIGOVODSTVO DOBAVLJAA

2.5.1. Pojam dobavljaa i vjerovnika Dobavlja je svaka fizika ili pravna osoba koja potrauje temeljem isporuenih artikala ili obavljenih usluga. On je vjerovnik tako dugo dok njegovo potraivanje iz kupoprodajnog odnosa nije podmireno. Poduzetniku za uinkovito gospodarenje nisu dovoljni zbirni podaci o njegovim obvezama prema dobavljaima, ve detaljni podaci o tome koji dobavlja koliko i na temelju ega potrauje, pridrava li se ugovorenih rokova, uvaava li reklamacije, odobrava li popuste, daje li povoljne rokove plaanja itd. Sve te podatke o toj vrsti kratkoronih obveza prema dobavljaima moe dobiti ustrojstvom pomone poslovne knjige - analitikog knjigovodstva dobavljaa. Glede mogunosti odbitka pretporeza za kupljenu robu, poduzetnik treba kod izbora dobavljaa obratiti pozornost na njegov poloaj u sustavu poreza na dodanu vrijednost. Potrebno je znati je li dobavlja obveznik poreza na dodanu vrijednost, ili nije. Pretporez je mogue odbiti samo po raunima poreznih obveznika! Iz tog razloga trgovako drutvo nabavlja robu prvenstveno od dobavljaa poreznih obveznika, pri emu dalje treba provjeriti je li on: obveznik poreza na dobitak koji izdaje raun na obrascu R-1 ili obveznik poreza na dohodak koji izdaje raun na obrascu R-2. Ovaj podatak bitan je zbog obraunskog razdoblja u kojemu e kupac poduzetnik stei pravo odbitka pretporeza iskazanog na ulaznom raunu. Naime, po ulaznom raunu na obrascu R-1 pretporez se moe odbiti odmah u onom obraunskom razdoblju u kojemu je raun primljen, bez obzira na to kada e biti plaen, dok po ulaznom raunu na obrascu R-2 pretporez je mogue odbiti tek u onom obraunskom razdoblju u kojem e se dobavljau obrtniku raun platiti. 2.5.2. Dokumenti knjigovodstva dobavljaa ULAZNI RAUN Ulazni raun je dokument o izvrenoj nabavi artikala, odnosno o izvrenoj usluzi. To je dokument na kojem se zasniva potraivanje dobavljaa i obveza prema njemu. Primljeni raun dobavljaa priznaje se za ulazni raun, pa je to knjienje obveza tako dugo dok se dobavljau raun ne podmiri, pri emu se mora potovati ugovoreni rok dospijea plaanja. Analitiko knjigovodstvo dobavljaa knjii pojedinano svaki ulazni raun. U knjigu ulaznih rauna unose se kronolokim redom svi primljeni rauni od
12
dobavljaa. ISPLATA DOBAVLJAU Dobavlja temeljem isporuenih artikala tereti kupca za iznos ulaznog rauna. Isplatom dobavljau u cijelosti se ili djelomino podmiruje obveza. Isplata dobavljau je dokument kojim se biljei svaka pojedinana isplata. Ulazni raun se smatra podmirenim kada je njegov ukupan iznos izjednaen s iznosom svih isplata dobavljau vezanih na taj raun. STORNO DOKUMENTI DOBAVLJAA Storno dokumenti u knjigovodstvu dobavljaa predstavljaju sve stornirane dokumente iz knjigovodstva dobavljaa. Iz dokumenta se vidi vrsta storniranog dokumenta te njegov broj, a vrijednost storno dokumenta suprotnog je predznaka tako da ponitava prethodno, pogreno stanje. OBAVIJEST O KNJIENJU Knjina obavijest moe biti dokument tereenja u analitikom knjigovodstvu dobavljaa, ali i dokument odobrenja. Ispostavlja ga dobavlja i predstavlja tereenje u sluaju obraunavanja zateznih kamata ili zbog krivog izrauna u ulaznom raunu na teret kupca, odnosno, predstavlja odobrenje prilikom naknadnih popusta zbog odobrene reklamacije ili zbog krivog izrauna u korist kupca.
13
2.6. ANALITIKO ROBNO-MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO

2.6.1. Kartice uskladitenih artikala Ova je jedna od najvanijih operativnih evidencija u skladitu. Vodi se za svaki artikl zasebno i daje bitne informacije za upravljanje skladinim poslovanjem kao npr.: stanje svakog artikla izraeno koliinom, kretanje stanja artikala u odnosu na normativ minimalne i maksimalne razine zaliha, frekvenciju ulaza, frekvenciju izlaza, vrijeme zadravanja u skladitu i drugo. S gledita odgovornosti skladitara, pomou ove evidencije se utvruje koliko kojega artikla u skladitu treba biti, a popisom (inventurom) dobiva se odgovor koliko je stvarno stanje na zalihi. Razlike su vikovi i manjkovi, pri emu je skladitar odgovoran za bilo koju prirodu utvrene razlike. 2.6.2. Vrednovanje robe S knjigovodstvenog stajalita vrednovanje robe moe se pratiti po stvarnim trokovima kupnje ili po prosjenoj cijeni. Stvarni trokovi kupnje jesu: neto fakturna vrijednost sirovina i materijala (to je vrijednost nakon to se od fakturne vrijednosti oduzmu svi ugovoreni popusti), porez na promet, carine i druge carinske pristojbe, ostali trokovi nabave kao to su: trokovi prijevoza, utovara, istovara, pretovara, prijevozno osiguranje, trokovi osiguranja i drugi trokovi koji nastanu u svezi s dovoenjem zaliha sirovina i materijala na odreeno mjesto u odreenom stanju. Kod vrednovanja zaliha po prosjenim trokovima kupnje uzima se u obzir vrijednost i koliina nabavljenih sirovina i materijala, kao i vrijednost i koliina materijala koja se nalazi na zalihi prije svake nabave. Prosjeni trokovi kupnje izraunavaju se tako da se nakon svake nabave vrijednost trokova kupnje podijeli s koliinom materijala. 2.6.3. Nomenklatura artikla Internu nomenklaturu sastavlja poduzetnik koji na zalihi raspolae s mnogo vrsta artikala esto meusobno vrlo srodnih i slinih. Oznaka svake vrste brojem (ifrom), nazivom i tehnikim svojstvima omoguuje tono praenje pojedine vrste artikla. Oznaka svake vrste artikla ifrom, nazivom i tehnikim svojstvima naziva se nomenklatura artikla. EAN je kratica za naziv meunarodnog udruenja European Article Numbering osnovanog s ciljem stvaranja harmoniziranog sustava ifriranja i linijskog kodiranja proizvoda radi unapreenja upravljanja tijekovima robe.
14
Posve je jasno kako uz sve vei stupanj informatizacije, uz internacionalizaciju i globalizaciju robnih tijekova nije vie mogue zadrati uobiajeni jezini opis artikala i usluga i njih se mora zamijeniti kodovima koji su primjenjivi u svim trgovinskim i industrijskim sektorima diljem svijeta. EAN brojevi proizvoda, uz odgovarajui prikaz linijskim kodom, omoguuju upravo to da se bilo gdje u svijetu neki odreeni proizvod bez pogreke identificira. Koritenje sustava ifriranja EAN olakava ukupnu komunikaciju izmeu industrije (proizvoaa) i trgovine na nacionalnom i meunarodnom planu. Komunikacija poinje prilikom ispostavljanja ponude proizvoaa/isporuitelja i zavrava na blagajni prodavaonice, nakon ega narudba dolazi natrag proizvoau. Zbog toga EAN postaje sastavni dio razliitih komunikacijskih sredstava i mrea. U tim tijekovima, procesima i njihovim fazama javlja se skladitenje kao stvarno i virtualno. 2.6.4. Popis imovine Prema Zakonu o raunovodstvu poduzetnik mora popisati svu imovinu i obveze poetkom poslovanja i potkraj svake poslovne godine. Svrha popisa je utvrivanje stvarnog stanja zateenog popisom s podacima unesenim u poslovne knjige, tj. knjigovodstvenim stanjem. Popisom se kontrolira pravilnost rada i rukovanje imovinom osoba kojima je imovina povjerena na uvanje i rukovanje, kao i disciplina izvrenja obveza. Prema vremenu kada se provodi popis razlikujemo redoviti popis, obavlja se u redovitim unaprijed utvrenim rokovima dok se izvanredni popis provodi kada to zahtijevaju posebne prilike. Prema predmetu obuhvata popisa razlikujemo potpuni popis, koji obuhvaa ukupnu imovinu i obveze, djelomini popis koji obuhvaa samo odreene vrste imovine i obveza, npr. popis zaliha artikala, novca u blagajni, obveza prema dobavljaima itd. i kontinuirani popis. Redoviti potpuni popis imovine i obveza s naznakom pojedinane vrijednosti poduzetnik obvezatno provodi na poetku poslovanja i potkraj svake poslovne godine sa stanjem na dan 31. prosinca. Utvrene razlike izmeu stanja prema popisu i knjigovodstvenog stanja jesu vikovi i manjkovi. Viak se iskazuje kad je stvarno stanje, utvreno popisom, vee od stanja koje iskazuju poslovne knjige. Manjak se iskazuje kad je stanje po knjigama vee od stvarnog stanja utvrenog popisom. Kad se utvrde razlike, treba ispitati zbog kojih je razloga nastao svaki pojedini viak, odnosno manjak.
15
Razlike po popisu mogu nastati iz razloga: normiranih gubitaka: rasip, lom i kvar, pogrenog knjienja u knjigovodstvu, nesavjesnog rukovanja imovinom, elementarnih nepogoda. Redoviti (normirani) gubici robe uzrokovani su samom naravi robe. Kalo je gubitak robe na teini, a da pritom roba ne mijenja svoj oblik. Rasip kao gubitak javlja se kod usitnjene robe, kao to je npr. eer kristal, ria, brano, a kod tekuina nastaje rastakanjem. Lom kao gubitak javlja se kod stakla, porculana, keramike i proizvoda od plastike. Kvar je normirani gubitak koji se javlja na robi koja ima ogranien vijek trajanja (npr. prehrambene namirnice). Istekom vijeka trajanja roba vie nije upotrebljiva. Pogreno knjienje moe se pojaviti npr. ako se neki dokument dvostruko knjii kao ulaz, odnosno izlaz, zatim ako je dokument pogreno knjien kao ulaz umjesto izlaz, i obratno, te ako neki dokument uope nije knjien. Nesavjesno rukovanje imovinom moe se pojaviti npr. kao zamjena artikla manje vrijednog za vie vrijedan i obratno. Nesavjesnim rukovanjem smatra se takoer neovlateno otuivanje imovine, za to odgovorna osoba (skladitar, poslovoa) odgovara krivino, materijalno i moralno. Popisne razlike u skladitima uvjetovane su i injenicom to se evidencija o zalihama u pravilu vodi na tri razine (na tri razliita mjesta): u skladitu samo koliinski, u robno-materijalnom knjigovodstvu kao analitikoj evidenciji koliinski i vrijednosno i u financijskom knjigovodstvu (kao glavnoj knjizi) - samo vrijednosno. Nakon obavljenog popisa sav popisni materijal (popisni listii, popisne liste, izvjee s posebnim primjedbama o stanju popisanih vrijednosti) ini elaborat o obavljenom popisu.
16
2.6.5. Dokumenti u robno-materijalnom knjigovodstvu Dokumenti koje prate kretanje i stanje artikala u skladitu nazivamo skladini dokumenti, a oni su: poetna inventura, skladina primka, interna izdatnica, interna povratnica, meuskladinica, otpremnica kupcu, inventurni manjak, inventurni viak, povratnica dobavljau, povratnica kupca, revalorizacija nabavne cijene, storno dokumenti robno-materijalnog knjigovodstva. POETNA INVENTURA Poetna inventura slui kao temeljni dokument za unos stanja na poetku poslovne godine (na dan 1. sijenja) u skladine kartice i raune analitikog robno-materijalnog knjigovodstva. SKLADINA PRIMKA Skladinu primku ispostavlja skladitar kao potvrdu primitka materijala. Dobavlja doprema artikle preko prijevoznika, vlastitim transportom ili transportom drutva u pripadno ulazno (nabavno) skladite. Skladitaru se uz artikle daje i dostavnica za te artikle. Prema priloenoj dostavnici kontrolira se koliina i kvaliteta odnosno specifikacija zaprimljenih artikala jer se u primku upisuju samo ispravne koliine koje su preuzete. Skladina primka sadri datum preuzimanja artikala, broj primke; redni broj koji s poetkom poslovne godine poinje od broja jedan, ifru i naziv artikla, koliinu, ifru i naziv dobavljaa i datum tog dostavnog dokumenta. Predmete za vlastitu uporabu, npr. uredski potroni materijal, inventar i sl. moe se zaprimati i putem skladita, ako se narue vee koliine, pa se postupno izdaju. Ako je koliina namijenjena izravnoj uporabi, nije nuno provoditi skladitenje, ve se mogu odmah knjiiti na trokove (prijam i preuzimanje potvruje potpisom na ulaznom dokumentu neposredni voditelj). Prije knjienja u robno-materijalnom knjigovodstvu primku treba obvezno kontrolirati osoba iz nabave ili tehnikog odjela, tj. one osobe koje su naruile ili odobrile nabavu. Vanost pravodobnog knjienja je u svezi s moguim izostankom informacije o novom stanju zaliha i ispostavljanju pogrene narudbe. Jednako tako i
17
tehnika priprema rada nee na vrijeme moi definirati pojedine radne naloge ili proizvodnju. Pri sastavljanju primke ne smiju se preskoiti ili zaboraviti neke stavke iz prijama. INTERNA IZDATNICA Na temelju naloga skladitar izdaje materijal iz skladita u proizvodnju te ispostavlja dokument internu izdatnicu. Izdatnice se oznaavaju tekuim brojem od strane skladita za izdane predmete. Interna izdatnica sadri oznaku skladita iz kojeg se predmet izuzima, broj izdatnice; redni broj koji s poetkom poslovne godine poinje od broja jedan, datum njenog izdavanja, broj radnog naloga (nositelja troka), oznaku-broj radne jedinice, nomenklaturnu oznaku (ifru) po kojoj se predmet vodi u skladitu, naziv zahtijevanog predmeta, jedinicu mjere i jedininu cijenu, vrijednost izdanih predmeta, potpis djelatnika koji je ispostavio izdatnicu, potpis ovlatenog djelatnika koji je odobrio izdatnicu, potpis skladitara i primatelja izdanog predmeta, datum obrauna izdatnice i knjienja INTERNA POVRATNICA Za povrat robe iz pogona u skladite koristi se interna povratnica. Nakon kontrole robe skladitar ispunjava internu povratnicu sa ifrom materijala (ista kao i na izdatnici s kojom je ta roba poslana na doradu), koliinom, datumom povrata i brojem dokumenta (povratnice), a promjena se biljei na skladinim karticama. Kopija povratnice se alje u robno-materijalno knjigovodstvo na obraun i knjienje. MEUSKLADINICA Meuskladinica je dokument kojom se materijal iz jednog skladita premjeta u drugo skladite unutar iste tvrtke, tzv. interni meuskladini promet. Skladite iz kojeg se materijal izdaje unosi u meuskladinicu podatke o izdanom materijalu. Meuskladinicu ispostavlja skladitar iz izlaznog skladita na temelju pisanog naloga slube nabave ili prodaje. Preuzimanjem predmeta po meuskladinici, skladitar ulaznog skladita kontrolira unesene podatke u meuskladinici koje je upisao skladitar izlaznog skladitara. Svojim potpisom i skladinim igom potvruje ulaz. Nakon toga original meuskladinice dostavlja se u robno-materijalno knjigovodstvo radi obrauna i knjienja. OTPREMNICA KUPCU Nalozi za otpremu poiljaka poslovnim partnerima, poglavito kupcima, dolaze u skladite iz prodajne slube. U tu svrhu koristi se dokument otpremnica kupcu. Otprema poiljaka kupcima uz obiljeja kvalitete i koliine artikala
18
sadranih u poiljci, znaajno je za ugled tvrtke i pravodobnost isporuke. Sadraj otpremnice obuhvaa naziv i mjesto tvrtke isporuitelja predmeta, broj, godinu i datum ispostavljanja otpremnice, mjesto i adresu primatelja predmeta specificiranih u otpremnici, oznaku skladita, mjesto uskladitenja, vrstu transporta kojim je predmet otpremljen naruitelju-kupcu, utvreni rok naplate po ispostavljenom raunu, nomenklaturnu oznaku-ifru predmeta (skladini broj), jedinicu mjere i koliinu, jedininu cijenu i ukupnu svotu vrijednosti otpremljenih predmeta, ime i prezime djelatnika u slubi prodaje ili nabave koji je izdao nalog skladitu za pripremanje, pakiranje, potpis i datum voditelja skladita i skladitara koji je predmete predao prijevozniku. INVENTURNI MANJAK Inventurni manjkovi su razlike izmeu stvarnog fizikog stanja u skladitu i papirnatog stanja. Priroda tih razlika bitna je samo radi toga tko e se teretiti za razliku. Kod unosa je potrebno znati samo koliinu. INVENTURNI VIAK Inventurni vikovi su razlike izmeu stvarnog fizikog stanja u skladitu i papirnatog stanja. Kod unosa je potrebno znati koliinu. POVRATNICA DOBAVLJAU Koristi se kod povrata artikala dobavljau iz razliitih razloga. Predstavlja storniranje ulaza u skladite. POVRATNICA KUPCA Povratnicom kupca stornira se izlaz artikala iz skladita u sluaju povrata artikala REVALORIZACIJA NABAVNE CIJENE Revalorizaciju nabavne cijene dokument je koji koristimo kod promjene nabavnih cijena tj. za njihovo poveanje ili smanjenje. Revalorizacijom mijenjaju se nabavne cijene svih artikala na skladitu Promjena nabavne cijene moe npr. uslijediti kada na skladitu postoje artikli koji se ne mogu prodati niti po nabavnoj cijeni pa e prodajna cijena biti nia od nabavne. Premda se takvom prodajom ostvaruje gubitak on je ipak manji od gubitka nastalog neprodajom robe. U poreznom sustavu PDV-a sasvim je nebitno po kojoj se cijeni nabavljaju artikli jer se porez plaa na ukupnu cijenu prodaje, a razlika izmeu nabavne i prodajne cijene za porez nije bitna.
19
STORNO DOKUMENTI ROBNO-MATERIJALNOG KNJIGOVODSTVA Storno dokumenti u robno-materijalnom knjigovodstvu predstavljaju sve stornirane dokumente iz robnog knjigovodstva. Na storno dokumentu vidi se vrsta storniranog dokumenta te njegov broj, a vrijednost storno dokumenta suprotnog je predznaka tako da ponitava prethodno, pogreno stanje. 2.6.6. Trgovina na veliko Trgovina na veliko nabavlja robu od dobavljaa s obraunanim porezom na dodanu vrijednost. Vrijednost zaliha trgovake robe temelji se na povijesnim trokovima. Trokove nabave trgovake robe ine trokovi kupnje, trokovi konverzije i drugi trokovi koji su nastali u dovoenju zaliha na sadanju lokaciju i sadanje stanje. Trokovi kupnje obuhvaaju kupovnu cijenu po obraunu dobavljaa i sve zavisne trokove kupnje koji se mogu neposredno pripisati kupovnoj cijeni. Rabati i sline stavke oduzimaju se kod odreivanja trokova kupnje, odnosno prema l. 8., st. 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ne ulaze u poreznu osnovicu. Porez na dodanu vrijednost plaen dobavljau pri nabavi ne ulazi u vrijednost zaliha. Glede trokova nabave on je neutralan jer trokovi kupnje (zaliha) obuhvaaju kupovnu cijenu ukljuujui uvozne carine i druge poreze, osim onih kaje poduzee kasnije moe vratiti od poreznih vlasti. Porez na dodanu vrijednost iskazan na svim ulaznim raunima, pa tako i na onima u svezi s kupnjom artikala i njihovim dovoenjem na sadanju lokaciju i sadanje stanje, poduzetnik ima pravo odbiti kao pretporez. Prema tome, da bi na kraju obraunskog razdoblja poduzetnik iskazao stvarnu obvezu za porez koju mora podmiriti (ili potraivanje), odbit e sve pretporeze po ulaznim raunima (za artikle, sitni inventar, opremu, usluge i dr.) od obveza za PDV iskazanih na njegovim izlaznim raunima (za prodanu artikle, usluge, opremu i dr.) u tom obraunskom razdoblju. Obveza ili potraivanje za PDV po obraunskom razdoblju ovisit e o ukupnoj poslovnoj aktivnosti poduzetnika, a ne samo o nabavi i prodaji. 2.6.7. Trgovina na malo U trgovini na malo obavlja se promet proizvoda namijenjenih krajnjoj potronji. Ponovo valja istaknuti da u sustavu poreza na dodanu vrijednost nabava robe u trgovini na malo nije osloboena poreza. Nabavlja li trgovina (porezni obveznik) robu od dobavljaa - poreznog obveznika, PDV iskazan u raunu ima pravo odbiti kao pretporez. U suprotnom, nabavlja li robu od dobavljaa koji nije porezni obveznik, pretporez ne moe odbiti, jer ga
20
dobavlja nije ni obraunao! Isto tako, nabavi li robu od dobavljaa registriranog za trgovinu na malo, i izvri gotovinsko plaanje - nema pravo na odbitak pretporeza jer nisu zato zadovoljeni uvjeti: PDV u raunu nije bio posebno iskazan, a plaanje nije bilo bezgotovinsko. 2.6.8. Nabava robe iz uvoza U sustavu poreza na dodanu vrijednost uvoz podlijee oporezivanju. Osnovica poreza na dodanu vrijednost pri uvozu utvruje se na temelju vrijednosti uvezene robe utvrene prema carinskim propisima, uveane za carinu i druge pristojbe, te posebne poreze i druge trokove koji se plaaju u postupku uvoznog carinjenja. Prema tome, neto kupovna cijena, carina, troarine i zavisni trokovi nabave nastali prilikom uvoza ine elemente kalkulacije nabavne cijene robe. 2.6.9. Prijenos artikala unutar poduzea Isporuke koje se u trgovakoj djelatnosti obavljaju izmeu skladita i prodavaonica nisu oporezive. Takav promet je zapravo meuskladini promet ili manipulacija robom radi popune skladita ili prodajnih mjesta. Ako se pri tom prometu izdaju interni rauni, prema Zakonu o porezu na dodatnu vrijednost nije nastala oporeziva isporuka. Unato tome, preporua se da se ne koriste interni rauni za obraun meuskladinog prometa nego da to budu drugi dokumenti (otpremnica, meuskladinica i sl.). Tako je i s manipulativnim isporukama izmeu pogona u proizvodnim ili uslunim poduzeima. Navedene isporuke su porezno neutralne, dakle porez se ne obraunava na internim dokumentima, a niti se koristi u saldiranju pretporeza i obveze. 2.6.10. Pregled rezerviranih zaliha Operativna evidencija rezerviranih zaliha u skladitu javlja se u pojedinim gospodarskim djelatnostima, a vezano uz uskladitenje artikala . Rezerviranja u skladitu znae da artikli jesu na zalihi u skladitu, ali se ne izdaju za druge potrebe osim za namjenu koja je temelj rezerviranja. O rezervaciji ne odluuje skladitar, ve nalog za rezervaciju proizlazi iz koordinacije prodaje, proizvodnje i nabave. U skladitu se potreba rezervacije javlja u trenucima pripreme poiljke artikala za odreenog kupca s kojim postoji aktivan predraun. To su i poiljke koje treba vratiti dobavljau iz bilo kojega razloga te drugi sluajevi.
21
2.7. POMONE KNJIGE

2.7.1. Knjiga ulaznih rauna Knjiga ulaznih rauna vodi se u slubi nabave. U nju se kronolokim redom tijekom poslovne godine unose svi primljeni rauni od dobavljaa i slui za kontrolu knjienja na raunima dobavljaa, za kontrolu pravodobnog podmirenja obveza koje proizlaze iz odreenog ulaznog rauna, a kod trgovakog poduzea slue i za nadzor ispravnosti podataka unesenih u trgovake knjige. Knjiga ulaznih rauna nema propisani oblik, pa je poduzetnik oblikuje prema svojim potrebama pridravajui se pritom naela da knjiga ulaznih rauna sadri osnovne podatke kao to su: redni broj, naziv i sjedite dobavljaa, broj i datum ulaznog rauna, iznos rauna u kunama, iznos eventualnih popusta koje dobavlja odobrava, neto kupovni iznos, ugovoreni rok za podmirenje rauna (datum dospijea) i nain plaanja. 2.7.2. Knjiga izlaznih rauna Knjiga izlaznih rauna vodi se u slubi prodaje i u nju se kronolokim redom tijekom poslovne godine unose svi ispostavljeni rauni za prodane artikle i obavljene usluge. Ona predstavlja rekapitulaciju i kontrolu ispostavljenih rauna za odreeno vremensko razdoblje. Ujedno slui za praenje ugovorenih dospijea i naplate izlaznih rauna. Kao i knjiga ulaznih rauna, knjiga izlaznih rauna nema propisani oblik. Temeljni podaci koje sadri knjiga izlaznih rauna jesu: redni broj i datum ispostavljanja izlaznog rauna, iznos rauna u kunama, naziv i sjedite kupca, iznos eventualnih popusta koji se odobravaju kupcu, iznos bez poreza, datum dospijea i nain plaanja.
22
3. Postojee aplikacije
3. POSTOJEE APLIKACIJE
3.1. POSLOVNI I KNJIGOVODSTVENI PROGRAMI
Postojee aplikacije za skladino poslovanje najee su izraene kao moduli paketa poslovnih i knjigovodstvenih programa. Takvi programi zaokruuju cijelo knjigovodstvo tvrtke i najee obuhvaaju: financijsko knjigovodstvo, obraun plaa i kadrovsku evidenciju, materijalno knjigovodstvo, robno knjigovodstvo i fakturiranje, knjigovodstvo za obrtnike, ugostiteljsko poslovanje, obraun autorskih honorara, blagajniko poslovanje, osnovna sredstva, virmane i kamate. Neke postojee aplikacije koje sadre modul za skladino poslovanje su: IPOS knjigovodstvo, IPOS d.o.o. Napisan u programu Borland Delphi (Pascal), a baza podataka je Borland Paradox. Adacco paket, Adacco d.o.o. za proizvodnju i prodaju software-a Razvijeni pomou Microsoft Access-a i Visual Basic-a, koristi tablini prikaz podataka iz baza "TrueDBGrid", podacima se manipulira SQL upitima, a za ispis se koristi Crystal Reports.
3.2. MODUL SKLADINOG POSLOVANJA

Moduli za skladino poslovanje obavljaju operacije primanja i izdavanja materijala na skladita, te analize proknjienih podataka, a najre su podijeljeni na: Inicijalizaciju sustava Unos, prikaz, izmjene i ispis: artikala (sa stanjem zaliha i prosjenom cijenom), grupa artikala, dobavljaa i njegovih dostavnica, te kupaca i njegovih izdatnica. Ulaz, izlaz i stanje robe i materijala Unos dostavnice dobavljaa i ispis primke. Pregled stanja zaliha. Unos i ispis izdatnica. Izvjetaji Lista trenutanih zaliha artikala (koliina i vrijednost po prosjenim cijenama). Lista artikala ija je zaliha manja od minimalne. Lista poetnog stanja, ulaza, izlaza i zavrnog stanja artikala za odreeno razdoblje (koliina i iznosi). Kartica ulaza i izlaza artikala. Lista ulaza artikala za dobavljaa za odreeno razdoblje. Lista izlaza artikala za kupca za odreeno razdoblje. Liste primki i izdatnica. Ispis naloga za knjienje za
23
3. Postojee aplikacije
odreeno razdoblje. Inventure Izrada pomone liste za inventuru, unos pravog stanja, lista inventurnih razlika, knjienje stvarnog stanja. Radni nalozi Unos, izmjene, prikaz i ispis podataka o serviserima. Unos radnog naloga i izdatnica servisera. Lista popisa radnih naloga i izdatnica. Rauni Unos, prikaz, izmjene i ispis rauna. Lista naplaenih i nenaplaenih rauna za odreeno razdoblje i dobavljaa. Ispis stavaka rauna i rekapitulacije stavaka rauna za mjesto troka u odreenom razdoblju. Analize Izraun koeficijenta obrtaja odreenih i svih artikala za odreeno razdoblje. ABC analiza nabave. Lista artikala s brojem dobavljaa tog artikla. Izraun optimalne nabavne koliine. Servisni programi Izrada sigurnosnih kopija.
24
4. Modeli aplikacije
4. MODELI APLIKACIJE
4.1. DIJAGRAM TOKA PODATAKA
a Dobavljai
narudba ulazni raun isplata dobavljau
predraun/raun uplata kupca
d Kupci
p0 Skladino poslovanje nalog za povrat artikla b Radne jedinice artikli povrat artikla artikli povrat artikla
skladina primka nalog za povrat artikla dobavljau povratnica dobavljau
artikli povrat artikla
Slika 1. Dijagram konteksta
nalog za meuskladitenje meuskladinica otpremnica povratnica kupca nalog za interno izdavanje artikla interna izdatnica interna povratnica c Skladita
25
Dijagram konteksta aplikacije za skladino poslovanje prikazan na slici 1 prikazuje sustav na najvioj hijerarhiji. Dijagram ima jedan proces s nazivom Skladino poslovanje i etiri vanjska entiteta koji definiraju podruje analize: dobavljai, radne jedinice, skladita i kupci. Na slici 2 prikazan je pregledni dijagram s procesima internog izdavanja i povrata artikala, meuskladitenja, narudbe artikala, povrata artikla dobavljau, izrade ponude, rauna i otpremnice. Proces izrade ponude vodi sluba prodaje. Na zahtjev kupca sluba nabave izrauje ponudu/predraun. Podaci o kupcu dohvaaju se iz spremita poslovnih partnera, a artikli i usluge dohvaaju se iz spremita artikala i usluga. Izraena ponuda sprema se u spremite dokumenata, a kopija se ispostavlja kupcu. Raun je dokument koji kao potvrdu podmirivanja potraivanja od kupca izdaje sluba prodaje. Raun se izrauje iz predrauna, sprema se u spremite dokumenata, a kopija se alje kupcu. Otpremnica kupcu skladini je dokument na osnovu kojeg se izdaju artikli sa skladita. Izrauje se na osnovu rauna i sprema u spremite dokumenata. Dekompozicije procese internog izdavanja i povrata artikala, meuskladitenja, narudbe i povrata artikala dobavljau prikazane su na slikama 3, 4 i 5.
26
c Skladita nalog za izdavanje izdani artikli
p8 Prijem i povrat artikala
vraeni artikli
Interno izdavanje i povrat artikala
poslovna jedinica
D3
poslovne jedinice
b Poslovne jedinice
nalog za povrat interna povratnica
p5 a Dobavljai potvrda o povratu artikl Povrat artikala dobavljau
intera izdatnica
povratnica dobavljau
Meuskladitenje meuskladinica D4 dokumenti p2 predraun otpremnica uplate raun predraun Izrada rauna p3 Izrada otpremnice
promjena koliine
narudbenica raun uplata artikl
narudbenica skladina primka dobavlja
p1 Narui artikle
artikl
D1
artikli i usluge
artikl
dobavlja
D5
cijene artikala
zaprimljeni artikli
artikl usluga
artikl
artikl
skladite
p7
meuskladinica artikl Kupac promjeni koliinu raun
p6
p4 poslovni partneri cijena kupac Izrada ponude raun
D2
D7
Stanje skladita
p9 promjeni koliinu Otpremanje artikala otpremi artikle zahtjev za ponudu predraun artikl d
Slika 2. Dijagram toka podataka
27
p1.4 Izradi ulazni raun skladina primka ulazni raun narudbenica D4 dokumenti
p1.1 Izraditi narudbenicu
D7
stanje skladita a Dobavljai
narubenica dostavnica Promjeni koliinu
p1.2 dobavlja dobavlja artikl Preuzmi artikl
artikl
D1
artikli i usluge
promjena nabavne cijene preuzeti artikli
D6
nabavne cijene nabavna cijena p1.3
D3
poslovne jedinice
D2
poslovni partneri
skladite dobavlja
Izraditi skladinu primku
skladina primka
p1.5 dobavlja Isplati dobavljaa
Slika 3. Dekompozicija procesa narudbe i prijema artikala
isplata dobavljau ulazni raun ranije isplate po istom ulaznom raunu
plaanje
28
Proces narudbe, prikazan na slici 3, vodi sluba nabave koja na osnovu praenja stanja skladita i potreba na tritu odluuje o nabavi artikla. Nabavna sluba izrauje narudbenicu koja se zatim alje dobavljau. Dobavlja na temelju isporuene narudbenice ispostavlja predraun s naruenim artiklima. Na temelju predrauna nabavna sluba izrauje ulazni raun, a isplatom potraivanja dobavljau artikli se zajedno s dostavnicom primaju na skladite. Na skladitu se poveava koliina te ako je potrebno mijenja se nabavna cijena. Naposljetku, ova poslovna promjena biljei izradom skladine primke koja se zatim sprema u spremite dokumenata. Proces povrata artikala dobavljau takoer vodi nabavna sluba. Dobavlja na temelju vraenih artikala izdaje potvrdu o povratu na osnovu koje se izrauje povratnica dobavljau. Povratnica dobavljau sprema se u spremite dokumenata. Interno izdavanje i povrat artikala koristiti se kod prijenosa artikala izmeu skladita i radne jedinice. Proces prikazan na slici 4 zapoinje prijemom naloga. U sluaju internog izdavanja artikala nalog prima skladite koje artikle treba izdati u radnu jedinicu, dok u sluaju internog povrata nalog prima radna jedinica koja treba vratiti artikle u skladite. Naloge za izdavanje u pravilu ispostavlja priprema rada, odnosno referada za otvaranje i praenje provoenja radnih naloga, poslovoe ili sam vlasnik. Na temelju primljenog naloga izrauje se interna izdatnica koja se prosljeuje skladitaru dok se interna povratnica izrauje se na temelju artikala vraenih iz radne jedinice. Dokumenti interna izdatnica i interna povratnica dokazuju izvrenu poslovnu promjenu i pohranjuju se u spremitu dokumenata.
29
p8 izdani artikli Prijem i povrat artikala vraeni artikli b Radne jedinice
promjena koliine
p6.4 promjena koliine artikla Interni povrat nalog p6.2 interna povratnica Zaprimanje naloga interna povratnica nalog c D4 dokumenti Skladita interna izdatnica nalog interna izdratnica
D6
nabavne cijene
cijena
D7
stanje skladita
p6.3 Izrada interne povratnice
cijena
D1
artikli i usluge radna jedinica skladite
artikl artikl
p6.1 radna jed. skladite Izrada interne izdatnice
D3
poslovne jedinice
Slika 4. Dekompozicija procesa internog izdavanja i povrata artikala
30
D6
nabavne cijene
cijena
D3
poslovne jedinice
meuskladinica
D4
dokumenti
p7.1 skladite koje daje artikle skladite koje prima artikle artikl Izrada meukladinice izdani artikli nalog c skladite koje daje artikle skladite koje prima artikle izdani artikli Skladita
D1
artikli i usluge promjena koliine artikla na skladitu koje daje
p7.2 Izdavanje artikla
izdani artikli
D7
Stanje skladita
cijena
p7.3 artikl promjena koliine artikla na skladitu koje prima Prijem artikla primljeni artikli
p7.4 Izrada meukladinice
Slika 5. Dekompozicija procesa meuskladitenja artikala
Meuskladitenje artikala koristi se kod prijenosa artikala izmeu dva skladita unutar istog poduzea, a proces meuskladitenja prate dvije meuskladinice - svaka za jedno skladite. Skladite koje daje artikle prima od poslovoe ili vlasnika nalog za meuskladitenje na osnovu kojeg izdaje artikle. Izdavanjem artikala njihova se koliina na skladitu smanjuje, a kao dokaz izvrene poslovne promjene izrauje se dokument meuskladinica. Drugo skladite zaprimanjem artikala prima i meuskladinicu potvrdom koje potvruje primljene koliine. Skladite koje prima artikle na osnovi primljenih artikala takoer izrauje meuskladinicu.
primljeni artikli
meuskladinica
31
4.2. MODEL ENTITETI I VEZE
NacPlacanja
0,1
PosPar
0,1
0,1
DokumentBS
0,M
0,1 0,M
0,M 0,M
1,1 0,M
PosJed
0,M 0,1
Dokument
0,M 1,1
0,1
IDPrethodniDok
0,1
DetOpisRadNal
VrstaDok
1,1
Artikl PopCjenika
0,1 1,1
0,1 0,M
0,M
0,1 1,1 0,M
0,M
KorProg
0,1
DokumentSS
0,M 0,M 0,M
Stavke
0,M
TipPred
0,1
1,1
Tarifa Datum IznossUKn

0,M 0,M
Valuta
Tecaj
TecLista
Slika 6. Model entiteti i veze
32
TipPorObveznika
1,1
1,1
1,1
Banka
1,1
Valuta
0,1
0,1 0,1
0,M
Tvrtka
0,1
0,1
Drzava
1,1 1,1
0,M 0,M 0,M
0,M 0,M
PosPar
0,M
0,M
Adresa
Adresa
1,1 1,1
1,1
Mjesto
1,1 1,1
FilPosPar
1,1
Djelatnost
Adresa
0,M 0,1 0,M
Osoba
PosJed
33
1,1
VrstaDok
PopDnevnik
1,1
IDDok
1,1
Dokument
0,M 0,M 0,1 0,M 0,1 0,1 0,M
PosJed
Dnevnik
IDPredhodniDok
Stavke
0,M 0,M
1,1
Tarifa
1,1
FilArt
1,1
0,M 1,1 0,M 0,M
Artikl
0,M 0,M
0,M
Trosak1 Trosak2 Trosak3 Trosak4 Marza CijenaBezPoreza CijenaSPorezom CijenArt
1,1
Kolicina StanjeSkladista
JedMjere
NabavnaCijena NabavneCijene
0,M
0,M 0,M
0,M
PopCjenika
PosJed
34
4.3. RELACIJSKI MODEL
Dokument
PK IDDok God Broj SifDok DatDok IDPredhodniDok Storniran DatStorn DatIspis DatDosp SifPosPar SifPosJed1 SifPosJed2 SifNacPlac Rabat Porez UkupnoBezPoreza Slovima Opis
DokumentBS
PK, FK1 IDDok BrIzvoda OznZaZatvaranje Veza Predmet SifDetOpisRadNal StorKnjizenje BrojRacOdDob OsnovicaZa0Posto OsnovicaZaOporezivanje
FK1 FK2
FK2
FK3 FK4 FK5 FK6
Stavke
PK, FK1 PK, FK2 IDDok SifArt Kolicina JedinicnaCijenaBezPoreza Tarifa Rabat FK2 FK3 FK4 FK5 FK6 FK7
DokumentSS
PK, FK1 IDDok SifCjenika ModPlacanja Fakturirao Odobrio TekstPrije TekstPoslije OznDevRac SifTecListe DatTec SifVal Rabat UracnatiPorez OpisOstalihTroskova1 PorezOstalihTroskova1 IznosOstalihTroskova1 OpisOstalihTroskova2 PorezOstalihTroskova2 IznosOstalihTroskova2 Aktivan SifTipPred
FK3
Artikl
PK SifArt RedBr Naziv Tip SifJedMje Tarifa JedMasa SifFilArt DugiOpisArt MinZalihe MaxZalihe
FK8
FK9 FK10 FK11
FK1 FK2 FK3
Slika 9. Relacijski model baze podataka
35
Stavke
PK, FK1 PK, FK2 IDDok SifArt Kolicina JedinicnaCijenaBezPoreza Tarifa Rabat PK
Tarifa
Tarifa Opis Stopa PK
FiltArt
SifFiltArt Naziv Opis
FK3
CijenArt
PK, FK1 PK, FK2 PK, FK3 SifArt SifPosJed SifCienika Trosak1 Trosak2 Trosak3 Trosak4 Marza CijenaBezPoreza CijenaSPorezom PK
Artikl
SifArt RedBr Naziv Tip SifJedMje Tarifa JedMasa SifFilArt DugiOpisArt MinZalihe MaxZalihe PK
JedMjere
SifJedMjere Naziv Kratica Decimal
FK1 FK2 FK3
PosJed StanjeSkladista
PK, FK1 PK, FK2 SifArt SifPosJed Kolicina FK PK SifPosJed TipJed Naziv Adresa PostBr
PopCjenika
PK SifCjenika Naziv
NabavneCijene
PK, FK1 PK, FK2 SifArt SifPosJed NabavnaCijena PK
Mjesto
PostBr Naziv
36
TipPorObveznika
PK SifTipPorObv Naziv Kratica PK
Djelatnost
SifDjelatnost Naziv PK
FilPosPar
SifFilPosPar Naziv Opis
Tvrtka
PK FK1 FK2 Naziv PostBr Adresa SifDrzava Telefon Fax E-mail WWW Ziro-racun1 Ziro-racun2 MatBr SifBanka SifTipPorObv PosGod OtvorenaPosGod PK FK1 FK2
PosPar
SifPosPar Naziv PostBr Adresa SifDrzava Telefon Fax E-mail WWW Ziro-racun1 Ziro-racun2 MatBr SifFilPosPar SifDjelatnost SifBanka Rabat BrDanaOdgode SifTipPorObv SifOsoba Zabiljeske
FK3 FK4
FK3 FK4 FK5 FK6 FK7
Drzava
PK FK SifDrzava Naziv SifVal PK
Banka
SifBanka Naziv
Valuta
PK SifVal Valuta Kratica JedIznos
Mjesto
PK PostBr Naziv
Osoba
PK SifOsoba Prezime Ime SifPosPar Titula Funkcija SluzTel E-mail Spol DatRod Adresa PostBr SifDrzava PrivTel Zebiljeske
FK1
FK2 FK3
37
Dokument
PK IDDok God Broj SifDok DatDok IDPredhodniDok Storniran DatStorn DatIspis DatDosp SifPosPar SifPosJed1 SifPosJed2 SifNacPlac Rabat Porez UkupnoBezPoreza Slovima Opis PK FK1 FK2
PosPar
SifPosPar Naziv PostBr Adresa SifDrzava Telefon Fax E-mail WWW Ziro-racun1 Ziro-racun2 MatBr SifFilPosPar SifDjelatnost SifBanka Rabat BrDanaOdgode SifTipPorObv SifOsoba Zabiljeske
FK1 FK2
FK3 FK4 FK5 FK6
FK3 FK4 FK5 FK6 FK7
DokumentBS
PK, FK1 IDDok BrIzvoda OznZaZatvaranje Veza Predmet SifDetOpisRadNal StorKnjizenje BrojRacOdDob OsnovicaZa0Posto OsnovicaZaOporezivanje PK
VrstaDok
SifDok Naziv
FK2
PosJed
PK SifPosJed TipJed Naziv Adresa PostBr
FK
NacPlacanja DetOpisRadNal
PK SifDetOpisRadNal Naziv Tekst PK SifNacPlac Naziv Kratica
38
Stavke
PK, FK1 PK, FK2 IDDok SifArt Kolicina JedinicnaCijenaBezPoreza Tarifa Rabat
FK3
Dokument
KorProg
PK SifKorProg Naziv Lozinka Administrator
FK1 FK2
FK3 FK4 FK5 FK6
Tekstovi
PK SifTekst Naziv Tekst
TecLista
PK
DokumentSS
PK, FK1 FK2 FK3 FK4 FK5 FK6 FK7 FK8 IDDok SifCjenika ModPlacanja Fakturirao Odobrio TekstPrije TekstPoslije OznDevRac SifTecListe DatTec SifVal Rabat UracnatiPorez OpisOstalihTroskova1 PorezOstalihTroskova1 IznosOstalihTroskova1 OpisOstalihTroskova2 PorezOstalihTroskova2 IznosOstalihTroskova2 Aktivan SifTipPred
SifTecList e Naziv
Tecaj
PK, FK1 PK, FK2 PK SifTecListe SifVal Datum IznosUKn
Valuta
PK SifVal Valuta Kratica JedIznos
FK9 FK10 FK11
Tarifa
PK Tarifa Opis Stopa
PopCjenika
PK SifCjenika Naziv
TipPred
PK SifTipPred NazivPredracuna
39
PopDnevnik
PK SifDnevnik Naziv PK
VrstaDok
SifDok Naziv
Dnevnik
PK, FK1 PK FK2 FK3 SifDnevnik Knjizenje SifDok IDDok DatKnjiz Stornirano Porez UkupnoSPorezom OdbitakPoreza SifPosJed SifPredDok
Dokument
FK1 FK2
FK4 FK5
PosJed
PK SifPosJed TipJed Naziv Adresa PostBr
FK3 FK4 FK5 FK6
FK
40
5. Realizacija
5. REALIZACIJA
Aplikacija razvijena za ovaj diplomski rad nazvana je Fakturiranje, a omoguuje: evidentiranje poslovnih dogaaja u robno-materijalnom knjigovodstvu, nabavu, zaprimanje i otpremanje artikala, praenje stanja na skladitima, prodaju artikala i inventuru skladita, evidentiranje poslovnih dogaaja u knjigovodstvu dobavljaa, prijem ulaznih rauna i isplate dobavljaima, evidentiranje poslovnih dogaaja u knjigovodstvu kupaca, izrada izlaznih rauna i praenje uplata kupaca, uklanjanje potrebu za viestrukim evidentiranjem jednog poslovnog dogaaja i voenje paralelnih evidencija, ime se racionalizira poslovanje i smanjuje mogunost pogreke, ispis potrebnih dokumenata i izvjea bez potrebe runog popunjavanja, voenje zaliha skladita, rad u maloprodaji i veleprodaji, kontinuitet u poslovanju (automatski prijenos poetnog stanja iz prole poslovne godine), izradu sigurnosnih kopija baze podataka, ovlateni pristup podacima od ostalih korisnika sustava.
5.1. POKRETANJE PROGRAMA

Pokretanjem programa otvara se obrazac prikazan na slici 15 koji slui za registriranje korisnika programa. Registracija korisnika vana je jer se njome onemoguuje pristup neovlatenim osobama, a koristi se i prilikom automatske evidencije osobe koja izrauje poslovni dokument. Na taj se nain moe odrediti odgovornost za uinjene propuste ili nedozvoljene radnje. Naslov obrasca pokazuje poslovnu godinu koja se pokree.
Slika 15. Obrazac za registraciju korisnika
41
5. Realizacija
5.2. IZBORNIK I TRAKA S ALATIMA

Izbornik i traka s alatima prikazani su na slici 16.
Slika 16. Izbornik i traka s alatima
Izbornik sastoji se od sljedeih padajuih izbornika: Dnevnici pregled dnevnika knjienja robno-materijalnog knjigovodstva, knjigovodstva dobavljaa i knjigovodstva kupaca Kartice pregled kartica dobavljaa i kupaca Dokument rad s dokumentima; poetna inventura, inventurni manjak, inventurni viak, interna izdatnica, interna povratnica, skladina primka, meuskladinica, povratnica dobavljau, ulazni raun, isplata dobavljau, knjina obavijest - dobavljai, narudba, predraun, raun, otpremnica kupcu, povratnica kupca, izlazni raun, uplata kupca, knjina obavijest - kupci, nalog, revalorizacija nabavne cijene Stornirani pregled storniranih dokumenata u knjigovodstvu dodokumenti bavljaa, knjigovodstvu kupaca i robno-materijalnom knjigovodstvu Tablice popis artikala i usluga, poslovnih partnera, banaka, jedinica mjera, djelatnosti, mjesta, cjenika, tarifa, drava, valuta, teajnih lista i dr. Tekstovi popis predloaka tekstova prije i poslije stavki, te detaljnih opisa radnog naloga Izvjetaji ispis postojeih artikala i usluga, cjenika, dnevnika, dokumenata i stanja skladita, rezervacija i kritinih zaliha Filtri pregled filtara artikala i filtara poslovnih partnera Alati kalendar, korisnici programa, izrada sigurnosne kopije, zatvaranje poslovne godine, otvaranje nove poslovne godine, brisanje svih tablica u bazi. Padajui izbornici prikazani su u dodatku B.
42
5. Realizacija
Sadraj trake s alatima:

Dodavanje novog zapisa Brisanje trenutnog zapisa Knjienje dokumenta Storniranje proknjienog dokumenta Sortiranje zapisa uzlazno Sortiranje zapisa silazno Brisanje s privremenom kopijom Stvaranje privremene kopije Dodavanje iz privremene kopije Opoziv izmjena Dohvat zapisa koji sadre oznaenu vrijednost Postavljanje uvjeta za dohvat na obrascu Ponitavanje uvjeta za dohvat Primjena uvjeta za dohvat Pojedinani obrazac Tablini obrazac Odabir, spremanje i brisanje izgleda tablinog obrasca Postavljanje stranice za ispis Ispis Otvaranje obrasca Osvjeavanje zapisa i lista Spremanje zapisa i lista
Ovisno o trenutno aktivnom obrascu, neki alati na traci s alatima nee biti omogueni.
5.3. NAVIGATOR
Navigator se koristi za prijelaz na druge zapise. Ako ne postoji niti jedan zapis ili pak postoji samo jedan zapis navigator e biti onemoguen.
Prikaz prvog zapisa Prikaz prethodnog zapisa Prikaz sljedeeg zapisa Prikaz zadnjeg zapisa
43
5. Realizacija
5.4. OBRAZAC DOKUMENTA

5.4.1. Vrste knjigovodstvenih dokumenata Dokumenti se mogu podijeliti prema knjigovodstvu kojem pripadaju. To su: dokumenti u robno-materijalnom knjigovodstvu: poetna inventura, inventurni manjak, inventurni viak, interna izdatnica, interna povratnica, skladina primka, meuskladinica, povratnica dobavljau, otpremnica kupcu, povratnica kupca, revalorizacija nabavne cijene, storno dokumenti robnomaterijalnog knjigovodstva, dokumenti u knjigovodstvu dobavljaa: ulazni raun, isplata dobavljau, knjina obavijest - dobavljai, storno dokumenti - dobavljai, dokumenti u knjigovodstvu kupaca: izlazni raun, uplata kupca, knjina obavijest - kupci, storno dokumenti - kupci, dokumenti koji ne pripadaju niti jednom knjigovodstvu: narudba, ponuda, predraun, raun i nalog. Dokumenti robno-materijalnog knjigovodstva za razliku od ostalih knjigovodstvenih dokumenata poslovne dogaaje opisuje materijalno. Iz tog razloga jedino dokumenti robno-materijalnog knjigovodstva sadre stavke. U robno-materijalnom knjigovodstvu dokumenti se veu za odreeno skladite dok se dokumenti knjigovodstva kupaca i dobavljaa veu za odreenog poslovnog partnera. Dokumenti knjigovodstva kupaca i dobavljaa dogaaje opisuju vrijednosno pa iz tog razloga ovi dokumenti nemaju stavke. Narudbe, ponude, predrauni i nalozi su naredbodavni dokumenti tj. ne opisuju poslovni dogaaj nego predstavljaju namjeru/naredbu nekog budueg dogaaja. Iz tog razloga ovi dokumenti se ne knjie pa zato niti ne pripadaju knjigovodstvu. 5.4.2. Alati na obrascu dokumenta
Otvaranje kalendara Otvaranje obrasca za prijenos Pretraivanje u listi artikala i usluga ili u listi poslovnih partnera Automatska izrada skladine primke Automatska izrada rauna Automatska izrada izlaznog rauna Automatska izrada otpremnice Brisanje oznaene stavke Brisanje svih stavki u dokumentu
44
5. Realizacija
Odabirom dokumenta u padajuem izborniku Dokument otvara se obrazac odabrane vrste dokumenta. Na slici 17 obrazac je rauna s prikazanim glavnim dijelovima. U naslovu obrasca nalazi se naziv dokumenta, a ispod naziva prikazana je poslovna jedinica kojoj dokument pripada. Navigator pokazuje ukupan broj dokumenta za odabranu poslovnu jedinicu. Prijelaz na druge dokumente u istoj poslovnoj jedinici mogu je upotrebom navigatora. Ukoliko u odabranoj poslovnoj jedinici ne postoji niti jedan ili pak postoji samo jedan dokument, navigator e biti onemoguen.
PRETRAIVANJE ARTIKALA NASLOV OBRASCA POSLOVNA JEDINICA FILTAR ARTIKALA NAVIGATOR POPIS ARTIKALA
STAVKE DOKUMENTA GLAVA DOKUMENTA
Slika 17. Obrazac rauna
Obrasci dokumenata razlikuju se za svaku odabranu vrstu dokumenta. Dokumenti sa stavkama osim glave i stavaka imaju i popis artikala i usluga koji se mogu upisati u stavke. Lista je dinamika i, ovisno o odabranoj vrsti dokumenta, prikazuje sve artikle odnosno samo one artikle kojih trenutno ima na skladitu. Tako npr. u popisu artikala skladine primke prikazani su svi artikli jer se od dobavljaa mogu preuzeti i artikli kojih trenutno nema na skladitu, dok se npr. u popisu artikala interne izdatnice prikazuju samo oni artikli kojih ima na skladitu.
45
5. Realizacija
Popis artikala mogue je filtrirati odabirom filtra artikla ili pretraivati upisom traenog pojma te klikom na gumb Trai. Pretraivanje je mogue po ifri ili po nazivu artikla. Odabirom opcije ifra artikla u popisu artikala prikazuje se i ifra i naziv, dok se odabirom opcije naziv artikla prikazuje samo naziv. Filtriranje i pretraivanje obavlja se samo nad artiklima iz popisa artikala. Ponitavanje filtriranja, tj. prikaz svih artikala i usluga, mogue je upotrebom gumba Svi. Dokumenti koji nemaju stavke nemaju niti popis artikala. 5.4.3. Dodavanje dokumenta Da bi dodali odreeni dokument potrebno je otvoriti obrazac eljenog dokumenta te odabrati poslovnu jedinicu za koju elimo dodati dokument. Dokumenti se dodaju klikom na Dodaj na traci s alatima. Ako u odabranoj poslovnoj jedinici ne postoji niti jedan dokument, broj dodanog dokumenta biti e jedan. U suprotnom, broj dokumenta e biti prvi sljedei. Dodavanjem dokumenta automatski se odreuje godina dokumenta (odgovara trenutnoj poslovnoj godini), datum dokumenta, te osoba koja je dokument izradila. Broj, godinu i osobu koja je dokument izradila ne moe se promijeniti. Inicijalno, datum dokumenta se postavlja na trenutni datum, a mogue ga je promijeniti pomou kalendara, tj. klikom na gumb . 5.4.4. Kartice na dokumentima Kartice teksta prije i poslije stavki su identine i omoguuju odabir predloka teksta pohranjenog u ifrarniku Popis tekstova. Izgled kartice teksta poslije stavki prikazan je na slici 18. Odabrani predloak mogue je promijeniti i time prilagoditi svakom dokumentu posebno. Promjenom odabranog predloka sam predloak ostat e nepromijenjen. Dodavanje, promjena i brisanje predloaka mogue je u ifrarniku Popis tekstova.
Slika 18. Kartica teksta poslije stavki
46
5. Realizacija
Na kartici odgovornih osoba prikazanoj na slici 19 mogue je odabrati samo osobu koja je dokument odobrila dok osobu koja je dokument fakturirala odreuje program. Dozvoljeno je da ista osoba izradi i odobri dokument.
Slika 19. Kartica odgovornih osoba
U kartici ostalih trokova, slika 20, unose se trokovi koji ulaze u ukupan iznos dokumenta ali nisu vezani za stavke dokumenta. Takvi trokovi mogu biti npr. trokovi pakiranja, trokovi prijevoza i sl. Ako takvi dodatni trokovi postoje, potrebno je unijeti opis troka, odrediti stopu poreza te iznos trokova bez poreza.
Slika 20. Kartica ostalih trokova
Kartica deviznog rauna, prikazana na slici 21, omoguuje ispis dokumenta u stranoj valuti. Svi dokumenti knjie se u kunskim iznosima ali je za kupce u inozemstvu mogu ispis u stranoj valuti. Za ispis u stranoj valuti potrebno je odabrati teaj tj. teajnu listu, valutu i datum teaja. Oznaka Devizni raun odreuje da li se dokument ispisuje u domaoj ili stranoj valuti. Iskljuivanjem ove oznake teaj se nee obrisati, a ispis e biti u domaoj valuti.
Slika 21. Kartica deviznog rauna
47
5. Realizacija
Kartice predrauna, rauna i otpremnice su identine i predstavljaju vezu meu dokumentima. Tako je, na primjer, predraun prethodni dokument rauna pa rauni imaju karticu Predraun na kojoj se vidi godina, broj, datum dospijea plaanja, kupac, skladite, nain plaanja i iznos predrauna. Dokumenti se povezuju otvaranje obrasca za prijenos.
Slika 22. Kartica predrauna
5.4.5. Stavke dokumenta Kao to je ve ranije opisano, stavke dokumenta popunjavaju se iz popisa artikala i usluga. Pri tome treba imati na umu da odreeni artikl ili usluga u stavke moe biti upisan samo jednom. Prije unosa u stavke potrebno je odrediti cjenik te drugu poslovnu jedinicu. Ovo se, naravno, odnosi samo na dokumente koji opisuju poslovne dogaaje izmeu dvije poslovne jedinice, tj. internu izdatnicu, internu povratnicu i meuskladinicu. Promjenom cjenika cijene u stavkama automatski se prilagode. Za svaku stavku prikazuje se trenutno stanje na skladitu te trenutna cijena1. Sve se stavke mogu obrisati pomou gumba nano oznaena stavka brie gumbom , dok se pojedi.
Stavke dokumenata nad kojima se mogu obavljati izmjene imaju posebnom bojom oznaene stupce koji se mogu izmijeniti. Postoji pet tipova stavki ovisno o vrsti dokumenta koji se koristi. Stavke inventurnog vika, meuskladinice, poetne inventure, povratnice dobavljau i skladine primke
Slika 23. Stavke skladine primke

1
Za dokumente iz robno-materijalnog knjigovodstva prikazuje se nabavna cijena, a za dokument iz knjigovodstva kupaca i knjigovodstva dobavljaa prikazuje se cijena bez poreza prema odabranom cjeniku.
48
5. Realizacija
Koliina artikla upisuje se u stupac ulaz i to uvijek kao pozitivan broj. Koliine u stavkama meuskladinice koja daje artikle i povratnice dobavljaa automatski se prikazuju kao negativni brojevi, jer ovi dokumenti predstavljaju storniranje ulaza. Cijena se inicijalno postavlja na nabavnu cijenu, a moe se promijeniti, to e u sluaju inventurnog vika, poetne inventure ili skladine primke uzrokovati promjenu nabavne cijene prema prosjenoj2 cijeni artikla. Iznos stavke se rauna prema izrazu
Iznos = Ulaz Cijena .
(1.1)
Ukupan iznos dokumenta odreuje se prema formuli

Ukupno =
Iznos
i =1
gdje je N broj stavki .
(1.2)
Stavke interne izdatnice, interne povratnice, inventurnog manjka, otpremnice kupcu i povratnice kupca
Slika 24. Stavke povratnice kupca
Koliina artikla upisuje se kao pozitivni broj u stupac izlaz. Koliine u stavkama interne povratnice i povratnice kupca automatski se prikazuju kao negativni brojevi, jer ovi dokumenti predstavljaju storniranje izlaza. Cijena se inicijalno postavlja na nabavnu cijenu, a moe se promijeniti to e u sluaju povratnice kupca uzrokovati promjenu nabavne cijene prema prosjenoj cijeni artikla. Iznos stavke rauna se prema formuli
Iznos = Izlaz Cijena .
(2.1)
Ukupan iznos dokumenta odreuje se prema izrazu 1.2.
Vidi poglavlje 2.6.2 Vrednovanje robe.
49
5. Realizacija
Stavke revalorizacije nabavne cijene
Slika 25. Stavke revalorizacije nabavne cijene
Ulaz prikazuje koliinu artikala na skladitu i ne moe se mijenjati jer se nabavna cijena mijenja svim artiklima na skladitu. Nova nabavna cijena upisuje se u stupac cijena, a iznos se rauna prema formuli
Iznos = (Cijena Nabavna cijena ) Ulaz ,
(3.1)
gdje Nabavna cijena predstavlja staru nabavnu cijenu. Ukupan iznos dokumenta odreuje se prema izrazu 1.2. Stavke narudbe
Slika 26. Stavke narudbe
Koliina predstavlja naruenu koliinu. Ukoliko je s dobavljaem prethodno dogovorena, cijena se moe upisati, no narudba nije knjigovodstveni dokument pa cijena moe ostati nepopunjena. Stavke predrauna i rauna
Slika 27. Stavke predrauna i rauna
Prodajna koliina upisuje se u stupac koliina, a za svaku stavku pojedinano moe se odobriti rabat.
50
5. Realizacija
Cijena stavke bez poreza rauna se prema formuli

Cijena bez poreza = Jedinina cijena bez poreza (1 Rabat(%)/100 ) ,
(4.1)
gdje je jedinina cijena bez poreza odreena odabranim cjenikom. Cijena stavke s porezom iznosi
Cijena s porezom = Cijena bez poreza (1 + Porez(%)/100 ) Koliina ,
(4.2)
a ukupan iznos dokumenta bez poreza

Ukupno bez poreza =
Cijena bez poreza

i =1
gdje je N broj stavki .
(4.3)
Ukupan iznos odobrenog rabata na dokument odreuje se prema formuli

Rabat =
Cijena bez poreza Rabat na dokument(%)/100 ,

i =1
(4.4)
gdje je Rabat na dokument (%) iznos odobrenog rabata na cijeli dokument, a nalazi se u glavi dokumenta. Ukupan iznos s rabatom iznosi
Ukupno s rabatom = Ukupno bez poreza + Rabat ,
(4.5)
a ukupan iznos poreza jest

Porez =
Cijena bez poreza Porez(%)/100 .

i =1
(4.6)
Ukupan iznos s porezom ovisi o poduzetnikovom poloaju u sustavu PDV-a i iznosi

ako poduzetnik nije u sustavu PDV - a Ukupno s rabatom Ukupno s porezom = Ukupno s rabatom Porez ina e +
(4.7)
Isplata dobavljau, izlazni raun, nalog, ulazni raun, uplata kupca, storno dokumenti i knjine obavijesti su dokumenti koji nemaju stavke.
51
5. Realizacija
5.4.6. Brisanje dokumenta Brisanje dokumenta mogue je klikom na Obrii na traci s alatima. Proknjieni dokumenti te dokumenti koji ne pripadaju knjigovodstvu ali su vezani za drugi dokument ne mogu se obrisati. Tako se npr. ne moe obrisati raun za koji je ve izraena otpremnica. 5.4.7. Knjienje dokumenta Dokumenti koji pripadaju odreenom knjigovodstvu potrebno je proknjiiti da bi bili knjigovodstveno valjani. U programu se vode tri knjigovodstva; robnomaterijalno knjigovodstvo, knjigovodstvo kupaca i knjigovodstvo dobavljaa, a u njih se dokumenti knjie klikom na Proknjii na traci s alatima. Dokumenti robno-materijalnog knjigovodstva knjie se u dnevniku robno-materijalnog knjigovodstva, dokumenti knjigovodstva dobavljaa u dnevniku dobavljaa, a dokumenti knjigovodstva kupaca u dnevniku kupaca. U postupku knjienja provjerava se formalna i raunska ispravnost knjigovodstvenog dokumenata. Formalna ispravnost sastoji se u tome da knjigovodstveni dokument sadri sve vane podatke, jer jedino takav moe biti temelj za knjienje. Raunska ispravnost sastoji se u provjeri tonosti raunskih operacija sadranih u dokumentu. Ukoliko se utvrdi neki od oblika neispravnosti dojavljuje se pogreka i prekida se postupak knjienja. Proknjieni dokument zapisuje se u pripadajui dnevnik te mu se dodjeljuje broj i datum knjienja. Broj knjienja je redni broj u dnevniku pod kojim je dokument proknjien. Proknjieni dokument ne moe se vie mijenjati ve, ako se utvrdi da nije materijalno ispravan, moe se stornirati. Materijalna ispravnost oituje se u tome da dokument dokazuje i opisuje poslovni dogaaj koji se dogodio i na temelju kojega je on ispostavljen. Dokumenti koji nemaju knjigovodstvenu vrijednost ne mogu se proknjiiti. Takvi dokumenti su: narudba, ponuda, predraun, raun i nalog. 5.4.8. Storniranje dokumenta Storniranje je postupak ispravljanja pogreke uoene nakon to je dokument ve proknjien. Storniranjem se izrauje i knjii storno dokument ija vrijednost ima suprotan predznak u odnosnu na stornirani dokument, a storniranom dokumentu se upisuje datum storniranja. Postupkom storniranja poniteno je prethodno, pogreno stanje.
52
5. Realizacija
5.4.9. Povezivanje dokumenata Dva su razloga za povezivanje dokumenata: dokument se izrauje iz prethodnog dokumenta npr. izrada skladine primke iz rauna ili izrada pravdajueg dokumenta na osnovi naredbodavnog , npr. interna izdatnica se izrauje na temelju naloga o internom izdavanju. Vezanje na naredbodavni dokument ostvaruje se klikom na gumb za otvaranje obrasca za prijenos. U otvorenom obrascu postojei dokumenti koji mogu posluiti za povezivanje prikazani su u tablinom obliku. Odabirom dokumenta i klikom na Prenesi ostvareno je povezivanje dokumenata. 5.4.10. Automatska izrada dokumenata
IZRADA DOKUMENTA Skladina primka Raun Izlazni raun Otpremnica kupcu Storno dokument Meuskladinica skladita koje prima artikle PRETHODNI DOKUMENT Narudba Predraun Raun Raun proknjieni dokument Meuskladinica skladita koje daje artikle Automatsko, prilikom knjienja meuskladinice koja daje artikle AUTOMATSKO KNJIENJE POKRETANJE IZRADE
Tablica 1. Popis dokumenata s automatskom izradom
53
5. Realizacija
5.5. OBRAZAC DNEVNIKA ANALITIKOG KNJIGOVODSTVA

Dnevnik je temeljna poslovna knjiga u koju se poslovni dogaaji knjie vremenskim (kronolokim) slijedom kako su nastali. U aplikaciji su prikazana tri dnevnika: dnevnik dobavljaa, dnevnik kupaca i dnevnik robno-materijalnog knjigovodstva. Na slici 28 prikazan je obrazac dnevnika dobavljaa. Obrasci dnevnika su identini osim to se dnevnik robno-materijalnog knjigovodstva vodi za svako skladite posebno pa je nakon otvaranja obrasca dnevnika potrebno odrediti skladite. Gumb promet dnevnika prikazuje trenutno stanje dnevnika.
Slika 28. Obrazac dnevnika dobavljaa
5.5.1. Dnevnik dobavljaa Dnevnik dobavljaa prikazuje kronologiju poslovnih dogaaja u knjigovodstvu dobavljaa. U knjigovodstvu dobavljaa knjie se ulazni rauni, isplate dobavljaima, knjine obavijesti dobavljaa i storno dokumenti knjigovodstva dobavljaa, a ulaz odnosno izlaz knjigovodstva dobavljaa rauna se prema:
+ = ulazni rauni stornirani ulazni rauni knjine obavijest dobavljaa stornirane knjine obavijest dobavljaa IZLAZ
isplate dobavljau stornirane isplate dobavljau ULAZ
Saldo dnevnika predstavlja razliku ulaza i izlaza.
54
5. Realizacija
5.5.2. Dnevnik kupaca Dnevnik kupaca prikazuje kronologiju dogaaja u knjigovodstvu kupaca. U knjigovodstvu kupaca knjie se izlazni rauni, uplate kupaca, knjine obavijesti kupaca te storno dokumenti knjigovodstva kupaca, a ulaz odnosno izlaz knjigovodstva kupaca rauna se prema:
+ = izlazni rauni stornirani izlazni rauni knjine obavijesti kupaca stornirane knjine obavijesti kupaca ULAZ
uplate kupaca stornirane uplate kupaca IZLAZ
Saldo dnevnika predstavlja razliku ulaza i izlaza. 5.5.3. Dnevnik robno-materijalnog knjigovodstva Dnevnik robno-materijalnog knjigovodstva prikazuje kronologiju dogaaja u pojedinom skladitu. U robno-materijalnom knjigovodstvu knjie se poetne inventure, skladine primke, inventurni vikovi, inventurni manjkovi, interne izdatnice, interne povratnice, meuskladinice, povratnice dobavljaima, otpremnice kupcima, povratnice kupaca, a ulaz odnosno izlaz robnomaterijalnog knjigovodstva rauna se prema:
+ + + + = poetne inventure stornirane poetne inventure skladine primke stornirane skladine primke inventurni vikovi stornirani inventurni vikovi povratnice dobavljau stornirane povratnice dobavljau meuskladinice stornirane meuskladinice ULAZ + + + + = interne izdatnice stornirane interne izdatnice otpremnice kupcima stornirane otpremnice kupcima povratnice kupaca stornirane povratnice kupaca interne povratnice stornirane interne povratnice inventurni manjkovi stornirani inventurni manjkovi IZLAZ
Saldo dnevnika predstavlja razliku ulaza i izlaza.
55
5. Realizacija
5.6. OBRAZAC KARTICA

Obrasci kartica dobavljaa i kupaca omoguuju pregled svih poslovnih dogaaja za odreenog poslovnog partnera. S poslovnim partnerom se u jednom poslovnom dogaaju moe poslovati kao s dobavljaem ili kao s kupcem, ali tokom poslovne godine poslovni partner moe biti i dobavlja i kupac. Kartice poslovnih partnera prikazuju dokumente koji prate poslovne dogaaje, omoguuju pregled zatvaranja odreenog potraivanja te ukupno potraivanje dobavljaa odnosno zaduenje kupca. Na slici 29 prikazan je obrazac kartica kupaca. Filtriranje kupaca odnosno dobavljaa mogue je odabirom filtra odnosno pretraivanjem uz pomo trailice poslovnih partnera. Klikom na gumb Svi partneri prikazuju se svi kupci odnosno dobavljai. 5.6.1. Kartice kupaca
Slika 29. Obrazac kartica kupaca
U gornjem dijelu obrasca prikazane su informacije o kupcima dok su u donjem dijelu obrasca prikazani dokumenti iz knjigovodstva kupaca te ukupan iznos rauna, ukupan iznos uplata te saldo za svakog pojedinog kupca. Izlazni raun predstavlja potraivanje od kupca. Za svaki izlazni raun
56
5. Realizacija
prikazan je datum dospijea plaanja, iznos rauna te ukupan iznos s kojim je raun do tog trenutka zatvoren. Iz primjera na slici 29 vidi se da odabrani kupac ima jedan izlazni raun s iznosom od 18.879,00 kn i dvije uplate s iznosima 200,00 kn i 100,00 kn od kojih je prva naknadno stornirana. Iz kartice ovog kupca proizlazi da je ukupno potraivanje u ovoj poslovnoj godini iznosi 18.879,00 kn, ukupan iznos uplata je 100,00 kn te je saldo, tj. preostalo potraivanje od kupca 18,779.00 kn. 5.6.2. Kartice dobavljaa
Slika 30. Obrazac kartica dobavljaa
U gornjem dijelu obrasca prikazane su informacije o svim dobavljaima dok su u donjem dijelu obrasca prikazani dokumenti iz knjigovodstva dobavljaa te ukupan iznos ulaznih rauna, ukupan iznos uplata i saldo za svakog pojedinog dobavljaa. Za svaki ulazni raun, koji predstavlja potraivanje dobavljaa, prikazan je datum dospijea plaanja, iznos rauna te ukupan iznos s kojim je raun do tog trenutka zatvoren. Iz primjera na slici 30 vidi se da odabrani dobavlja ima jedan ulazni raun s iznosom od 122,00 kn koji je u cijelosti zatvoren i tri isplate s iznosima 10,00 kn, 20,00 kn i 102,00 kn. Prva isplata naknadno je
57
5. Realizacija
stornirana. Ukupno potraivanje dobavljaa u ovoj poslovnoj godini iznosi 122,00 kn, ukupan mu je isplaeno 122,00 kn te saldo iznosi 0 kn, tj. nema preostalih potraivanja odabranog dobavljaa.
5.7. TABLICE
5.7.1. Popis artikala i usluga Popis artikala i usluga jedna je od postojeih tablica. U njoj su pohranjeni svi podaci koji se odnose na odreeni artikl odnosno uslugu kao to su ifra, naziv, jedinica mjere, tarifa, filtar artikla i usluge, jedinina masa, normirane minimalne i maksimalne zalihe i sl. Prije poslovanja odreenim artiklom ili uslugom potrebno ga je unijeti u tablicu. Tako je na primjer prilikom zaprimanja artikala od dobavljaa prethodno potrebno definirati sve artikle koji se prvi put zaprimaju. Artikli i usluge mogu se pregledavati u tablinom ili pojedinanom prikazu. TABLINI PRIKAZ ARTIKALA I USLUGA Odabirom Popisa svih artikala i usluga3 u padajuem izborniku Tablice otvara se obrazac prikazan na slici 31 koji omoguava uvid u sve artikle, njihovo filtriranje ili pretraivanje. Za svaki artikl ili uslugu prikazana je ifra, naziv, tip (A za artikle, U za usluge), filtar i pripadajua tarifa. Odabirom odreenog artikla te klikom na gumb na traci s alatima prelazi se na pojedinani prikaz artikala i usluga.
Slika 31. Tablini prikaz artikala i usluga
POJEDINANI PRIKAZ ARTIKALA I USLUGA Na slici 32 prikazan je obrazac za pojedinani prikaz artikala i usluga. Na ovom obrascu mogu je unos novih te izmjena i brisanje postojeih zapisa. Za svaki artikl i uslugu minimalno je potrebno unijeti ifru, naziv, tip, jedinicu mjere i tarifu. ifra mora biti jedinstven broj, a preporueno je koristi EAN 13
3
Slino je i odabirom Popisa artikala i usluga po skladitima u padajuem izborniku Tablice.
58
5. Realizacija
kod za nomenklaturu4. Za koritenje evidencije zaliha potrebo je unijeti normiranu minimalnu zalihu. Time je omoguena dojava o kritinim zalihama za pojedine artikle na skladitu. Prijelaz na druge artikle i usluge mogu je upotrebom navigatora. Navigator e biti onemoguen ukoliko ne postoji niti jedan artikl ili usluga ili pak postoji samo jedan.
Slika 32. Pojedinani prikaz artikla i usluge
Vidi 2.6.3 Nomenklatura artikla.
59
5. Realizacija
5.7.2. Popis poslovnih partnera U tablici poslovnih partnera pohranjeni su podaci vezani za poduzea s kojima se posluje kao to su naziv, adresa, telefon, oznaka tipa poreznog obveznika, iro raun, filtar poslovnog partnera i sl. Prije pokretanja bilo kojeg poslovnog procesa s odreenim poslovnim partnerom potrebno je njegove podatke unijeti u ovu tablicu. Poslovni partneri mogu se pregledavati u tablinom ili pojedinanom prikazu.
TABLINI PRIKAZ POSLOVNIH PARTNERA Odabirom Popisa poslovnih partnera u padajuem izborniku Tablice otvara se obrazac prikazan na slici 33. Tablini prikaz omoguava uvid u sve5 partnere, njihovo filtriranje ili pretraivanje. Za svakog partnera prikazana je ifra, naziv, adresa, telefon i tip poreznog obveznika. Odabirom odreenog partnera te klikom na gumb na traci s alatima prelazi se na pojedinani prikaz.
Slika 33. Tablini prikaz poslovnih partnera
POJEDINANI PRIKAZ POSLOVNIH PARTNERA Na slici 34 prikazan je obrazac za pojedinani prikaz poslovnih partnera. Na ovom obrascu mogu je unos novih te izmjenu i brisanje postojeih poslovnih partnera. Za svakog partnera minimalno je potrebno unijeti naziv, dravu, tip poreznog obveznika. Prilikom odabira mjesta moe se odbrati izmeu postojeih potanskih brojeva ili naziva mjesta. Ukoliko traeni potanski broj, odnosno mjesto, ne postoji mogue ga je unijeti otvaranjem obrasca s popisom mjesta. Odabirom mjesta automatski se za dravu postavlja Hrvatska, dok se odabirom neke druge drave potanski broj i naziv mjesta briu. Ako je unesena ispravna e-mail adresa klikom na gumb
5
mogue je po-
Ovdje je svejedno da li je odreeni poslovni partner kupac, dobavlja ili se s njim u toj poslovnoj godini poslovalo i kao s kupcem i kao s dobavljaem.
60
5. Realizacija
mou Microsoft Outlook-a poslati poruku poslovnom partneru. Unosom adrese stranica poslovnog partnera na Internetu mogue je njihovo jednostavno otvaranje. Izradom dokumenta za odreenog dobavljaa inicijalno se odobreni rabat postavlja na rabat unesen u ovu tablicu. Isto vrijedi i za broj dana odgode plaanja. Tip poreznog obveznika nuan je podatak kojeg je potrebno provjeriti kod poslovnog partnera. Vanost ovog podatka opisana je u poglavlju 2.5.1. Pojam dobavljaa i vjerovnika. Poslovne partneri mogu se klasificirati pomou filtra. Filtar poslovnih partnera definira se odabirom Filtra poslovnih partnera u padajuem izborniku Filtri. Prijelaz na druge poslovne partnere mogu je upotrebom navigatora. Navigator e biti onemoguen ukoliko ne postoji niti jedan partner ili pak postoji samo jedan.
Slika 34. Pojedinani prikaz poslovnih partnera
61
5. Realizacija
5.8. IFRARNICI
Mogu je unos, izmjena i brisanje zapisa u sljedeim ifrarnicima: Popis banaka Popis djelatnosti Popis detaljnih opisa radnih naloga Popis filtara artikala i usluga Popis filtara poslovnih partnera Popis jedinica mjera Popis korisnika programa Popis mjesta Popis naina plaanja Popis cjenika Popis tarifa Popis teajnih lista Popis tekstova Tipovi poreznih obveznika Tipovi predrauna Popis valuta 5.8.1. Tablini prikaz ifrarnika Izgled tablinog prikaza ifrarnika moe se prilagoditi te potom takav izgled spremiti pod nekim nazivom. Osnovni tablini prikaz ima naziv Standardno i nije ga mogue obrisati. Promjenom izgleda mogue je brisanje stupaca, zamrzavanje, promjena veliine stupaca te promjena njihovog redoslijeda. Promjena, brisanje i spremanje tablinog obrasca obavlja se pomou padajueg izbornika na traci s alatima.
Slika 35. Tablini prikaz jedinica mjera
62
5. Realizacija
5.9. IZVJETAJI
5.9.1. Ispis dokumenta Odabirom ispisa otvara se obrazac za izvjea s odgovarajuom karticom. Tako e se pri pregledu dokumenata otvorit obrazac Izvjea s karticom Ispis dokumenata kako je prikazano na slici 36. Potrebno je odrediti skladite iji se dokumenti ele ispisati, a zatim u okviru Dokumenti, koji prikazuju se sve dokumente koji pripadaju odabranom skladitu, odabrati vrstu dokumenta za ispis. Ispisati se mogu svi dokumenti, samo odreeni ili trenutni dokument. Odabirom opcije ispisa odreenih dokumenata potrebno je upisati brojeve ili datume dokumenata koji se ispisuju. Odabirom opcije ispisa trenutnog dokumenta onemoguena je promjena skladita i vrste dokumenta. Opcija Ispis dokumenta na memorandum ne prikazuje zaglavlje s podacima o matinoj tvrtki jer su oni najee ve nalaze na memorandumu. Prije ispisa mogue je prikazati ispis klikom na gumb Prikai.
Slika 36. Ispis dokumenta
Primjeri ispisa rauna u domaoj i stranoj valuti prikazani su na slikama 37 i 38.
63
5. Realizacija
Slika 37. Primjer rauna
64
5. Realizacija
Slika 38. Primjer deviznog rauna
65
5. Realizacija
5.9.2. Ispis cjenika Odabirom Ispisa cjenika u padajuem izborniku Izvjea otvara se obrazac Izvjea s karticom Ispis cjenika. Svako skladite moe imati vie cjenika pa je kod ispisa, osim cjenika, potrebno odrediti i skladite. Odabirom skladita u popisu cjenika prikazuju se svi cjenici koji pripadaju skladitu. Potrebno je odabrati izmeu opcije ispisa svih cjenika ili samo onih odabranih u popisu.
Slika 39. Kartica ispisa cjenika
Primjer ispisa cjenika prikazan je na slici 40. Prikazana je samo prva stranica Prvog cjenika za skladite maloprodaje.
66
5. Realizacija
Slika 40. Ispis cjenika
67
5. Realizacija
5.9.3. Ispis stanja skladita Odabirom Ispisa skladita u padajuem izborniku Izvjea otvara se obrazac Izvjea s karticom Ispis skladita. Mogua su tri tipa ispisa. Trenutno stanje; ispis artikala kojih ima na pojedinom skladitu s prikazom trenutne koliine i nabavne cijene. Rezervacije; ispis rezerviranih koliina za odabrano skladite. Rezervacije predstavljaju koliine u aktivnim predraunima. Ove koliine potrebno je drati na skladitu dok kupac ne podmiri potraivanje na osnovu ispostavljenog predrauna, odnosno dok ne istekne dospijee plaanja ili kupac ranije ne odustane od kupnje. Kritine koliine; ispis artikala kojima je koliina na skladitu manja od minimalno normirane6. Artikli kojima nije odreena normirana minimalna koliina na zalihama u ovom ispisu nee biti prikazani.
Slika 41. Kartica ispisa stanja skladita
Primjer ispisa trenutnog stanja na skladitu prikazan je na slici 42.
Vidi poglavlje 5.7.1 Popis artikala i usluga, pojedinani prikaz artikala i usluga.
68
5. Realizacija
Slika 42. Ispis stanja skladita
69
5. Realizacija
5.9.4. Ispis dnevnika Odabirom Ispisa dnevnika u padajuem izborniku Izvjea otvara se obrazac prikazan na slici 43. Potrebno je odrediti vrstu dnevnika za ispis, a ako se redi o ispisu dnevnika robno-materijalnog knjigovodstva potrebno je odrediti i skladite iji se dnevnik ele ispisati. U ispisu je mogue odabrati izmeu ispisa svih knjienja u dnevniku ili samo odreenih. Odabirom opcije ispisa odreenih knjienja potrebno je upisati brojeve ili datume knjienja koji se ispisuju.
Slika 43. Ispis dnevnika
Prije ispisa mogue je prikazati ispis klikom na gumb Prikai.
70
5. Realizacija
5.10. ALATI
5.10.1. Kalendar Osim pregleda kalendara, funkcija mu je unos datuma u obrasce. Za pregled, kalendar se otvara odabirom u padajuem izborniku Alati, dok se za unos datuma kalendar otvara klikom na gumb . Otvaranjem kalendara, prikazuje se trenutni mjesec i godina. Promjena mjeseca mogua je upotrebom navigatora, a datum se unosi klikom na odabrani dan u mjesecu.
Slika 44. Kalendar
5.10.2. Korisnici programa Dodavanje, promjena i brisanje korisnika programa mogue je u tablinom ili pojedinanom prikazu. Na slici 45 prikazan je obrazac za pojedinani prikaz korisnika programa. Lozinka korisnika je maksimalne duine 8 znakova, a opcija administrator omoguava korisniku dodatne mogunosti kao na primjer brisanje svih tablica u bazi. Korisnike programa moe aurirati samo administrator.
Slika 45. Pojedinani prikaz korisnika programa
71
5. Realizacija
5.10.3. Izrada sigurnosne kopije Izrada sigurnosnih kopija omoguuje obnovu baze podatka u sluaju razruenja. Sigurnosna kopija identina je kopija baze podataka s nazivom:
"Fakturiranje" + godina + "_BackUp" + broj kopije + ".mdb".
gdje je godina broj poslovne godine za koju se izrauje kopija, a broj kopije redni broj sigurnosne kopije za tu poslovnu godinu. 5.10.4. Zatvaranje poslovne godine Zatvaranjem poslovne godine onemoguava se unos novih dokumenata niti knjienje ve postojeih. Pogrekom zatvorena poslovna godina moe se naknadno otvoriti odabirom Otvaranje zatvorene poslovne godine u izborniku Alati. 5.10.5. Otvaranje nove poslovne godine Poslovne knjige vode se za svaku poslovnu godinu posebno.
Slika 46. Otvaranje nove poslovne godine
Otvaranjem poslovne godine mogue je automatski prijenos stanja iz prole godine. Automatskim prijenosom poetnog stanja prenose se stanja skladita i prodavaonica te se za te poslovne jedinice izrauju poetne inventure. Poetne inventure ostaju neproknjiene pa ih je, ako je to potrebno, mogue runo ispraviti. Prenose se i otvoreni ulazni i izlazni rauni te, ako postoje, dokumenti kojima su oni djelomino zatvoreni. Prenesenim dokumentima automatski se promijeni godina i broj, te se proknjie. 5.10.6. Brisanje zapisa u svim tablicama Brisanje zapisa u svim tablicama omogueno je jedino administratoru. Ovim postupkom briu se sva knjienja u dnevnicima, svi dokumenti i svi ifrarnici.
72
6. Literatura
6. LITERATURA
[1] I. BLACKBURN i dr., Professional Access 2000 Programming, Wrox Press Ltd., Birmingham, 2000. [2] M.R. IRWIN i dr., Microsoft Access 2002 Bible Gold Edition, 2002 [3] R. VUJNOVI, SQL i relacijski model podataka, Znak, Zagreb, 1996. [4] F. BALENA, Programming Microsoft Visual Basic 6.0, Microsoft Press, 1999. [5] V. BELAK i dr., Upravljanje zalihama i skladino poslovanje, RRIF-plus, Zagreb, 2002. [6] K. AMIDI-PEROEVI i dr., Porez na dodanu vrijednost, RRIF-plus, Zagreb, 1997. [7] M.HABEK i dr., Prirunik za raunovodstveni teaj, RRIF, Zagreb, 1996. [8] Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine br. 73, Zagreb, 2000. [9] Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine br. 60, Zagreb, 1996.
73
7. Zakljuak
7. ZAKLJUAK
Brzina evidentiranja dogaaja u skladinom poslovanju i pruanje podataka ve su u tijeku izvoenja skladinih poslovnih operacija presudan imbenik korisnosti operativne evidencije. Zato nije upitna prednost koja se ostvaruje voenjem ove evidencije pomou prilagoenih aplikativnih programa i uporabom raunala. Razvijena aplikacija nabave, skladitenja te prodaje roba i usluga prilagouje se potrebama i ustroju drutva, u skladu s postojeom pravnom regulativom. Aplikacija omoguuje evidenciju i izradu dokumenata kojima se prate ulazi robe, stanje zaliha i izlazi robe te izradu izvjea o poslovanju. Uklanja potrebu za viestrukim evidentiranjem jednog poslovnog dogaaja i voenje paralelnih evidencija, ime se racionalizira poslovanje i smanjuje mogunost pogreke. Kontinuitet u poslovanju ostvaren je automatskim prijenosom poetnog stanja iz prethodne godine, a predviena je za rad u maloprodaji i veleprodaji. Vremenski slijed poslovnih dogaaja evidentira se u tri knjigovodstvena dnevnika; robno-materijalnom, dnevniku dobavljaa i dnevniku kupaca, a zatvaranja potraivanja dobavljaa i zaduenja kupaca pregledno je ostvareno u karticama poslovnih partnera. Baza podataka zatiena je ovlatenim pristupom, a izrada sigurnosnih kopija omoguuje njenu obnovu u sluaju razruenja. Za izgradnju baze podataka koriten je Microsoft Access 2002 i programski jezik Microsoft VBA (Visual Basic for Applications), a podacima se manipulira SQL upitima.
74
DODATAK A: Popis slika
8. DODATAK A: Popis slika

Slika 1: Dijagram konteksta ....................................................................................................................25 Slika 2: Dijagram toka podataka.............................................................................................................27 Slika 3: Dekompozicija procesa narudbe i prijema artikala.................................................................28 Slika 4: Dekompozicija procesa internog izdavanja i povrata artikala .................................................30 Slika 5: Dekompozicija procesa meuskladitenja artikala ...................................................................31 Slika 6: Model entiteti i veze....................................................................................................................32 Slika 7: Model entiteti i veze....................................................................................................................33 Slika 8 Model entiteti i veze .....................................................................................................................34 Slika 9: Relacijski model baze podataka .................................................................................................35 Slika 10: Relacijski model baze podataka ...............................................................................................36 Slika 11: Relacijski model baze podataka ...............................................................................................37 Slika 12: Relacijski model baze podataka ...............................................................................................38 Slika 13: Relacijski model baze podataka ...............................................................................................39 Slika 14: Relacijski model baze podataka ...............................................................................................40 Slika 15: Obrazac za registraciju korisnika............................................................................................41 Slika 16: Izbornik i traka s alatima .........................................................................................................42 Slika 17: Obrazac rauna ........................................................................................................................45 Slika 18: Kartica teksta poslije stavki .....................................................................................................46 Slika 19: Kartica odgovornih osoba........................................................................................................47 Slika 20: Kartica ostalih trokova ...........................................................................................................47 Slika 21: Kartica deviznog rauna ..........................................................................................................47 Slika 22: Kartica predrauna ..................................................................................................................48 Slika 23: Stavke skladine primke............................................................................................................48 Slika 24: Stavke povratnice kupca...........................................................................................................49 Slika 25: Stavke revalorizacije nabavne cijene.......................................................................................50 Slika 26: Stavke narudbe........................................................................................................................50 Slika 27: Stavke predrauna i rauna .....................................................................................................50 Slika 28: Obrazac dnevnika dobavljaa..................................................................................................54 Slika 29: Obrazac kartica kupaca ...........................................................................................................56 Slika 30: Obrazac kartica dobavljaa .....................................................................................................57 Slika 31: Tablini prikaz artikala i usluga ..............................................................................................58 Slika 32: Pojedinani prikaz artikla i usluge ..........................................................................................59 Slika 33: Tablini prikaz poslovnih partnera..........................................................................................60 Slika 34: Pojedinani prikaz poslovnih partnera....................................................................................61 Slika 35: Tablini prikaz jedinica mjera .................................................................................................62 Slika 36: Ispis dokumenta ........................................................................................................................63 Slika 37: Primjer rauna .........................................................................................................................64 Slika 38: Primjer deviznog rauna ..........................................................................................................65 Slika 39: Kartica ispisa cjenika...............................................................................................................66 Slika 40: Ispis cjenika ..............................................................................................................................67 Slika 41: Kartica ispisa stanja skladita .................................................................................................68 Slika 42: Ispis stanja skladita.................................................................................................................69 Slika 43: Ispis dnevnika ...........................................................................................................................70 Slika 44: Kalendar ...................................................................................................................................71 Slika 45: Pojedinani prikaz korisnika programa ..................................................................................71 Slika 46: Otvaranje nove poslovne godine..............................................................................................72
75
DODATAK B: Padajui izbornici
9. DODATAK B: Padajui izbornici
76
DODATAK B: Padajui izbornici
77

Knjigovodstvo Skladista PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Knjigovodstvo Skladista PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

DIPLOMSKI RAD br. 670

PRILAGODLJIVA APLIKACIJA NABAVE, SKLADITENJA I PRODAJE

Zagreb, rujan 2002.

1. UVOD 2. SKLADINO POSLOVANJE

6. LITERATURA 7. ZAKLJUAK 8. DODATAK A: POPIS SLIKA 9. DODATAK B: PADAJUI IZBORNICI

2.2. OBILJEJA KNJIGOVODSTVA I PREDMET KNJIENJA

2.3. KNJIGOVODSTVENI DOKUMENTI

2.4. ANALITIKO KNJIGOVODSTVO KUPACA

2.5. ANALITIKO KNJIGOVODSTVO DOBAVLJAA

2.6. ANALITIKO ROBNO-MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO

2.7. POMONE KNJIGE

3.2. MODUL SKLADINOG POSLOVANJA

narudba ulazni raun isplata dobavljau

predraun/raun uplata kupca

skladina primka nalog za povrat artikla dobavljau povratnica dobavljau

artikli povrat artikla

Slika 1. Dijagram konteksta

c Skladita nalog za izdavanje izdani artikli

p8 Prijem i povrat artikala

Interno izdavanje i povrat artikala

nalog za povrat interna povratnica

p5 a Dobavljai potvrda o povratu artikl Povrat artikala dobavljau

narudbenica raun uplata artikl

narudbenica skladina primka dobavlja

meuskladinica artikl Kupac promjeni koliinu raun

p4 poslovni partneri cijena kupac Izrada ponude raun

Slika 2. Dijagram toka podataka

p1.1 Izraditi narudbenicu

stanje skladita a Dobavljai

narubenica dostavnica Promjeni koliinu

p1.2 dobavlja dobavlja artikl Preuzmi artikl

promjena nabavne cijene preuzeti artikli

nabavne cijene nabavna cijena p1.3

Izraditi skladinu primku

p1.5 dobavlja Isplati dobavljaa

Slika 3. Dekompozicija procesa narudbe i prijema artikala

isplata dobavljau ulazni raun ranije isplate po istom ulaznom raunu

p8 izdani artikli Prijem i povrat artikala vraeni artikli b Radne jedinice

p6.3 Izrada interne povratnice

artikli i usluge radna jedinica skladite

p6.1 radna jed. skladite Izrada interne izdatnice

Slika 4. Dekompozicija procesa internog izdavanja i povrata artikala

artikli i usluge promjena koliine artikla na skladitu koje daje

p7.2 Izdavanje artikla

p7.4 Izrada meukladinice

Slika 5. Dekompozicija procesa meuskladitenja artikala

4.2. MODEL ENTITETI I VEZE

0,1 1,1 0,M

Tarifa Datum IznossUKn

Slika 6. Model entiteti i veze

0,M 0,M 0,M

Slika 7. Model entiteti i veze

0,M 1,1 0,M 0,M

Trosak1 Trosak2 Trosak3 Trosak4 Marza CijenaBezPoreza CijenaSPorezom CijenArt

Slika 8. Model entiteti i veze

4.3. RELACIJSKI MODEL

FK3 FK4 FK5 FK6

FK9 FK10 FK11

FK1 FK2 FK3

Slika 9. Relacijski model baze podataka

FK1 FK2 FK3

Slika 10. Relacijski model baze podataka