SAOBRAAJNA PSIHOLOGIJA

PITANJA ZA PRIPREMU ISPITA

1. Predmet i cilj psihologije. Psihologija, po svom etimolo !om "#$%e#j&, je nauka o dui '(logos( ) #$&!$, (psih$( ) #$ gr%!om "#$%i d& $, d&h...*, o duevnom ivo u! o "sihi ili "sihi#kom ivo u$ Ne!$d$ je rije% (d& $( o"#$%$v$l$ #em$terij$l#i, spirit&$l#i, +o,$#s!i dio %ovje!$, #$s&prot tjeles#om. -reme#om, d$lj#jim r$"dv$j$#jem psihologije i dr&gih #$&!$, %ovje! je, &%e.i t$j#e prirode, do $o do s$"#$#j$ d$ je dua %"siha& najvii "'oi(vod najsloenije! "sihoo'gani(ovane i vi alne ma e'ije ) mo(ga pomo.& !oje mo,e d$ &po"#$ re$l#i svijet o!o se+e, d$ &po"#$ stv$r#ost ) predmete, poj$ve, procese, "+iv$#j$... lj&de i #jihove oso+i#e ) st$vove, shv$t$#j$, post&p!e, po#$ $#j$... i d$ & toj stv$r#osti #$st$je, r$"vij$ se, ,ivi i opst$#e. /$!le, "sihologija im$ "#$t#o ire "#$%e#je, s o+"irom #$ #je# predmet, ciljeve i metode. Osnovni *ilj "sihologije je d$ pom$,e lj&dim$ "$ !v$litet#ije ,ivlje#je. Z+og tog$ je #eophod#o po"#$v$#je psihologije %ovje!$ ) #jegovog odr$st$#j$, 0ormir$#j$, #jegovog psiho1 socij$l#og pro0il$. N$ 0ormir$#je li%#osti %ovje!$ &ti%& +roj#i 0$!tori. 2s#ov#i s& nasljedni +ak o'i, +ak o'i u i*aja so*ijalne s'edine, +ak o'i ('enja i ak ivnos i individue. 3ovje! je $!ter svih "+iv$#j$ od %ije i#ter$!cije s$ socij$l#om sredi#om, i#ter$!cije s$ dr&gim lj&dim$, s$ m$terij$l#im i #em$terij$l#im svijetom..., "$vise #ivoi #jegovog r$"voj$ i #jegovog &tic$j$ #$ o!oli#&. 4roj#i s& +ak o'i so*ijalne s'edine !oji, spo#t$#o ili org$#i"ov$#o ) cilj$#o &ti%& #$ od'as anje i +o'mi'anje #ovjeka i #jegov &tic$j #$ o!oli#&. Z#$%$j$# 0$!tor & 0ormir$#j& %ovje!$ je vas"i anje i o,'a(ovanje u "o'odi*i , koli, slo,odnim ak ivnos ima, & javnom ivo u... p&tem medij$, t$mpe... pomo.& r$"li%itih s$dr,$j$, metod$, o+li!$, sredst$v$ i dr. Pored +roj#ih s$dr,$j$, pose+#o #$st$v#o ) !ols!ih, sistem$ti"ov$#ih pod #$"ivim$ r$"li%itih s$dr,$j$ i #$st$v#o ) !ols!ih predmet$, (na#ajnu ulogu u vas"i anju! o,'a(ovanju! u"o(navanju i "os u"anju sa #ovjekom imaju nas avni sad'aji i( o,las i psihologije$

5. Teorijs!i i pr$!ti%#i "$d$ci psihologije. . Psihologij$ omog&.$v$ d$ se l$! e i vjerodostoj#ije uo#e! shva e! 'a(umiju! "'ogno(i'aju ili p$! kanaliu o#e "ojave i dog$6$#j$ & !ojim$ &%estv&je ili se poj$vlj&je #ovjek !$o jed$# od #jihovih po!ret$%$, podr$"&mijev$ se, &"im$j&.i & o+"ir i #i" dr&gih 0$!tor$ !oji & #jim$ djel&j&. Teorijs!i "$d$t$! psihologije je d$ omog&.i &po"#$v$#je o+li!$, #ivo$, !$r$!teristi!$ i "$!o#itosti psihi%!og ,ivot$. -ilj eo'ijskog is 'aivanja & psihologiji je &po"#$v$#je i r$"&mijev$#je dijel$ stv$r#osti ) tj. "sihi#ke s va'nos i. Psihologij$ tre+$ d$ odgovori, po +roj#im psiholo"im$, #$ tri +it#$ pit$#j$7 89t$:; 2#$ tre+$ d$ omog&.i %ovje!& d$ to potp&#ije uo#i! o,jasni i o"ie "sihi#ke "ojave. 8<$!o:; Tre+$ d$ o,jasni kako se odvijaju "sihi#ki "'o*esi i !$!o se 0ormir$j& psihi%!e oso+i#e= 8Z$ to:; Tre+$ d$ o k'iva u('oke pojedi#ih psihi%!ih poj$v$ i o+j$s#i, $#ticipir$ 'predvidi* i &smjer$v$ post&p!e i djel$t#osti lj&di.

P'ak i#ni (ada ak psihologije je & primje#jiv$#j& re"&lt$t$ psiholo !ih istr$,iv$#j$ r$di to &spje #ijeg o+$vlj$#j$ r$"li%itih lj&ds!ih djel$t#osti ) &spje #ije org$#i"ov$#je r$d$ & i#d&striji, & !oli, & vojsci i policiji, "$ "$ tit& me#t$l#og "dr$vlj$, ot!l$#j$#j$ psihi%!ih smet#ji lj&di !oje im ote,$v$j& li%#i i !ole!tiv#i ,ivot i #jegove 0&#!cije ) djel$t#osti i po#$ $#j$. Pr$!ti%#i je "#$%$j psihologije & tome to lj&dim$ omog&.$v$ +olje &o%$v$#je, r$"&mijev$#je, predvi6$#je i mije#j$#je poj$ve, dog$6$#j$, "onaanja i "os u"ke ljudi s !ojim$ se sv$!od#ev#o s&sre.& ) & !&.i, !oli, #$ &lici i #$ posl&, & j$v#om ,ivot&, medijim$ i dr. >. Predmet s$o+r$.$j#e psihologije. P'edme i(u#avanja s$o+r$.$j#e psihologije podr$"&mijev$ "$!o#itosti i" odre6e#ih o+l$sti lj&ds!og psihi%!og ,ivot$ !oje s& proi"vod lj&ds!e tjeles#e i psihi%!e str&!t&re, #jegovog #$st$j$#j$, odr$st$#j$, &tic$j$ socij$l#e sredi#e 'socij$l#og milje$*, #jegove di#$mi!e ,ivlje#j$, "re#j$, j$%$#j$, $!tivi"$cije i #ivo$ 0&#!cio#is$#j$. Predmet i"&%$v$#j$ i istr$,iv$#j$ psihologije je i jelesna i "sihi#ka s 'uk u'a i njeni mehani(mi ) in eg'a ivni, (a i ni, "'eh'am,eni, ne'vni, endok'ilni, imunoloki i duhovni sis em. /$!le predmet i"&%$v$#j$ i istr$,iv$#j$ psihologije s& pojedi#i segme#ti te slo,e#e lj&ds!e psihi%!e str&!t&re7 Psihi#ki "'o*esi i +unk*ije !oji se odvij$j& & %ovje!& ) o"aanje, osje i, "e'*e"*ije, "'eds ave, miljenje i (aklju#ivanje, "am/enje, (a,o'avljanje, emo*ije, ma anje, s va'ala vo i "o 'e,e, mo ivi i mo iva*ija ...=
0i(ioloke oso,ine i +i(ioloki "'o*esi! ne'vni "'o*esi! endok'inolki! imunoloki! duhovni "'o*esi! me a,oli(am! nagonski "'o*esi! gas 'oin es inalni 'pro+$v#i* "'o*esi! ka'diovaskula'ni "'o*esi! 'a(vojni "'o*esi 'odr$st$#je, "re#je, j$%$#je...* sla,ljenje! o,olijevanje! nes ajanje...=

Sloena svojs va li#nos i ) crte li%#osti ) +i(i#ka kons i u*ija, em"e'amen , ka'ak e', s"oso,nos i 'me#t$l#e, psihomotor#e, se#"&$l#e, 0i"i%!e*, "o 'e,e, mo ivi i mo iva*ija, in e'esi, s avovi, shva anja ...=

Ak ivnos i! sk'i" 'eagovanja i "onaanja ) socij$l#$, $socij$l#$ i $#tisocij$l#$, i#divid&$l#$ i gr&p#$, !o#str&!tiv#$, destr&!tiv#$, e0i!$s#$, #ee0i!$s#$, svjes#$, #esvjes#$, cilj$#$, spo#t$#$, !o#trolis$#$, #e!o#trolis$#$, s!ript re$gov$#j$ i po#$ $#j$, &op te i & s$o+r$.$j#im sit&$cij$m$=

So*ijalni s a us i s il ivljenja li#nos i ) socij$l#e !om&#i!$cije ) i#ter$!cije, odr$st$#je, "re#je, j$%$#je, od#os sredi#e i pojedi#c$, tr$#s$!cije, me#t$litet i !&lt&r$, o+i%$ji, dr& tve#e #orme, procesi socij$li"$cije, i#ter#$li"$cije, reh$+ilit$cije, dr& tve#e 0&#!cije i dis0&#!cije, org$#i"$cije i de"org$#i"$cije, procesi dr& tve#e i i#divid&$l#e $!tivi"$cije, stv$l$ tv$, stic$#je m$terij$l#ih, d&hov#ih i !&lt&rolo !ih do+$r$, !ori .e#je, &#$pre6e#je i pro iriv$#je socij$l#og #$slje6$...

?. 2s#ov#i ciljevi i "$d$ci s$o+r$.$j#e psihologije. O"aa i i uo#ava i predmete i #jihove oso+i#e, poj$ve, procese, "+iv$#j$, lj&de i oso+i#e lj&di, po#$ $#j$, $!tiv#osti, str&!t&r& i di#$mi!& lj&ds!ih gr&p$, m$s$ i ost$lih segme#$t$ slo,e#e som$ts!e i psihi%!e str&!t&re lj&di, svih 0e#ome#$ !oji s& predmet i"&%$v$#j$ s$o+r$.$j#e psihologije '#pr.7 uoiti vozilo, mokar i/ili klizav put, padavine, putnike u vozilu, kretanje pjeaka, ponaanja drugih uesnika u saobraaju...*, "$!o#itosti i meh$#i"me #jihovog psihi%!og ,ivot$, &po"#$ti 0$!tore !oji s& &slovili, !oji d$lje &slovlj$v$j& psihi%!e 0e#ome#e lj&di r$"li%itih &"r$st$, polov$, socij$l#og st$t&s$, psihi%!ih proces$, slo,e#ih svojst$v$ li%#osti,

0i"iolo !ih oso+i#$ i 0i"iolo !ih proces$, s!ript$ re$gov$#j$ i po#$ $#j$ lj&di i #jihovog stil$ ,ivlje#j$.
Ra(umje i po#$ $#je i post&p!e lj&di i 0orm&lis$ti os#ov#e "$!o#itosti i meh$#i"me #jihovog psihi%!og ,ivot$= u"o(na i 0$!tore !oji s& &slovili, !oji d$lje &slovlj$v$j& psihi%!e 0e#ome#e lj&di ) r$"li%itih &sr$st$, polov$, socij$l#og st$t&s$= psihi%!ih proces$, slo,e#ih svojst$v$ li%#osti= 0i"iolo !ih oso+i#$ i 0i"iolo !ih proces$, s!ript$ re$gov$#j$ i po#$ $#j$ lj&di i #jihovoh stil$ ,ivlje#j$. Shv$titi, 'a(umje i e iologiju lj&ds!ih do,ivlj$v$#j$, re$gov$#j$ i po#$ $#j$, #jegovih psihi%!ih 0&#!cij$ i proces$, slo,e#ih svojst$v$, lj&ds!ih !om&#i!$cij$, i#ter$!cij$ i socij$l#og st$t&s$ & gr&pi i r$"li%itim socij$l#im i di#$mi%!im sit&$cij$m$.

P'edvidje i 'pretpost$viti, $#ticipir$ti...* +&d&.e re$!cije i po#$ $#je pojedi#$c$ ili

gr&pe=
P'ilagodi i re$!cije, metode, teh#i!e i proced&re d$ se po#$ $#je &smjeri '!$#$li e*, promje#i ili podr,i i os#$,i, & s!l$d& s$ vrijed#ostim$ i #orm$m$, "$htjevim$ socij$l#e sredi#e p&tem preve#cij$, !ore!cije, $!tivi"$cije, di#$mi!e, p&tem e0i!$s#ih re$!cij$ i po#$ $#j$ ...= @ilj$#o &tic$ti #$ proces i#ter$li"$cije vrijed#osti, proces socij$li"$cije, proces "dr$vog odr$st$#j$, #jegov$#j$ i higije#e ,ivlje#j$, j$%$#j$ li%#osti i #je#ih !$p$citet$ !$o segme#t$ "dr$vijeg dr& tv$, preve#cije i lje%e#j$ o+olje#j$ i s&"+ij$#je #epo,elj#og, destr&!tiv#og, #$sil#og po#$ $#j$ i o+oljev$#j$.

A. Metodologij$ i metode s$o+r$.$j#e psihologije. 1e oda 'ili metod* je #$%i# ili post&p$! pomo.& !ojeg se & psihologiji dol$"i do potre+#ih i cilj$#ih s$"#$#j$ o predmet& istr$,iv$#j$, pro&%$v$#j$ i #jegove primje#e. 1e odologija s$o+r$.$j#e psihologije je &%e#je o metod$m$ #$&%#og istr$,iv$#j$ +enomena i" o+l$sti s$o+r$.$j#e psihologije s$ ciljevim$ d$ se &o%e o,li*i tih 0e#ome#$, d$ se shv$ti i r$"&mije #jihov$ etiologij$ '&"ro%#ost*, d$ se r$svjele #jihove re0le!sije ) po"itiv#i i #eg$tiv#i &%i#ci i posljedice, d$ se predvidi #jihov d$lj#ji r$"voj i ishod i d$ se &smjere potre+#e i#divid&$l#e iBili dr& tve#e i#terve#cije #$ #jih s ciljem preve#cije iBili s&"+ij$#j$. 1e ode s$o+r$.$j#e psihologije s&7 o"se'va*ija s$o+r$.$j#ih sit&$cij$, dog$6$#j$, proces$, o+je!$t$, predmet$...= o"se'va*ija &%es#i!$ & s$o+r$.$j&= 'a(govo' s$ &%es#icim$ i dr&gim $!terim$ & s$o+r$.$j&= in e'vju s$ &%es#icim$ i dr&gim $!terim$ & s$o+r$.$j&= in+o'ma ivni 'a(govo' s$ &%es#icim$ i dr&gim $!terim$ s$o+r$.$j#ih #e"god$= &sme#o i"l$g$#je, o+j$ #j$v$#je, po&%$v$#je, &vjer$v$#je= demo#strir$#je= anali(e pojedi#ih sit&$cij$= $#$li"$ 'agova 'prod&!$t$* djel$t#osti i po#$ $#j$= pri#&d#e i o+$ve"&j&.e mjere ) propisi i s$#!cije= pr$.e#je lic$

+o og'a+sko, video i elek 'onsko s#im$#je i pr$.e#je s$o+r$.$j#ih sit&$cij$ i &%es#i!$ & s$o+r$.$j&= anke i'anje &%es#i!$ i dr&gih $!ter$ & s$o+r$.$j&= "siho es i'anje ) "sihome 'ija psihomotori%!ih sposo+#osti i se#"or#ih sposo+#osti i procje#$ li%#osti &%es#i!$ i dr&gih $!ter$ i" o+l$sti s$o+r$.$j$= s a is i#ka o,'ada pod$t$!$= eviden i'anje i in+o'ma*iona o,'ada, eks"loa a*ija i Cskladi enje8 i#0orm$cio#ih m$terij$l$= e!sperime#t ) proje!tov$#je, pr&%$v$#je i evol&$cij$ poj$v$ i 0e#ome#$= pro&%$v$#je i $,&rir$#je do!&me#t$cije psiholo !e o+r$de s$o+r$.$j#ih 0e#ome#$...

D. Ei%#ost vo"$%$ !$o o+l$st pro&%$v$#j$ s$o+r$.$j#e psihologije. 2o(a# tre+$ +iti "sihi#ki s a,ilan i s!l$d#o r$"vije#$ i str&!t&rir$#$ li%#ost. Tre+$ d$ posjed&je o" imalne +i(i#ke men alne! "sihomo o'ne i sen(o'ne sposo+#osti !oje s& &s!l$6e#e i viso!o !orespode#t#e 'pove"$#e* s$ dr&gim po,elj#im oso+i#$m$ li%#osti ) temperme#tom, !$r$!terom, shv$t$#jim$, st$vovim$, i#teresim$, motiv$cij$m$, #ivoom "relosti, j$%i#om li%#osti i e0i!$s#im s!riptom re$gov$#j$, po#$ $#j$ i stilom ,ivlje#j$ i +roj#im dr&gim povolj#im dime#"ij$m$ li%#osti.

2so+i#e li%#osti !$o to s& ag'esivnos ! ne ole'an nos ! im"ulsivnos ! "sihi#ka ne('elos ! osje ljivos ! 'anjivos ! neo "o'nos ! emo*ionalna nes a,ilnos ! neu'o i#nos ! "siho i*i(am i d'uge sli#ne i ne"oeljne oso,ine , !r$j#je s& #epogod#e "$ vo"$%e jer u('okuju 'i(i#ne "os u"ke i ak ivnos i i smanjenje k'i i#nos i i samokon 'ole u svakodnevnim, $ i pose+#o & slo,e#im sit&$cij$m$ s$o+r$.$j$.

F. Gi"i%!i 0$!tori !$o o+l$st pro&%$v$#j$ s$o+r$.$j#e psihologije 'povolj#iB#epovolj#i*. 0i(i#ki +ak o'i !oji im$j& tet#e &tic$je #$ vo"$%e s& ne"ovoljni klima ski i a mos+e'ski uslovi, visoke i niske em"e'a u'e u vo(ilu, ae'o (aga3enja & vo"il&, ,uke, vi,'a*ije, lo $ osvje ljenja "u eva i o(naka, lo $ sjedi a, komandni i kon 'olni u'e3aji vo"il$, o,im, in en(i e i s 'uk u'a sao,'a/aja i dr.

H. Psihi%!i procesi 'o+j$s#iti*7 i#tele!t&$l#i= emocio#$l#i= volj#i. U ovir& eg"iste#cije, %ovje!& je #eophod#o d$ &po"#$ stv$r#ost, o!oli#&, "+iv$#j$, poj$ve, procese, predmete..., lj&de, #jihove $!tiv#osti, po#$ $#j$ i djel$. Tre+$ ste.i spo"#$je 1 (nanja o o!oli#i. To %i#i p&tem "sihi#kih "'o*esa i +unk*ija pomo.& !ojih post$je svjest$# pris&stv$ predmet$ i lj&di, #jihovih oso+i#$, po#$ $#j$ i $!tiv#osti #$ os#ov& %eg$ se i & o!vir& i & cilj& eg"iste#cije pril$go6$v$ e0i!$s#im iBili #ee0i!$s#im re$!cij$m$, po#$ $#jim$ i $!tiv#ostim$. Z#$%$j#& &log& & tome im$j& im$j& "sihi#ki "'o*esi i +unk*ije, psihi%!$ st$#j$ i psihi%!$ svojstv$ li%#osti.

Psihi#ki "'o*esi s& "'omjene !oje mog& +iti in elek ualni 'spo"#$j#i, s$"#$j#i, !og#itiv#i*, emo*ionalni 'do,ivlj$j#i, e0e!tiv#i* i voljni 'po!ret$%!i, di#$mi%!i, !o#$tiv#i.

Psihi#ka s anja s& #ivoi odre6e#ih psiho ) socij$l#ih oso+i#$ i dime#"ij$.

Psihi#ka svojs va s& oso+i#e li%#osti i dr&ge rel$tiv#o tr$j#e dime#"ije li%#osti ) sposo+#ost, temper$me#t, !$r$!ter, potre+e, i#teresi, shv$t$#j$, st$vovi, #$vi!e i dr&g$ o+ilje,j$ li%#osti.

I. G$"e spo"#$j#og proces$. Proces !ojim %ovje! posti,e ov$!v& orje#t$cij& me6& predmetim$ i poj$v$m$ v$#js!og svijet$ je &pr$vo #$vede#i s"o(najni "'o*es, $ re"&lt$t do !ojeg dol$"i tim procesom je s"o(naja ili (nanje. 2p$,$#je i &po"#$v$#je v$#js!og, o+je!tiv#og svijet$ vr i se psihi%!im procesim$, p&tem !ojih se do#ose "$!lj&%ci o r$"li%itim od#osim$ & o+je!tiv#om svijet& ) o o#om to se & stv$r#osti "+iv$. P'va s e"eni*a u "'o*esu s"o(naje je o"aanje %o"se'va*ija& vanjskog svije a . To je #eposred#o "$hv$t$#je, do,ivlj$v$#je i procje#jiv$#je o#og$ to se & stv$r#osti "+iv$.

4'uga s e"eni*a s"o(najnog "'o*esa su "sihi#ki "'o*esi ) p$m.e#je, mi lje#je, "$!lj&%iv$#je i dr&gi psihi%!i procesi i 0&#!cije koji omogu/avaju "'ela( g'ani*a ne"os'ednog %di'ek nog! konk'e nog& o"aanja ) #$ i#dire!t#o, posred#o, $pstr$!t#o, d&+i#s!o op$,$#je v$#js!og svijet$ i #jegovo +olje i potp&#ije r$"&mijev$#je to dopri#osi &spje #om pril$go6$v$#j& %ovje!$ & svim ,ivot#im o!ol#istim$, p$ t$!o i & &lo"i &%es#i!$ & s$o+r$.$j&, pose+#o & &lo"i vo"$%$ je i"lo,e# s#$,#im stim&l$#sim$ ) dr$,im$ o!oli#e !oji &"ro!&j& #jegove psihi%!e 0&#!cije p&tem !ojih se pril$go6$v$ i eg"istir$ 'opst$je*.

1J. Gi"iolo !i meh$#i"$m #$ +$"i !og$ se stv$r$ osje.$j '> dijel$*. 0i(ioloki mehani(am #$ +$"i !ojeg se stv$r$j& osjeti je anali(a o' !oji se s$stoji i" tri dijela: od 'e*e" o'a !oji prim$ podr$,$je i" v$#js!og svijet$, od sen(o'nih iva*a '#er$v$*, !oji provode stvore#e #erv#e imp&lse $socij$tiv#im p&tem '$socij$tiv#im #ervim$* do aso*ija ivnih *en a'a & +$"i mo"g$, & !ojim$ #erv#$ $!tiv#ost prel$"i & psiho) #erv#& $!tiv#ost pr$.e#& s&+je!tiv#im do,ivlj$jim$ '%ovje! post$je svjest$# to op$,$ ) #pr. vidi sliku vozila, saobraajnog znaka, uje zvuk i dr.

11. /o#ji pr$g osjet$. Najmanji in en(i e d'ai !oji mo,e d$ i"$"ove osjet, #$"iv$ se donjim ili a"solu nim "'agom d'ai '#pr. slabiji zvuk, slabija vidljivost oznaka na putu... * $ osjet !oji o#$ i"$"iv$ donjim ili a"solu nim "'agom osje a '#pr. jedva prepoznatljiv zvuk motora, slaba vidljivost zbog sjenila mokrog asvalta i svjetala drugih uesnika u saobraaju*. 15. 9t$ je re$!cio#o vrijeme i od %eg$ "$visi +r"i#$ re$!cije vo"$%$.

Reak*iono v'ijeme je v'ijeme koje "'o3e od momen a kada vo(a# uo#i "'e"'eku! o"asnos i sl$ do momen a 'eak*ije o'ganima da u "'e"'eku ili o"asnos i(,jegne '#pr.7 koenje, manevar upravljaem i dr.*. 4r"i#$ re$!cije org$#i"m$ #e!og vo"$%$ "$visi od vi e 0$!tor$7 od men alnih i dr&gih s"oso,nos i i oso,ina vo"$%$= ,'oja i(nenadnih "'e"'eka #$ p&t& & isto vrijeme= od (d'avs venog s anja #ulnog o'gana #$ !ojeg je djelov$l$ #ov$ dr$, 'vid, sl&h, psihomotor#e sposo+#osti,...*= od s a'os i vo(a#a= od (amo'enos i i dekon*en 'a*ije vo"$%$= od o#ekivanos i i5ili neo#ekivanos i 'perceptiv#e &de e#osti* prepre!e= od koli#ina alkohola ili d'ugog s'eds va ovis#osti & org$#i"m&= i dr. 0$!tor$.

1>. 9t$ je op$,$#je i !$!o #$ #jeg$ &ti%e motiv$cij$ 2sjeti se doivljavaju u od'e3enim *jelinama '!$o predmete i poj$ve* !oje se (ovu "e'*e"*ije ili o"aaji. /$!le, "e'*e"*ija je od'a( slike nekog "'edme a i "ojave u naoj svijes i koja nas aje u oku o"aanja '#pr. automobil, pjeak, saobraajni znak*. 2p$,$#je je psihi%!i proces i 0&#!cij$ !ojim %ovje! %&lim$ "$hv$t$ i do,ivlj$v$ predmete, poj$ve, dog$6$je, lj&de... & #eposred#oj i posred#oj o!oli#i ) stv$r#osti.

1?. 9t$ s& il&"ije i !$!o &ti%& #$ +e"+ijed#ost & s$o+r$.$j&. Ilu(ije s& poreme.$ji op$,$#j$ ) ne a#no! "ov'no o"aanje vo(a#a. Il&"ije s& %esti poreme.$ji op$,$#j$. To je psihi%!$ poj$v$ 'poreme.$j* !$d$ primlje#i %&l#i &tisci 'spolj#$ postoje.$ dr$,* se sjedi#e 'spoje* s$ proi"vodim$ m$ te, 0$#t$"ije 'ir$cio#$l#og*, poslije %eg$ #$st$je pogre #$ sli!$ predmet$. Npr. vozei nou od sjenke drveta moe se stei utisak da vidimo prepreku koja je statina ili pokretna i da prema tome pogreno reagujemo ( asocijativna iluzija). Mr$!, ti i#$, #ej$s#$ op$,$#j$, #evrijeme, 'a(na sloena "sihi#ka s anja 'str$h, $0e!ti, depresij$, psiho"e...* s& pogod#i "$ #$st$j$#je il&"ij$.

Z$ vo"$%!e $!tiv#osti il&"ije +it#o #$r& $v$j& 0&#!cije vo"$%$ i #jegov& +e"+jed#ost. Il&"ije mog& &tic$ti #$ ris!$#t#e po!rete ) po#$ $#j$ vo"$%$ & to!& vo,#je ) #$glo s!ret$#je, "$&st$vlj$#je, psiho ) 0i"i%!e +lo!$de ... 2o(a#i "'o+esional*i #es o doivljavaju ilu(ije "oslije duge (amo'ne vonje kada po%i#j& d$ se +ore s$ s#om 'hi"nogogne ilu(ije*. 2#e se do,ivlj$v$j& & pol&svjes#im ili s$#jivim st$#jim$. Z+og tog$ to!om o+&!e tre+$ pored ovih s$"#$#j$ &smjeriti vo"$%$ #$ stic$#je #$vi!e odm$r$#j$ to je dio s$o+r$.$j#e !&lt&re.

1A. <$r$!teristi!e p$,#je.

P$,#j$ je psihi%!i proces !oji im$ svoje ka'ak e'is ike! s"e*i+i#nos i i (na#aj & proces& spo"#$je. Nje#e !$r$!teristi!e s& o,im, dis 'i,u*ija, 'ajanje i "ok'e ljivos .

O,im "anje je m$!sim$l$# +roj o+je!$t$ !oji se mog& op$,$ti #eposred#o & odre6e#om vreme#&. P$,#jom se #e mo,e o+&hv$titi #eogr$#i%e# +roj predmet$.

4is 'i,u*ija "anje je istovreme#o &smjer$v$#je svijesti i $!tiv#osti #$ jed$# ) dv$ ili p$! vi e predmet$. -o"$%i mor$j& is ov'emeno da "a(e na "u kojim vo(e i #$ (nakove na "u u, mor$j& kon 'olisa i ,'(inu, u"o 'ije,i i svje la, "oka(iva#e "'av*a, v'i i ko#enje i dr. 6'ajanje "anje ) vrijeme &smjere#osti !$ predmetim$, poj$v$m$... je r$"li%ito pri r$"li%itim $!tiv#ostim$. P$,#j$ mo,e +iti s alna ili 'ajna s$mo $!o je ve"$#$ "$ jed$# iBili !o#ti#&ir$#i #i" oper$cij$ ili misli.

Go'nja g'ani*a ne"'ekidnog 'ajanja "anje je "'i,lino 78 minu a. Pok'e ljivos p$,#je je sposo+#ost +r"og &smjer$v$#j$ p$,#je s jed#og o+je!t$ ili s$dr,$j$ #$ dr&gi. Po!retljivost p$,#je je prete,#o pod &tic$jem lj&ds!e svijesti, #jegove volje i dr&gih oso+i#$ li%#osti i podr$,$j$. Me6&tim, "ok'e ljivos "anje je #es a a "onekad i ,e( namje'e volje i svijes i. T$d$ je rije% o +luk ua*iji p$,#je.

1D. Ulog$ mi lje#j$ & &po"#$v$#j& stv$r#osti '& s$o+r$.$j&*. 1iljenje je "sihi#ki "'o*es 'me#t$l#$ $!tiv#ost* "os'ednog u"o(navanja "'edme a! "ojava! doga3aja! ljudi i d'$ To je slo,e#iji i vi i psihi%!i proces od op$,$#j$ i p$m.e#j$ !ojim se !o#st$t&j& ve"e i od#osi me6& op$,e#im predmetim$, poj$v$m$, dog$6$jim$ i dr. Mi lje#jem %ovje! dovodi & 0&#!cio#$l#& ve"& op$,e#e predmete, poj$ve, o+je!te, dog$6$je i dr&go, tj. vidi o#o to #e mo,e d$ vidi i osjeti %&lim$. O"aanjem s$o+r$.$j#ih sit&$cij$, &po"#$v$#jem i#0orm$cij$ i stjec$#je s$"#$#j$ o #jim$, omog&.$v$ se d$ miljenjem i (aklju#ivanjem dol$"i do #ovih 'pro ire#ih* s$"#$#j$ o +it#im segme#tim$ s$o+r$.$j#ih sit&$cij$ !oje vo"$% do,ivlj$v$ i #$ #jih r$"li%ito re$g&je.

1F. 2+j$s#iti !l$si0i!$cij& p$m.e#j$ '#$mjer#oB#e#$mjer#o= motor#oBme#t$l#o*. <riterij "$ prv& podjel& je "os ojanje ili ne"os ojanje "sihi#kog na"o'a u "'o*esu (a"am/ivanja. U #$mjer#om p$m.e#j& se &l$,e psihi%!i #$por "$ "$p$m.iv$#je do! se & #e#$mjer#om #e &l$,e pose+$# psihi%!i #$por. U%e#je vo,#je je prete,#o #$mjer#o 'hotimi%#o*, $ %esto i #e#$mjer#o 'spo#t$#o*. 1o o'no "am/enje s& ste%e#e '#$&%e#e* psihomotor#e re$!cije pomo.& !ojih %ovje! o+$vlj$ r$"#e $!tiv#osti. -e"$#e s& "$ psihomotori!&, od#os#o s$stoje se od #i"$ !oordi#ir$#ih po!ret$ !ojim$ je %ovje! '!$#did$t & o+&ci vo,#je* r$#ije &svojio. Npr.7 upravljanje vozilom, prebacivanje iz jedne u drugu brzinu, upotreba pokazivaa pravca itd. 1en alno "am/enje se sas oji u (ad'avanju 'anije doivljenog men alnog sad'aja$ Prepo"#$v$#je ili reprod&!ov$#je s$dr,$j$ mo,e se vr iti s$ r$"&mijev$#jem ' logi#ko "am/enje* i +e" r$"&mijev$#j$ smisl$ s$dr,$j$ 'mehani#ko "am/enje*. U sv$!om cilj$#om &%e#j& domi#ir$ logi%!o me#t$l#o p$m.e#je '&%e#je i r$"&mijev$#je*. T$!o je i & o+&ci vo"$%$.

1H. G$"e p$m.e#j$. U proces& p$m.e#j$ postoje #e i'i ua "'o*esa iBili +a(e "am/enja 'memoris$#je, rete#cij$, reprod&!cij$ i re!og#icij$*.
Proces memo'isanja je prosto do,ivlj$v$#je s$dr,$j$ pri %em& #$st$j& 0i"iolo !i tr$govi #$ os#ov& !ojih se p$mti s$dr,$j.

Re en*ija ili (ad'avanje omog&.$v$ !$s#ij& prist&p$%#ost s$dr,$j&.

Proces 'e"'oduk*ije je o+#$vlj$#je r$#ijih do,ivlj$j$. 2#$ mo,e +iti potp&#$ ili #epotp&#$, +r"$ ili spor$, #$mjer#$ ili #e#$mjer#$. Rekogni*ija se sas oji u kons a ovanju da su neki sad'aji ve/ doivljeni! "'e"o(navanju

j$ u

1I. ? model$ &%e#j$. U3ENJE PUTEM USE2-EJA-ANJA U3ENJE PUTEM P2<U9AJA I P2KRE9<I U3ENJE IMITA@IJ2M U3ENJE PUTEM U-ILANJA U SITUA@IJU

5J. N$ !oje #$%i#e se odr$,$v$ emocio#$l#o st$#je. 9mo*ionalno s anje se od'aava na 'i na#ina ) modali e a i to !$o: 9mo*ionalni doivljaj !oji &slovlj$v$ d$ #ovje! & #e!oj sit&$ciji mo,e osje.$ti str$h, slo+od&, lj&t#j&, r$dost, t&g&, pre"ir, lj&+$v, "$dovoljstvo, #e"$dovoljstvo, #$petost, #e&god&, &god& i dr&ge mod$litete 'vrste* emocio#$l#ih st$#j$=

9mo*ionalno re$gov$#je &slovlj$v$ "onaanje, tj. re$gov$#je !oje mo,e +iti neve',alno 'govor tijel$*, ve',alno, +i(i#ko, "sihomo o'no... i +i(ioloko.
0i(ioloke "'omjene u ijelu !$o posljedic$ 0i"iolo !ih re$!cij$ !oji se m$#i0est&j& !$o +ljedilo, crve#ilo, premor, psiho )0i"i%!$ +lo!$d$, poj$%$#e $!tiv#osti i dr. s& posljedice emocio#$l#ih do,ivlj$v$#j$ i re$gov$#j$.

51. 9t$ je $0e!$t i !$!o &ti%e #$ s$o+r$.$j. A0e!ti s& emocio#$l#$ st$#j$ velikog in en(i e a a k'a kog 'ajanja. N$st$j& !$o (emocio#$l#$ e!splo"ij$( $ #$j%e .e se m$#i0est&j& & 0ormi srd,+e. 3esto omet$j& pr$vil#e post&p!e i

s$mo!o#trol&, p$ lj&di & $0e!t& mog& d$ %i#e #e to to i"r$"ito teti #jim$ i o!oli#i. Npr., nekontrolisano i agresivno ponaanje u vonji ili poslije nastale saobraajne nezgode.

55. <$r$!teristi!e emocio#$l#o st$+il#ih i #est$+il#ih vo"$%$. Pod emocio#$l#om st$+il#o .& podr$"&mijev$mo adekva no 'eagovanje li#nos i na "'e"'eke !oje o#emog&.$v$j& "$dovolje#je potre+e 'tre#&t#ih ili tr$j#ih*. -o"$%i !oji #e po!$"&j& viso! stepe# toler$#cije 'viso! stepe# emocio#$l#e st$+il#osti i $d$pt$cije* #e.e im$ti $de!v$t#e re$!cije & s$o+r$.$j#im sit&$cij$m$ !oje s& %esto slo,e#e. Npr., ne toleriu i ne dozvoljavaju preticanje jer to doivljavaju kao atak na linost, te e neadekvatno reagovati (smetanje, ubrzavanje, ljutnja, psovke, upotreba sirene... . 9mo*ionalno nes a,ilne li#nos i s& r$#jive i osjetljive !oje ispolj$v$ti j$%& $gresiv#ost #$ p&t&, pogotovo $!o &pr$vlj$j& (j$%im( vo"ilom. -o"$%i, #est$+il#e li%#osti, se #e.e mo.i & vo,#ji oslo+oditi pretjer$#og &"+&6e#j$ '#e&god$ i #$petosti* !oje je &slovlje#o te !o.$m$ & porodici ili #$ r$d#om mjest&. To s& pre#ese#$ #epovolj#$ emocio#$l#$ st$#j$ i" sv$!od#ev#ih ,ivot#ih &slov$ & proces vo,#je !oji g$ mo,e &gro"iti.

5>. Nerv#i sistem i #jegov$ podjel$. Ne'vni sis em je i"r$"ito sloeni +i(ioloki mehani(am !ojeg %i#e *en 'alni ne'vni sis em 'mo"$! i !i%me#$ mo,di#$* i "e'i+e'ni ne'vni sis em '#e&ro#i i #erv#$ vl$!#$ !oje le,e v$# lo+$#js!e d&plje i !i%me#e mo,di#e* 5?. -rste #erv#ih p&tev$ i #jihov$ 0&#!cij$. Sen(o'ni ne'vni "u evi pre#ose &"+&6e#je od r$"#ih "e'i+e'nih osje nih o'gana prem$ *en 'alnim dijelovima #erv#og sistem$, tj. prem$ mo(gu i ki#menoj modini. 1o o'ni ne'vni "u evi pre#ose #erv#o &"+&6e#je i" mo"g$ i !i%me#e mo,di#e prem$ r$"#im mi i.im$ i ,lije"d$m$ & org$#im$. 5A. -eget$tiv#i #erv#i sistem. To s& su"ko' ikalni ce#tri !oji &pr$vlj$j& odre6e#im veget$tiv#im 'vit$l#im* 0&#!cij$m$ org$#i"m$ ) dis$#jem, r$dom src$ i !rvoto!$, r$dom pro+$v#ih org$#$, 0&#!cio#is$#jem ,lije"d$ itd. -eget$tiv#i #erv#i sistem %i#e dvije gr&pe #erv#ih meh$#i"$m$ ) sim"a i#ki i "a'asim"a i#ki ne'vni sis em. 2vim #erv#im sistemim$ vr i se 'egula*ija svih os#ov#ih +iolo !ih 0&#!cij$ org$#i"m$, $ i im$j& i pose+#& &log& i & emo*ionalnom ,ivot& %ovje!$. 5D. E#do!ri#i sistem. E#do!ri#i sistem se s$stoji od #i"$ ,lije"d$ s$ &#&tr$ #jim l&%e#jem !oje proi"vode ho'mone !oji, pored ost$lih +it#ih o+ilje,j$ i 0&#!cij$, predst$vlj$j& hemijske "o'uke !oje !ro" !rvoto! sti,& m$lim !oli%i#$m$ do odredi t$, gdje vr e svoje 0&#!cije. Ne!i ho'moni djeluju na s"e*i+i#ne o'gane t$!o to u,'(avaju ili s"'e#avaju od'e3ene 'eak*ije do! dr&gi djeluju na sva kiva i 'eguliu, i"me6& ost$log, me a,oli(am i 'as .

Hi"o alamus Hi"o+i(a 6i'oidna ili i na lije(da Nad,u,'ene lije(de K& ter$%$ Polne lije(de

5F. Im&#olo !i 'im&#i* sistem. Imunski sis em je (aduen (a od,'anu o'gani(ma od #$p$d$ m#o tv$ str$#ih si.& #ih i pote#cio#$l#o op$s#ih eleme#$t$ !oji #$s o!r&,&j& !$o to s& +roj#e !lice, +$!terije i vir&si. /$ +i &spio & tome, imunski sis em "$visi od djelov$#j$ ,jelih k'vnih ('na*a ili leuko*i a! !oji proi"vode r$"li%iti tjeles#i org$#i i !oji se #eprest$#o !re.& !ro" tijelo tr$,e.i sve vrste tet#ih $ge#$s$ d$ +i ih, !$d$ ih ot!rij&, uni ili i ones"oso,ili ) #e&tr$lis$li #jihov$ tet#$ djelov$#j$. Imunski sis em titi i vr i od+r$#& i od svih d'ugih +ak o'a !oji sl$+e i iscrplj&j& ada" ivne snage i oslon*e org$#i"m$ li%#osti. Z#$%$j#& &log& & im&#s!om sistem& im$j& #jegovi org$#i ) imus ili g'udna lije(da, lim+ni #vo'ovi, sle(ina i kos na s'$ 5H. Ei%#ost 'str&!t&r$, oso+i#e li%#osti, 0$!tori 0ormir$#j$ li%#osti*. Li#nos je sku" svih "sihi#kih oso,ina #ovjeka koje su kod svakog "ojedin*a s 'uk uisane i o,jedinjene na s"e*i+i#an na#in i koje mu daju "e#a "siholoke individualnos i 2s#ov#i 0$!tori & 0ormir$#j& li%#osti s& naslje3e '+iolo !$ str&!t&r$*, so*ijalna s'edina 'svi v$spit#i 0$!tori*, so"s vena ak ivnos i ('enje. Postoji vi e op tih oso+i#$ 'crt$* li%#osti !oje s& me6&so+#o pove"$#e i %i#e jed#o i#tegr$l#o jedi#stvo. @rte li%#osti predst$vlj$j& s!&p oso+i#$ po sli%#osti !oje %i#e #je#& s 'uk u'u S 'uk u'u li#nos i %i#e7 o+ilje,j$ 0i"i%!e !o#stit&cije '&p$dljivost iBili #e&p$dljivost*= sposo+#osti '0i"i%!e, me#t$l#e, se#"or#e i psihomotor#e*= !$r$!ter= temper$me#t= potre+e ) motivi i motiv$cij$= st$vovi i shv$t$#j$= i#teresi= volj$ i dr.

5I. Socij$l#i svijet1poj$m, "#$%$j socij$l#i &tic$j. >J. Utic$j socij$l#e stv$r#osti s$ o!oli#om. >1. Poj$m i "#$%$j socij$l#og #$slije6$. >5. Psihodi#$mi!$ ,ivlje#j$ & s$vreme#im &slovim$. >>. Socij$li"$cij$, i#ter#$li"$cij$ i e!ster#$li"$cij$1poj$m i "#$%$j >?. Procesi socij$li"$cije i i#ter#$li"$cije. >A. Age#si ' i"vori, p$ter#i...* socij$li"$cije. >D. Utic$j porodice #$ socij$li"$cij& ' 0&!cio#$l#$, dis0&#!cio#$l#$ *.

>F. Utic$j !ole #$ socij$li"$cij& '0&!cio#$l#$, dis0&#!cio#$l#$*. >H. E0e!ti soci$li"$cije i i#ter#$li"$cije #$ psihi%!e 0&#!cije= >I. <$!o spo"#$jemo se+e i dr&ge= ?J. A0e!tiv#i procesi1 "#$%$j emocij$ "$ "dr$vo iBili #e"dr$vo odr$st$#je= ?1. G$!tori socij$l#og i emocio#$l#og do,ivlj$v$#j$, re$gov$#j$ i po#$ $#j$= ?5. Emocije !$o i"vor $!tiv#osti i po#$ $#j$1Kl$"erov$ em$ = ?>. 2s#ov#$ svojstv$ i tipovi emocij$= ??. <o#trol$ emocij$= ?A. Uslovi procje#e i po"#$v$#j$ emocio#$l#og st$#j$= ?D. Sposo+#ost !$o v$,$# 0$!tor +e"+ijed#osti & s$o+r$.$j&. 2d op tih sposo+#osti "$vise i sposo+#osti i vje ti#e vo,#je i s#$l$,e#j$ & +roj#im #ovim i slo,e#im s$o+r$.$j#im sit&$cij$m$. Prim$r#e sposo+#osti "$ vo"$%$ i dr&ge &%es#i!e & s$o+r$.$j& s&7 jelesne! (d'avs vene i +i(i#ke= men alne ) in elek ualne= "sihomo o'ne i sen(o'ne %#ulne& s"oso,nos i$

?F. 2sjet vid$ 'os#ov#e 0&#!cije i !$r$!teristi!e, v$,#ost "$ s$o+r$.$j*. Osje i vida s& prod&!t 're"&lt$#t$* djelov$#j$ speci0i%#e dr$,i #$ #ulo vida ) oka i s$st$v#i dio ) segme#t vidne "e'*e"*ije ) o"aaja o!oli#e & !ojoj se %ovje! #$l$"i iBili se !re.e. 3ovje! %&lom vid$ "#$t#o vi e op$,$ 'pri+li,#o IJM* & od#os& #$ dr&g$ %&l$. Time je o#o #$j"#$%$j#ije & op$,$#j& svih lj&di, $ pose+#o & op$,$#j& vo"$%$ & "#$%$j#o slo,e#im &slovim$ s$o+r$.$j$. Npr. brza prohodnost vozila, oznaka, drugih uesnika u saobraaju... HJM svih pod$t$!$ !oje vo"$% do+ij$ & vo,#ji dol$"e pre!o %&l$ vid$ 'o!$*. Z$to je sposo+#ost vid$ vo"$%$ od prim$r#e v$,#osti.

?H. 2sjet !ret$#j$ i r$v#ote,e. Z$ s#$l$,e#je & prostor& i osje.$j !ret$#j$ +it#$ su dva o'gana koji su smje eni u unu 'anjem uhu. 2sjeti, !oje o#i d$j&, #e mog& se svjes#om $#$li"om i"dvojiti ve. oni i(a(ivaju neke 'e+leksne 'eak*ije i "ok'e e naeg ijela . T$!o #$st$je doivljaj k'e anja ) kines 'ija ?I. Psihomotor#e sposo+#osti. Psihomo o'ne s"oso,nos i jesu s"oso,nos i (a i(vo3enje s"'e nih! ,'(ih i me3uso,no "ove(anih "ok'e a. To s& spret#ost r&!&, spret#ost prstij&, +r"o i preci"#o i"vo6e#je po!ret$ pod !o#trolom %&l$, +r"i#$ re$!cije i sli%#o.

Z$ &pr$vlj$#je vo"ilom v$,#e s& sljede.e psihomotor#e sposo+#osti7 +r"i#$ 'eagovanja #$ promje#e & o!oli#i 'vrijeme re$!cije*, +r"i#$ i pril$go6e#ost "ok'e a r&!e 'spret#ost r&!&* i

&s!l$6e#ost vi"&el#og "'imje/ivanja i po!ret$ 'o!&lomotor#$ !oordi#$cij$*.

;es je u('ok sao,'a/ajnih ne(goda na "u u sla,a ili osla,ljena "sihomo o'ika vo(a#a 'veli!o re$!cio#o vrijeme ) !$s#e re$!cije*. AJ. Temper$me#t. 6em"e'amen je s!&p speci0i%#ih oso+i#$ !oji odre6&j& emocio#$l#$ do,ivlj$v$#j$ i re$gov$#j$ %ovje!$ prem$ "+iv$#jim$, dog$6$#jim$, predmetim$, lj&dim$. Temper$me#t se mo,e de0i#is$ti !$o #$%i# emocio#$l#og re$gov$#j$ #$ podr$,$je 'poj$ve, procese, dog$6$je, po#$ $#j$ i dr.*. To je s!&p psihi%!ih oso+i#$ !oje s& ve"$#e "$ j$%i#& i +r"i#& emocio#$l#og re$gov$#j$. Postoji vi e !l$si0i!$cij$ temper$me#t$. Prem$ st$rim !l$si0i!$cij$m$ r$"li!&j& se #e i'i i"a em"e'amen a 'Nipo!rit*7 sangvinik, kole'ik, +legma ik i melanholik.

U pr$!si se rijet!o mog& ide#ti0i!ov$ti %isti tipovi temper$me#t$. 3e .e se #$il$"i #$ kons 'uk i kom,ina*iju 'a(li#i ih oso,ina navedenih i"ova

A1. <$r$!ter. !$r$!terom, &op te, se sm$tr$j& psihi%!e oso+i#e li%#osti !oje s& &gl$v#om ve"$#e "$ mo'alnu str$#& li%#osti. <od poim$#j$ !$r$!ter$ tre+$ #$gl$siti dv$ os#ov#$ eleme#t$ 1 mo'alnu u"'avljenos i svjesnu djela nos . 1o'alna u"'avljenos je odre6e#$ #e!im mor$l#im vrijed#ostim$ odre6e#og dr& tv$ 'po te#j&, #ese+i%#osti, s$vjes#osti, odgovor#osti i sl.*. To s& !$r$!ter#e oso+i#e !oje o"#$%$v$j& pridr,$v$#je odre6e#ih #ormi & dr& tv&. U s$o+r$.$j& s& to sve po"itiv#e dogovore#e ili propis$#e #orme. Svjes#$ djel$t#ost 'volj#e oso+i#e* podr$"&mjev$j& &por#ost, dosljed#ost, i#icij$tiv#ost i sli%#o.

A5. Potre+e, motivi i i#teresi & s$o+r$.$j&. 1o ivi su snage koje i(a(ivaju! usmje'avaju i u"'avljaju 'a(nim ak ivnos ima & cilj& "$dovolj$v$#j$ potre+$. Motivi, d$!le &smjer$v$j& %ovje!ovo po#$ $#je.

<'o3eni %o'ganski! ,ioloki& mo ivi 'motiv "$ hr$#om, "$ te%#o .&, se!s&$l#i motiv, m$teri#s!i motiv, motiv "$ $!tiv#ost i dr&gi* s& &ro6e#i i &#iver"$l#i, svojstve#i s& sv$!om pojedi#c&. So*ijalni mo ivi se +$"ir$j& #$ psiholo !im potre+$m$ !oje se mog& "$dovoljiti s$mo dire!t#im ili i#dire!t#im &%e .em dr&gih lj&di. To s& ste%e#i, nau#eni mo ivi !oji se &%e ,ive.i & "$jed#ici s$ dr&gim lj&dim$. N$j%e .i s& g'ega'ni mo iv 'potre+$ "$ dr tvom*, mo iv samo"o v'3ivanja '"$ $0irm$cijom*, mo iv ,o',enos i 'motiv s$moodr,$#j$*! mo iv (a "'ihva anjem od d'ugih$$$ Po 'e,a je nedos a ak ne#ega ' to tre+$ #$do!#$diti* i vi $! #e%eg$ '%eg$ se tre+$ oslo+oditi*. To s& +iolo !e potre+e$ Po 'e,e su i(vo' mo iva koji usmje'avaju "onaanje$ mog& posm$tr$ti i shv$titi & dvije gr&pe7 1. "'ima'ne ili ,ioloke potre+e 5. sekunda'ne ili so*ijalne potre+e. P'ima'ne ili ,ioloke potre+e svojstve#e s& svim lj&dim$, o#e s& naslije3ene i "'esudne "$ #$ & eg"iste#cij&. Prim$r#e +iolo !e potre+e s&7 potre+e "$ hr$#om ili #$do!#$dom e#ergije= potre+e "$ elimi#$cijom otp$d#ih m$terij$ i" org$#i"m$= potre+e "$ o%&v$#jem 0i"i%!e cjelovitosti org$#i"m$= potre+e "$ sp$v$#jem i odmorom= potre+e "$ "$dovolje#jem se!s&$l#og #$go#$ i reprod&!cijom vrste. i

Sekunda'ne ili so*ijalne potre+e sti%& se v$spit$#jem i ,ivotom & "$jed#ici s dr&gim lj&dim$. Te potre+e s&7 potre+e "$ $0irm$cijom= potre+e "$ socij$l#im !o#0ormi"mom= potre+e "$ dr& tvom= potre+e "$ simp$tijom= i dr.

A>. A!t, $!cij$, $!tiv#ost i po#$ $#je. Rije% ak ivnos poti%e od rije%i 'ime#ice* ak !oj$ im$ "#$%e#je psiholo !e jedi#ice & ne"'ekidnom djelovanju i(me3u ivog o'gani(ma %#ovjeka& i njegove okoline$ A!t "#$%i i jed#i#& psiholo !e $!tiv#osti, !o#!ret$# sl&%$j o#og to jed$# org$#i"$m ili jed#o lice %i#i. Ne"'ekidno djelovanje mo,e se opis$ti ili !$o svjes an "'o*es ili !$o "onaanje. Svaki ak je in eg'a*ija kogni*ije 'r$"&ms!og osje.$#j$ ) emocio#$l#og* i kogna*ije 'volj#og* !$o nedvojivih $spe!$t$. A!cij$ je %esto s$mo ne ehni#ki e'min (a ak . <$t!$d #osi & se+i i smis$o namje'e. T$!o6e se &potre+lj$v$ "$ %it$v sl&%$j $!$t$, #pr., hodanje je akcija sastavljena iz akata stupanja. Ak ivnos je, d$!le, op te ime "$ psiho1 0i"iolo !o 0&#!cio#is$#je org$#i"m$. A!tiv#ost podr$"&mijev$ vi e iBili ni( aka a o'gani(ma.

Po#$ $#j$ s& in e'g'a*ija aka a, i#tegr$cij$ vi e o+r$"$c$ po#$ $#j$ 'i#tegr$tiv#$ po#$ $#j$*. 4roj#i 0$!tori %i#e dinamiku "onaanja ) &"ro%#o posljedi%#i od#os potre+$, motiv$, #$go#$.

A?. A!tiv#ost i modeli po#$ $#j$ vo"$%$. Svaki vo(a# je li#nos sa svim o" im i individualnim ka'ak e'is ikama i "ose,nim ka'ak e'is ikama koje uslovljava njegova ak ivnos '&pr$vlj$#je motor#im vo"ilom, &%e .e & s$o+r$.$j&, speci0i%#i o+lici $!tiv#osti i po#$ $#j$*. -o"$% se !o#st$#t#o #$l$"i & sloenim si ua*ijama & !ojim$ je i('a(i o men alno i "sihomo o'no ak ivan. <o#st$#t#o im$ potre+& '#e!og i#te#"itet$* d$ po%#e, #$st$vi ili p$! pre!i#e vo,#j& !$!o +i ostv$rio #e!i cilj. U tome mo,e #$i.i #$ su,jek ivne 'op t$ sl$+ost, str$h, #esig&r#ost, srd,+$, ,$lost, t&g$, #eodl&%#ost i sl.* i o,jek ivne eko/e 'prepre!e #$ p&t&, !v$r #$ vo"il&...*. U psihologiji je to po"#$to !$o +'us 'a*iona ili s 'esna si ua*ija.

AA. Gr&str$cije i stres#e sit&$cije & s$o+r$.$j&. A!o pojedi#$c d&go #e &spijev$ "$dovoljiti #e!i od svojih motiv$, mo,e do.i do pose+#og st$#j$ emocio#$l#e #$petosti, #emir$ i #e"$dovoljstv$ i tr$&m$ti"$cije ) speci0i%#ih dime#"ij$ +'us 'a*ija i s 'esnih si ua*ija$ Gr&str$cio#$ ili stres#$ sit&$cij$ je i"r$"ito slo,e#o st$#je od#os$ i#divid&e i o!oli#e !oje se m$#i0est&je #$ do,ivlj$j#om podr&%j& '#$petost, #e&god$, tjes!o+$*, #$ 0i"iolo !om podr&%j& 'poj$%$# p&ls, #$por, povi e# !rv#i pritis$! i sl.*, #$ podr&%j& op teg po#$ $#j$ 'g&+it$! strplje#j$, irit$+il#ost, $gresiv#ost, $0e!t* te #$ podr&%j& od#os$ s dr&gim lj&dim$ 's&!o+, poreme.e#ih !o#t$!$t$ s dr&gim oso+$m$*. I"vori s& 0r&str$cije & prepre!$m$ !oje vo"$%& o#emog&.&j& ostv$riv$#je #e!og cilj$ ) +r"i#e !ret$#j$, +e"+jed#osti...

AD. 2tpor#ostBv&l#er$+il#ost li%#osti & stres#im sit&$cij$m$. Stres je viso!o perso#$li"ov$# proces ) "$visi od !$r$!teristi!$ li%#osti 'pol$, &"r$st$, #ivo$ o+r$"ov$#j$, "$#im$#j$, porodi%#og, socij$l#og, !&lt&rolo !og, m$terij$l#og i "dr$vsvte#og st$t&s$, !og#itiv#ih i $0e!tiv#ih !$r$!teristi!$, psiholo !e str&!t&re i org$#i"$cije li%#osti i $d$ptiv#ih s#$g$*. 2d tog$ "$visi &spje #ost !o#0ro#tir$#j$ s$ stresom, od#os#o otpor#ost iBili v&l#er$+il#ost.

AF. Utic$j stresor$ #$ stres#& re$!cij& & s$o+r$.$j&. Stresori viso!og i#te#"itet$ i d&god tr$j$#j$ i"r$"ito #epovolj#o djel&j& #$ stres#& re$!cij&, #je# ishod, sl$+lje#je ili slom $d$ptiv#ih s#$g$ li%#osti. Pose+#o #epovolj#o djel&j& i"#e#$d#i ) #eo%e!iv$#i stresori '&d$r #$ #e$d$ptir$#i im&#olo !i sistem* !oji s& %esti & s$o+r$.$j& "+og #jegove speci0i%#osti i slo,e#osti.

AH. Eo!&s !o#trole.

Lokus kon 'ole 'i#ter#i i e!ster#i* je, t$!o6e, viso!o !orespode#t$# s$ osjetljivo .& 'v&l#er$+il#o .&* ili otpor#o .& li%#osti. In e'ni lokus !o#trole predst$vlj$ &vjere#je d$ se dog$6$ji #$l$"e pod sopstve#om !o#trolom to g$ %i#i j$%im i otpor#ijim. 2+il&je s$mopo&"d$#jem, odl&%#o .&, s#$gom i $!cijom. 9ks e'ni lokus !o#trole predst$vlj$ &vjere#je d$ se dog$6$ji #$l$"e pod !o#trolom dr&gih oso+$, vi e sile, sre.e, "le s&d+i#e, to "#$t#o sl$+i $d$ptiv#e s#$ge i %i#i oso+& osjetljivom i sl$+om ) v&l#er$+il#om. Nedost$t$! sig&r#osti, s$mopo&"d$#j$ i s$mopo tov$#j$ je &#&tr$ #ji i"vor v&l#er$+il#osti 'osjetljivosti*.

AI. 2so+i#e li%#osti otpor#e #$ stres. 2tpor#e li%#osti im$j& vi i pr$g toler$#cije, #e do,ivlj$v$j& +r"i slom s#$g$, rje6e se de!ompe#"&j&, im$j& li%#& !o#trol&, vjer&j& d$ mog& !o#trolis$ti o!oli#& i d$ r$spol$,& sposo+#ostim$ i vje ti#$m$ "$ e0i!$s#o re$gov$#je, $#g$,&j& se & odre6e#im "$d$cim$, promi lje#o i"$+r$#im s$ odre6e#im smislom ) i#telige#t#ije se po#$ $j&. Ei%#osti, s!lo#e tjeles#om i d& ev#om !odicio#ir$#j& ) vje,+$#j&, tr%$#j&, re!re$ciji, rel$!s$ciji, s& "#$t#o psihi%!i otpor#ije. Z#$j& d$ !oriste i prihv$t$j& psiho1socij$l#& podr !& i pomo. & svojoj socij$l#oj mre,i.

DJ. E!spl$#$tor#i stil ) "#$%$j#$ determi#$#t$ li%#osti= O" imis i#ki eks"lana o'ni s il je optim$l#$ pretpost$v!$ otpor#osti. Ei%#ost se !o#0or#tir$ s$ stresom !re$tiv#o, !o#str&tiv#o i e0i!$s#o. Po #joj, svijet se mo,e mije#j$ti ) pove"$# s$ i#ter#im lo!&som !o#trole ) sve je pod !o#trolom. 2s#ov$ otpor#osti je i s$mopo tov$#je, s$mopo&"d$#je i po"itiv#i sel0 !o#cept ) povolj#$ procje#$ stres#ih sit&$cij$ i sopstve#ih mog&.#osti 'oslo#$c$ i s#$g$*. D1. Emocio#$l#i pro0il m$l$d$ptiv#e li%#osti= D5. U#&tr$ #ji i"vori otpor#osti i #eotpor#osti li%#osti= Sve +olesti sl$+e otpor#ost #$ stres i &ti%& #$ sl$+lje#je i p$d $d$ptiv#ih s#$g$. U #ovije vrijeme r$"vije# je !o#cept li%#osti s!lo#e o+olijev$#j& 'ispolj$v$#j& $#!sio"#osti, depresiv#osti i hostil#osti*. To s& $#!sio"#e oso+e s!lo#e #e&ro"i= "$vis#e, i"+jeg$v$j&.e li%#osti !oje s& s!lo#e depresiji= (me!e( li%#osti !oje s& s!lo#e som$ti"$ciji '#pr. opsesivnoj*, ili hipoho#drijs!oj el$+or$ciji ' #pr., pasivno!agresivne i narcistike linosti*.

D>. -$#js!i i"vori otpor#osti i #eotpor#osti li%#osti= S"oljanji i(vo'i o "o'nos i s&7 povolj#o socij$l#o o!r&,e#je & stres#im sit&$cij$m$ ) sig&r#ost, podr !$= povolj#e prostor#e i vreme#s!e o!ol#osti= psihosocij$l#$ podr !$ pro0esio#$l#ih lic$ 'socij$l#ih r$d#i!$, psiholog$, lje!$r$, r$d#i!$* i #epro0esio#$l#ih oso+$ ) roditelj$, +r$.e, sest$r$, prij$telj$ 've#til$cij$, $+re$gov$#je*, #jihov$ emocio#$l#$ i d&hov#$ podr !$. Tre#i#"i ) !#dicio#ir$#je 'psihi%!o i 0i"i%!o...* s& "#$%$j#$ pretpost$v!$ o%&v$#j$ i j$%$#j$ otpor#osti li%#osti, &op te, $ i & stres#im sit&$cij$m$.

D?. Stilovi e0i!$s#og re$gov$#j$ & stres#im sit&$cij$m$. 9+ikasni s ilovi 'eagovanja s& +r"$ i r$el#$ procje#$ sit&$cije= ovl$d$v$#je so+om= procje#$ sopstve#ih mog&.#osti i post&p$!$= osmi lj$v$#je, pl$#ir$#je, pove.$#je #$por$ i sprovo6e#je e0i!$s#ih $!tiv#osti &smjere#ih !$ tr$,e#j& i prihv$t$#j& $de!v$t#e psihosocij$l#e i dr&ge podr !e, te &spje #o !o#0ro#tir$#je s$ stres#om sit&$cijom, #$ rel$ciji +or+$ ili r$cio#$l#o povl$%e#je. E0i!$s#o '$d$ptiv#o* re$gov$#je #$ tr$&m$ts!e dog$6$je ) stresore, !oje podr$"&mijev$ psihosocio+iolo !& svjes#ost & stres#im sit&$cij$m$, &" primje#& $de!v$t#ih str$tegij$, dove .e do +r"og opor$v!$ i h$rmo#i"$cije 0&#!cij$, od#os#o &spost$vlj$#j$ #ove psihosocio+iolo !e r$v#ote,e, po#e!$d, r$v#ote,e vi eg red$. 2vo djel&je stim&l$tiv#o #$ sel01!o#cept i s$mopo tov$#je, pove.$v$ e0i!$s#ost i &god& & $!tiv#ostim$ '&slovlj$v$ "$dovoljstvo, #$d&, s#$g&, el$#, volj&...*. Istovreme#o to j$%$ +&d&.e $dptiv#o re$gov$#je li%#osti s$ is!&stvom, od#os#o, otpor#ost "$ +&d&.e stresore.

DA. Nee0i!$s#i stilovi re$gov$#j$. Nee+ikasni ili e ni s ilovi 'eagovanja s& lo $ i #ere$l#$ procje#$, #e$de!v$t#e emocio#$l#e re$!cije, #ee0i!$s#i post&pci, #e&red$# stil ,ivot$, #egir$#je re$l#osti, mi#imi"ir$#je ili dist$#cir$#je od stres#e sit&$cije, #e!o#trolis$#o i #esvrsishod#o !o#0ro#tir$#je i +je,$#je od ili i" stv$r#e sit&$cije. Nee0i!$s#e str$tegije, !oje tre+$ preve#tir$ti, &+l$,$v$ti ili s&"+ij$ti, dovode do m$l$d$ptiv#ih odgovor$, $&todestr&!tiv#og po#$ $#j$, !omp&l"iv#og r$d$, hiper$!tiv#osti ili p$! pov&%e#osti, #epromi lje#ih post&p$!$, pretjer$#e &potre+e hr$#e, $l!ohol$, lije!ov$, cig$ret$, !$0e i psiho$!tiv#ih s&pst$#ci, lo eg r$spolo,e#j$, $gresiv#osti, str$h$, lj&t#je, #esig&r#osti, p$#i!e, te sl$+lje#j$ ili slom$ m$l$d$ptiv#ih s#$g$. 2v$j slom, d$lje, dovodi do tjeles#e i psihi%!e iscrplje#osti, g&+it!$ e#t&"ij$"m$ i depresije, !oji &" ge#ets!& predispo"icij&, mog&, pre!o psiho#e&roe#do!ri#oim&#olo !ih meh$#i"$m$, dovesti do psihosociolo !e re$!cije i r$"#ih som$ts!ih i d& ev#ih poreme.$j$ ) +olesti. 4olesti, #$st$le !$o !$r$j#ji ishod m$l$d$ptiv#og ishod$ & stres proces&, predst$vlj$ #ovi stresor, %ime se "$%$r$#i !rig dog$6$j$ "$tv$r$ DD. Stepe# $spir$cije i +e"+jed#ost & s$o+r$.$j&. N$ po#$ $#je vo"$%$ "$ vrijeme vo,#je, pored +roj#ih 0$!tor$, "#$%$j#o &ti%e s e"en as"i'a*ije 'dost&p#ost i te,i#$ ciljev$ !oje pojedi#$c ,eli ostv$riti*. Psiholo !$ je tvrd#j$ d$ #ije do+r$ #i previso!$ #i pre#is!$ $spir$cij$. P'evisoka as"i'a*ija 've.e ,elje i ciljevi od sposo+#osti* uslovljava "'e*jenjivanje mogu/nos i i i(a(ivanje ne(goda Niske as"i'a*ije &slovlj$v$ i !ole+$#je i #eodl&%#ost vo"$%$ & s$o+r$.$j& to omet$ i dr&ge &%es#i!e & s$o+r$.$j&. 9ks 'emne as"i'a*ije ',elje* &slovlj$v$j& neadekva ne 'eak*ije & 0r&str$cio#im sit&$cij$m$.

DF. Agresiv#ost & s$o+r$.$j&. N$j%e .i #$%i# re$gov$#j$ #$ 0r&str$cio#e, ri"i%#e iBili stres#e sit&$cije & s$o+r$.$j& je 'eg'esivno 'primitiv#o* ag'esivno "onaanje$

Ag'esivnos je od+r$m+e#i meh$#i"$m li%#osti, to je odgovo' #$ 0$!tor op te iBili pose+#e des a,ili(a*ije, malada" a*ije, !oji & s!l$d& s$ dr&gim determi#$#t$m$ #ee0i!$s#osg s!ript$ po#$ $#j$ i stil$ ,ivlje#j$, &slovlj$v$j& neadekva ne i nee+ikasne emo*ionalne 'eak*ije ) lju nju, ag'esivnos i nasilje. DH. 2d+r$m+e#i meh$#i"mi 'podjel$ i 0&#!cije*. Nepril$go6e#i ili djelimi%#o pril$go6e#i o+lici po#$ $#j$, pored $gresiv#og re$gov$#j$ i povl$%e#j$ s& od,'am,eni mehani(mi li%#osti !ojim$ %ovje! "odsvjesno kanalie i neu 'alie en(iju !oj& &"ro!&j& 0r&str$cio#e i stres#e sit&$cije & s$&o+r$.$ji. 2s#ov#$ je svrh$ od,'am,enih mehani(ama "'e,a*ivanje osje/aja k'ivi*e na ne o ili nekog d'ugog. Li#nos nesvjesno i i se,e od osje/aja na"e os i i neugode i5ili k'ivnje . 4roj#i s& !$r$!teristi%#i od+r$m+e#i #$%i#i re$gov$#j$ vo"$%$ #$ 0r&str$cio#e sit&$cije ) !ompe"$cij$, ide#ti0i!$cij$, s&+lim$cij$, r$cio#$li"$cij$, regresij$, proje!cij$, re$!cio#$ 0orm$cij$, m$ t$#je, s$#j$re#je, represij$, imit$cij$... Su,lima*ija je od+r$m+e#i meh$#i"$m !oji se s$stoji & "$mje#i cilj$ !oji je te,e ostv$riti s$ #e!im l$! e ostv$rljivim ciljem. 3esto dol$"i do s&+limir$#j$ e#ergije &smjere#e #$ socij$l#o "$+r$#j$#e ciljeve p$ se o#$ tro i #$ #e!e dr&ge, socij$l#o do"volje#e ciljeve. Npr. brza vonja na auto!trkama. Reg'esija 'primitiv#o po#$ $#je* je vr$.$#je #$ #ivo po#$ $#j$ ispod #ivo$ "relosti i !&lt&r#og st$t&s$. Npr., voza koji psuje, vie, pretie, gubi strpljenje i plae u "rustracionim situacijama i sl. P'enesena ag'esija se m$#i0est&je !od vo"$%$ !oji je gr&+ prem$ vo"il& ili dr&gim &%es#icim$ "+og 0r&str$cije !oj& je i"$"v$o #e!o dr&gi '#$ r$d#om mjest&, & porodici i sl.*. 1a anje 's$#j$re#je* se ogled$ & "$mi lj$#j& ostv$riv$#j$ cilj$. Npr., voza zamisli da vozi na trkama gubei realnost o vozilu, o putu i drugim uesnicima u saobraaju. Re"'esija 'potis!iv$#je* je #esvjes#$ te#de#cij$ li%#osti d$ se "$+or$vi, potis#e i" svijesti #e!i #epo,elj$# '#e&god$#* s$dr,$j. Npr., greke u vonji, nedozvoljena preticanja, presijecanja krivina, nepravilno rukovanje vozilom, voza potiskuje, nerado se prisjea ili analizira. =om"en(a*ija '#$do!#$d$* je od+r$m+e#i meh$#i"$m !ojim se +r$#i li%#ost od osje.$j$ m$#je vrijed#osti. Npr. voza slabije "izike konstitucije bre i agresivnije voze, istiu svoje vrijednosti... (hvale se . Iden i+ika*ija je &smjere#$ #$ s&"+ij$#je osje.$j$ m$#je vrijed#osti. -o"$% se "+og i#0erior#osti ide#ti0i!&je s$ #e!im &v$,e#im vo"$%em, i#str&!torom... 3esto isti%e vje ti#& & vo,#ji #jem& +li,ih, srod#ih oso+$ '+r$t$, prij$telj$*. P'ojek*ija je pripisiv$#je sopstve#ih gre $!$ dr&gim &%es#icim$ & s$o+r$.$j&. Npr., pri udesu nastaju me#usobna optuivanja sa uvjerenjem da su oba vozaa u pravu. Ra*ionali(a*ija je opr$vd$#je vo"$%$ "$ #e$de!v$t#e do,ivlj$je, re$!cije i po#$ $#j$. To je %est od+r$m+e#i meh$#i"$m !ojim se #esvjes#o tr$,i i i"mi lj$ do+$r r$"log &mjesto pr$vog "$ sopstve#i #e&spjeh. DI. Umor i 0$!tori !oji g$ &slovlj$v$j&. <mo' #$st$je djelov$#jem +roj#ih 0i"iolo !ih i psiholo !ih 0$!tor$, $ m$#i0est&je se postepe#im sm$#je#jem r$d#e sposo+#osti org$#i"m$ %ovje!$ & r$"li%itim o!ol#ostim$.

-e.i#$ +ak o'a koji s imuliu nas ajanje umo'a ve"$#i s& "$7 li#nos 'vo"$%$* !oj$ o+$vlj$ $!tiv#ost= "'i'odu r$d$ ) org$#i"$cij$ s$o+r$.$j$, &pr$vlj$#je motor#im vo"ilim$ i o!ol#osti pod !ojim$ se &pr$vlj$ vo"ilim$, p&teve i #jihov$ o+ilje,j$= v's u i ka'ak e'is ike vo"il$= ost$le &%es#i!e & s$o+r$.$j&...

G$!tori !oji &slovlj$v$j& &mor mog& se posm$tr$ti i !$o vanjski i unu 'anji.
N$ vo"$%$ mog& vi e ili m$#je #eg$tiv#o djelov$ti ne"ogodna svje los % ama ) vonja u unelu! u magli! no/u i sl$& velika ,uka! 'a(ni gasovi! neugodni mi'isi! dim! (aguljivos ! vi,'a*ije! ne"ogodan "'os o'! ne"odesan "oloaj ijela! sme nje na "u u i dr. 'v$#js!i 0$!tori*.

Poj$v& &mor$ &slovlj$v$ i 'enu na ili 'ajnija "sihi#ka nes a,ilnos , mono onija i jednoli#nos u vonji! o'ganske sme nje %,oles i&! glad! e3! osje/aj hladno/e ili v'u/ine! na"e os i neugoda %unu 'anji +ak o'i&$