ishrana izmeu medicine i islama ishranom do zdravog

ivota ishrana u ramazanu ishrana dijabetiara

ishrana ene za vrijeme trudnoe, dojenja, menstrualnog
ciklusa i klimakterija ljekovita svojstva smokve, masline,
groa, crvenog i bijelog luka, mlijeka, meda i mesa
lijeenje nesanice, dijabetesa, probavnih smetnji, astme,
menstrualnih tegoba i drugih vrsta bolesti
program dijetalne ishrane program ishrane
i ostalih aktivnosti za poboljanje zdravlja
u osam sedmica
ADULAITmUuMD -o))ID
I5IAlA L5LAlII
N\ANNLA, A.5.
jHrana|zmedubo|estl|||jek}
Buim, 2008.
UOD
U im Allha, Milstivog, Samilosnog
Poveavanjem broja ljudi na Zemlji dolo je i do poveanja broja
bolesnih i nastradalih ljudi, kao i do podizanja svijesti o vrijednosti
zdravlja i lijeenja, poveala se potreba za traenjem rjeenja, sve
dok to nije dostiglo ogromne razmjere, naroito u posljednjih ne
koliko godina.
Dva su osnovna naina rjeavanja ovih problema:
prvi: lijekovi spravljeni od prirodnog bilja kojih je, naalost, ma
lo i nisu dovoljni da zadovolje ljudske potrebe, zto to se ne
pridaje dovolj no panje ouvanju i obnavljanju bilj nih resursa;
drg: hemijske laboratorije koj ih ima razliitih vrsta, a koje su
se pojavile kao rezultat velikih otkria u razliitim hemijskm
disciplinama, to se refektovalo i na pitanje proizvodnje lijeko
va od prirodnog bilja.
Nakon podizanja velikog broja tvornica lijekova postalo je mo
gue suzbiti bolesti i staviti ih pod kontrolu. Ipak, deavaju se i
obrnuti sluajevi. Savremeni ovj ek je svjedok odredenim bolesti
ma koje u prolosti nisu bile poznate. Uli smo u doba neizljeivih
bolesti. Moda je jedan od uzroka pojave ovih bolesti i konzumi
ranje brojnih lijekova na due vrijeme, kojima bolesnik samo pri
kriva simptome bolesti, pa se deava da ona ostaje skrivena jer lijek
ne dozvoljava da se pretori u hroninu bolest. S druge strane, to

pogoduje pojavi i razvoju drugih bolesti. Dakle, jedan od uzroka

0 LVOO
mogu biti broj ni proizvedeni lijekovi, a meu koj ima i ma i onih
koji su nedovolj no istraeni.
Svakog dana vidimo da se osnivaj u istraivaki centri, poseb
no od strane Svjetske zdravstvene organizacije koja dolazi do novih
saznanja u svoj im zatvorenim krugovima gdje se eksperimentie
razl iitim hemijskim procesima do koj ih su lj udi doli na broj ne
naine, a od kojih je veina opasna. Zato se i pojavila odboj nost
prema tetnim lijekovima koja je svaki m danom sve vea. Nekada
se pojave lijekovi kao to su Kormicin, Nufalgi n i Val ijum, ija se
upotreba od strane ljudi pokae uinkovitom. Meutim, postoje i
opasne hemikalije koje, naprimjer, imaju neeljene efekte na dojen
ad, a koje nji hove majke esto uzimaj u u velikoj koliini, kao to
su insekticidi, kozmetika, kontracepcijske pilule, lijekovi za krvni
pritisak, za alergije, atropin (koji ima vie negativnih efekata, ak i
na dojenad) , Betazoldin (koj i stvara poremeaj e u krvi dojeneta
i stvara smetnje u radu bubrega) .
Kda bi ljudi odvoj ili jedan dio tvornice lij ekova i, uz poznava
nje hemij skih procesa, proizvodili iskljuivo lijekove od pri rodnog
bilja i davali ih bolesnicima u obliku tableta, sirupa ili i njekcija, uvi
djeli bi da ovakvo spravljeni lijekovi - u najveem broju sluajeva
- nemaju neelj enih efekata na ljudski organizam, jer je mudrost
Stvoritelja da tvari u lijekovima spravljenim od prirodnog bilja ui
ni takvim da donose olakanje, da ih organizam moe lahko pro
baviti i iskoristiti u njihovom prirodnom obliku, te da jedna biljka
sadri brojne ljekovite tvari koj e zaj edniki djeluju u lijeenj u bo
lesnika.
Svaka j e trava ili biljka ljekovita i sadri neki lijek kojeg j e Uzvi
eni Allah, Svoj om mudrou i svemoi, dao u njoj . Uzmimo za
primjer crveni luk. On je omilj ena hrana narodnih masa i poznat
je u cijelome svijetu. Ipak, zaprepastimo se kada ujemo da on sa
dri lijekove za poboljanje probave, pomae kontroli sagorijevanja
i uklanjanju vika eera i poput aromatinih ptiij ih masnoa ima
snano antibakterijsko djelovanje. Crveni luk, takoer, djeluje na
U v oo
7
raspoloenje i jaa ivce, spreava arteriosklerozu (zakreenje arte
rija), a sve ovo bez neeljenog efekta opadanja kose.
Sve ove koristi pohranjene su u jednoj obinoj glavici luka, pa
da li je mogue da ijedan lijek koji se proizvede sadri sve to?!
Ipak, mi se nikada ne moemo odrei velikih dostignua savre-.
mene medicine, iako je dokazano da velik broj medicinskih lijeko
va ima tetan utjecaj, a simpoziji o prirodnim lijekovima ukazuju
na odreena tetna djelovanja onima koji ih koriste, preporuu
ju povratak prirodnom bilju, istiu njegovu vanost i to da je ono
sigurna sirovina z izraivanje lijekova.
U Americi i evropskim dravama dolo je do popularizacije ovih
simpozija koji se odravaju sve ee. Prvi korak ka prirodnim li
jekovima je novo istraivanje naunika kroz prouavanje bilja spo
menutog u starijim djelima, kao i kroz studiranje djela o ljekovitim
travama kojih ima na milione. Sakupljeni su podaci o njima, neki i
na nain da su prikupljene izjave o ljekovitom bilju od stanovnika
pojedinih podruja, to je rezultiralo otkrivanjem novih vrsta bilja
koje donose koristi za zdravlje, a samim tim i ekonomske koristi.
Ove su studije podstakle na to da se obrati panja na prepoz
navanje mudrosti u koritenju ljekovitog bilja, u emu su briljirali
Indijanci, kao i na upoznavanje ljekovitog bilja i njegovo koritenje
od strane plemena za lijeenje svojih bolesnika i utvrivanje koristi
od njega.
Tako se dolazi do uspona u naunim saznanjima to se ogleda u
objedinjavanju spoznaja o ljekovitom bilju koje se koristi u narod
noj medicini i onoga to doktori primjenjuju u gradovima, a to
sve ima z cilj otkrivanje novog prirodnog ljekovitog bilja koje e
obogatiti izvore za proizvodnju lijekova.
Uprkos tome to se u arapskim krajevima nalazi obilje prirod
nog ljekovitog bilja, kao i onoga koje se uzgaja, i uprkos tome to
ovo bilje igra znaajnu ulogu u proizvodnji lijekova, kao i u nekim
drugim oblastima, to nije dovoljno da se zadovolje trenutne po
trebe ljudi, a njihovim prikupljanjem i preraivanjem u lijekove se
bave samo neki pojedinci (travari) radi ekonomske dobiti.
8 U v oo
Jo uvijek ne postoj i neki vid kontrole u pogledu prikupljanja
ovog bilja, kao ni naina njegove prerade, uprkos njegovoj vanosti
u narodnoj medicini u arapskim krajevima. Spisi Egipana, zabi
ljeeni na papirusu, svjedoe o tome da su drevni Egipani bili prvi
koji su koristil i ljekovito bilje Z lijeenje. Koristili su mak za l ijee
nje poviene terperature i Z ublaavanje bolova, metvicu i smolu
Z lijeenje ireva i kone upale, ikovo ulje za lijeenje tvrde sto
lice i ojaavanje kose, kouljicu ipka Z lijeenje fegmatinosti,
gorku tikvicu za lijeenje tvrde stolice i odstranjivanje parazita . ..
Sve ovo bilj e koristi se i danas u iste svrhe.
Arapima se pripisuje zasluga osnivanja prve tvornice lijekova u
Damasku koja je preraivala listove, korijenje, cvjetove, plodove i
stabljike biljaka kao to su ora, karanfl i druge.
Ne smijemo zaboraviti ni doprinos arapskih naunika, koji ima
ju velike, nemjerljive zasluge u razvoj u lijeenja ljekovitim biljem.
Ibn-Sina je napisao uveno djelo poznato kao Knun u kojem je po
dijelio bolove na petnaest vrsta i opisao lijekove za bolesti, gdje je
naveo vie od 760 lijekova. Ibn-Bejtar je bio prvi arapski naunik
koj i je pisao o svojse:ima ljekovitog bilja u svojoj knjizi E/-D
mi'/-kebir, u kojoj je naveo dvije hiljade ovakvih opisa, zatim u
knjizi E/-Mugi j/-edvietil-mufrrideti i u knjizi Ed-Durretul-behi
jetu j menaj'i/-ebdn. Zatim, tu je i Ehu-Ali koj i je napisao knj igu
E/-Minhad u kojoj je sabrao imena bilj aka i recepte Z spravlja
nje lij ekova. Er-Razi je napisao knjigu o bilju koju je nazvao Kita
bu/-ebnie 'n haka'iki/-edvie, u kojoj je opisao oko pet stotina vrsta
bilja. , na kraj u, treba spomenuti knjigu Davuda el-Antakija pod
nazivom Tezkiretu Davud, koj a je svima dobro poznata i sgarrase
zbornikom lijekova i glavnim izvorom za svakog onoga ko se bavi
narodnom medicinom.
Neki smatraj u da je povratak koritenju ljekovitog bilja u lije
enju bolesti nepotreban i da to nije dobro. Moda bismo nekako i
mogli prihvatiti ovakvo miljenje kada bismo bili u stanju nadvla
dati bolest, povratiti zdravlje i olakati bolove onih koj i pate i koje
je savladala bolest i njene tekoe. Meutim, svjedoci smo upravo
l1uc
9
suprotnom. Mnogi ekaju na savremenu medicinu, a nisu u stanju
nita uiniti. Pored toga, mi se, ni u kojem sluaju, ne moemo
odrei otkria do kojih je dola savremena medicina, kao to smo
ve spomenuli i znamo da nam je potrebno ono to nam je ona
donijela u pogledu lijeenja bolesti i zaljeivanju organizma. Me
utim, udalj ili smo se od prirode i njenih zakona. Onoliko koliko
smo se udaljili od nje, toliko su se nai bolovi i patnje poveali,
bez milosti i opratanja. Zbog toga je sve jasniji poziv ka vraanju
prirodi, olien u upotrebi ljekovitog bilja.
Budunost proizvodnje lijekova u arapskim zemljama navodi
nas na to da razmiljamo o ovoj temi sa globalnog, a ne lokalnog
stanovita. Dakle, trebamo razmiljati na nivou teritorija svih Ara
pa, treba osnovati adekvatne tornice u arapskim pokrajinama, za
to postoje odline geografske lokacije i pogodna mjesta. 1akoer,
u arapskim krajevima nalazi se obilje ranovrsnog ljekovitog bilja,
dovoljno raspoloivih ruku da rade, kao i onih koji e istraivati
lijekove, uzgajati ih i preraivati.
Bilje ... i poeta
Govor o bilju zapoet emo injenicama da je ono ogato vitami
nima, soli, mineralima i prirodnim tvarima koje organizam moe
s lahkoom preraditi. Ono sadri i prijeko potrebne elemente koji
nisu minerali, elemente koji su slini mineralima, poput oksigena,
sumpora, joda, azota, arsena, fosfora, selena i karbona, kao i po
trebne minerale poput kalcija, natrija, magnezija, eljeza, kobalta
itd. Poznato je da su brojne bolesti u tijesnoj vezi sa nedostatkom
nekog od ovih elemenata. Tako se, naprimjer, upala zglobova vezu
je za nedostatak magnezija, neke upale se vezuju z bakar ili srebro
u organizmu, nedostatak cinka dovodi do prorjeivanja i opadanja
kose, a nekada vodi i ka slabljenju metabolizma, dok nedostatak
uravnoteenosti izmeu koliina elemenata eljeza, bakra i cinka
dovodi do anemije.
IO U v oo
Zato se uzimanje bilja u prirodnom obliku danas ubraja u naj
bolji nain zadovoljavanja potreba organizma i uvanja od pomanj
kanja (nekog od elemenata), jer ono sadri sve ove tvari u uravno
teenim koliinama i sadri razliite vrste elemenata koji djeluju
protiv bakterija, mikroba i virusa. Stoga je ono poput tita koji nas
uva.
Endokrine ijezde
Ustanovljeno je da prirodno bilje, zajedno s ptiijim masnoama,
pospjeuje rad endokrinih lijezda (lijezda sa unutranjim lue
njem) koje podstiu ivotne fnkcije organizma. Takoer je utvr
eno da umska (divlja) alfja sadri hormonske tvari koje imaju
slino dejstvo kao hormoni u jaj nicima, a isto je i sa hortenzijom,
hmeljom i mauranom. Sto se tie djelovanja kortiiona, na slian
nain djeluju i majina duica, boija travica (svinda) i datula; na
sluzne lijezde djeluju anis, nana i mauran, dok neke biljke, kao
to su majina duica i cikorija, djeluju antivirusno i antibakterijski
i jaaju otpornost (imunitet). Neke od tih biljaka, kao npr. mau
ran, korisne su za stvaranje hormona, posebno onih polnih.
Jaanje organizma i otpornosti
Organizam se smatra zdravim onda kada su u njemu uravnoteeni
svi elementi potrebni za ivot. To je uvjet za prirodaq rad svih or
gana u organizmu. Organizam se smatra bolesnim onda kada doe
do poj ave neravnotee u ovom pogledu.
Lijeenje bolesti uvijek se svodi na to da se ouva ili povrati
ova ravnotea, a isti je sluaj i sa uklanjanjem poslj edica i vidljivih
simptoma bolesti i pokuaja da se povrati zdravo prirodno stanj e.
Kada organizam pogodi neka od bolesti to znai da mu je nedos
tajao neki od osnovnih elemenata te se pri lijeenju treba koristiti
ono to taj elemenat sadri u prirodnom obliku.
U vo o J l
Ljekovito bilje moe ojaati organizam putem njihovog kon
zumiranja u obliku hrane, kao to je sluaj i sa osnovnim, neop
hodnim elementima prilikom lijeenja, zbog ljekovitosti njihovog
prirodnog sastava.
Bilje moe ojaati organizam na razliite naine:
uklanjanjem tetnih efekata bolesti iz organizma, tj. otklanja
njem uzronika bolesti putem uzimanja lijekova koji otklanjaju
tetne tvari kroz mokrane kanale;
vraanjem organizma u zdravo stanje putem unoenja veeg
broja hormona i elemenata potrebnih organima i zglobovima;
uzimanjem razliitih vitamina i prijeko potrebnih elemenata
koji grade i tite organizam; tada se uzima ono to sadri velik
broj vitamina i osnovnih elemenata, kao to su ve nabrojane
biljke;
uzimanjem odredene koliine biljaka koje jaaju imunitet, ime
se postie otpornost na djelovanje bakterija i plijesni te se po
mae organizmu da iz sebe odstrani ove bakterije; najlaki nain
uzimanja tih tvari je putem ovih biljaka koje lahko i brzo jaaju
organizam lijee ga.
S obzirom na djelovanje biljni lijek se moe koristiti na sljedee
naine:
1 . kao lijek koji pojaava otpornost (imunitet): biljke koje neutra
liu tetne utjecaje i djelovanja i eliminiu ih putem opskrbljiva
nja osnovnim elementima koji nam uvijek trebaju z normalno
fnkcionisanje organizma to rezultira time da organizm biva
otporan na bolesti i djelovanje stranih tijela. Tu spadaju biljke
koje neutraliu tetna djelovanja bolesti usljed svoga hemijskog
sastava. Ovo je potvreno za velik broj bolesti kao to su: gojaz
nost, astma, upala zglobova ili proljev;
2. kao lijek koji uspostavlja ravnoteu elemenata u tijelu; to su bilj
ke koje tijelo opskrbljuju osnovnim tvarima kojih u njemu ima
i z U von
nedovoljno - a to (tj. nedostatak ovih osnovnih tvari) pogo
duje pojavi bolesti - to e dovesti do obnavljanja otpornosti i
potpunog zdravlja;
3 . kao lijekovi koji pomau organizmu (protiv bolesti); tu spada
veli k broj biljaka koji pomau pri lijeenju nekih bolesti; njiho
vo uzimanje je neophodno radi postepenog l ijeenja, s obzirom
na to da one spreavaju da doe do nedostatka.odreenih tvari,
a to ima za posljedicu vraanje prijanjeg stanja.
Kur'anski ajeti i hadisi Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve
sellem, sadre brojne navode koji govore o hrani i nainima ishrane
koji uvaju ljudsko zdravlje, ukazuju kako se to treba initi navo
dei primjere, ime pomaemo svoje tijelo i duu. Uzvieni Allah
je rekao:

a *"

,
a
*

_ ;

l
-.

"
J . _ ~
A

.
_
:
:: :lj j _Gi _

_ _
. l ~
"
"
U
|
`

"
"

! Q

~
"

"

"

"On vodu s neba sputa, pa Mi onda inimo da pomou nje

niu sve vrste bilja i da iz njega izrasta zelenilo, a iz njega
klasje gusto
,
i iz palmi
,
iz zmetka njihova
,
grozdovi koje
je lahko ubrti
,
i vrtovi lozm zsaeni
,
naroito masline i
ipci, slini i razliiti. Posmatrjte
,
zto
,
plodove njihove
,
kad se tek pojave i kad zru. To je zaista doka z ljude koji
veruju." (El-En'am, 99. )
l
\I\ILJLLA
I5IIA O I5LANO
URAVNOTEENA
ISHRANA U ISLAMU
Islam podstie na to da osoba sebi ne zabranjuje lijepa jela koja
je Allah dozvolio, uz uslov da se u tome ne pretjeruje i da se vodi
rauna o umjerenosti prilikom uzimanja hrane. Poslanik, sallallahu
'a|ejhvese||en,je:ekao:
'ak vernik je boli i drai Allhu od slbog veika. "
U ovom dijelu donosimo islamski pogled na ishranu organizma
od faze zametka do faze poznih godina ivota, objanjavajui vrste
hrane (elemenata) koje je u svakoj fazi potrebno unositi u tijelo,
vremenski raspored konzumiranja hrane, kao i njen hemijski sastav.
Zaista je najvanija ljudska potreba uzimanje hemijski uravno
teene, raznovrsne i zdrave hrane kako bismo mogli zadovoljiti sve
osnovne ljudske potrebe, kako one tjelesne, tako i one intelektual
ne. ovjekova potreba za hranom je osnovna ivotna potreba.
Uravnoteena ishrana je, u pogledu koliine i kvalitete, najbolja
za sve narode na Zemlji, bez obzira na njihova razliita uvjerenja.
asni Kur'an je ustanovio ispravne i zdrave osnove ishrane, a
na je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, potvrdio te osnove i
pojasnio precizne smjernice i propise kojih se treba pridravati ka
ko bi musliman imao uravnoteenu i potpunu ishranu kako tijela,
tako i due.
Islam podrava sve ono to vodi ka uvanju tijela i uma. uvanje
tijela i uma mogue je ostvariti ispravnom ishranom jo od perioda
trudnoe i djetinjstva, a zatim i tokom ostatka ivota. Islamski pro
pisi pozivaju ka uzimanju vee koliine ranovrsne i uravnoteene
t6 URVNOTEENA ISHRNA U ISLMU
hrane koja je potrebna tijelu kako bi se odralo dobro zdravlje. Is
tinu je rekao Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada je
rekao:
'ak vnnik j boli i drai Alhu od slbog v"nika. "1
Ljudskom organizmu treba umjerena hrana koja hrani tijelo,
nadoknauje mu ono to je svojim kretanjem potroio, otklanja
patnju trpljenja gladi, ini ga jaim i spremni jim Z obavljanje pos
lova, te jaa njegovu otpornost na bolesti. Umjerena ishrana sma
tra se najzdravijom ishranom zbog ujednaenosti elemenata koje je
Uzvieni Allah uinio sastavnim dijelom svega.

| '

- |

:

:: :

| '

:
:
"A nebo je dgao. I postavio je terazije d ne prelazite gr
nice u mjerenju - i pravo mjerite i na teraziji ne zakidajte! "
(Er-Rahman, 7.-9. )
Zato se strunjaci u oblasti ishrane jako trude i nastoje da kroz
brojna istraivanja i studije ukau na potrebu pravilne ishrane i
postavljanju zdravih osnova pravilnog ivota kojeg ovjek ivi, a
u skladu sa ivotnom dobi u kojoj se naazi.
Islam podstie na to da osoba sebi ne zabranjuje lijepa jela koja
joj je Allah dozvolio. Uzvieni Allah kae:
q g . .
. . : JJ , " L-
Y1 i |

:
.

"O verici, jedite ukusna jela koja smo podarili i bu

dite Allahu zahvalni, ta vi se sao Njemu kajate! " (El-Be
kare, 1 72.)
Biljee Muslim i Ibn-Made od Ebu-Hurejre, r. a.
LwvNOTNAtsuwNAU tsLu 1
7
On, takoder, podstie ovjeka na to da zadovolji svoje potrebe z
hranom 'bez pretjerivanja ili oskudijevanja, shodno rijeima Uzvi:
enog:
g * # tt y* ~
* *
*
|
,','!'**'!'!~)'::'
Y\

"O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kd hoete da molit
obavite! jedite i pijte, samo ne prtjerjte; On ne voli one
koji prtjerju." (El-Ar y:)
Allah, slavljen i uzvien neka je On, dao je brojne blagodati
Svojim robovima. Z njih je stvorio deve, krave, ovce i koze, da
iskoriste njihovu vunu, dlaku i da od toga imaju koristi, da jedu
njihovo meso i tako odrvaju svoj ivot. Istinu je rekao Uzvieni
Allah kada je rekao:
"I stoku On Z sw; njome se ohladnoe ltitite, a i
drgh koristi imate, njome se najvie i hrite." (En-Nahl,
i
Neki ljudi zastranjuju u pogledu ovoga i zbranjuju sebi konzu
miranje mesa kao to to ine budisti i hindusi koji, poput vegeta
rijanaca, dozvoljavaju samo vegetarijansku hranu i to samo u onoj
mjeri koliko im je dovoljno da odravaju ivot. lako je vegetarijan
ska ishrana bogata svim vrstama potrebnih elemenata, minerala,
karbohidrata i vitamina, potreba za odravanjem tjelesne tempe
rature i obnavljanjem tkiva daleko je vea, pa je potrebno uzimati
uravnoteenu hranu (biljnu i ivotinjsku) ime se pospjeuje pro
bava.
Brojni vegetarijanci se suoavaju sa anemijom usljed nedostat
ka vitamina I2 i eljez, a primijetan je i nedostatak joda, kcija,
t8 LwvNOTNAtsuwNAu tsLmu
cinka i vitamina L koji se nalaze u hrani ivotinjskog porijekla ko
ja se odlikuje veom koliinom pomenutih elemenata, a i koliina
proteina u ivotinjskom organizmu je, u najveem broju sluaje
va, slina koliini proteina u or
g
anizmu ovjeka, a stepen njihove
iskoritenosti je velik.
Zato se jasno uoava mudrost islamskih tekstova koji
g
ovore o
potrebi uravnoteene ishrane. Uzvieni Allah je rekao:
"I jo emo ih darovti vem i mesom kao budu eljeli."
(Et-Tr, 22.)
"I voem koje e sami birati, i mesom ptiijim kakvo budu
eljeli." (El-Vaki'a, 20.-21 . )
U ovim plemenitim ajetima zajedno navodi se konzumiranje
voa i mesa (biljne i ivotinjske hrane).
POTPUNA I SHRNA
Ishrana ima velik utjecaj na zdravlje pojedinca i drutva. Organi
Z je sainjen od brojnih tkiva, svako tkivo je sainjeno od mili
ona elija i svaka elija ima svoju fnkciju. Sigurno je da trebamo
uzimati svaki element koji hrani eliju, jer ako to ne budemo inili,
ona e prestati sa radom to e se odraziti na itav organizam, a u
starosti e se pojaviti brojne smetnje. Naprimjer, ako se u tkivima
ne nae dovoljna koliina elemenata potrebnih eritrocitima (crvena
krvna zrnca), broj eritrocita e se smanjiti, to e dovesti do slabo
krvnosti, & to dalje dovodi do nedostatka koliine oksigena kojeg
kr prenosi u sve dijelove tijela. Oksigen je prijeko potreban cije
lom organizmu, te se, kao posljedica njegovog nedostatka, javlja
slabost u svim dijelovima tijela.
Sigurno je da zdravom tijelu treba zdrava i upotpunjena ishra
na koja e mu dati snagu, osigurati elemente koji su mu potrebni
z razvoj, ouvati zdravlje i poveati otpornost na opasne i ma
nje opasne bolesti. Zato se uravnoteena hrana ubraja u najvanije
faktore koji omoguuju odravanje generacija jednog naroda, nje
govu brojnost i sposobnost da plodonosno radi. U islamskoj tra
diciji se kae da je "zdrav razum (duh) u zdravom tijelu". Hranj ivi
sastojci moraju biti dovoljno zastupljeni u ishrani (karbohidrati,
proteini, masti, vitamini, minerali, vlakna i voda), to vodi ka pra
vilnom fnkcionisanju cijelog organizma. Hrana sadrava jedan ili
vie ovih elemenata koji nedostaju organizmu, a svaki od njih ima
svoju odreenu ulogu.
Karbohidrati sadre eere, krob i vlakna i oni su glavni izvor
ovjekove snage. eeri mogu biti eeri prvog reda: glukoza, fruk-
1 9
zO URVNOTEENA ISHRNA U ISLMU
toza i gaaktoz, eeri drugog reda: saharoza, laktoza i maltoza, i
ostali: krob, celuloza i vlakna. Postoje i vlakna u ishrani koja o
vjek ne moe probaviri . Ima ih mnogo vrsta, a ona pomau veoj
prohodnosti crijeva te olakavaju proces probave hrane. Karbohi
dratima su posebno bogate itarice: penica, ra i jeam, sueni pro
izvodi od povra, voa i zeljastih biljaka, koje, po svom hemijskom
sastavu, sadre velike koliine karbohidrata. Oni se u najveoj mje
ri sagorijevaj u i iskoritavaj u, glavni su izvor snage, najvei su izvor
energije potrebne za razvoj i sposobnost kretanja lj udskog organiz
ma, a viak ovih elemenata se pohranj uje u obliku glikogena (krob
ivotinjskog porijekla) u jetri ili u obliku masti u raznim dijelovima
organizma.
Proteini igraju veoma vanu ulogu u gradi elija i tkiva u orga
nizmu, obnavljanju oteenih elija i ouvanju miine mase. Pro
bavni trakt prerauje proteine u aminokiseline koje se u crijevi
ma apsorbiraju u k, raznose po tijelu putem krvotoka i dostav
ljaj u razliitim tkivima u razliitim koliinama; krv, koa, kosti i
svi drugi dijelovi organizma sadre aminokiseline. Postoj i otprili
ke dvadeset raliitih aminokiselina koje koristi ljudski organizam.
Medutim, postoje aminokiseline koje nose naziv "osnovne amino
kiseline", a koje organizam ne moe proizvesti. Ove aminokiseline
mogu se nai u proteinima ivotinjskog porijeka, kao npr.: me
so, riba, meso peradi, jaja, mlijeko i mlijeni proizvodi. to se tie
proteina bilj nog porijeka koj i se nalaze u itaricama i povru, oni
u sebi sadre mali broj osnovnih aminokiselina koje nisu uravno
teene zbog ega je potrebno konzumirati razne namirnice bogate
proteinima kako bi se zadovolj ile sve potrebe za nj i ma. Najbolje
je da ovjek kombinira razliite namirnice bilj nog i ivotinjskog
porijekla.
to se tie masti, one predstavljaj u jedan od osnovnih sastojaka
uravnoteene ishrane i elijskih membrana, a slue i kao izvor sna
ge. One neutraliu najvei dio slabosti koj a moe biti uzrokovana
nedostatkom karbohidrata i proteina. Neke masti sadre odreden
broj vitamina potrebnih organizmu koj i su rastvoreni u njima. Je-
PoTPUNA ISHRANA 21
dan dio masti su i masne kiseline. To su zasiene kiseline i njihov
glavni izvor su masti biljnog porijekla. Hrana u kojoj se nalaze mas
ti ivotinjskog porijekla sadri kolesterol koji je osnovni sastojak
svih elija u tijelu i obavlja velik broj vanih fnkcija. Meutim,
ako je nivo kolesterola vii od potrebnog, to dovodi do povienog
krvnog pritiska, sranih oboljenja, arterioskleroze (zakreenja arte
rija) i smetnji u protoku krvi. Da bi se izbjegle ove tegobe savjetuje
se da se ne uzima koliina masti koja sadri vie od Iooo zasienih
masti koje su nam potrebne u jednom danu. Korisno je da hrana
sadri normalnu koliinu masti, jer odstupanje od toga izlae or
ganizm opasnosti od pojave tekih bolesti koje smo spomenuli.
Savjetuje se da u svakodnevnoj ishrani masti ne prelaze jednu tre
inu hrane i da se podjednako uzimaju zasiene i nezasiene masti.
Neke od namirnica koje sadre masti i masnoe su neke vrste mesa
i mesnih proizvoda, kajmak, maslo, ostali mlijeni proizvodi, neke
vrste riba itd.
Vitamini su, takoer, osnovni sastojci uravnoteene ishrane i
bez njih se ne mogu iskoristiti neki drugi sastojci kao to su kar
bohidrati, masti i proteini. Vitamini djeluju kao pomona sredstva
{pomoni enzimi), oni pospjeuju probavljivanje i iskoristivost na
brojanih sastojaka, a neophodni su i za nastajanje odreenih jedi
njenja i nekih sastojaka koji imaju posebne fnkcije. Na taj nain
oni uvaju organizam od brojnih bolesti koje se nazivaju bolesti
ma pothranjenosti. Nekoliko je vitamina koji su stalno potrebni
ovjeku:
I. vitamin Lj on je organizmu potreban za izgradnju i odravanje
zdravih tkiva, jer je njegovo djelovanje dovoljno, posebno za
oi, kou, kosti, nervna tkiva i probavne organe, imunitet itd.
Vitamin L je neophodan z vitalnost organizma u svim fa
ma ivota. Nedostatak vitamina L vodi ka slabijem vidu nou,
a ako se radi o velikom nedostatku to moe biti uzrokom pot
punog gubljenja vida {trajnog sljepila). Nedostatak vitamina L
moe voditi i ka poveanoj podlonosti bolestima koje pogaa
ju organizam i poveanju stope smrtnosti. Vitamin L se nalai
zz URVNOTEErA ISHRANA U ISLMU
u prirodnom obliku u hrani ivotinjskog porijekla kao to su
jetra, jaja, mlijeko, zatim u vou i zeljastim biljkama, ulju od
crvenih datula, mangu i kajsiji koji sadre tvar karotin koji se u
crijevnim stanicama pretvara u vitamin Lj
2. vitamin U koji je sastavljen od nekoliko vitamina koji se mogu
nai rastopljeni u vodi, kao i u nekim kiselinama koje ulaze u
sastav krvi. To su sljedei vitamini: tiamin UT riboRavin UZ ni
kotinamid U i pirodoksin U. Vitamin Ul je neophodan za dobi
janje energije iz karbohidrata, masti i proteina, za obnavljanje
tkiva u organizmu, otklanja slabost i nemo, smetnje u krvi i
probavnim organima, slabokrvnost, srane smetnje, oboljenja
koe i upale. Zato je neophodno uzimati dovoljnu dnevnu ko
liinu vitamina koji se moe nai u razliitim namirnicama
sastavljenim od zelenog lia, povra, svih vrsta itarica, mesa,
riba, jaja i sl.;
3 . vitamin L koji pomae u poveanju koliine eljeza, ulazi u sas
tav tkiva koja dre na okupu elije u organizmu (kolagen) i
djeluje kao antioksidans. Nedostatak vitamina L vodi ka poja
vi skorbuta, iji su simptomi upale, malaksalost, tee zarastanje
rana, upale zglobova, a prevelika koliina rezultira smru.
Najbolji izvor vitamina L je voe, posebno plodovi etinara, sje
menke i brojne vrste povra. Savjetuje se obavezno redovno uzi
manje svjeeg voa i povra, posebno zbog toga to ovaj vitamin
vrlo brzo nestaje pri njihovom kuhanju ili skladitenju;
q. vitamin L koji je neophodan organizmu za iskoritavanje kalci
ja. Tako dolai do ojaavanja kostiju i poveanja njihove izdr
ljivosti. Moe se nai u ribljem ulju, jajima, mlijeku i iznutrica
ma. Vitamin L se koristi pri izlaganju koe suncu. Nedostatak
vitamina L dovodi do pojave bolesti rahitisa koja se oituje kroz
slabost i lomljivost kostiju kod djece i trudnica;
5. vitamin M koji je neophodan za zdravlje zametka i zatitu mu
karaca od impotentnosti. Takoder, neophodan je za odravanje
PoTPUNA ISHRNA z)
elijski h membrana i uva i h od oteenja i unitenja. Nedos
tatak vitamina M u prehrani dovodi do manjka broja crveni h
krvnih zrnaca i slabokrvnosti. Izvori vi tamina M su: ulje iz pe
nini h klica, ulje iz sjemenki pamuka i iz povra koje je bogato
nj ime: glavica salate, graak, kupus i perun;
6. vitamin A koji spreava isticanje krvi i pospjeuje zgruavanj c
krvi na prirodan nain. U veoj koliini se nalazi u kupusu,
karfolu, morskoj travi , iznutricama i j ajima.
Minerai su, takoer, osnova uravnoteene is hrane. Oni pomau
organizmu pri obavljanju ivotnih fnkcija i njegovom razvoju.
Neki od mi erala nalaze se u organizmu. Tako, naprimjer, nala
zimo eljezo i kalcij u krvi, fosfor u kostima, for u zubima. Mi
nerali su, kao i vitamini, elementi zdrave ishrane, jer je organizmu
potrebna nj i hova odreena koliina, koja e biti uravnoteena s
koliinom karbohidrata, proteina i masti. Minerali ko i vitamini
pomau preraivanje sastojaka iz hrane.

eljezo je vaan sastoj ak

crveni h krvnih zrnaca koj i su neophodni za odravanje svi h eli
j a u organizmu. Ono pospjeuje nji hovo djelovanje, a najvanija
mu je zadaa u kotanoj sri gdje se proizvodi krv, jer je eljezo j e
dan od elemenata koj i ulaze u sastav krvi . Nedostatak eljeza dovo
di do malokrvnosti , iznemoglosti , slabosti , nemi , nesposobnosti
obavljanja poslova, smetnje u rastu, poveanja podlonosti bolesti
ma, porasta stope smrtnosti meu majkama, posebno pri poroaj u.
Nedostatak eljeza, takoer, dovodi i do pojave zarazni h bolesti i
poveanja slabokrvnos ti. Najbolji izvor eljeza su iznutrice, meso i
mesne preraevine, riblje meso, meso peradi, med i sl.
S
to se tie
biljne hrane koja je bogata eljezom to su: povre, sjemenke koje
sadre ulj a, zelj aste biljke i neke vrste suenog voa. Ipak, organi
Z ne moe zadovolj iti svoje potrebe za eljezom iz hrane bilj nog
porijeka, kao to to moe sa onim ivotinjskog porijekla. Pored
toga, vitamin C uzet iz hrane biljnog porijekla zajedno sa eljezom
pomae da se njegova koliina povea.
24 URAVNOTEENA ISHRANA U ISLAMU
Kalcij i fosfor su dva elementa koja su neophodna za izgradnju
skeleta i zuba, a kalcij je neophodan i za zgruavanje krvi i bre
zarastanje nakon zadobijanja povreda. Nedostatak fosfora u hrani
dovodi do reducirane iskoristivosti kalcija kojeg ovjek uzima, to
za posljedicu ima poj avu rahitisa. Mlijeko i mlijeni proizvodi su
najvanij i izvori kalcij a i fosfora.
Jod igra veliku ulogu u procesu izluivanj a titne lijezde. Nje
govo pomanjkanje u ishrani dovodi do smetnj i u radu ove lijezde
i do psi holoki h poremeaja. Jod se moe nai u morskoj hrani i
biljkama uzgojenim u zemlj itu koje je bogato jodom. Nadoknai
vanje nedostatka joda se najlake moe rijeiti koritenjem j odirane
soli .
Ukoliko se uzmu u veim koliinama mi nerali eljezo, kalcij ,
fosfor i j od ulaze u sastav organizma kao to to ine i oksigen, kar
bon, hidrogen, nitrogen, kalij , sumpor, natrij , magnezij , klor, for,
silicijum i mangan.
Nedostatak bilo kojeg od ovi h elemenata vodi ka smetnjama u
funkcionisanju organizma. Jedan vid Allahove mudrosti je u tome
da se uzimanjem uravnoteene hrane i odreene koliine elemenata
uvaj u organizam i um. Uzvieni Allah je rekao:
"Neka ovek pogleda u hranu svoju; Mi obilno kiu pro
livamo, zatim zemlju pukotinama rasijecamo i inimo d
iz nje ito izrasta, i grode, i povre, i masline, i palme, i
bae guste, i voe i pia, na uivanje vama i stoci voj."
( 'bese, 24.-3 2. )
POPUNA ISHRNA 25
Ako razmislimo o ovim ajetima, vidjet emo da se u nj ima uka
zuje na razlii te vrste hrane i na raznovrsnu ishranu kako bi se pos
ti gla ravnotea i koris t od hrane i da bi se zatitilo od bolesti uzro
kovani h nedostatkom neke vrste hrane.
Uzvieni Allah je rekao:

"A nebo je digo. I postavio je terzije da ne prelazite @-

nice u mjerenju-i pravo mjerte i na terziji ne zidajte!"
(Er-Rahman, 7.-9. )
Savremena nauka ukazuje na potrebu da hrana sadri osnovne
elemente, a naunici govore o raliitim nainima ouvanj a te rav
notee i o razlii tim zamjenama z hranu. Svaki ovj ek, u svakom
vremenu, uvi da da je izloen razliitim opasnostima ako ne bude
uzimao potpunu i uravnoteenu hranu.
U dananje vrijeme naunici dijele (is)hranu na etiri vrste:
:.i tarice, od koj i h se pravi kruh, te hrana koja sadri skrob,
Z. povre i voe,
y.mlijeko i mlijeni proizvodi i
|.meso i mesni proizvodi.
Oni potvrdu j u da je potrebno da dnevna ishrana obuhvata sve na
vedene grupe.
POTREBA ZHRANOM
Islam pridaje vanost izboru zdrave hrane koja zadovoljava ovje
kove potrebe za hranom u razliitim fazama ivota. Na te potrebe
najvie utjeu sljedei faktori: ivotna dob, pol, zdravstveno stanje,
posao kojeg obavlja dotina osoba i stepen zagrijanosti (zraka).
Skupine ljudi kojima je potrebna
posebna ishrana
Trudnice i dojilje
ena koja je u drugom stanju mora se pridravati posebnog reima
ishrane, jer e, u suprotnom, loa ishrana imati negativne posljedice
z zdravlje i trudnice i ploda. U plemenitom Kur'anu se kae da su
trudnoa i raanje potekoa, slabost. Uzvieni Allah je rekao:
"Mi smo naredili oveku d bude poslua roditeljima svo
jim. Majka @nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku
dvije godine. Budi zvalan Meni i rditeljima svojim, Me
ni e se Wvrtiti." (Lukman, 1 4. )
URAVNOTEENA ISHRANA U ISLAMU
"

oveka smo zaduili da roditeljima svojim ini dobro;

majka njegova s mukom ga nosi i u mukama ga rada . 4 "
(El-Ahkaf, 1 ,.)
Islam naglaava vanost djeteta jo prije njegovog roenja. Ve
kod samog sklapanja braka mukarcu se skree panja da njegova
ena treba biti odana vjeri: . .. uzmi onu koja ima vjeru, dobit e
sve ostalo", a abranjuje se vjenavanje s lijepom djevojkom samo
zbog njene ljepote, koja je bez morala i odgoja: " . . . uvajte se liepih
ena loeg poriekl", to su ene lijepog izgleda iz loih kua. Allahov
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, upuivao je staratelje djevojaka
da im za mueve nau one koji su odani vjeri i koji su plemenitog
ponaanja, jer e takav na najbolji nain uvati porodicu i brinuti
se o njoj.
Istinu je rekao Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada
je rekao:
''ad vam dode neko iom ste vjerom i ponaanjem zdovoini,
oenite ga, jer ako to ne budete inili, po Zemii e se rairiti
smutnja i nered "'
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je govorio o poeljnosti bra
ka, jer je dijete nastavak loze oca i majke i to je najpametnija odlu
ka, najljepe razmiljanje i najjaa veza. Zato su u islamu uenjaci
stoljeima zagovarali ovo stajalite i tako nam ostavili u naslijee
postignua ovih generacija, potvrujui da odabir branog druga
na ispravan nain osigurava da e im Allah darovati lijepo potom
stvo koje e im biti ukras na ovome svijetu.
Pridavajui vanost djetetu jo prije njegovog roenja islam osi
gurava da se ono rodi snano, skladno razvijeno i zdravo. Zato je
neophodno da trudnica vodi rauna o svojoj ishrani tokom trud
noe, da jede samo ono to je lijepo i tako nosi pravilno razvijeno
i zdravo dijete i da ga kao takvo i rodi. Islam vodi rauna o ishrani
ene trudnice i tako to joj dozvoljava da ne posti tokom mjeseca
Biljee Tirmizi i Ibn-Hatim
PoTRBA Z HRNOM 2
9
ramazana, ako se boj i za svoj plod. erijat dozvoljava i doj ilj i da ne
posti ako se plai da e post imati negativne efekte na dij ete (da
nee i mati dovoljno mlijeka). Ova dozvola vremenski traje koliko
i period dojenja, a taj period moe biti krai ili dui, u zavisnosti
od toga da l i se strahuje za dijete ili ne.
Potrebno je da majka uzima dovolj nu koliinu ranovrsne hrane
prije, tokom i nakon trudnoe kako bi odgovorila veim potreba
ma koje donose trudnoa i dojenje. Embriju je, takoer, potrebna
uravnoteena ishrana, pa ena mora, zadovoljavaj ui svoje potrebe,
zadovolj iti i njegove potrebe za hranom. Ako njeno uzimanje hrane
ne bi bilo dovolj no za potrebe djeteta koje nosi, ona bi se suoila
s odreenim bolestima. To je zbog toga to se dijete brzo razvija i
raste od j edne pa do miliona elija, a za svaku od njih potrebni su
sastojci iz hrane. Poveanje koliine krvi vano je za ishranu djete
ta. Uzimanje dovolj ne koliine uravnoteene hrane pomae pravil
nom razvoju djeteta, njegovoj zatiti od vanjskih i drugih utjecaja
tako da je uzimanje dovolj ne koliine uravnoteene hrane prije
ko potrebno, jer se neki ivotni procesi maj ke poj aavaj u tokom
trudnoe, a uravnoteena ishrana zadovoljava potrebe za elemen
tima koj i omoguavaju nj ihovo odravanje i tako pomau tokom
raanja i perioda dojenja.
Neophodno je da trudnice i doj ilje uzimaju vee koliine hrane
kako bi zadovolj ile svoje potrebe i potrebe djece u ovim osjetlj ivim
fazama ivota. Krbohidrati i masti daju veu snagu, a proteini i
vitami ni A, L i K uestvuj u u izgradnj i tkiva u organizmu djeteta,
njegovih kostiju, zuba i krvi.
Zadovoljavanje ovih potreba mogue j e uzimanjem raznovrsne
hrane koja obuhvata svjee voe, zeljasto bilje, narane, povre, a
takva ishrana onemoguava pojavu nedostatka elemenata od ega
prijeti opasnost tokom trudnoe.
1iudnica obavezno treba ii na redovite ljekarske preglede kako
bi se uvjerila da su dijete i ona zdravi i da se zdravo hrane, posebno
zbog toga to se nekim buduim majkama deava da im nedostaje
neki od elemenata (eljezo, kalcij i sl.), a znakovi tih nedostataka
]O URAVNOTEENA ISHRNA U ISLAMU
ne vide se sve dok ne proe nekoliko mjeseci od poetka trudnoe.
Stoga savjetujemo trudnicama da redovno idu na ljekarske pregle
de, kako prije, tako i poslije trudnoe. Ukoliko se pokae da nedos
taje neki od elemenata u ishrani, trudnicama se treba dati adekva
tan savjet u vezi s ishranom kako bi uzela pomenuti elemenat. Tako
se nekada savjetuje majkama da uzimaj u vitamine, minerale (po
sebno eljezo) ili jod, po preporuci doktora.

to se tie dojilja, one imaj u posebno izraenu potrebu za upot

punj enom i raznovrsnom ishranom koja e ih osnaiti, snabdjeti
proteinima i drugim elementima. Potrebno je da konzumiraj u velik
broj namirnica, kao to su mlijeko, voni sokovi, sokovi od povra
i sl. Dojilje se trebaj u suzdravati, koliko god to mogu, od konzu
miranja onih vrsta hrane koje se mogu odraziti na ukus mlijeka,
kao to su bijeli luk, biber i neke vrste suenog povra.
Dojene
Dijete dolazi na ovaj svijet ostaj ui vezano za majku i ovisno o njoj .
Potrebna mu j e ista hrana koj u je dobivalo putem krvi dok je bilo u
utrobi majke, pa je ta krv -Allahovom mudrou, svemoi i rijej u
- postala istim mlijekom koje sadri sve one elemente koj i su neo
phodni za njegov razvoj. Mlijeko je poteklo u grudi, a Allahovom
uputom dijete j e upueno k njemu i uzima ga, j er Allah je Onaj
"Koji sve s mjerom odreduje i nadahnjuje" (El-A'la, 3 .)
Plemeniti Kur'an spominje propise koj i reguliu prirodno do
j enje, ureuje pitanje davanja djeteta na dojenj e nekoj drugoj eni
(koja postaj e majkom po mlijeku), a koja nij e u srodstvu po krvi.
Uzvieni Allah j e rekao:
..,_ 1) ._ji

: l iI)\j
"Majke neka doje djecu svoju pune dvije godine onima koji
ele d dojenje potpuno bude " (El-Bekare, 2 3 3 e )
U ovom ajetu navode se sljedei propisi:
POTRBA Z HRNOM
3
1
1 . majka je obavezna lino doj iti svoju djecu. Takoer, ona j e oba
vezna da ne negira vanost prava djeteta na uivanje dojenja, i
to od svoje majke lino, te, ako je u mogunosti, ne treba mu
uskraivati doj enje. Onome ko eli da upotpuni dojenje, rok je
dvije pune godine prije ostavljanja dojenja. Prestat e ga dojiti
kada proe vrijeme koje je odredio plemeniti Kur'an (dvije pu
ne godine), uz uvjet da se oko upotpunj avanja dojenja slau otac
i majka, bez ikakvog prisiljavanja, a zbog dobrobiti dojeneta i
pravilne brige Z dijete, shodno rijeima Uzvienog:


Q L

L | :| Qu
C =

"A ako njih dvoje na lijep nain i sporumno odlue d dijete

odbiju
,
to nije grijeh." (El-Bekare, 23 3 . )
2. otac djeteta je duan da vodi brigu o doj ilj i, da joj prui ono to
j oj je potrebno za dojenje djeteta. Jasno nam je da se prirodno
dojenje djeteta smatra obavezom i majka ne moe imati neku
dodatnu obavezu tokom trajanja dojenja. Zato se u Allahovoj
plemenitoj Knjizi garantuju prava majke ukoliko ona doj i dijete
u odsutnosti oca djeteta;
3 . u odsutnosti oca djeteta, odgovornost za dijete se prenosi na
nekog od njegovih roaka sve dok je on odsutan. To j e zbog
vanosti voenja brige i nadzora nad dojenetom;
q

dojenje djeteta od strane neke druge ene - zato to majka to

nije u stanj u-jeste neto to vjera ne smatra pohvaljenim. Islam
stavlja naglasak na pravo dojenje (tj . dojenje majke), i ak j oj
dodjeljuje izdravanje ukoliko se rastavi od svog mua, kako
se to ne bi negativno odrazilo na dijete i uskratilo mu neku
njegovu potrebu za hranom. Uzvieni je rekao:
] z URAVNOTEENA ISHRNA U ISLMU
J

!
?

:1 -

' u
' '' -

9
@' |
.
7
"Njih ostavite da stanuju tamo gdje i v stanujete, prema svo
jim mogunostima, i ne inite im tekoe zto da biste ih sti
jesnili. Ako su trudne, dajte im izdravanje sve dok se ne po
rode, a ako vam djecu doje, onda im dajte zsluenu nagradu
sporazumjevi se medusobno na lijep nain. A ako nastanu
razmirice, neka mu onda druga doji dijete." (Et-Talak, 6. )
Uzvieni Allah je u grudima majke obezbijedio hranu djetetu.
U prva tri dana u njenim grudima se javlja posebna vrsta mlije
ka za dijete i to je hrana koja je dovoljna djetetu u prvim danima
njegovog ivota, bogata je odbrambenim tijelima, vitaminima i mi
neralima, lahka je za uzimanje i probavu, a sadri i druge koristi.
Poevi od etvrtog dana, u grudima se javlja trajno mlijeko pri
lagoeno ishrani novoroeneta. Majino mlijeko sadri tvari koje
ojaavaju imuni sistem dojeneta. To je hrana koja je zdrava, bez
nedostataka i koja obuhvata sve elemente zdrave ishrane potrebne
dojenetu u prvih est mjeseci ivota.
Kada dijete navri est mjeseci, potrebno mu je davati dodatnu
hranu, bogatu energijom, proteinima, vitaminima i mineralima,
kao to su jaja, voe, zeljaste biljke, povre i hrana ivotinjskog po
rijekla.
Dijete se postepeno navikava na okus ove mehke hrane, a uz
nicanje zuba i nakon to se dijete privikne da, pored tene hrane
uzima i mehku hranu, moe mu se davati hrana koja je neto vr
a, a zatim, postepeno, i sasvim vrsta hrana. Djetetu je potrebna
posebna ishrana koja e biti potpuno ista i koja je lahka za gutanje
i probavu.
Loa je majka ona koja svome djetetu uskrati dojenje bez ne
ke potrebe, jer e i njoj biti uskraeno isto onoliko koliko je ona
uskratila svome djetetu. Prirodno dojenje kod majke razvija neke
popratne promjene, pojavu odreenih osjeanja, a to je osjeaj line
PoTRBA Z HRNOM
3 3
obaveze i osjeaj majinstva. To je prava blagodat jer dojenje po
boljava ope zdravstveno stanje dojilje, poboljava rad probavnog
trakta i tako obezbjeduje trajnu pravilnu ishranu dojenetu. Nakon
dojenja organi e se povratiti u prethodno stanje. Tako se polni or
gan povrati u prirodno stanje nakon poroaja, materica ponovo
obavlja svoju fnkciju i na takav nain pomae eni (majci) da se
vrati u stanje u kojem je bila prije trudnoe i raanja, da odstrani
masti i tetne tvari koje su se nakupile tokom perioda trudnoe.
Dojilja e vrlo brzo povratiti svoju ivahnost i vitalnost to e
joj dati osjeaj da trudnoa nije promijenila njena svojstva ljepote
koja je imala prije trudnoe.
Prirodno dojenje iz majinih grudi ostavlja pozitivne uinke na
dijete i odstranjuje negativne efekte trudnoe tako da velik broj
ena ne zatrudnjuju dok traje period dojenja. Jasno je da dojenje
koristi i kao zatita od nekih opasnih bolesti kao to je karcinom,
te je manji stepen rizika od raka dojke kod ena koje doje od onih
koje ne doje svoju djecu, a i rizik kod udatih ena manji je od rizika
kojem su izloene ene koje nisu udate.

to se tie djeteta, za njega

prirodno dojenje ima brojne koristi.

asni Kur'an na mnogo mjesta ukazuje na vanost prirodnog

dojenja. Uzvieni Allah je rekao:
_

. , t
~
f
~
~ t
|

;U U ' | | '
t
| _'|
:

: ~ 7
::

| _| pl c| ' '

:
t -
l Mi nadahnusmo Musaov majku: 'Doji @, a kad se
uplai Z njegov ivot, baci @ u rijeku, i ne strahuj i ne
tuguj, Mi emo U @,doista, vratiti i poslanikom @uini
O. (El-Kasas, 7. )
Allah je naredio Musaovoj, a. s. , majci da ga doji, a zatim da ga
baci u rijeku, jer dojenje ima odredene fizike i psiholoke posljedi
ce, a sama povezanost je najdublja tokom dojenja. Dojenje ravija
snana osjeanja kod majke, pokree kod nje osjeaj majinstva sve
3
4 URVNOTEENA ISHRNA U ISLMU
dok to ne postane neraskidiva veza i osjeaj privrenosti. Musaova,
B. s. , majka je strahovala za svoga sina Musaa, a. s. , te ju je Allah
nadahnuo: "Doji ga! ", da se ostvari ta osjetilna i psiholoka po
vezanost izmeu majke i njenog dj eteta, da on okusi plod njenih
grudi i da osjeti prirodu njenog mlijeka, koje je garant njegovog
ivota. Lik njegove majke e se urezati u njegovo pamenj e, a nje
gov lik e se urezti u pamenje majke na jedan poseban, izuzetan
nain.
Musaovo, a. s. , dojenje od strane nj egove majke, uz svu ljubav,
samilost i privrenost koj u mu je pruila, bilo je uzrokom da je
Omer ibn El-Hattab, r. a. , koji je primijetio pojavu koja j e ila na
tetu djece, a to je nedostatak dojenja, jer je naputena primjena
ovih propisa, naredio da se ta obaveza propie svima, od prvog da
na roenja djeteta, to je dovelo do toga da majke shvate da trebaju
nepres tano doj i ti svoj u djecu na prirodan nain, koristan za orga
nizam djeteta i buduih generacija.
Prve generacije muslimana su zagovarale prirodno dojenje, zato
to su spoznate njegovu vanost za dijete i porodicu. Islam je vje
ra njenosti i samilosti i poziva sve one koj i imaju razuma da od
prethodnih generacija uzmu ono to je dobro. Savremena medici
na potvruje neophodnost i vanost prirodnog dojenja i upozorava
na tetnos t njegovog zanemarivanja. Islam je odlikovao sve nas: i
oca, i majku, i dijete, kada nam je naredio da njegujemo i pazimo
ovu divnu stvar. Kako i ne bismo to inili kada znamo koje uin
ke majino mlijeko ima na zdravlje djeteta, njegovu psihu, njegov
moral, koliko uljepava njegov ivot, njegovu budunost. Zato ne
udi da nalazimo da j e Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem,
zabranj ivao da se dijete hrani drugim mlijekom i nareivao da se
dijete uva od svega to moe naruavati nj egovu prirodu i zdrav
nain ivota. Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, je rekao:
"uvaju svoju dcu
.
. .
PoTRBA Z HRNOM
] y
Sve ovo ima za cilj da se sauva djetinjstvo. A koje je to uvanje
i zatita djeteta bolje od onoga kojem poziva islam i koje je uobi
ajeno kod muslimana?
Vrijedno je spomenuti da je Svjetska zdravstvena organizacija na
kraju dvadesetog stoljea stavila snaan akcenat na poloaj prirod
nog dojenja i da je, zajedno sa dravnim institucijama, pokrenula
akcije s ciljem naglaavanja vanosti dojenja, kako bi se izbjegavala
upotreba vjetake hrane. Istakla je problem nedovoljne informisa
nosti o ovome i ukazala na potrebu da se majke privole na dojenje.
Prirodno mlijeko ima izuzetne osobine. Dijete pije isto, zdravo
mlijeko. Ono nije niti hladno, niti vrelo. Optimalno je za svako vri
jeme. Ne kvari se pohranjivanjem. Odgovara potrebama dojeneta.
Obezbjeuje djetetu posebnu zatitu od bakterija. Dojenje djeteta
iz grudi majke otklanja gojanost djeteta i majke. Dojenje djeteta
uspostavlja uzajamnu ljubav i jaa povezanost djeteta i majke.
Ishrana djece, osoba u pubertetu i starijih osoba
Djec. Pridavanje vanosti uravnoteenoj ishrani djece pomae uk
lanjanju negativnih uinaka nezdrave ishrane, kao to je zastoj u
razvoju, u prirodnom rastu, jer se njihove dnevne potrebe za ener
gijom i elementima koji im omoguuju da se razvijaju poveavaju
u skladu sa razvojem njihovog organizma, sve dok ne odrastu.
Neophodno je da djeca uzimaju prijeko potrebne koliine ele
menata iz hrane tokom itavog dana, posebno zbog toga to ona
nisu u stanju da uzimaju istu koliinu hrane koju uzimaju odrasli.
Takoer, potrebno je da im se usade zdrave prehrambene navike jo
od ranog perioda ivota i treba ih priviknuti na to da upranjavaju
kretanje kako ne bi ostala nerazvijena.
Osobe u pubenetu. Djeca u pubertetu imaju potrebu za velikom
koliinom energije, proteina, vitamina, posebno vitamina A, U i
L, kao i minerala (posebno eljeza i kalcija), jer se njihov razvoj
odvija velikom brzinom. U periodu puberteta samo na takav nain
djevojke mogu odgovoriti svim svojim trenutnim prehrambenim
URAVNOTEENA ISHRANA U ISLMU
potreoama kao i onim buduim vezanim za stanja trudnoe i ra
anja. Potrebno je paziti na nj ihovu ishranu i osigurati da uzimaju
namirnice bogate eljezom i kalcijem.
Stare osobe. Dostizanjem zrelih godina dolazi do usporavanj a u
razvoj u starih osoba, pa se javljaju znakovi slabosti u organizmu i
razumu i takve osobe postaju podlonije bolestima kao to su ste
nokardija, srane smetnje, povieni krvni pri tisak, arterioskleroza, a
sve vodi ka pojavi slabosti razliitih organa, posebno mozga, usljed
ega dolazi do senilnosti, gubitka sjeanja. Zbog svega ovoga stara
nje o starim osobama iziskuj e puno strpljenja i samilosti. Istinu je
rekao Uzvieni Allah kada j e rekao:

^
9
9

~
| * ' " | '' | |
" - -
.

,

- . # ,9

| L

"Allah je taj koji nejakim stvara, i onda vam, poslije
nejakosti, snagu daje, a poslije snage iznemoglost i sijede
vlasi; On stvra to hoe; On sve zna i sve moe." (Er-Rum,
5 4

)
"Alla vas stara i poslije due uzima; ima vas koj i du
boku starost doivite, pa brzo zboravite ono to saznate.
Allah je, zaista, Sveznajui i Svemoni." (En-Nahl, 70. )
Kada osoba osjeti znakove starosti , ona, esto zbog bolesti , izgu
bi elju Z hranom, prestane proizvoditi dovolj nu koliinu hidrok
lorine kiseline, dolazi do manjka enzima za probavu, to dovodi
do manjeg postotka probavljenih tvari koj e odlaze u krv, dolazi do
poj ave utila, to je pokazatelj nedostatka masti i vitamina koji se
u njima nalaze i smetnj i u procesu probave.
PoTRBA ZA HRNOM
] )
Dodatnu smetnju priinjava i gubitak zuba, to dovodi do pro
blema u proba vi hrane. Kda starost i slabost zbog slabe ishrane do
vedu do iznurenosti, tada uzimanje hrane i njena prerada postaju
tekoom. Zato je starijim osobama neophodno da u potpunosti
zadovoljavaju svoje potrebe za hranom i potrebna im je posebna
briga oko ishrane.
Uprkos tome to veina starih osoba ima manju potrebu za
energijom kada zau u pozne godine, oni i dalje imaju potrebu za
dovoljnom koliinom proteina, karbohidrata, vitamina, minerala
i vlakana kako ne bi osjeali nemo u organizmu i gubitak snage
uzrokovane nedostatkom ili konzumiranjem nedovoljne koliine
nekog od elemenata.

ene, posebno, trebaju uzimati dovoljnu ko

liinu kalcija tokom ivota to e ih uvati od nemoi u starosti
i dovoljnu koliinu eljeza kako bi izbjegle slabokrvnost. Ishrana
starih osoba mora sadravati razliite vrste voa, zeljastih biljaka,
povra, mesa i mlijenih proizvoda. Ona treba sadravati i dovolj
nu koliinu vlakana, posebno kada se elja za hranom smanj i. Pored
svega navedenog; starije osobe trebaju uzimati kvalitetniju hranu,
kako bi je pojeli u dovoljnim koliinama i kako bi je lake pro
bavili. Tako je, naprimjer, bolje da jedu kuhanu ili dimljenu nego
prenu hranu. Crveno ili pilee meso bolje je od mesa bogatog mas
tima. U starosti je poeljno uzimati veu koliinu hrane ujutro, a
smanjiti koliinu hrane za veeru. Potrebno je naglasiti da ne pos
toje odreene godine kada ovjek postaje starim. Pojava znakova
starosti ovisi od osobe do osobe, njenog ravoja, duevnog i opeg
zdravstvenog stanja.
Islam vodi rauna o svim neophodnim stvarima potrebnim za
lijep ivot starih osoba, pa je odredio da djeca ive sa svojim rodi
teljima (ocem i majkom), shodno rijeima Uzvienog:
URAVNOTEENA ISHRANA U ISLMU
''Gospodar tvoj zpovjeda dse samo Njemu klanjate i d
roditeljima dobroinstv inite. Kad jedno od njih dvoje,
ili oboje, kod tebe starost doive, ne reci im ni: 'Uh! ' - i
ne podvikni na njih, i obraaj im se rijeima potovnja
punim." (El-Isra' , 23 . )
Staranje o starim i iznurenim osobama u islamu predstavlja du
nost kojoj islam pridaje veliku vanost i koj u je uinio pravom ro
ditelja u odnosu na svoj u djecu. Staraki domovi nikada ne mogu
na pravi nain pruiti brigu o starij im osobama kako se to moe
ostvariti u porodici u kojoj djeca vode brigu o svoj im roditelj ima
te privikavaju i svoj u djecu da prema starim osobama l ij epo postu
paj u, budu samilosna i privrena nj ima kao dijelu porodice. Ako
se i zadovolje prehrambene potrebe starih osoba, to i dalje ne moe
zamijeniti atmosferu porodine milosti, povezanosti i rodbinskih
odnosa.
Uravnoteena ishrana, koja sadri sve potrebne elemente, neo
phodna je lj udskom organizmu u svakoj fazi ivota.
RDOVNA ISHRANA
U Knjizi Uzvienog Allaha i sunnetu Allahovog Poslanika, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, navodi se velik broj tekstova koj i ljudima
pomau da urede stvari u svom ivotu na ovome svijetu, da srede
pojedina ivotna stanja i pokazuju im kako da ouvaju svoje zdrav
lje i snagu. Ovi tekstovi im govore da se uvaju svega onoga to se
protivi prirodi koju im je Uzvieni Allah darovao.
Na poetku ovih blagoslovljenih tekstova navest emo rijei Vje
rovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u hadisu koj i je vjerodostojan
(muttefekun alejhi), a kojeg prenosi Abdullah ibn Amr, r. a. :
'Zist tvoj tilo ima pravo na ub. "
Jedno od prava tijela kod ovjeka jeste da ga nahrani kada ono
ogladni, d mu prui odmor kada se ono umori, da ga oisti ka
da se zaprlja, da od njega odstrani ono to mu smeta, da ga dri
dalje od izvora bolesti, da ga lijei kada oboli i da ga ne optereuje
onim to nije u stanju podnijeti. Ovo pravo mu nuno pripada i,
sa stanovita islama, nije dozvoljeno da se ono zaboravi i zanemari
radi nekog drugog prava.
Islam nije ostavio nijedan aspekt ivota koji je vaan z ovjeka,
a da o njemu nije poveo brigu, niti postoji segment ovjekovog i
vota a da nije spomenut u asnom Kur'anu. Jedan od lijepih manira
saobraanja meu lanovima porodice jeste i onaj kojeg spominje
Uzvieni:
3
9
URAVNOTEENA ISHRANA U ISLMU
"O verici, neka od V u tri sluaja zatrae doputenje da
udu oni koji su u posjedu vaem i koji jo nisu polno
zreli: prije jutarje molitve i kad u podne odloite odjeu
svoju, i poslije obavjanja none molitve 4 9 " (En-Nur, y e. )
U pogledu ishrane, islam se nije zadovoljio samo tekstovima o
ishrani i njenoj koliini, ve govori o kvaliteti i istoi hrane, nainu
uzimanja, loim prehrambenim navikama, velikom pretjerivanju
u jelu, prevelikom reduciranju koliine hrane, o nedostaku brige
o uravnoteenosti elemenata u hrani usljed ega dolazi do pojave
brojnih bolesti.
Dakle, nain uzimanja hrane, njen kvalitet i istoa imaju ve
lik utjecaj na dobru probavu i iskoristivost raznovrsnih hranjivih
sastojaka.
NAMASK VREMENA
Namaska vremena nisu odreena samo za ibadet i obavlj anje pet
dnevni h namaza. Naprotiv, ona ureuj u dnevni ivot ovj eka u
pogledu i shrane, posla i spavanj a. Allah, slavljen i uzvien neka j e
On, j e rekao:
" . . . jer vericima je propisano da u odredeno vrijeme mo
litv obavljaju." (En-Nis a', 1 03 . )
"Redovno molitvu obavljajte, naroito onu krajem dana, i
pred Allahom ponizno stojte." (El-Bekare, 2 3 8. )
Redovno obavlj anje sabah-namaza iziskuje rano ustajanje, a ta
koer i rano lij eganje, zatim i obavezno veeranje i klanjanje jaci
je-namaza, kako bi se ranije leglo. Rano veeranje nam koristi, jer
nije dobro lei odmah nakon jela {tj . ne bi trebalo lei spavati naj
manje j edan sat nakon jela) . Sve ovo je zatita od probavni h smet
nj i , vika kilograma, suzdravanja od jela, neraspoloenosti, zadaha
iz usta, jer se u nonim satima zavravaj u svi procesi probave.
Isti je sluaj sa spavanjem nakon uine, koja se obino uzima
nakon i kindije-namaza - za koj u je islam naglasio da je treba re
dovno obavlj ati . Nakon nje ne treba lei spavati najmanje jedan sat.
4
1 URVNOTEENA ISHRANA U ISLMU
Poznato je da postoji veza izmeu angine pectoris (oboljenja srca)
i odlaska na spavanje odmah nakon jela.
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nas je poduio da
odredimo vrijeme uzimanja jela i da se drimo lijepih navika u po
gledu ishrane, shodno njegovim rijeima:
'Mi smo narod koji n Jd dk n ogldni, a kad Jdo, n
zitimo s. "
U ovoj izjavi je savjet ljekara: kada su vruine, obavezno tre
ba uzimati manju koliinu hrane i bolje je jesti pet puta pomalo,
nego dva puta preobilno. Vei broj obroka pomae lakoj probavi,
poveanju ivosti organizma i njegovom razvoju.
Pridravanje tano utvrenog vremena Z uzimanje obroka po
mae u otklanjanju probavnih tegoba i zdravstvenih problema koji
ih prate. To je uzimanje pravilne koliine hrane i upranjavanje tje
lesnih aktivnosti koje pomau da se odri dobro zdravlje i tjelesna
vitalnost.
KOLIINA HRANE
Islam objanjava da zdrava ishrana znai trajno obezbjeivanje ener
g
ije or
g
anizmu koja je potrebna za kretanje i otpornost na bolesti,
ali tako da u njoj ne pretjerujemo niti oskudijevamo. Svaka elija
u or
g
anizmu ovjeka je iva, vri svoju fnkciju u razvoju i rastu
i potreban joj je oksi
g
en, kao i ostali elementi, u odreenoj mjeri,
kako bi or
g
anizam normalno fnkcionisao.
Svaki nedostatak neko
g
od elemenata u ishrani dovodi do uspo
ravanja procesa razvoja i neotpornosti tkiva, a pretjerivanje u jelu
dovodi do loe probave i loe apsorpcije sastojaka iz hrane to, opet,
dovodi do uzimanja neuravnoteene koliine elemenata potrebnih
svakoj eliji, usljed e
g
a se one oteuju i raspadaju, pojavljuju se
znakovi starenja na razliitim dijelovima or
g
anizma i smanjuje se
otpornost na bolesti. Sve ovo se deava bez obzira na ivotnu dob
ovjeka. Konstantna neaktivnost, problemi sa probavom, neraspo-
loenost i velik broj obroka dovode do nekontrolisano
g
unoenja
tetnih tvari u or
g
anizam koje, naravno, imaju tetne posljedice na
ivot ovjeka.
Bitno je napomenuti da treina od ukupno
g
broja elija u or
g
a
nizmu ovjeka uestvuje u rastu, njihovom umnoavanju i razvoju,
jedna etvrtina elija uestvuje u obezbjeivanju pravilno
g
rata, a
posljednja etvrtina uestuje u procesu. obnavljanja i zjene sta
rih elija novim.
Ravnotea meu ovim fnkcijama pomae ouvanju i du
g
o
trajnosti ovjekovo
g
zdravlja i nje
g
ove mladolikosti. Ako doe do
poremeaja ove ravnotee, dolazi do pojave brojnih bolesti. To je
poetak faze starenja. Uklanjanje tetnih tvari iz elija doprinosi
+J
44
URAVNOTEENA ISHRANA U ISLAMU
kontinuiranom tjelesnom i intelektualnom razvoj u. Kada god se
proces uklanjanja tetnih tvari ubrla i smanji se njihov broj , odmah
se vide znakovi poboljanja. Ako se ove funkcije budu odvijale bez
uravnoteenosti u pogledu koliine i vrste, pojavit e se tetne pos
ljedice u procesu probave i iskoritavanj u sastojaka iz hrane tako da
se smanjuje broj prilika kada moemo uivati u blagodati zdravlja.
Kada ovjek j ede, on zadovoljava svoje potrebe za hranom. Nakon
toga, on mora proetati ili se baviti nekim sportom kako bi sago
rio viak energije. Hrana je gorivo za organizam, tj . izvor njegove
snage. Ukoliko osoba treba veliku koliinu energij e za nek posao,
treba joj i odreena koliina raznovrsne hrane koja obezbj euje tu
energij u. Uzimanje hrane koja obezbjeuj e veliku koliinu energi
je koj a je potrebna dovodi do ilosti i ivahnosti, a ako je koliina
energije manja od potrebne, onda se ilost smanj uje i to dovodi do
nemoi, a mogua j e i podlonost bolestima. Ukoliko osoba bude
vodila rauna o koliini energij e koju uzima u hrani i bude je troila
putem aktivnosti, to e uvati njenu ilost.
U vezi s ovim pitanjem islam se postavio veoma ozbiljno. Na
redio je svakoj osobi da radi ono to joj je korisno, kao to je sluaj
sa uzimanjem uravnoteene ishrane i bavljenjem odgovaraj uom
vrstom sporta, to e uvati ilost osobe i zdravlje njegovih organa.
Takoer je naredio da se osoba brine o cijelom svome tijelu, j er sva
ki organ ima pravo na panju i brigu. Tako e se ouvati vitalnost
tijela, kao to kae Alejhisselam:
'Zista tvoje tielo ima pravo na tebe.
"Radi ono !to je korisno Z tebe.
'ak vjernik je boii od slbog vjernika. "3
"Uzmi od svog zravia Z svoju bolest. `
' Biljee Buhari, Ahmed i Nesa'i od Abdullaha ibn Amra, r. a.
Biljee Musl i m, Ibn-Made i Ahmed od Ebu-Hurejre, r. a.
` Biljee Musl i m, Ibn-Made i Ahmed od Ebu-Hurejre, r. a.
"Biljei Buhari od Ibn-Omera, r. a.
KoLIINA HRNE
4 5
Bavljenje odgovarajuom vrstom sporta i uzimanje uravnote
ene ishrane pomae ouvanju tjelesne vitalnosti, dobrog zdravlja,
ivahnosti tijela i njegovog skladnog ravoja. Pravilan razvoj or
ganizma ima brojne prednosti. Meu njih ubrajamo: poboljanje
rada srca, krvotoka, plua, poveanje dotoka krvi u srane mii
e (ime pomaemo ouvanju snage sranih miia), pokretljivost
zglobova, izgradnju vrstog skeleta, spreavanje lomljivosti kostiju,
posebno u poznijim godinama i pri veim naporima (sagorijevanju
energije), uvanje vitalnosti. . . Sve ovo pomae osobi da svoj posao
obavlja na zavidnoj raini.
Istraivanja savremene nauke potvrdila su da uzimanje velike
koliine hrane bez prethodnog pravilnog vakanja dovodi do pro
blema u izluivanju dvanaestopalanog crijeva zbog poviene ko
liine enzima (koji se javljaju zbog konstantnog uzimanja preko
mjerne koliine hrane), to dalje moe dovesti do nepotpunog oba
vljanja svoje fnkcije ili do upale. Sposobnost organizma da apsor
bira sastojke iz hrane smanjuje se ako se u probavni sistem une
se puno hrane odjednom, a to je zbog nemogunosti preraivanja
ovih sastojaka u elucu i njihovog raznoenja po cijelom organiz
mu. Pretjerivanjem se, takoer, smatra uzimanje vee koliine jed
ne vrste hrane na raun neke druge.
Bolesti koje se javljaju zbog pretjerivanja u jelu nisu nita ma
nje opasne i manje rairene od bolesti prouzrokovanih loom ili
nedovoljnom prehranom.
Pretjerivanje u jelu praeno slabim kretanjem, neaktivnou i
dugotrajnim spavanjem ima za posljedicu pojavu bolesti Z koje se
kae da su "bolesti bogatih" i "bolesti neaktivnih". Uzimanje hrane
poveava potrebu organizma za sagorijevanjem kalorija, dolazi do
pohranjivanja masnoa i masnih tvari u masnim depoima, na boko
vima, zadnjici, grudima i drugim dijelovima tijela, zatim dovodi do
pojave bolesti probavnih organa, smetnji sa disanjem, krvotokom,
srcem, bolesti endokrinih lijezda i prekida menstrualnog ciklusa
kod ena.
URVNOTEENA ISHRANA U ISLMU
U bolesti probavnih organa prouzrokovanih poveanjem tjeles
ne mase i teine ubrajamo: probavne smetnje, garavicu, upalu bu
brega, pojavu kamenca i sl.
U bolesti plua ubrajamo disajne smetnje, jer svaki put kada se
tjelesna teina povea dolai do oteanog kretanja plune maramice
i grudnog koa tokom udisanja i izdisanja, te se poveava osjeaj
zguenosti i nedostatka oksigena. Sve ovo se posebno osjea kada
doe do naglog debljaja.
U bolesti krotoka ubrajamo: povien krvni pritisak i bolesti
sranih arterija.
U bolesti endokrinih lijezda ubrajamo: eernu bolest, boles
ti modanih arterija, to dovodi do njihovog pucanja i modanog
udara, itd.
Osobe koje se udebljaju, takoer, postaju podlone i upalama
zglobova, reumatizmu i artritisu.
Iz svega ovoga jasno vidimo da je opasnost od ovih bolesti stvar
na, htjeli mi to ili ne, a glavni uzronik je neaktivnost.
Stoljeima islam daje smjernice i poduava ovjeka kako da sam
sebi olaka i uva svoje zdravlje. Nekada je to u obliku zabrane, ne
kada u obliku direktiva, a nekada u obliku skretanja panje, kako
ovjek ne bi zaboravio da izgrauje svoj organizm, ojaa ga, odr
ava zdravim i sposobnim da se uhvati u kotac sa ivotom. Pretje
rivanje u uzimanju hrane protivi se islamskom uenju, jer Uzvieni
Alah kae:
"jedite ukusna jela kjima opskljujemo i ne budite u
tome obijesni - - +" (Taha, 8 1 .)
KOOtNAuRN
"O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoete da molit
obavite! I jedite i pijte, samo ne pretjerjte; On ne voli one
koji pretjerju." (El-A' raf 3 :.)
L U

` s; l
_ . J ~ " '
J
#

~
T Y
w_ -
"Kad bi Allah svim Svojim robovima davao opskrbu u obi
lju, oni bi se na Zemlji osiliti, ali On je daje s mjerom, ono
liko koliko hoe, jer On dobro poznaje i vidi rbove Svoje."
(E-ira, 27. )
Vjerovjesnik, sallallahu 'alej hi ve sellem, je rekao:
"ovjk ne mo napuniti goru vrdu od svog stomaka. Dosta
mu J nekoliko zlgaja koji ga odrti sposobnim z rad ( tj .
dovolj na mu j e najmanja koliina hrane koja e zadovolj i ti
njegove osnovne ivotne potrebe). A ako vd ho. ond nka
but trina z hranu, tina z vodu i tdina z disanj. "1
U hadisu kojeg biljei Muslim od Dabira, r. a. , kae se:
1 rana z jednog dovolna J dvojici, hrana z dvojicu dvol
na J z tvericu, hrana z tvrcu dvolna je z osmmcu. "1
Jo je rekao i:
'dn vid prtrivanja }ste i to d ovk pojd sv !to pok-
l
.
I.
'Vrik jet u jedno crievo, a nrik Jt u sedm crj-

va.
Biljee Tirmizi, Ibn-Made i Ahmed
Biljee Buhari , Muslim, Ibn-Made, Amed i Darimi
` Biljei Ibn-Made od Enesa ibn Malika, r. a.
"Biljee Muslim, Ahmed, Tirmizi i Ibn-Made od Ebu-Hurejre. r. a.
4
7
URVNOTEENA I SHRANA U ISLMU
Omer ibn El-Hattab, r. a., je rekao: "uvajte se stomaka u po
gledu hrane, to je tetno po organizam i vodi ka bolesti."
U islamskim tekstovima navode se neke od temelj nih smjernica
u pogledu zdravlja koje islam propisuje. Onaj ko ih se bude pridr
avao nee se razboljeti, imat e manju potrebu da ide ljekaru ili da
uzima lijekove. Neki kralj je poslao Vjerovjesniku, sallallahu 'alej hi
ve sellem, tri poklona: robinj u, datule i ljekara, pa je Vjerovjesnik,
sallallahu 'alej hi ve sellem, uzeo prva dva poklona, a ljekara je, uz
zahvalu, vratio.
Pravilna ishrana praena bavljenjem sportom pomae povea
nj u otpornosti na broj ne bolesti. Dakle, uzimanje pravilne i zdrave
hrane nuno je za ouvanje zdravlja, izbjegavanje nezdrave hrane i
prekomjernog jela, te spreavanj e broj nih bolesti uzrokovanih ne
pravilnom ishranom.
ta je cilj nekih islamskih lijepih manira
u vezi sa uzimanjem hrane i pia?
Uenje bismille i spominjanj e Allaha pri jelu. Moda je mudrost
toga da se svaki musliman sjeti da hrana nije nita drugo do blago
dat i milost od Allaha, Blagog, Onog Koj i je o svemu obavijeten,
da treba da je pazi , da u njoj ne pretj eruje i ne oskudijeva, te da
hrana nije cilj sama po sebi, nego jedan od naina izraavanja bo
gobojaznosti i pokornosti Al lahu, jedna od stvari neophodnih za
ivot na Zemlji i namijenjena je samo za dobro i korist.
Pranje ruku prije i poslije jela. Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi
ve sellem, je, u vezi s pranjem ruku nakon jela, rekao:
"Ko z), a na njegovoj ruci ostanu tragovi masnoe (ili masti),
ztim osvane bolestan, neka ne kori nikoga osim samoga sebe. "
Postoji naredba slijeenja srednjeg puta, umjerenosti u uzima-
nj u hrane i udaljavanja od pretj erivanja i svega to nije dobro. Do
kazi za ovo su broj ni.
KourNA HRNE
49
Jesti sa tri prsta. Ovo je, takoer, vid slijeenja srednjeg puta i
umjerenosti, jer je, kako se kae, jesti sa svih pet prsta pohlepa, a
jesti s jednim ili dva prsta pokazatelj oholosti i umiljenosti.
Jesti sjedei i ne naslajajui se. Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, je zbranio da osoba jede dok je naslonjena, jer je to tetno
za zdravlje, a i zato to to oteva probavljanje hrane.
Piti s tri prdaha, piti sjedei i ne puhati u posudu.
Zajedniki jesti i ne izdvajati se. U tome je uzajamna ljubav i sa
milost onih koji sjede zajedno, jer tako zadovoljavaju svoje potrebe
i uzimaju hranu.
Prati Z vrijeme jela i ne iutjeti. To je poeljno jer se tako stvara
ugodna i prijatna atmosfera.
Imati obzir prma obiajima i navikama ljudi po kojima se oni
razlikuju od ostalih u pogledu uzimaja jela. To znai da osoba ne
treba sebe tjerati da jede odreenu hranu (koju ne voli) . Posebno
treba biti obazriv prema bolesnim osobama i ne tjerati ih da jedu
neku vrstu hrane.
Treba paziti na osjeaje drugih u vezi s uzimanjem hrane na
nain da im se ne nudi hrana koju ne vole ili da im se ne zbranjuje
ono to vole ili ele.
Pojesti neko voe prije mesa, jer tako rde i stnovnici Denneta:
"I voem koje e sami birati i mesom ptiijim ko budu
eljeli." (El-Vaki'a, 20. )
Neke studije pokazuju da je uzimanje voa prije ostale hrane
jedna od glavnih stvari koje pospjeuju proces probave openito.
ZDRAVA HRANA I NAIN
NJENOG UZIMANJA
Uzimati zdravu hranu ne znai samo jesti uravnoteenu hranu ko
ja sadri sve elemente neophodne za izgradnju, razvoj i otpornost
organizma, ve to, takoder, znai da se treba uzimati provjerena
hrana, ista od bakterija i virusa koji hranu ine nezdravom i do
vode do pojave opasnih bolesti uzrokovanih loom prehranom.
Neke bolesti, koje pogaaju ljude, prenose se upravo putem hra
ne. Hrana se moe zraiti bakterijama, virusima i mikrobima na
raliite naine:
putem praine ili vode, kada im hrana bude izloena;
putem stalnog prebacivanja i pomjeranja tokom etve, ureiva
nja, pakovanja ili skladitenja;
putem oneiavanja preko ljudskih ili ivotinjskih sekreta, do
dirivanja rukama, usljed upadanja muha, mieva, dodira sa one
ienim zrakom ili vodom.
Isto tako, hrana u kojoj se nalai pomijean velik broj razliitih
sastojaka moe biti izvorom oneienja druge hrane, to pomae
u irenju bolesti uzrokovanih prehranom.
Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je zbranjivao zagai
vanje vode i hrane zbog tetnosti po organizm, jer se tako unose
bakterije i uzronici bolesti. U hadisu kojeg biljee Ibn-Made i
Nesai od Ebu-Hurejre, r. a., on, sallallahu 'alejhi ve sellem, kae:
"!a ni/o od va n mo/r u stja vodu. "
5 1
URAVNOTEENA ISHRANA U ISLMU
Jo je rekao:
"uvaju M dvojia koji su proklti. " Ashabi upitae: "A ko su
dvojica koji su prokleti?" "Onaj koji vri nudu po putevima
ili hldvima. "1
U hadisu kojeg biljee Ebu-Davud i Ibn-Made od Mu'aza ibn
Debela, r. a., kae se:
"uvaju M trojia prokltih: onoga koji vri veliku nudu na
prilzu vodi, onoga koji mokri po putu ili hldu (jer sunce ne
moe oistiti ono to je u hladu) . "
Zagaivanje izvorita vode izmetom i svim onim to se smatra
nosiocem bakterija osnovni je uzrok direktnog prenoenja bolesti
putem oneiene vode ili, pak, indirektnog prenoenja preko ze
lenila i plodova koji upijaju tu vodu.
Suzbijanje bakterija i virusa i ograniavanje njihovog razmnoa
vanja rezultira smanjenjem opasnosti od bolesti uzrokovanih nez
dravom ishranom, a, isto tako, dovodi i do uklanjanja uvjeta koji
oneiuju hranu.
Jedan od temelja za ouvanje zdravlja jeste i uvanje hrane i
pia od zagaenja. Islam zahtijeva da se hrana pokriva i tako zatiti
od oneiavanja, kako se navodi u hadisu kojeg biljee Muslim,
Ahmed i Ibn-Made od Dabira, r. a.:
"Pokrivajt posud!"
U Buharijevoj verziji od Dabira, r. a., se kae:
"Pokrivajte hranu i pi. "
Hranu posebno treba uvati nakon pranja i to na odreenoj
temperaturi, kao npr. u zamrzivau ili friideru. Potrebno je obratiti
panju na specifne osobine neke hrane na njeno uvanje, jer se
Biljei Ebu-Davud od Ebu-Hurejre. r. a.
ZDRAVA HRNA l NAIN NJENOG UZIMANJA
5 3
neke vrste hrane lahko i brzo kvare, kao naprimjer mlijeko, meso,
piletina i riba, bilo prije ili poslije zamravanja.
Hranu, a posebno meso, piletinu i ribu, potrebno je na ispravan
nain zamrznuti kako bismo neutralisali uzronike bolesti i kako bi
ona postala sigurna za konzumiranje. Hrana je dobra za konzumi
ranje nakon zamrzavanja i vaenja iz zamrzivaa. Prije koritenja
za pripremanje hrane namirnice treba dobro oprati, jer se tako uk
lanjaju uzronici bolesti koji dospiju u svjee ili odmrznute namir
nice.
Potrebno je i oprati ruke prije jela kako bi se odstranile bakte
rije i uzronici bolesti. Tako emo se sauvati od razliitih bolesti i
upala uzrokovanih raznim tvarima. Kada bi htio jesti, Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, bi oprao ruke, kako se to navodi u hadisu
kojeg biljei Nesa'i od Aie, r. a.
# # #
Lijepo je isprati usta nakon jela kako bi se oistili zubi od ostataka
hrane i bakterija. Meu najvanijim stvarima koje islam naglaava
jeste i odravanje oralne higijene putem ispiranja usta. Alejhisselam
je rekao:
"Kad uzima abdest, isptri usta. "1
'1speritt usta nakon pienja mlieka, zista je ono masno.
Islam, takoer, podstie na ienje desni i prakticiranje sunneta
upotrebe misvaka ili etkice za zube, kao to kae Vjerovjesnik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem:
"Upotreba misvaka dnosi isto ustima i ini zdovolnim
Gospodra. "3
Biljei Ebu-Davud od Lekita ibn Sabre
Biljei lbn-Made od Ibn-Abbasa, - a.
` Biljee Buhari, Nesa' i , Ahmed, lbn-Made i Dari mi od Aie, r. a.
5 4
URVNOTEENA ISHRNA U ISLMU
Takoer je neophodno uvati se prekomjernosti i pretjerivanja
u uzimanju hrane bogate karbohidratima i eerima. Bakterije koj e
ive u ustima se posebno razvijaju i razmnoavaj u u takvim vrsta
ma hrane. Tim putem se stvaraju kiseline koje dovode do kvarenja
zuba, to rezultira nj ihovim propadanjem. Zato je potrebno stalno
istiti zube.
Sljedee to treba spomenuti je to da se ne smij e disati (puhati)
u posudu dok pijemo da ne bismo zagadili pie neistim zrakom,
posebno ako osoba ve boluje od tuberkuloze, prehlade i sl.
Islam podstie na to da se jede polahko i da se svaki zalogaj
dobro savae. Savremene naune studije potvruj u da vakanje
pospjeuje nastanak enzima u plj uvaki koj i ulaze u male zalogaje
hrane, to olakava i enzimima probave da obavlj aju svoj u fnkciju
u procesu probavljanja hrane. vakanje rezultira i sitnjenjem na
mirnica koje sadre celulozu, kao to su povre i voe, to pomae
da enzimi dospiju u svaki dio hrane.
Arapski mudraci kau: "Jedi voe samo s korom, savai hranu,
ne jedi hranu dok u elucu imj hrane, pazi da ne j ede ono ije ti
vakanje smeta zubima, jer to smeta i probavi."
# # #
Uravnoteena ishrana sadri sve potrebne elemente ishrane. Pravi
lan raspored uzimanja hrane i lijepe prehrambene navike neophod
ne su za zdravlje ljudskog organizma i tjelesnu vitalnost u svakoj
fazi ivota.
ISHRANA U TOKU RAMAZANA
Allah, slavljen i uzvien neka je On, propisao je post, jer on ima
brojne koristi za ljudski organizm, poveava otpornost na bolesti,
a postaa ini sposobnim da se bori protiv svojih strasti, stomaka i
organizma.
Post (siam) openito podraumijeva susteznje (imak) . Allah,
slavljen i uzvien neka je On, navodi rijei Merjeme, kerke Imra
nove, r. a. :
*

I ' . '

| l @' _
'
I
= .
t
J U

"Ja sa se zvetovala Milostivom d u utjeti, i da ni

s kim neu govoriti." (Merjem, 26.)
Tj. suzdrat u se da ne govorim. Pod pojmom "post" ovdje se
podrazumijeva sustezanje od svega to kvari post, od pojave zore
do zalaska sunca, uz nijjet.
+
Post mjeseca ramazana jedan je od pet stubova islama i nuan je
Z vjeru, a onaj ko negira njegovu obaveznost je nevjernik (kajr) ,
otpadnik od islama. Uzvieni Allah je rekao:
5 5
i
0 URAVNOTEENA ISHRANA U ISLAMU
"O vernici! Propisuje V se post, kao to je propisan oni
ma prije vas, dbiste se grijeha klonili, i to neznatan broj
dana; a onome od koji bude bolestan ili na putu - isti
broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose - otkup
je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje d vie,
z njega je bolje. A bolje V je, neka znate, da postite. U
mjesecu IBu poelo je objavljivanje Kur'ana, koji je
putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja
dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, ne
ka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi,
neka isti broj dana napos ti -Allah eli da vam olaka, a ne
da potekoe imate - da odredeni broj dana ispunite, i da
Allaha veliate zato to vam je ukazao na Pravi put, i da
zahvalni budete." (El-Bekare, r r .-i y . )
Pored toga, olakica da ne posti data je iznurenom starcu i stari
ci, bolesniku za ije ozdravljenje nema nade i tekim fzikim rad
nicima koj i nemaju drugog naina za zaradu. Oni imaju obavezu
da nahrane siromaha za svaki dan koj i nisu postili. Isti je sluaj i
sa trudnicom i doj iljom, ako se boje da e to nakoditi njihovom
zdravlj u ili zdravlj u djeteta. I one e, takoer, nahraniti po j ednog
siromaha za svaki dan koj i nisu postile.
Nema posta za enu koj a ima menstrual ni ciklus ili postporo
aj no krvarenje. One su obavezne napostiti ono to ih proe. Cilj
posta nij e muenje ili nanoenje tete tijelu. Allah, slavljen i uzvien
neka je On, kae:
ISHRNA U TOKU RMAZNA
" . . . i jedni drge ne ubijajte! Ala je, doista, prma vama
milostiv." (En-Nisa' , 29. )
"On je izabr i u veri nije n!ta tdk propisao . . . "
(El-Hadd, 78. )
5 7
Post j e jaanje volje (due) u borbi protiv strasti, stomaka i tije
la i on ureduje ivotni ciklus. Musliman ga prakticira jedan mjesec
u godini, a njegovi duboki tragovi ostaju na njegovoj dui i or
ganizmu. Post ima brojne lijepe manire (adabe) koje posta treba
odrvati. Od tih manira (adaba) su i sehur i ifar.
Sehur. Vrijeme sehura je od polovine noi, pa do pojave zore, a
lijepo ga je odgoditi (tj. do pred samu zoru) . U hrani koju jedemo
na sehuru je bereket, jer ona osnauje postaa i olakava mu post,
kao to kae Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi vc sellem:
"Utaju N sehur zit je u sehuru btltt. "
"Pomozite se hranom sehura z post tokom dna i popodnronim
spavanjem z noni namaz.
''ehur je obrok ispunjen bereketom, ne izostavlajt ga, pa ma
kar d neko od vas popie samo gtlaj vot. Zita Allh i
Negovi melki donose sa/vat na one koji ustju na sehur "2
If. Pohvalno je da posta pouri sa iftarom kada Sunce zae,
shodno rijeima Alejhisselama:
"Ljudi e bit N dbru sve dk budu pourva/i sa iarom. ''3
Lijepo je ifariti se svjeim datulama, a ako ih nema, onda vodom,
kao to k Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem:
' Biljei lbn-Made od Ibn-Abbasa, r. a.
Biljei Ahmed od Ebu-Se'ida el-Hudrija
Biljee Buhari i Muslim od Sehla ibn Sa'da, r. a.
URVNOTEENA ISHRANA U ISLMU
"Kad st zvri post, ntka st posta iri dtu/om, a ako ne
nad, ond vodom, jer jt vod ista. "1
To j e zbog toga to su datule lahke za probavu, sadre glukozu
koja se odmah apsorbira, bez probave, u tankom crijevu, tako da
dospijeva u k u kratkom vremenskom roku.
Hrana za ifar bi trebala biti lagahna kako posta ne bi osjeao
zamor ili neraspoloenje, kako bi se odstranila ljenost ili neaktiv
nost i smetnje u crijevima. To je zbog toga to je eludac posraa
prazan i kada se napuni prilikom ifara uzimanjem vee koliine
hrane dolazi do teke i loe probave i tetnih posljedica po organi
zam. Ovo potruj e savremena nauka, a Poslanik, sallallahu 'alej hi
ve seller, je, j o prije etrnaest stoljea, rekao:
"ovtk nt mok napuniti gor vrtu od stomaka.
Primjetno je da ljudi uzimaju velike koliine hrane i pia tokom
ramazana uprkos tore to imaju manje potrebe za hranom nego
u drugim mjesecima. Ove loe navike uzrokuj u probavne smetnje.
Isto tako, uzimanje lahko probavlj ivih tvari u velikoj koliini olak
ava luenje eludanih sokova, smanjuje procenat neprobavljenih
tvari i predugo varenje. U obrnutom sluaj u javlja se osj eaj zamo
ra zbog mijeanja eludanih sokova s hranom i djelovanja na nj u
pa se izdvajaju i j avljaju tetni sastojci. Zato ne treba uzimati veliku
koliinu masnoa tokom ifara, j er nj ihovo pretvaranje u prehram
bene elemente iziskuje veliki napor jetre koja tada trpi tekoe i
smetnje.
Poeljno je izbjegavati uzimanje prekorjernih koliina raznih
tetnih i teko probavlj ivih tvari i sastojaka koji negativno utjeu
na proces probave i varenja, tako da dolazi do pojave vee koliine
kiselina u eludanir sokovima to, pak, dovodi do upala u pro
bavnor traktu.
Biljee Ahmed i Tirmizi od Selmana ibn Amira
Biljee Tirmizi i drugi
ISHRNA U TOKU RMAZANA
5 9
Uzimanje raznovrsnih sastojaka bogatih vitaminima, mi neral
nim solima i vlaknima pomae lakoj probavi i otklanjanju smet
nji .
Post donosi brojne koristi u lijeenju velikog broja bolesti. On
pomae u lijeenju sljedeih bolesti:
bolesti j etre, loe probave, upale eluca (meu temeljni m nai
nima lijeenja je post) ;
povremenih bolova u tankom i debelom crijevu uzrokovanih
tetnim i neprobavljenim sastojcima. Post pomae lijeenju pro
bavnog trakta tako to se hrana rijetko probavlja;
otklanjanju goj aznosti tako to se nee uzimati hrana koja sadri
eere i masti, a koja se tokom ramazana obino uzima u veim
koliinama;
bolesti zakreenja arterija (arterioskleroze) , povienog krvnog
pritiska i upale bubrega;
bolesti zglobova, duevnih i drugih smetnj i;
upale koe, osipa, osjetlj ivosti koe, tako to se nee uzimati soli
i premasna hrana.
Olakica u pogledu posta Z starije osobe
Uzvieni Allah je dao olakicu da nisu obavezne postiti osobe koj i
ma post kodi ili pogoduje razvoju odreenih bolesti, kao i onima
koj i ga ne mogu podnijeti. Uzvieni je rekao:
,,
. . . a onome od kji bude bolestan ili na putu- isti broj
drgih dana " (El-Bekare, 1 84.)
5O URVNOTEENA ISHRANA U ISLMU
Postoje j o neke bolesti koje onemoguavaju post, kao to su sr
ane boles ti: nedovoljna prohodnos t arterij a i srane smetnje; plu
ne bolesti: bronhitis i upala plua; bolesti probavnih organa: obo
ljenja jetre i slabo obavlj anje njenih fnkcija. Ovo je zbog potrebe
bolesne osobe da se hrani prema odreenim pravilima, Z razliku
od nekih drugih bolesti (kojima post ne smeta) .
Openito kazano, post je lijek za broj ne tjelesne i duevne boles
ti, jer nain ishrane u toku posta ovjeka ui vrijednosti strplj ivosti,
borbi protiv s tras ti i jaanju volj e.
l l .
5MIIA I ZNLO
NLLI LI IL I I5LANA
ISHRANA IZMEU MEDICINE I
ISLAMA
Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao:
"ovek ne moe napunit goru vreu od svog stomaka. Dosta
mu je nekoliko zlgaja koji e ga odrti sposobnim z rad.
A ako ve hoe, ond neka bul treina z hranu, treina z
vodu i teina z disanje. "
Ovaj dio knjige je pojanjenje hadisa onoga koj i ne govori po
hiru svome, to je samo Objava koja mu se objavlj uje . . .1
Navest emo osam medicinskih savjeta svakom onome ko e
li odrati duevno i tjelesno zdravlje, naine lijeenja islamskom
akupunkturom kao i razliite bolesti navedene u sunnetu te naine
nj ihova lijeenja putem ishrane.
Uzvieni je rekao:
"O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoete da molit
obavite! I jedite i pijte, samo ne pretjerjte; On ne voli one
koji pretjeruju." (El-A' raf 3 1 . )
Autor aludira na trei i etvrti ajet sure En-Nedm u kojima se Muham
meda, sallallahu 'alejhi ve sellem, k. "Onnegovonpohir svome - toje
samoObjavakojamuseobznanjuje."(op. prev.)
ISHRANA IZMEU MEDICINE I ISLAMA
Ovaj plemeniti ajet ima svoje openito i posebno znaenje, kao
da su u njemu sabrani najljepi propisi vezani za zdravlje. Kada ka
e Uzvieni : "I jedite i pijte, 5&O ne pretjerujte" (El-A'raf yi . ) ,
nema sumnje da je umj ereno uzimanje hrane i pia, bez prekomjer
nosti, temelj zdravlja i da to od tijela udalj ava bolest.
Zar ne vidite kako se razvijaju oni koji jedu, a ne pretjeruj u, kao
i tromost onih koj i j edu i u tome pretjeruj u? Nemojte da vas pogodi
gojaznost onih prodrlj ivih, jer je to samo slabost, nepokretnost
poput stijene, ogromna tjelesa, salo, a ne miii . . . Gdje je ivahnost
i pokretlj ivost, snaga i ilost koj u moete da vidite kod onoga koj i
jede umjereno?
Uzvieni Allah je stvorio ovj eka i odredio granice njegovih usta
(koliko treba jesti) i zapreminu njegovog eluca (koliko u njega
treba hrane unositi) . Njegova usta moe napuniti jedan zalogaj , a
nj egov eludac malo hrane, tek toliko da osjeti sitost u stomaku.
Dovolj no je malo sitosti, a malo gladi.
Od Ebu Hurejre, r. a., se prenosi da je Allahov Poslanik, saBal-
lahu 'alej hi ve sellem, rekao:
'eludc je izvor z tielo, do njega dopiru vme, pa ako je elu
dc zdrav on vene puni zdravlem, a ako eludc oboli i vme
postanu bolesne. "1
Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, je pojasnio i koliku
koliinu hrane treba obavezno uzimati i rekao:
"ovjek ne moe puniti goru vreu od svog stomaka. Dosta mu
je nekoliko zlgaja koji e ga odrti sposobnim z rad. A ako
ve hoe, ond neka bude treina z hranu, treina z vodu i
treina z disanje. "
Znai, treina zapremine eluca je za hranu, treina za pie, a
trei na treba biti prazna kako se ne bi otealo disanje, jer cilj uzima
nj a jela jeste odravanje sposobnosti za rad, a to se osigurava time
Spominje ga Ebu Nu'ajm od Ebu-Hurejre, r. a.
ISHRNA IZMEDU MEDICINE l ISLMA
to e se tijelu obezbijediti elementi za sagorijevanje potrebni za
odravanje tjelesne temperature, obnavljanje i razvoj tijela. Moete
primijetiti da nas je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
u hadisu podstakao na uzimanje manje koliine hrane i odredio
granicu te koliine: nekoliko zalogaja koji e ovjeka odrati spo
sobnim za rad - da ne bude gladan i nesposoban. ovjek jede ono
od ega e se izgraivati i obnavljati njegovo tijelo, ali ne u mje
ri da se njegova koa otegne, niti da se meso trese na njemu (zbog
gojaznosti). Islam poziva ka tjelesnoj snazi. Uzvieni Allah je rekao:
"'O oe moj' - re jedna od njih - 'umi @u najam, naj
bolje je d unajmi snana i pouzdana.' " (El-Kasas, 26. )
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je pojasnio i nain
kako se jede i rekao:
'Mi smo narod koji n jd dk n ogldni, a kad jdo, n
zitimo M

Ovaj hadis nam pojanjava vanost naina uzimanja hrane, jer

se hrana probavlja u elucu i sagorijeva u periodu od tri do etiri
sata i nakon toga osoba osjea glad i elju za jelom. Kada jedemo po
drugi put, eludac prima hranu i spreman je da je na najlaki nain
probavi. Kada hoemo jesti, ne trebamo to initi do potpune sitos
ti. Tako emo ouvati zdravlje, to je cilj kojem islam poziva. Ovo
pravilo potvruje medicina, a ustanovio ga je Allahov Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, i pojasnio zabranjenu granicu pretjerivanja
u jelu kada je rekao:
'Zista j vid prt"ivanja d pojdJ sv ito poliJ. "
OSAM MEDICINSKI H SAVJETA
Pr: ne moemo za svaku osobu odrediti koliinu hrane koju tre
ba pojesti, jer se ljudi ralikuju u pogledu svoga zdravlja, uzimanja
hrane i sposobnosti varenja hrane.

to se tie vrste hrane, nju je mo

gue odrediti, jer ona treba sadravati bjelanevine, masti, krob,
minerale, vitamine itd.

to se ti

bInnina, one izgrauju unitene dijelove organiz
ma i obnavljaju ono to se potroi. Nalaze se u mesu, ribi, jajima,
mlijeku i drugim namirnicama.
Mano daju snau organizmu i omoguavaju mu razvoj, spo
sobnost z rad i kretanje. Nalazimo ih u vrhnju, kajmaku, uman
cetu, ribljem ulju i sl.
krb pomae odravanju tjelesne temperature. Nalazimo ga u
kruhu, branu, kolaima, eeru, medu i sokovima.
Organizam ima potrebe i z raliitim vrstama minnal, kao to
su eljezo, kalcij i drugi.
Vtmini su neophodne tari, njihov nedostatak u ishrani do
vodi do pojave vie bolesti. Nalaimo ih u svjeem povru i vou.
Dr: kada dode vrijeme jela, a osoba ne osjea elju z jelom ili
ima tegobe u predjelu eluca, nipoto ne treba jesti.
Tri: tokom uzimanja jela treba osjeati zadovoljstvo u grudima i
imati iste misli.
nAllahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je zabranjivao
unoenje hrane na hranu. To znai da nakon redovnog obroka ne
treba jesti voe dok ne produ dva sata poslije tog obroka.
8 ISHRANA IZMEU MEDICINE 1 ISLMA
Peti: ne uzimati hranu izmeu obroka, izuzev ako se radi o vou
koje se uzima kada prou naj manje dva sata po obroku.
Sesti: uzimanje kaike meda rastopljenog u vodi koja nije hladna,
jer je tako savjetovao Muhammed, sallallahu 'alej hi ve sellem: "Pit(
m(d " Potvreno je da rastapanje meda u vodi dovodi do toga da i
voda poprima osobine meda od njegovih rastopljenih sastojaka.
Sedmi: stvaranje navike uzimanja kaike maslinovog ulja pomije
anog s dvije kapi sireta i vodom.
Osmi : oni koj i uvaju liniju mogu zamijeniti obrok aom mlijeka
i sedam presovanih datula.
STANJA TIJEL I UMA
Tri su tjelesna stanja: zdravlje, bolest i stanje kada osoba nije ni
bolesna ni zdrava, kao to je stara osoba.
Zdravlje
Zrvje je stanje tijela kada se sve fnkcije ispravno odvijaj u. Ono
je neto najvrednije to nam je Uzvieni Allah darovao poslije is
lama, jer bez zdravlja nije mogue initi dobra djela i pokoravati
se Allahu. Zato je svaki rob zahvalan Z njega. Poslanik, sallallahu
'alejhi ve sellem, je rekao:
"Mnog ludi se prevar u pogldu dvie blgodti: zravla i
slbodnog VC. "
1
'Zist Allh ima robove koje va od ubianja (d ne budu
ubieni) i bolst, dje im d ive u zravlu, uzme ih u zdrav
lu i dje im stepen Jehid.
Ebu Derda' , r. a. , kae:
"Rekao sam: 'Allahov Poslanie, da budem zdrav i zavalim
sc, drae mi je od toga da budem stavljen na iskuenje pa se
strpim' , pa je Allahov Poslanik, sallallau 'alejhi ve sellem,
rekao: 'llh voli d bud/ zrav. ' "
Biljee Buhari, Ahmed, Tirmizi i Darimi
Biljee Sujuti u Dmi's-Sagr i Taberani u EI-Ktbir od lbn-Mes'uda, r. a.
)O ISHRNA IZMEU MEDICINE l ISLMA
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je j o rekao i:
"Ko osvan zdrav u pogkdu svoga tjl, bzbjdn u pogkdu
svog imtka (puta), kao d mu j tog dna dt ovaj sviet.
Tirmizi, takoer, biljei predanje od Ebu-Hurejre, r. a. , koj i pre-
nosi da je Vj erovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Prva od blgodti Z koju e ovjek biti pitan na Sudnjem
dnu jst to d e mu se rdi: 'Zar tvoje tijelo nisam zdravim
uinio i napoj io te hladnom vodom?' "2
On, takoer, prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sei-
lem, da je rekao:
"O A b base, trai od Allha zdravle na ovom i onom sviet. "3
Alejhisselam j e takoer rekao:
'Tait od Allha oprost i zdravle, jr nakon vrstog vrova
nja nikom ne biti dto nita bole od zdravla. "4
Od njega se taoer prenosi da Allahov Poslanik, sallallahu 'alej
hi ve sellem, nije pitan "ni o emu njemu draem od zdravlj a." 5
Neki beduin je pitao Allahovog Poslanika, sallallahu 'alej hi ve
sellem, i rekao:
"Allahov Poslanie, ta da traim od Allaha nakon nama
za?", pa mu je on, sallallahu 'alej hi ve sellem, rekao: "Trai
zravle.
1
Biljee Tirmizi i Ibn-Made
Biljee Tirmizi i Hakim
Biljee Bc i Tirmizi
"Biljee Nesai, Tirmizi i Ahmed
' Biljee Tirmizi i Hakim
"Biljee Tirmizi i Ahmed
STANJA TIJEL l UM
7
1
Od Davuda, a. s. , se prenosi da je rekao: "Zdravlje je skriveno
blago, alost trenutka i starost godine." Kae se: "Zdravlje je kruna
na glavi zdravih, a vide je samo bolesni."
Takoer se ke: "Zdravlje je blagodat koja se zanemaruje." Ne
ki iz prvih generacija su govorili: "Koliko je blagodati u svakoj veni,
Gospodaru na, podari nam zdravlje na ovom i onom svijetu."
Bolest
Bolest je stanje suprotno zdravlj u. Svaka bolest ima svoj poetak,
pogoravanje, vrhunac i kraj .
Uzroci koji dovode do stanja
zdravlja ili bolesti
Vdljivi uzrci
Vidljivi uzroci, koji dovode do stanja zdravlja ili bolesti, su sljedei :
t . Zm. On je neophodan Z odravanje daha (due) . Da b se
ouvalo zdravlje on mora biti isc i ne smije u njemu biti smrada.
Zrak u sebi sadri brojne elemente, a najvaniji je oksigen. Kd
god se smanji koliina oksigena u zraku, time se smanji i njegova
korisnost i pojave se tetni efekti na tkiva u organizmu. Oksigen j e
neophodan za oksidacij u tvari i z hrane i on upotpunj uje probavu
tako da se hrana moe iskoristiti, a to poinje apsorpcijom hrane.
Zagaenost zraka razliitim elementima poput ugljen-dioksida
i ugljen-monoksida, koj i su produkti sagorijevanja goriva u auto
mobilima i tvornicama, dovodi do pojave brojnih plunih bolesti,
kroninih upala, oboljenja bronhija, pa sve do raka plua i potre
be za hirurkim zahvatima. to se tie sastavnih dijelova isparenja
koj ih je puno u zraku i oni, takoer, imaju tetan utjecaj na plua
i nerve, posebno na sluni ner.
,z ISHRANA IZMEDU MEDICINE ISLAMA
Savremena su istraivanja potvrdila da je nedostatak oksigena
veoma vaan faktor koj i uzrokuje pojavu karcinoma.
Svako godinje doba ima bolesti koje ga karakteriziraju i koje
nestaj u nakon njega. Tako ljeto donosi koleru (bolest kolere se i
ri ljeti j er se prenosi putem muha koje nose viruse u naselja koja
nastanjuj u ljudi i nj ima zagauj u hranu) , a u njemu nema bolesti
uzrokovanih hladnoom. Ovakav je sluaj i sa svim ostalim godi
nj i m dobima.
Hladan zrak ojaava i osnauje tijelo, pobolj ava probavu, dok
vrelina ima suprotne efekte, kao i zagaen zrak, to emo, ako Bog
da, pojasniti.
Z. Ono to se jede i pije. Ako su hrana ili pie vrel i , oni u tijelo
unose vrelinu i obrnuto.
) . Kretanje ili mirovanje. Kretanje zagrij ava tijelo, a mirovanje ga
hladi.
Kretanje i mirovanje utjeu i na duevno zdravlj e. Oni dono
se deprimiranost ili razdraganost, brigu, tjeskobu ili kompleks nie
vrijednosti. Sva ova stanja imaju veze sa duevnim stanj ima i ostav
ljaju uinke ili u nutrini ovjeka ili na njegovoj vanj tini i o tome
emo, ako Bog da, govoriti.
4

Spavnje i budnost. San umiruje duu i hladi tijelo. Zato spava
treba pokriva, a budna osoba ne.
Spavanje se smatra odmorom za duu nakon svakodnevnih po
tekoa i napora. ovjek polae oruje - milom ili silom - i predaje
se odmoru u bezbjednosti. Potreba organizma za snom je poput po
trebe za hranom ili piem. San je nain da se odmore napeti ivci,
kao i mozak koji je preoptereen ivotnim obavezama i problemi
ma. San mozgu vraa nj egovu sposobnost razmiljanja, shvatanja,
te pospjeuje hemijske procese koji se odvijaju u nj emu, kao i u
organizmu openito. Spavanje odmara umorne udove, ponovo ih
opskrbljuje hranom i priprema ih za novo podnoenje tekoa i
napora. Ako se tijelu ne obezbjeuje potrebna koliina sna, to do-
STANJA TIJEL l UMA
73
vodi do smanjenja intelektualnih sposobnosti, zmora, problema
u mozgu i ivcima. Broj sati koje treba spavati ovise o starosnoj
dobi osobe. Dijete treba vie sati spavanja od odrasle osobe, a ova,
opet, vie od starih osoba. Sto je san dublj i , tijelo se vie odmara, tj .
kratak, a dubok san bolji je od dugog sna (koji je nemiran i istrzan) .
5 . Uzimaje hre i izbacivje tetnih ta. Ako se ini na pravi
nain, ono je korisno i uva zdravlje.
Uzcl vezanl za rad
Ovi uzroci se mogu podijeliti na uvanje zdravlja i lijeenje bolesti.
Poet emo uvanjem zdravlja.
Znaj da je uzimanje hrane onda kada osjetimo potrebu z njom
faktor trajnosti zdravlja. Ako budemo pratikovali da uzimamo tri
obroka hrane dnevno, to je za organizam najbolji raspored ishra
ne. Najbolje je imati odredeno vrijeme uzimanja hrane, a razmak
izmedu dva obroka ne treba biti manj i od etiri ili pet sati, jer j e
ovo vrijeme neophodno za varenje hrane koja se nalazi u elucu.
Sto se tie uzimanja hrane na neredovan nain to se, napri
mjer, deava kada smo zauzeti nekim poslom ili kada se na poslu
ne moemo drati tog rasporeda, to dovodi do smetnji u crijevima
i probavi to se odraava na zdravlje debelog crijeva, jer se stalno
smjenjuju pretrpanost hranom i nedostatak iste, a nekada i proljev
i skupljanje crijeva. Ovo se obino deava zaposlenim ljudima koji
ne mogu uzimati obroke u odgovarajue vrijeme. Takoder je po
trebno ne uzimati hranu izmeu obroka. Najbolje to savj etujemo
jeste da osoba, kada osjeti tegobe u crijevima uzrokovane tekom
hranom, ne treba uzimati sljedei obrok kako bi se eludac odmo
rio nakon napora i kako bi mu se pruila prilika da se odmori i
povrati snagu za obavlj anje svoj ih redovnih fnkcija.
Glad proiava osjetilo okusa, umanjuje kiselinu u ustima, pro
iuje mokrau i poj aava osjetilo mirisa i tada je neophodno uzeti
hranu. U znakove potrebe za hranom ubrajamo i to da ulo miri
sa postane veoma osjetljivo na raliite mirise hrane koje poznaje.
74
ISHRANA IZMEU MEDICINE l ISLMA
Ova osjeanja imaju posebne centre u mozgu koj i na prirodan na
in registruju mirise raliitih vrsta hrane. Kada se smanji koliina
vode u organizmu, smanjuje se aktivnost bubrega, mokrana bei
ka postane prana, bubrezi ne izbacuj u mokrau, a sama mokraa
svojom bojom ukazuje na koliinu (vode u tijelu), njen miris uka
zuje na koliinu mokrane kiseline i soli u nj oj , kao i na to da li se
uzimala odgovaraj ua hrana i da li se probavila kako treba.
Isto se deava kada se hrana uzima bez potrebe za njom, to je
obiaj u mnogim krajevima. To je j edan od uzroka pojave boles
ti. Visokokalorina hrana koja prevazilazi nae potrebe pohranjuje
se u obliku masti i sala ispod koe i na zidovima krvnih sudova.
To je j edan od uzroka poveanja broja oboljelih od bolesti uzroko
vanih ovim pohranjivanjem (vika kalorija) . Meu njih ubrajamo:
zakreenje arterija, kada zidovi krvnih sudova postanu potpuno ili
djelomino neprohodni, cirkulacija postane nedovolj na i nesraz
mjerna potrebama organizma, zatim variranja krvnog pritiska to,
takoer, uzrokuje brojne bolesti organizma i to:
u mozg: gubitak pamenja, nesposobnost shvatanja, razliite
vrste ponaanja, poremeaje djelovanja centara za sluh i vid, a,
nekada, i pojavu jednostrane paralize (oduzetosti, hemiplegije) ;
u srcu: stenokardija i smetnje u sranim komorama;
u bubrezima: prestanak rada bubrega;
u unutranjem uhu: neizlj eiva gluhoa i nemogunost odra
vanja ravnotee;
povienje krog pritiska koje ima negativan utj ecaj na mozak
i srce. Takoer, ono uzrokuje i upale zglobova, eernu bolest
(dij abetes) , kostobolju (artritis, kraljevska bolest) uzrokovanu
pojavom kvarcnih kristalia u zglobovima.
Potrebno je da hrana sadri glavne sastojke: proteine, krob,
masti, vitamine i minerale. Takva hrana je potpuna i uravnoteena.
Ne bi trebalo da sva hrana sadrava masti ili krob. Takoer, potreb
no je da postoji pravilan odnos i uravnoteenost meu prirodnim
bTATIJEL 1 umA 75
sastojcima, pa ako je jedan satojak kiseo, onda je neophodno da
drugi ne bude, kako bi eliminisao tu kiselost.
Uzimanje to raznovrsnije prirodne hrane je bolje, a uzimanje
slatkia je pohvaljeno, ako se ne pretjeruje. Stalno uzimanj e preve
like koliine hrane dovodi do nedostatka elje z hranom i bezvolj
nosti, puno kiselina dovodi do ubrznog starenja, prevelike kolii
ne slatka smanjuju apetit i ine tijelo tromim, a soli isuuju tijelo
(uzimaju velike koliine vode iz tijela) . Zbog svega ovoga trebamo
ostaviti takvu hranu. Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
je rekao:
"ovk n mo napunit goru vru od svog stomaka. Dosta
mu J nko/iko zlgaja koji ga odrt sposobnim z rd
A ako v ho, ond nka br ttina z hranu, trtina z
vodu i ttina z disanj. "1
To je zbog toga to je punjenje eluca hranom i piem iznimno
vano za rad samog eluca i drugih organa oko nj ega, kao i udo
va. eludac moe uzrokovati srane smetnje, probleme s pluima
(disanjem) i plunom maramicom koja takoer ima svoj u ulogu u
procesu disanja, tako da dolai do smanjenja unosa oksigena po
trebnog za probavljanje hrane, a uz to se unosi i dodatna koliina
hrane koja nije potrebna organizmu i koja se pohranjuje u obliku
saa.
Due dijete se pozitivno odraavaj u na tijelo i osnauju ga. Za
zdravlj e je to poput nestanka bolesti. Stoga treba usvoj iti ovu lijepu
naviku, osim ako se primijete negativne popratne poj ave, a onda se
treba initi pod nadzorom.
Onaj ko je navikao da stalno neto jede, neka to ne prekida,
samo neka se uva masne hrane i pokvarenog (prljavog, neop ranog
voa.
Poj esti sve iz zdjele pomae probavi i poveava apetit. Alej hisse
lam bi, takoer, uvijek oblizao svoje prste nakon jela. On, sallallahu
'aejhi ve sellem, je rekao:
Biljei Trmizi
ISHRNA IZMEU MEDICINE l ISLMA
''d nko od vas jd ntku hranu, ntka ne brie ruku dok je
nt oblik.
Rekao j e i sljedee:
''o oblik zIu, bit t mu oproteno. "
Dakle, ovo je doka da ne treba ostavlj ati ostatke u zdj el i , tj . treba
sve pojesti, ali bez pretjerivanja. Ovaj hadis biljei i Tirmizi u ovoj
verij i :
''o bud jo iz drvenog anka, a ztim ga oblit, anak e
moliti oprost z njga. "2
Zabranio je (Muhammed, sallallahu 'alej hj ve sellem) da se za
jedno jedu mlijeko i riba, sire i mlijeko, voe i mlijeko, salata i
riba, bijeli i crveni luk, suho i svjee meso, kisela i ljuta hrana, su
mak i sire, sire l ria, nar i bungur, kao i dvije vrste hladne, tople
ili vrele hrane.
Treba izbjegavati stavljati sire j mast u bakrene posude, a isto
tako i sir, peeno meso i vrelu hranu, kao to je tek ispeeni kruh
i slino. Takoer, treba izbjegavati otkrivenu hranu ili vodu, jer je
mogue da u njih upadne nekakva ivotinj a i to bude uzrokom
smrti onoga ko pojede ili popije tu hranu/pie. Poslanik, sallallahu
'alej hi ve sellem, je rekao:
''okrivajtt posudt (s hranom) i pokrivaju posudt (s piem),
zista s tokom noi u nju sputa bolst s neba (iz zraka) i ne
ostan niedna otkrivena posud, a d u nju ne upadne ta bo-
1

U vezi s Alejhisselamovom zabranom, ljekari kau: "Ko bude

jeo crveni luk etrdeset dana pa mu lice postane pjegavo, neka ne
krivi nikoga osim samoga sebe. Ko bude jeo puno soli pa dobij e
Biljee Buhari, Muslim, Ahmed i drugi
Biljee Tirmizi, lbn-Made i Ahmed
` Biljee Muslim, lbn-Mad i Ahmed
STANJA TIJEL l UM
77
svrab, neka krivi samo sebe. Ko bude j eo ribu i jaja zaj edno pa do
ivi hemiplegiju (jednostranu oduzetost) , neka krivi samo sebe. Ko
bude jeo koliko god moe, zatim bude otiao u zahod te ga pogodi
hemiplegija (jednostrana oduzetost) , neka krivi samo sebe. Ko bu
de doivio poluciju i ne okupa se prije intimnog odnosa te mu se
rodi ludo dijete, neka krivi samo sebe. Ko bude nou gledao u ogle
dalo pa ga pogodi nemo, neka krivi samo sebe." Sve ovo navodi
Ibn-Kajji m u svojoj knjizi Poslnikova mdicina, str. 3 79, vezujui
za Ibn-Masevejha koj i to navodi u svojoj knjizi lt-Mehazir.
Prenosi se od Enesa, r. a. , koji prenosi da j e Allahov Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Osnova svake bolesti je hldnoa.
"Hladnoa'' j este munina u stomaku (slaba probava) , jer ona
hladi vrelinu apetita. Potrebno je ograniiti elj u za hranom, bez
pretjerivanja.
Vjerovjesnik, sallallahu 'alej hi ve sellem, j e rekao:
"ovjek ne moe napuniti goru vre od svog stomaka. Dosta
mu je nekoliko zlgaja koji ga odrt sposobnim z rad.
A ako v hoe, ond neka but trdina z hranu, treina z
vodu i treina z disanje. "
Alija ibn El-Hasan j e rekao: "Uzvieni Allah je sabrao svu me
dicinu u j ednoj polovini aj eta i rekao:
'I jedite i pijte samo ne pretjerujte, Allah, zaista, ne voli one
koji pretjeruju.' (El-A' raf 3 r .)
Omer, r. a. , je rekao: "uvaj te se pretjerivanja u pogledu hra
ne, to je tetno po organizam i vodi ka bolesti i ljenosti u pogledu
Biljee Sujuti, Darekutni, Ebu-Nu'aj m, Temam i Ibn-Asakir; hadis je slab
(da' if
ISHRANA IZMEDU MEDICINE l ISLMA
obavljanj a namaza; drite se umjerenosti, to je najbolje Z organi
Z najdalje od pretjerivanja, a Uzvieni Allah ne voli ni debelog,
ni goj anog."1
Hipokrat je rekao: "Zdravlje se uva pijenjem vode i izbjega
vanjem pretjeranog uzimanja hrane i pia." Jo je rekao i sljedee:
"Malo tetnih tvari je bolje od puno korisnih tvari ."
U El-Mil/u vm-nihalu Sehrestani kae: "Hipokrat je osniva
medicine." Zatim je navodio je njegove prijanje i potonje zasluge,
pa je rekao: "Njemu je jedan od grkih kraljeva poslao nekoliko
kantara zlata samo da mu on doe, pa je on to odbio, a Z lijeenje
siromanih i ljudi srednjeg imovinskog stanja nije uzimao nikak
vu nadoknadu. Sam je sebi odredio da uzima nadoknadu samo od
bogatih, neku od tri stvari: prsten, ogrlicu ili narukvicu od zlata.
Upitan je: ' Koji je ivot najbolj i?' Odgovorio je: 'Sigurnost i siro
matvo, to je bolje od bogatstva i straa.' Jo je rekao i sljedee:
' Ilovaa lijei svaku bolest', a kada mu je dola smrt, rekao je: 'Uz
mite od mene cj elokupno znanje: 'Ko bude puno spavao, borio se
protiv svoj ih strasti i njegovao svoj u kou, dugo e ivjeti . ' Takoer
je rekao: ' Da su svi ljudi stvoreni od jedne prirode, ne bi obolije
vali , jer onda ne bi postojalo ono suprotno to dovodi do bolesti . '
Jednom prilikom je uao kod bolesnika i rekao: 'Ja, ti i bolest smo
troje, ako me pomogne protiv nje tako to e me posluati, bit e
mo nas dvoj ica, a bolest e ostati sama protiv nas, a kad se dvoj ica
udrue protiv jednoga, savladat e ga.' Reeno je Hipokratu: 'Za
to mrtva osoba otea?' On je odgovorio: 'Jer je ona sastavljena od
dvoje: lagahnog gornjeg dijela i tekog unutranjeg dijela, pa kada
se spusti jedan od nj ih, a to je gornji laki dio, otea onaj unutra
nj i dio. ' Rekao je jednom svom ueniku: 'Najbolji nain lijeenja
ljudi je to to e ih voljeti, nee im nareivati , upoznat e nj i
hovo stanje i upoznat e ih s onim to si otkrio. ' Jo je rekao: 'Sve
to je puno je suprotno (tetno) zdravlj u, zato neka ti hrana, pie
i intimni odnosi budu umjereni . ' I rekao je: 'Ko od ljekara bude
1
Navodi Eu-Nu'ajm
STANJA TIJEL l UM )

trovao ljude, vrio abortus, spreavao zaee i uzimao novac od bo

lesnika, taj ne pripada meni . ' " On je imao ovavo uvjerenje u vezi
s pomenutim uvjetima o emu e uslijediti objanjenje, ako Bog
da.

Njegove knjige o medicini su brojne. Neke od njih su: Knjiga

godi/njih dba, Knjiga uvod u spoznaju i Knjiga o Hipokratovom
gobu (ova knjiga navodi udesne stvari o njemu. Neki grki vladar
je otvorio njegov grob i naao ovu knjigu pored njega).
Haris ibn Kilde, arapski ljekar, je upitan: "ta je to lijek?" "Suz
dravanje, dakle gladovanje" - odgovorio je. Dalje je upitan: "A
u emu je, onda, bolest?" "U unoenju jedne hrane na drugu" -
odgovorio je.
Ibn Sina je rekao: "uvaj se uzimanja hrane prije nego je pret
hodna probavljena i znaj da je sitost novotarija koj a e se pojaviti
nakon prvog stoljea. Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem,
je rekao: V tr ik jed u jtdno cjtvo, a nrtrik u stdm. Mudrost
ne ulazi u eludac koj i je napunjen hranom. Ko smanji koliinu
hrane, smanjio je i koliinu pia, ko smanji koliinu pia, uinio
je lakim svoj san, a ko olaka svoj san, uinio je bereketnim svoj
ivot. A onaj ko napuni svoj stomak, mora puno piti, ko puno pije,
teak mu je san, kome je teak san, taj nema bereketnog ivota."
Jo je rekao: "Ko se zadovolji bez sitosti, lijepo je nahranio svoje
tijelo i poboljao je stanje svoga srca i due. Ko poeli neto od hra
ne, uznemirava svoje tijelo, ini zlo svojoj dui i otvrdnjava svoje
srce. Zato se uvaj te najslae hrane, ona truje srce grubou, okr
njuje pokornost (Allahu) i ini da uho ne uje savjet. Vrela hrana
je terna i zato ju je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem,
zabranio. Isto tako, Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je za
branio da osoba jede dok je oslonjena."1 Ubejj ibn Ka'b, r. a. , j e
rekao: "Ovako rade silnici. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ni
kada nije puhao niti u hranu, niti u pie i nije disao u posudu (dok
pije) ." Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je zabranio pu-
Biljee Buhari, Muslim, Trmizi, Ibn-Made, Ahmed i Darimi
Biljee Buhari, Ahmed, Darimi i Begavi
8O ISHRANA IZMEU MEDICINE I ISLMA
hanje u hranu ili pie, jer usta i nos sadre izvjesnu koliinu mikro
ba i vi rusa koj i mogu dospjeti u hranu, ukoliko se u nju pue, te
se tako ti uzronici bolesti unose u ovjeka, nakon ega se javljaju
brojne bolesti. Ovo se u savremenoj medicini smatra jednom od
najljepih Poslanikovih, sallallahu 'alejhi ve sellem, instrukcij a.
Sjedenje nakon jacije-namaza veoma je korisno, a sam namaz
podstrekava na njega, kako bi se hrana u elcu rastresla, to e
pomoi boljoj probavi. Od Vjerovj esnika, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, se prenosi da je rekao:
"Uiniu pkmmitom vau hranu spominjanjm Allha i na
mazm, nemojte spavati nakon njega (jela) d vam srca ne bi
otvrdl.
Prenosi se od Enesa, r. a. , (mer ) da je rekao: "Veeraj te, pa
makar i pregrt smeuranih datula. Izostavljanje veere ini da se
bre stari. "2
Prenosi se od Dabira, r. a. , (mer) da je rekao: "Ne proputaj te
veeru, makar ona bila samo aka datula, jer njeno izostavlj anje ini
da se bre stari ." 3
Nakon spavanja treba oprati ruke. Allahov Poslanik, sallallahu
'alej hi ve sellem, je rekao:
"
Kd nko od va bud spavao, a na ruci mu bude masno t
ga ndto pogodi, neka n krvi nikoga osima samoga sb.
B
"Pranje (ruku) prije jel odtranjuje siromatvo, a pranje (ru
ku) nakon njga odtranjuje brigu
.
"5
Rekao je Platon: "Ko se oisti nakon jela, kao i prije spavanja,
imat e lijep izgled."
Biljee Ebu-Nu'ajm, Ukajli, Sujuti, Taberani, Bejheki; hadis je slab (da'if
Biljei Tirmizi; hadis je slab (da' if
` Biljei lbn-Made; hadis je slab (da' if
" Biljee Tirmizi, Ebu-Davud, Ibn-Made, Ibn-Hibban i Hejsemi
` Biljei Hejsemi
bTANA1tL l UM 8t
U hadisu kojeg prenosi Bera' ibn Aib se kae:
"Kd zvr!i s }tlm, umi abtst kao z namaz. "
1
Bilje Buhari i Muslim
VODA
Tokom i prije jela ne pije se voda (navest emo hadis o pijenj u vode
tokom j ela) ili (ako se ve pije) treba se popiti polovina koliine
vode koj u smo navikli piti; to je dobro za bolju probavu hrane,
a i otklanjaj u se smetnje uzrokovane hladnoom vode, disajnim
organima, posebno nakon vrele hrane, kolaa, dok j edemo voe
ili tokom intimnog odnosa. Ne treba se mijeati voda iz bunara
i rijeke. Voda se ne pije u j ednom dahu, j er to moe dovesti do
oboljenja jetre.
Medu uputama Alah ovog Poslanika, sallallahu 'ale j hi ve sell em,
u vezi s pijenjem vode j este i to da je on uvijek pio vodu s preda
sima, a nikada nij e pio svu koliinu vode odjednom (bez predaha,
naiskap) . Pijenje naiskap znai piti vodu zajedno sa zrakom, a ula
zraka u eludac uzrokuje bolove i nadutost stomaka, oteava
rad eluca to uzrokuje smetnje U probavi hrane. Sto se tie pije
nja vode s predasima, tokom njega treba namjestiti usne samo za
prolaz vode, j er to spreava ulazak zraka u eludac. Vjerovj esnik,
sallallahu 'alej hi ve sellem, je pio s tri predaha i predahnuo bi (iz
medu ovih prekidanja pijenja) izvan posude, a nikako u nju. Dakle
treba piti vodu s predasima, ali bez disanja ili puhanja u posudu
iz koje se pije za vrijeme predaha ili tokom samog pijenja. Disanje
u posudu tokom pijenja moe imati ozbiljne posljedice, j er voda
moe ui u disajne organe i uzrokovati guenje.
Prenosi se od Enesa, r. a. , da bi Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, tri puta predahnuo tokom pijenja i u vezi s tim je rekao:
J najlpJ. najisti i najzravi. "
ISHRANA IZMEDU MEDICINE 1 ISLMA
Enes, r. a., je rekao: "Tokom pijenja predahnem tri puta." '
Ebu-Nu'ajm prenosi da bi Alejhisselam, kada bi pio, prekidao
pijenje tri puta: izgovorio bi Allahovo ime kada bi poinjao, a za
hvalio bi Mu se kada bi prekinuo s pijenjem. 2
Ovdj e se pod "pijenj em" podraumij eva voda dok isti termin u
medicini oznaava pijenje alkohola.
Prenosi se da je Alejhisselam redovno koristio misvak i pio s
predasima. 3
Pod "predasima" se podraumij eva prekidanje pijenja tri puta i
disanje izvan posude. to se tie zabrane da se die (pue) u posudu,
time se eli naglasiti da je on, sallallahu 'alej hi ve sellem, pio, a disao
bi izvan posude, jer iz usta moe neto upasti u pie i tako oneistiti
posudu. Dakle, nema nita kontradiktorno izmeu disanja i zabra
ne. to se tie prekidanj a pijenja, to je veliko dobro (korist) , jer
nas velika potreba za vodom zbog silne ei navodi da pijemo ve
liku koliinu, a nije zdravo popiti koliko moemo odjednom zbog
zagrij anog tijela, nego je bolje prekidati pijenje.
to se tie koristi predaha, to podrazumijeva uputanje zraka u
disaj ne puteve i plua. Ako se die tokom pijenja, izvjesm lo| i i oz
vode e otii u disajne organe to e dovesti do zaguenja. Ovo
nee desiti ako osoba koj a pije predane. Pijenje se prekida tri puta,
ime se slijedi obiaj (sunnet) Allahovog Poslanika, sallallahu 'alej
hi ve sellem. Ono je najboie zato to je bolje od pijenja naiskap,
istie jer je isto od bolesti i zdravo i najzravie, tj . naj lake, jer
ne smeta hrani (probavi) . Ovo su samo neki djelii mudrosti, neke
teorijske injenice koje govore o korisnosti ovakvog pijenja, a koj e
se ne vide na prvi pogled. Njih potvruj u i prijanji i kasniji ueni
ljudi (mudraci) , pa neka je traj ni, beskrajni selam i salavat na ovog
Vjerovj esnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, lijepog i istog.
Biljee Buhari i Muslim
Biljee Sujuti i Taberani ; hadis je slab (da'if
` Biljee Hejsemi i Taberani
Voo A
Enes, r. a. , je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sei
lem, je zabranio da se pij e stojei."
Hatabi, r. a. , je rekao: "Ova zabrana je lijepa i pristoj na." Omer
i Osman, r. a. , su dozvoljavali da se pije stojei, kao i veina islam
skih uenjaka, jer je i Alejhisselam pio stojei. 2 Neki to smatraj u
pokuenim.
Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, je zabranio da se
pij e s grlia posude, tj . da se zabaci glava i tako pij e. 3
I bn-Abbas, r. a. , j e rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve
sellem, je zabranio da se pije s grlia posude."4
Loa strana pij enja s grlia posude je u tome to osoba ne vidi
ta dolazi iz posude, jer u vodi moe biti trun ili neto slino to
moe otii osobi u grlo.
Ibn-Made biljei da je Ibn-Abbas, r. a., rekao: "Allahov Pos
lanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, je imao au od stakla iz koje j e
.

pt o.
El-Muvefk Abdul-Latif j e rekao: "Moe se piti iz staklenih po
suda, to preferiraju Indij ci , iji kraljevi piju iz nj ih i daj u i m pred
nost u odnosu na zlatne i kristalne posude, jer one bolje proputaju
svjetlost, lahko se operu i u nj ima se vidi sve to je tetno. Ovo j e
naj lj epi obiaj kojeg su imali indijski vladari. "
Biljei Muslim
Predanje o tome biljee Buhari i Muslim
` Biljee Buhari, Muslim i Ibn-Made
"Biljee Buhari, Muslim i lbn-Made
` Biljei Ibn-Made; hadis je slab (da' i f
AKTIVNOST I LI MIROVANJE
Znaj da je bavljenje odgovarajuom vrstom sporta jedan od neop
hodnih i vanih preduvjeta za ouvanje zdravlja organizma. Bavlje
nje sportom dovodi do sagorijevanja vika masti i saa u organizmu
ija prekomjerna koliina uzrokuj e broj ne bolesti kao to su po
vien krvni pritisak, arterioskleroza (zakreenje arterij a) , dijabetes
(eerna bolest) i upala zglobova. Bavlj enje sportom poboljava rad
sistema kruenja krvi i rad srca, pomae prohodnosti krvnih su
dova, ujednaava ritam otkucaja srca i dospijevanje kri do svih
organa i elija.
Bavljenje sportom, takoer, poboljava rad disaj nih organa, po
boljava prohodnost plunih krila, njihov kapacitet, kao i prijem
ivost vee koliine oksigena.
Bavljenje sportom pomae u radu bubrega, kao i u odstranji
vanju nitrata i mokranih kiselina (koje su tetne tari) iz organiz
ma. Bavljenje sportom ojaava organe (udove), poboljava nj ihovo
fnkcionisanje i ini tijelo lagahnijim i ravijenij im. Nj ime se treba
baviti nakon to se probavi hrana u elucu, za to treba pet sati, ne
to vie ili neto manje, u zvisnosti od metabolizma osobe i vrste
hrane.
Odgovaraj ua vrsta sporta je ona za koju osoba ima sklonosti,
koja razvija i optereuje vene. Prirodno je da e time ojaati vene,
jer to vie vjebamo neki organ, on vie jaa i razvija se. Isti je sluaj
i sa unutranj om snagom.
Svaki organ ima posebne vjebe. Tako je kiraet (uenje Kur'ana)
za grudi i treba poeti sa tihim uenj em, pa ii ka glasnijem, za oi
je lijepo pisanje, za sluh je sluanje lijepih glasova, a j ahanje konja
8 8 ISHRNA IZMEU MEDICINE l ISLMA
je dobro za cijelo tijelo. Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sei
lem, nam je preporuio sport koj i e imati pozitivne efekte na naa
tijela i srca:
'1dit u pohodt, obogatit eu M, putuju, bit ete zdravi.
"
1
Sto se tie vremena najprikladnij eg za spavanje, to je nakon to
se hrana probavi . Treba zaspati okrenut na desnu stranu, kao to
j e Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, imao obiaj ini
ti. Prenosi se od Aie, r. a. , da j e rekla: "Vjerovjesnik bi zaspao na
desnom boku, okrenut prema kibli. "
Spavanj e tokom dana je tetno i loe za ten, pogoduje pojavi
bolesti i ljenosti i zato ga treba izbjegavati , izuzev u sluaj u velikih
vruina, shodno rijeima Alej hisselama:
"Spavaju popodnt, jtr lt tani tad nt spavaju. "2
''omozi u st hranom sehura Zpost tokom dna i popodnrnim
spavanjem Z noni namaz. "3
"Spavanjt poslit sabaha umanjujt nafku.
Dabir, r. a. , prenosi da je Vjerovj esnik, sallallahu 'alej hi ve sei
lem, zabranio da neko spava tako da mu je jedan dio tijela na suncu,
a drugi u hladu. Ovo biljei hafz Ebu-Nu'aj m, a takoer spominje
i Ebu-Davud u svome Sumnu. Bilj ee ga jo i lbn-Made od Bu
rejde, r. a., Hakim od Ebu-Hurejre, r. a., a ejh Albani ga smatra
vjerodostoj nim (sahihom) .
Aia, r. a. , je rekla: "Ko bude spavao iza ikindije, pa skrene s
pameti, neka ne krivi nikog osim samoga sebe.'' 5
Imam Ahmed je rekao: "Smatram da nije lijepo da osoba spava
nakon ikindije i boj im se za njenu pamet."
Biljee Taberani i Hejsemi ; hadis je slab (da'if)
Biljee Taberani , Ebu-Nu'ajm i Sujuti; hadis je dobar (hasen)
` Biljee Hakim, Abdurrezzak i Sujuti; hadis je slab (da'if)
"Biljei Suju ti; hadis je slab (da'if)
` Biljei Ebu-Ja'la
AKTIVNOST tU MIROVANJE
Pokueno je spavati nakon sabaha, dok ne izie sunce, kao i
prije jacije. Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nije volio
spavati prije jacije, niti ostajati budan nakon nje, izuzev ako se radi
o nekom dobru {haj ru), kao to je radi bavljenja naukom, spomi
njanja Allaha, d.. (zikra) ili sjedenja sa svojom
l
orodicom. U tim
sluajevima sjedenje nije pokueno. Pokueno je spavati okrenut
licem nadolje (potrbuke) , j er je to poloj stanovnik Dehenne
ma. Pohvalno je spavati ist, kao to smo naveli u hadisu kojeg
prenosi Bera' .
EUFORIJA I KAJSIJA
to se tie olakavanj a, osoba se moe olakati na prirodan nain
koristei, naprimjer, kuhani divlj i afran ili groice.
Hipokrat je rekao: "ije meso se trese, neka gladuje, jer glad ini
tijelo lagahnim", a nama j e propisan post. Potrebno je izbjegavati
laksative i koristiti ih samo u nudi.
Kisrin ljekar je upitan o laksativima, pa je rekao: "To je strijela
koja je ispaljena u tvojoj utrobi, pogodit e ili e promai ti, pa ih .
ne koristite, izuzev u nudi."
Hipokrat je rekao: "iji je organizam zdrav, nj emu je tetno
koritenje lijekova, a ako je to potrebno, onda pod odreeni m us
lovima."
Esma bint Umejs prenosi da ju je Allahov Poslanik, sallallahu
'alejhi ve sellem, pitao:
"ta koristi kao /ksativ?" "Divlj i afran", odgovori ona. On
ree: "Liek koji je vru i ledn. " Zatim je koristila kaj sij u,
pa je on rekao: "Kd bi u neemu bio liek od smrti, bio bi u
kajsii.
Alejhisselam j u je pitao dok je bila zdrava, a ona je ovako pos
tupala. Ovakav postupak ljekari nazivaju preventivnim uvanjem
zdravlj a, a on se ogleda u tome da osoba, ukoliko prepozna nepot
puni uzrok neke bolesti, upotrijebi lijek prije nego se bolest proiri .
Ovaj hadis upuuje na to da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alej hi ve sei
lem, poznavao snagu lijekova, nj ihov stepen djelotvornosti i nain
Bilje Tirmizi, Ibn-Made i Haim
9 1
9z ISHRNA IZMEU MEDICI NE l ISLMA
praktine upotrebe. Divlji afran daje toplinu i ugodan osjeaj , a
kajsij a je lijep i blagoslovljen lijek i o njima emo takoer, uz Bo
iju pomo, govoriti.
Sto se tie konstipacije (zadravanja) hrane u tijelu, kada se j ave
smetnje koriste se odgovaraj ui lijekovi i napici, o emu emo, ako
Bog da, govoriti.
KUE NERAPA
Ljekari kau: Najbolje su one stare graevine, prostranih dvorita,
s pitkom vodom, zidova koji su blizu i ujednaene temperature.
Neke prostorije su hladne i vlane, neke su vrste i vlane, a neke
vrste i suhe.
Ebu-Hurej re, r. a., je rekao: "Divna li je prostorija kupatilo,
vjernik u njega ulazi traei od Allaha, d. ., da mu podari Den
net, a traei utoite od Vatre."1
Prenosi se od Ibn-Omera, r. a. , da je rekao: "Otvorit vam se
nearapske zemlje, u njima ete nai kue koje se zovu javna kupatila
(hamami), u koja mukarci ulaze samo u izru (ogrtau), a enama
se ne dozvoljava ulazk, izuzev kada je neka od njih bolesna ili ima
postporoajno krvarenje."1
Pokrivanje stidnog mjesta (avreta) je obavezno ak i u javnom
kupatilu.
Od Dabira, r. a., se prenosi da je rekao: "Ko vjeruje u Allaha i
u Sudnji dan neka ne ulazi u javno kupatilo osim u ogrtau."
Kupanje hladnom vodom ojaava tijelo i daje snagu. Ono se
treba praktikovati Z vrijeme vrelina radi sniavanja temperature
tijela, hlaenja miia. Dobro je Z mlade osobe, a ne dozoljava se
djeci i starcima. Putem njega se troi energija.
Kupanje sumpornom vodo odstranjuje svrab i svrbe, a koris
no je i protiv prehlade. Prenosi se da je Omer, r. a., rekao: "Sunce
je kupatilo." Safja je smatrao pokuenim uzimati abdest vodom
1 Hadis je slab
Biljee Ebu-Davud i lbn-Mad
Biljee Tirmizi, Nesi i Ibn-Mad
9J
9
4
ISHRNA IZMEU MEDICINE l ISLMA
zrijanom na suncu, iako hadisi o tome nisu vjerodostoj ni, a ja ne
znam da je neki ljekar to smatrao nezdravim.
BROJNE STRANE SEKSUALNOG
ODNOSA
Ko eli dijete, neka se dri dugog seksualnog odnosa, a nakon du
ge predigre. Dabir, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu
'alej hi ve sellem, rekao:
" . . . A to nisi uzeo devojku (djevicu) d se i
g
a s njom i d se
ona i
g
a s tobom?
"
1
Dabir, r. a. , je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, je zabranio seksualni odnos prije predigre. "2
Poticanje strasti ene prije intimnog odnosa je duevna i tjelesna
priprema da potpuno obavi svoj u polnu fnkciju i da se postigne
cilj koj em se teilo. To je zbog toga to u crijevima postoje po
sebni centri koj i alj u signale polnim organima koji su nephodni
upotpunj enj u ovog procesa, kako bi dolo do oplodnje u materici.
Na ovaj nain e se poveati luenje komponenti na spomenutim
mjestima radi lakeg oploivanj a.
U osjetilna mjesta ene (erogene zone) ubraj amo: usne, jezik,
poetak vrata, sredinj i dio lea, donj i dio trbuha, vanjski dijelo
vi vagine i bradavice na grudima. Ovo su mjesta ije dodirivanje
poj aava elj u kod ena, a poj aavanje elje kod ena je iznimno
vano, j er to ini da ona aktivno sudjeluje zaj edno s mukarcem u
intimnom odnosu. Ako se kod ene ne poj avi elja za intimnim od
nosom, to j e onda ozbiljan problem koj i moe imati loe posljedice.
Biljee Buhari i Muslim
Biljei Hatib u Trihu
95
ISHRANA IZMEU MEDICINE I ISLMA
4*
Mukarac se moe zadovoljiti i prestati osjeati strast prema njoj, a
ena jo nij e postigla potrebni nivo elje ili e mukarac prekinuti
odnos, a ona j o uvijek osjea strast prema njemu (nezadovoljena
. je) ; sve ovo ozbilj no utjee na psihu ene i to je moe navesti da
potrai zadovoljenje svoj ih strasti na nedozvljen nain.
Naj bolje je da se intimni odnosi vre nakon to se probavi hrana
i kada u organizmu postoji uravnoteenost izmeu hladnoe i to
plote, punoe i praznine stomaka. Od Ibn-Omera, r. a. , se prenosi
da je on jeo prije intimnog odnosa. Trebaj u se odstraniti tragovi
umora, bezvolj nosti i neraspoloenja.
Tjelesno i duevno preoptereenj e j edan je od najvanijih uz
roka nedostatka erekcije kod mukarca, a ovi uzroci su krivi za ot
prilike

esluajeva poj ave impotencije kod mukaraca. Zato ne

treba stupati u intimne odnose ako se osjea umor, tj . ako je tijelo
iscrpljeno ili ako smo neraspoloeni Z to jer e to utj ecati na dru
gu stranu - ovi uzroci e djelovati na posebne centre u crijevima
koj i utjeu na polne organe. Ovo moe primorati da se koriste li
j ekovi, a re lijekove (stimulativna sredstva) ne treba koristiti osim
kada se javi snana elja koja nije uzrokovana ni djelovanjem, ni
razmiljanjem, niti gledanjem, ve je jednostavno uzrokuje preko
mjerna koliina sperme, to dovodi do poj ave osjeaja topline, 8 to
podstie i trai od tijela da se hrani i donosi rune misli. Onaj ko
napusti seksualne odnose moe da se razboli, te je intimni odnos,
stoga, jedan od naina ouvanja zdravlja. Odricanj e od intimnih
odnosa moe dovesti do drhtavice, paralize (oduzetosti) , gubitka
snage i vida. Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, je rekao:
"O skupino momaka, ko je od VG u mogunosti, neka se oeni,
to je najbole Zpogld i najsigurie Zpolni organ.
Od intimnih odnosa trebaj u se sustegnuti veoma mlade osobe
(maloljetnici), iznureni starci i starice i ene koje imaju mensrrualni
ciklus.
Bilje Buhari i Muslim
BROJNE STNE SEKSUALNOG ODNOSA
9
7
Prilaiti eni za vrijeme menstrualnog ciklusa jednako je ne
ugodno kako za mukarca, tako i za enu. Krv menstrualnog ciklusa
je jako dobra podloga za ravoj mikroba koji kod mukarca mogu
izazvati upale u mokranim kanalima i prostati .
Kod ene u stanju menstrualnog ciklusa (bajza) otvoreni su unu
tranji krvni sudovi na zidovima materice i deavaju se kontrakcije
materice koje se javljaju kod intimnog odnosa kada muki polni
organ ulai u unutranjost materice i dolai u doticaj s ovim otvo
renim krvnim sudovima. Mikrobi se prenose na razliite dijelove
organizma sve dok se ne raire i ne uzrokuju otekline (zbog gubitka
krvi) koje obino traju mjesec dana.
Sjemena kesa mukarca sadri tar prostaglandin, a materica iz
luuje tvari koje su suprotne prostaglandinu i koje mu ne dozvolja
vaj u prodiranje u tijelo. Ovo se moe desiti jednom mjeseno (za
vrijeme ciklusa) kada se prostaglandin i te tvai izbacuj u u mens
trualnom otjecanju krvi . Deava se da ove tari dotiu unutranje
zidove materice i kasnije izlaze pomijeane s krlju menstrualnog
ciklusa, a mogue je da prostaglandin prodre u tijelo ene i uzroku
je velike smetnje u njenom imunitetu i tako je dovede u opasnost.
Uzvieni Allah je zabranio intimni odnos za vrijeme menstruacije:
"Pitaju te o mjesenom pranju. Reci: 'To je neprjatnost.'
Zto ne opi te sa enaa Z vrijeme mjesenog praja B B B "
(El-Bekare, 222.)
tj . ne stupajte s njima u seksualne odnose dok su u menstrualnom
ciklusu, jer je ta krv neista krv i moe natetiti polnom organu
mukarca i prouzrokovati pojavu ireva.
Alejhisselam je rekao:
"Rdit sve, samo se prodit po/nog orna. "
(tj . dozvoljeno se zabavljati sa suprugom z vrijeme menstruacije,
ali ne i spajati polne organe) .
ISHRNA IZMEU MEDICINE l ISLMA
K prie supruzi Z vrijeme menstrucije, neka podijeli jedan
dinar ili pola dinara kao sadaku. Jo se k. "Nije obavezan nita,
osim da se pokaje (uini tevbu) ". Povod izricanja ovog hadisa je
to to su se jevrej i sustezi od intimnih odnosa sa enama tokom
menstruacije i odvoj ili bi se od njih u svojim kuama, ne bi s njima
j eli, niti pili. Kada je o tome obavijeten Allahov Poslanik, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, on je rekao: "Rdite s njima sve, izuuv intmnog
odnosa", kako bi se razlikovai od jevreja, neka je na njih Allahovo
prokletstvo i srdba.
Alija, r. a., prenosi: "Neki ovjek se alio Vjerovjesniku, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, da ne moe dobiti dijete, pa mu je on, salallahu
'alejhi ve sell em, naredio da jede jaja."
1
Ebu-Hurej re, r. a., je rekao:
"Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, se poalio Di
brilu, a. s. , na slabu elju za intimnim odnosima, pa mu je
on rekao: ' A zato ne jede bungur2, u njemu je snaga za
d

cetr esetencu.
Prenosi se da je Ebu-R' rekao:
"Sjedio sam kod Vjerovjesnika, sallallahu 'alej hi ve sellem,
kada je on svojom rukom potrao po glavi i rekao: 'Obavezno
korstite knu Z mu/karce, ona pojaava mu/kost i poveava
uiu Z intmnim odnosima. "'4
U Enesovoj , r. a. , veriji hadisa se kae:
"Koristite knu, ona poboiava vau ivahnost, iepotu i mu
Jkost.
Biljei Sujuti; hadis je veoma slab
Zdrobljena penica, a moe biti i pilav - jelo o prekrupe kuhane s mesom
ili pecivo od brana, maslaca i m
Hadis je slab
"Hadis je slab
' Hadis je slab
bRoN881N888K8uANoGobNo8A 99
U jednoj veriji se k: "Bojenje kose poveava elj u Z intim
nim odnosima." Ove hadise spominju Ebu-Nu'aj m i Sujuti u Pos
lnikovoj mdicni, str. B5, a ja nisam naao nijedan od njih u izvo
rima koje sam koristio.
U pravilnu ishranu ubrajamo i konzumiranje leblebije, luka,
mesa, jaja, piletine, qivljeg afrana, kao i pijenje kravljeg mlijeka
nakon toga, a bitni su i odmaranje i mirovanje. Isto je i sa jedenjem
datula bez kopica, graha, bijele repe,mesa ivotinja dozvoljenih za
klanje, groa, paroga, pistacija, badema, ljenika i tome slinog,
a izbjegavanjem masnoa i soli, o emu emo, ako Bog da, govoriti
kada budemo govorili o lijekovima posebno.
K bude elio ponoviti intimni odnos, treba uzeti abdest. Alla
hov Poslaik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je nareivao da se tako
postupa. Prenosi se od Ebu-Se'ida, r. a., da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: 'd
nko od va prit svojoj mi, a ztm bud hto to ponoviti,
nka uzm abtst. " 1
Lijepo je prouiti bismillu prije toga. Alejhisselam je rekao:
"Kd nko od vas prt svojoj i, nka ka: 'U im Allha.
Gospodru m udli od N Jttna i udli ga od onog Jto si
nam podro: pa ako im M nat dit. Jttn mu nd moi
naudit. "1
Takoer, lijepo je da ne legne spavati dok ne uzme abdest. Alla
hov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je tako nareivao.
U hadisu, kojeg prenosi Aia, r. a., navodi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, sklapao brak i nareivao ga drugima.
Rekao je:
"Od vae dunjaluka su mi drag i mirsi, a moja rast
j u namazu. "3
1 Bi
l
jee
M
us
l
im,
1
rmizi,
Eb
u-
D
avu
d
,
Ib
n-
M
a
di
i
H
a
k
it
Bi
l
jee Bu
h
ari,
M
us
l
im, E
b
u-Davu
d
i I
b
n-
M
a
c
e
3 Bi
l
jee Nes
a
i,
A
me
d
i
H
a
k
im;
h
a
d
is je vjer
d
ostojan
1 00 ISHRNA IZMEDU MEDICINE l ISLMA
Miris je hrana za duu, a dua je izvor snage i nema nieg koris
nijeg od toga, nakon intimnog odnosa. to se tie pominjanja na
maza nakon ove dvije stvari, to je zato to intimni odnos obuhvata
dugu poudu od koje se pada u zanos, muti se razum i zamrauje
vid, zatvaraj u vrata razmiljanja i prekida sposobnost zdravog ra
suivanja, a utjee i na odanost vjeri; zato ga ljekari zovu vidom
ludila, a, tako mi Allahove veliine, to je jae od ludila i jae obu
.zima ovjeka od bilo ega drugog. Alejhisselam j e rekao:
"Nisam vidio nikoga krae pamet i vjere d lke zvede od
luog mu! karca od neke od vas (ena) .

Mukarac izgubi sposobnost zdravog rasuivanja zbog snane

privlanosti prema eni. Kada se ona pojavi, on izgubi onaj nijjet
bez kojeg nije ispravan nama. Islamski pravnici (fakihi) se razilaze
oko toga je li pokvaren namaz ukoliko se puno razmilja o neemu
u namazu ili ako ima puno ej tanskih vesvesa, to nam je pozna
to. Zato je prisutnost u namazu mislima Alejhisselam nareivao i
podsticao na nju. To je sunnet poslanika. Navodio je, kada bi spo
minj ao namaz, da ovjek treba biti mislima prisutan u namazu i
odbaciti rune primisli, kako bi namaz bio kompletan i potpun. A
Allah najbolje zna.
Lj ekari kau: samozadovoljavanje rukom (onanija) rezultira za
dovoljavanjem, stiava trasti i poudu, a Zakonodavac (Allah) to
ne voli.
Biljee Buhari, Muslim, Ebu-Davud, Trmizi i Ibn-Made
FLEBOTOMIJA, HI DMA I
AKUPUNKTURA
Sve ove stvari su od naina ouvanja zdravlj a. Imam Buhari je jedno
poglavlj e u svojoj knjizi nazvao: "Hidama je l ij ek".
F/ebotomia je prekidanje neke od vena i putanje krvi da istjee
odreeno vrijeme, sve dok se time ne kodi organizmu. Putanj e
krvi iz razliitih vena je korisno jer svaka od nj i h i ma sebi svoj
stvenu bolest, a j edna od najpoznatijih bolesti koja se moe l ij eiti
putanjem krvi jeste povien krvni pritisak.
Hidma je, takoer, putanje krvi. Postoje dvije vrste hidame:
suha i vlana hidama. U Egi ptu j e ona poznata i rairena u pos
ljednje vrijeme i koristi se pri l ij eenj u reumatskih upala i bolova.
Postoj i j edan mali skalpel (noi) za obavlj anj e reza pri prakticira
nju vlane hidame, koj a je rj ea od prve, i bez bola koj i se esto
spominje.
Hidama (putanje krvi) ima temelje u savremenoj nauci .

i
nj enica j e da su unutranj i organi povezani sa odreenim dijelovi
ma ljudske koe, na mjestima na koj ima izlaze nervi na povri nu,
a utjeu na arterije i vene i l i probavni trakt, koj i j e u sreditu orga
nizma. Zbog ovog izlaska (nerava, na povrinu koe) treba odrediti
tane take na koi koje imaj u djelovanje na unutranje organe.
Ovo je ista teorija na kojoj se zasniva i akupunktura (kineska me
toda lij eenja ubodima igala) pri olakavanj u bolova, zaeplj enj u
bubrega ili otklanjanj u menstrual ni h tegoba koje se j avlj aj u kod
nekih djevoj aka i ena. Vj erovjesnik, sallallahu 'alej hi ve sellem, j e
putao krv i rekao je:

t Oz ISHRNA IZMEU MEDICINE l ISLMA
"Najbo/( im( M moku liditi j( putanj( kri (hidama).
Vlana hidama je dobra za ten (vanjski izgled) , jer se njome
puta kr iz krvnih sudova koe, dok je Aebotomija dobra za unu
tranje organe. I vlana i suha hidama su naini uklanjanja bolova,
obavljaj u se na naine koji donose najvie koristi i trebaj u se obaviti
kad god se osjeti nekakav bol na bilo kojem dijelu koe. Mjesto reza
se prvo dobro istrlja tako da se kasnije nee osjeati bol. Ovo, tako
er, ima i naunu podlogu i poznato je u fziologij i. Kada podraaj
stigne u unutranjost putem nerava, tada unutranji organi "dei
fruju" ovaj podraaj prema izvoru (mjestu s kojeg dolazi) i vrsti, tj .
odredi se vrsta podraja: da li je z bolove, temperaturu, prehladu
ili upale. Ai, ako se desi da u unutranj ost dode vie podraaja u
isto vrijeme ili ih doe prevelik broj, onda unutranj i organi nisu
u stanju da ih kvalitetno obrade i primijene i tada izostane eljeni
uinak. Pri obavljanju hidame javljaj u se broj ni nervni impulsi na
nervnim zavrecima na mjestu na kojem se obavlja hidama, tako
da se javlja osjeaj boli u tom predj elu.
Akupunktura se, takoer, zasniva na istom principu, s tom raz
likom to ona uzrokuje jedan podraaj na jednom nervnom zavr
etku, ali se na drugom taj broj penje i do stotinu i dvadeset. Ona se
obavlj a ili runim ubadanjem igle ili koritenjem elektrinih igala.
Mjesto se dobro istrlja tako da tijelo prestane osjeati bol s mjesta
s kojeg se j avljaj u podraaj i na koi, a koj i zatim idu ka unutra
nj i m organima s kojima su povezane take na koi i s koj ih nervni
zavreci idu ka centralnom nervnom sistemu.
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je nareivao puta
nj e krvi (hidamu) :
"Najbo/( im( M lidit( JH hidma i f(botomia (fasd) . "2
U drugom rivajetu se navodi:
' Biljee Buhari, Muslim, Nesa' i i Ahmed
Biljee Buhari, Muslim, Ebu-Davud, Tirmizi, Ibn-Made i Ahmed
fLBOTOMIJA, HIDAMA AKUPUNKTURA
"Ko god bi se Allahovom Poslaniku, sallallahu 'ale j hi ve sei
lem, poalio na bol u glavi, on bi mu rekao: 'ut krv!' Kbi
se poalio na bol u nogama, on bi rekao: 'Oboji ih knom!"' 1
t O]
Postoje broj ni hadisi o ovome, a nj ihova korisnost je neizreciva. O
pokudenosti febotomije postoje dvije predaje, ali je poznatije da
u tome nema pokudenosti. Alahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve
sellem, j e poslao ljekara Ubejju ibn Ka'bu, r. a. , pa ga je ovaj lijeio
i pustio mu k.U drugoj predaj i se k.
"Najboli liekovi su hidma i putnje krvi. "1
Hidama je dobra z vanjske dijelove tijela, a febotomija za
unutranje. Hidama se koristi u toplijim predjelima, a febotomi
ja u hladnijim. Hidamu treba izbjegavati nakon kupanja, izuzev
ako k nee da se zgrua, kada e se okupati, a zatim nakon sat
vremena obaviti hidamu. Nije dobro to initi nakon jela (kada j e
osoba sita) .
Prenosi se od Alejhisselama da je rekao:
"Hidma je najboli liek.

Ibn-Made biljei da je Ibn-Omer, r. a., rekao Naf'u:

"O Naf' , uzvrela mi je kr, obavi mi hidamu dok sam
mlad, a ne obavljaj je starcu, niti djetetu, jer sam ja uo
Allah ovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sell em, kako kae:
'idma je naboli liek i blgoslv "'4
Hidama je dobra z pamenje i razum. Ao se obavlja ispod
brade, otklanja zubobolj u i bolove na licu; ako se izvodi na kolje
nima, dobra je protiv ireva na bedrima i nabo ranosti koe, hemo
roida, ukoenosti leda . . . Koristi hidme su mnogostruko brojnije
1
Biljei Ebu-Davud W slabim lancem prnosilaa
Biljee Muslim, Ebu-Davud, lbn-Made i Ahmed
Bilj Sujuti i Dejlemi
Biljei Ibn-Made Wslabim lancem prenosilac
1 04 ISHRANA IZMEU MEDICINE 1 ISLMA
od ovoga to smo spomenuli. Hidama izvrena na pupku koris
na je protiv zaboravnosti. U mezhebu imama Ahmeda se smatra
pokuenim naplaivati obavljanj e hidame.
Ibn-Abbas, r. a., je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve
sellem, je praktikovao putanje krvi (hidamu) i davao je nadokna
du za nju, a da je u tome vidio neto loe, ne bi to inio." '

to se tie mjesta na koj ima se vri hidama, Ibn-Abbas, r. a. , j e

rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, j e vrio hida
mu na glavi onoga koga je ona bolj ela."1
Enes, r. a. , j e rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, je vrio hidamu na dvjema vratnim venama i na pleima."3
"Vratne vene" su dvije vene sa strane vrata, a "plea" su gornji
dio lea.
Ebu-Harun je rekao: "Ebu-Hind je obavljao hidamu Alaho
vom Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, na tj emenu. "4
Enes, r. a. , j e rekao: "Vjerovj esnik, sallallahu 'alej hi ve sellem, je
obavljao hidamu na zadnjoj strani noge. "S

to se tie dana u koj ima je lijepo obavlj ati hidamu, Ebu-Hu

rej re, r. a. , je rekao:
" Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem: 'Ko
obavi hidmu udmnaestog, dvetnaestog i dvadeset i prvog,
to e mu biti liek od svake bolesti. ' - ili j e rekao: 'od svake
bolesti uzrokovane prekomjernou krvi.
Ovako se prenosi od Enesa, r. a. , to bilj ei Tirmizi.
Ebu-Bekr, r. a. , je zabranj ivao svojoj porodici da obavlj a hida
mu utorkom i spomi njao da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi
ve sellem, rekao:
Biljee Buhari, Musl im, lbn-Made i Ahmed
Biljee Buhari, Ebu-Davud i Ahmed
` Biljee Ti rmizi i Hakim sa dobrim lancem prenosilaca
" Bj)jei Ebu-Davud
` Biljee Tirmizi i Nesa'i
"Biljei Ebu-Davud i kae da je hadis dobar (hasen)
fLBOTOMIJA, HIDMA AKUPUNKTUR t O y
"U njmu J a u kojm kr n p"stj ui. "1
Ja kaem: ova zabrana se odnosi na vrijeme kada smo zdravi.
Ako se radi o stanju bolesti i ako je prijeka potreba, onda je svejedno
je li sedamnesti ili dvadeseti.
Delal je rekao: "Ehu-Abdullah Ahmed ibn Hanbel je, kada bi
mu se nagomilala velika koliina krvi, obavljao hidamu u bilo koje
vrijeme/dan i u bilo koji sat."
Prenosi se da je Ehu-Musa obavljao hidamu nou. 2
Ljekari kau dse hidama treba obavljati kada je mjesec mali,
a krv jae istjee. Znam da, ako se hidama obavlja na pogrenom
mjestu i bez potrebe, to dovodi do gubljenja snage i da istjeu ko
risne tai, a ne one tetne.
Putanje krvi treba izbjegavati osoba koja ima proljev ili osip,
oronuli starac, osoba koja ima slabu j etru ili eludac, trudnica, ona
koja ima postporoajno karenje ili menstruaciju. Najbolje vrije
me Z putanje krvi su dva i tri u danu
' Biljei Eu-Davud i kda je hadis slab (da'iO
Biljei Buhari
BOLESTI POJEDINIH
GODINJI H DOBA
Osoba koja pati od proljetnih alergija i osoba koja konstantno ima
probleme sa stolicom treba izbjegavati putanje kri i treba se kloni
ti vrenja intimnih odnosa u velikoj mjeri . Ljeti se treba jesti hladna
hrana koja smanjuje vruinu i koja umanjuje elju Z seksualnim
odnosima. Treba izbjegavati wwgubitak krvi, te se esto kupati.
U jesen se treba paiti hladnih obroka, kao i prevruih, i treba se
esto kupati. 1
Z zimu treba pripremiti pokriva (deku, jorgan) i obilnu, hran
ljiv i bogatu ishranu kao to je popara, to i islamski tekstovi na
glaavaju. Buhari biljei da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, rekao:
'rjednost Aie nad ostlim enama je poput vriednosti popa
re (otkr) mostlm hranom. "
Jo je rekao i sljedee:
"Bere/et (blgoslv) je u popari. "1
U popari treba biti puno mesa.
Treba se uvati proljeva, gubljenja krvi, povraanja, te se to vie
kretati i vriti seksuane odnose.
' Bi
l
je Bu
h
ari,
M
us
l
im, N
e
i,
T
irmizi, I
b
n-
M
a
d
,
A
m
e
, Darimi i
H
a
k
i m
MJ'-u
1 07
NE LJUTI SE!
Organizm se mijenja pod utjecajem psiholokih faktora kao to
su srdba, radost, briga, tuga, plaljivost . . . Sto se tie srdbe, ona
tetno djeluje na organizm i oslabljuje ga. Vjerovjesnik, sallallahu
'alejhi ve sellem, ju je zbranjivao.
Neki ovjek je doao Allahovom Poslaniku, sallallahu 'alej
hi vc sellem, i rekao mu: "Posavjetuj me!" "N srdi u! "
odgovorio je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem. 1
Duevna stanja osobe, kao to su srdba, tuga ili briga, oitu
ju se kako na njenom izgledu, tako i na njenom ponaanju. Sve
ovo dovodi do povienog krvnog pritiska to moe imati ozbiljne
posljedice kao to su probadanje u prsima ili srana aritmija. Isto
tako, srdba pogoduje pojavi eerne bolesti (dijabetesa) . Duevno
stanje, taoder, dovodi do slabljenja imunolokog sistema organiz
ma, pa osoba postaje podlona obolijevanju od razliitih bolesti.
Osoba koja se lahko rardi ili je loe naravi mora se kontrolisati
kako je ne bi obuzela srdba pa da uradi neto pod njenim utjeca
jem. U vezi s tim Uzvieni Allah je rekao:
Zone koji, i ksu u obilju i ksu u oskudici, udjeljuju,
koji srbu svaduju i ljudima prtaju - a Allah voli one
koji dobr djela ine." (Ali 'lmran, t |.)
Bi
l
jeie Bu
h
ari,
T
irmizi i A
h
me
d
1 09
I O ISHRNA IZMEDU MEDICINE l ISLMA
Obuzela ih j e srdba, a oni su j e obuzdali . I Vjerovjesnik, sallallahu
'alejhi ve sdlem, se znao naljutiti toliko da mu se to vidjelo na licu.
On, sallallahu 'alej hi ve sellem, je rekao:
'Zist J srdba od !qtna, !qtan J stvorm od vat. a vatra
s gai vodm. Zato, kad s nko od vas naluti, nka uzm
abdst. '
LTirmizijevoj veriji se navodi:
"
Zist J srdba ravica u srcu sina Adnovog i zto vidit
crvenilo u nJgovim oima i nabrknuu vratn vm.
U j ednoj verzij i se kae:
1a zist znam Jdnu riJd, ako J nko izgovor, otii od
nJga ono Ito ga J pogodil: 'Utdm M Allhu od prokltog
Jqtana' ('Euzu billahi mine-ej tanir-radim'). "3
to se tie radosti, ona jaa duu i donosi toplinu, a kada je ima
previe, ona ubija duu i donosi obijest, to se spominje na nekoliko
mjesta, (i kae se) umro je od prevelike sree ili obijesti.
To se zabranj uje u rijeima Uzvienog:

" w
.
' d Ul Q
-
" . . . jer Alla ne voli one koji su obijesni ! " (El-Kasas, 76. )
to se tie radovanja zbog vjerovanja, ono je pohvalno i poelj
no, shodno rijeima Uzvienog:
Biljee Ebu-Davud i Ahmed koji kdje hadis slab (da'if)
Biljee Tirmizi, koji kda je hadis dobar (hasen), i Ahmed
Biljei Muslim
NE LJUI SE
" . . . rdosni zbog onog lto im je Alla o dobrte Svoje
dao i veseli zbog onih koji im se jol nisu prd . " (Ali
' lmra, 1 70. )
A

' - '

''

U|
. J - .- .
"Reci: 'Neka se zto Allahovj blagodati i milost rduju,
to je bolje oonog lto gmilaju.' " Ounus, 5 8. )

Briga i alost nam se svakodnevno deavaju. Allahov Poslanik,
sallallau 'alejhi ve sellem, je traio zatitu od tuge i alosti. U jednoj
predaj i se navodi : "Kome se povea briga, oslabi mu tijelo."
Kad se osoba brine zbog neega, ona se nada da e to i proi.
Tuga zbog neega, u najboljem sluaju, proe bro. Allahov Posla
nik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je traio ztitu od brige i alosti na
kraju svakog nama.
Ibn-Abbas, r. a., je rekao: "Kome se umnoe brige i alost, neka
puno izgovara: L havk v l kuvvt ill bil/hil-'lij il-'im'
'Nema snage niti moi osim u Allaha, Monog i Uzvienog. ' "
Izgovaranje navedenih rijei je izraz blagoslova i selameta, a ruga
je tjeskoba i nesrea.
Osoba kojoj se namnoe brige treba se zanimati neim kako
bi ih zaboravila. Od Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, se
prenosi da je rekao:
"Nka niko od vas n objsi o vrat svoj luk kad ga pritisnu \
brig.

Od Ebu-Hurejre, r. a. , se prenosi da bi Vjerovjesnik, sallallahu

'alejhi ve sellem, kada bi ga pritisle brige, podigao glavu ka nebu i
rekao:
"Subhanallhil-'im (Slavljen Neka je Allah Uzvieni!)

Biljei Ebu-Nu'ajm
Biljei Taberani
Biljei Ttrmizi i kdje hadis slab (da' if
1 1 1 ISHRNA IZMEU MEDICINE l ISLMA
Prnosi se od Abdullaha ibn Mes'uda, r. a. , da je rekao: "Koga
god pogodi briga i alost, pa k: 'Gospdaru moj, ja sam Tvoj
rob, sin Tvoga roba, sin Tvoje robinje, moja nevolja je u Tvojim
rukama, moja prolost je u Tvojoj mudrosti, pravda je u Tvojoj
odredbi, molim Te svakim Tvojim imenom kojim si Sebe nazvao
ili si ga objavio u Svojoj Knjizi ili si njemu poduio nekog od Svojih
stvorenja ili si ga zbiljeio u Svome skrivenom znanju da uini
Kur'an radou moga src, svjetlom mojih grudi_ odstranjivaem
moje tuge, uklonjivaem mojih briga - od njega lah odagnati
njegovu alost i brige i zmijenit e ih radou."1
Bilje Ahmed, Ibn-Hibban i Hakim, koji kdje vjerostojan (shih)
UVANJE OBiJA (NAVIK)
Ljekari kau: "Navika je druga priroda." Enes, r. a. , je rekao: "Vje
rovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je imao obiaj veerti nakon
kasne jacije." 1
Aia, r. a., prenosi da je Alejhisselam uao kod nje, a ona mu se
poalila, na to joj je on rekao:
''stat jst (ezm) j bo/st, k/udc j kua boksti, djt sva
kom ti/u ono na Ito j navikl. ,1
Alija, r. a. , je rekao: "eludac je kua bolesti, susteznje je glava
medicine, a obiaj je druga priroda."3
Em je ostavljanje jela, glad je lijek od prenapunjenosti (eluca
hranom) , a rijei Alejhisselama: ''/udc j kua boksti " ukazuju na
manju koliinu hrane i naputanje strasti.
Sto se tie obiaja, oni su poput ovjekove prirode, kao to se
k. "Obiaj je druga priroda." On je velika snaga Z tijelo i sas
tavni dio ouvanja zdravlja. Zato je Alejhisselam nareivao da se
svako dri onoga to je uobiajio.
Ebu-Nu'ajm prenosi da je Aia, r. a., rekla: "Kada bi se Aejhi
sselam vraao kui zimi, volio bi da to bude petkom uvee, a kada
bi odlaio od kue ljeti, volio bi da to bude petkom uvee."4
Kada je tijelo u ravnotei izmedu gladi i sitosti, naspavanosti i
nesanice i kada ima takve navike, dua je uravnoteena, lagahna i
Bi
l
jei E
b
u-
N
u'aj m
1 EI-Dtmi'l-lebir
3 Bi
l
jei
k
a
d
i E
b
u-Ja
'
l
a
"
H
a
d
is je s
l
a
b
(
d
a
'
i
f
ISHRNA IZMEU MEDICINE l ISLMA
tei ka dobru, a kada se to poremeti, onda je i ona u neravnotei .
Zato je Alejhisselam rekao:
''to Sf mmf tif, ja i spavam i klnjam (bdifm), postim, ali i
mrsim. "
KAKO LIJEITI BOLESNIKE?
Kod lijeenja treba uzeti u obzir ivotnu dob, obiaje, godinje do
ba i zanimanje, ne treba davati laksativ oronulom starcu, malom
djetetu, niti osobi koja ima stomane tegobe, bolove ili muke, ne
monoj osobi, osobi koja je jako iznurena, koja ima ir ili ranu, niti
ih treba davati na velikoj vruini ili velikoj hladnoi, kao ni osobi
koja ve ima obiaj uzimati neki lijek, to smo ve pojasnili.
Ne treba koristiti lijek prije nego ir potpuno sazre. Spavanje
nakon uzimanja lijeka ga unitava i oslabljuje. Ne treba j esti sa uzi-
manjem lijeka jer e to neutralisati lijek. Prije uzimanja lijeka neka
bolesnik savae tarkanj (zmijinu travu) ili list groa, ili neka po
mirie luk, a ako se boji povraanja, neka jako stisne prste i neka sisa
gorki nar, jabuku ili neto slino ili neka to prelije vrelom vodom,
a zatim neka lijek pripravi u etapama: prvo neka isjecka ljekovitu
biljku, zatim prelije vrelom vodom i na kraju uzme mrvicu kuku
ruza. Nakon nekoliko sati treba uzeti malu koliinu spravljenog
preparata/aj a. Ne smiju se u jednom danu mijeati dva laksativa.
to se tie putanja krvi: vena bazilika je za grudi, sredinj a vena
na ruci je za mozak i grudi, desna vena izmeu prstenjaka i malog
prsta je za lijeenje bolova u jetri i za olakavanje bolova u slezeni,
vena iijatinog ivca za iijatini ivac i kostobolj u, a goljenina
vena za redovitu menstruacij u. Hidama na potkoljenicama je bli
ska febotomiji i pospjeuje menstruacij u, hidama na zatiljku j e za
upalu oka, zadah iz usta i glavobolju, a injekcija (klistir) j e dobra
za greve i bolove u elucu.
Kada se ustanovi raspored redovnog uzimanja, od njega se ne
treba odstupati i treba ii od slabije ka jaoj dozi, ukoliko manja
1 1 5
t t 5 ISHRNA IZMEU MEDICINE 1 ISLMA
doza ne djeluje. U lijeenju se ne treba ograniiti samo na onaj li
j ek koji nam se svida, a ija je korist mala. Ako se bolest pogora,
treba koristiti lijek sve dok ti stanje ne postane jasno (dok ne bude
mo znali o emu se radi), a kada j ednom ustanovi pravilan nain
ishrane, nee imati potrebe za lijekovima.
N N N
Hipokrat j e rekao: "Lj ekar se treba bojati Boga, pokoravati Mu se
i od Njega traiti savjet, uvati taj nu pacijenta, ne davati mu smr
tonosni lijek, uputiti ga na njega ili mu ga pokazati, R enama ne
treba davati lijek koj i unitava njen plod (plodnost) . Treba biti ist
od svake neistoe i prljavtine, ne treba na djecu ili ene poudno
gledati, osim ako se eli na lijep nain zabaviti, poigrati ili druiti.
Treba lijeiti siromane i bijedne, lijepo se obraati, blagim rijeima
i biti blizu Boga." (Ovo su njegove rijei, a bio je nevjernik!)
Ja kaem: Hipokrat je strunjak i predvodnik svima u svoj oj
struci. Bio je jedan od grkih mudraca i njihov predstavnik i imao
je ispravne metode u medicini. Kae se da se njegov grob posjeuje
i danas - o emu smo ve govorili.
| l
5 MIIA L
ORAIO I 5OIILJO
I SHRANA U KUR'ANU I SUNNETU
HRANA I LIJEK
Ovaj dio knjige govori o hrani koju je spomenuo Uzvieni Allah u
Svojoj plemenitoj Knjizi, kao to su hrana i lijek Z odredene bo
lesti, a to je savremena nauka otkrila nakon to je prolo vie od
hiljadu i etiri stotine godina od vremena sputanja Objave koja
pojanjava da ima vie od petnaest koristi u crenom luku, bije
lom luku, sve u odreenoj mjeri. Ovakva hrana je u svijetu najsa
vremeniji lijek koji ostavlja pozitivne efekte na ljudski organizam.
Najvanije je unaprijediti imunoloki sistem organizma na kojeg se
obruavaju razliite bolesti.

`
I I
5
SMOKA
''Tako mi smokve i masline, i gor Sinajske." (Et-Tin, 1 e
w
2e )
Smokve nije bilo u Hidazu i Medini. Ona se u Kur'anu spo
minje samo jednom, na jednom mjestu, njome se zakleo Uzvieni
Allah u Svojoj plemenitoj Knj izi. Potpuno je jasno da je to ime se
On zakleo obina smokva. O njoj nema spomena u sunnetu, jer je
njegova (Alejhisselamova) zemlja bogata palmama.
Prenosi se od Ebu-Derda'a:
"Data je Vjerovjesniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, pregrt,
pa je on rekao: Jedite!' - a i on je jeo i rekao: 'd bih rkao
d je neko voe sputeno iz Denneta, rekao bih d je ovo, jer je
denetsko voe bez ko/ice, zto ga jedite. Ono zista otklnja
hemoroide i dobro je z kostobolu (artitis). "
Ibn-Kajjim kae u svojoj knjizi Poslnikova medicina da o ovome
postoj i nauna teorija.
Analiza sastava ploda smokve
Smokva sadri visok nivo eera i osnovne minerale kao to su k
cij , fosfor, eljezo, zatim vitamine: A i manju koliinu vitamina L
kao i veliku koliinu vitamina $ a to je element koji uestuje u
procesu zgruavanja kri i zaustavljanju krvarenja.
1 21
1 22 IsHRANA u KuR
'
ANU l suNNETU
H ranjiva vrijednost smokve
Hranjivost ploda smokve je velika, jer ona sadri velike koliine
eera i elemente: kalcij i fosfor.
Ljekovita svojstva ploda smokve
Za smokvu se kae da lijei broj ne bolesti. Tako se ona koristi:
I . z limj konstpaci {ztorenost, tvrde stolice): stave se )-q
suha ploda smokve u au hladne vode, uveer ili ujutru i ta
ko razmekane smoke se pojedu, a voda popije. Za lijeenje
konstipacije takoder se moe koristiti sljedee: skuhaj u se tri ili
etiri ploda smokve isitnjena, isjeckana i pomijeana sa kravlj im
mlijekom i dvanaest zrna groica. Ta smjesa se pije ujutro;
2. zlidmje crironih ugoba: isjecka se na krike est ili sedam su
hih plodova smokve, a zatim se preliju maslinovim uljem, doda
se nekoliko kriki limuna i ostavi se da odsto ji cijelu no. Ujutru
se jedu ove krike;
) . z lieenje rana i ozled: suhe, kvalitetne smokve preliju se
kravlj im mlijekom. Nekoliko suhih smokava se otvori i ostavi
malo da odstoje u mlijeku, a nakon to se malo ohlade, nj ima
se previj e rana tako to se u zavoj u one stave na otvorenu ranu i
privrste se pamunom krpom. Ovo treba ponavljati tri ili etiri
puta dnevno;
q. z lieenje memtualnih tgoba: ubere se 2
)

o listova smokve i
potope se u litri vode. Pije se protiv kalj a, menstrualnih tegoba
i za redovitu menstruacij u, a koristi se i za ispiranje grla i usne
uplji ne, kao i kod upale desni;
5. usklditene {suhe) smokve pomau lakem izluivanj u mokrae,
kao i mlijeka kod doj ilja.
MASLINA
"Tako mi smokve i maline, i gor Sinajske." (Et-Tin, r.-2. )
inimo da iz nje ito izrsta, i gde i povre, i masline
i palme, i bae guste, i voe i pia." ('bese, 2 7.-3 t .)

8 }
m

}
A
T
_
-
__ r
-

r -
-
a *
,
- " - 7 "JJ
:
dro koje na Sinajskoj gor raste, koje zejtin daje i zin
je onima kji jedu." (El-Mu'minin, 20.)
"On sputa s neba vodu koju pijete i kojom se natapa rs
tinje kojima stoku napasate. On ini da pomou nje
rste ito, i masline, i palme, i grde, i svkovrsni plodovi
- to je, zista, dokaz z ljude koji Iiljaju." (En-Nal,
1 0.-I I . )
I 23
1 2
4
IsHRNA u KuR'ANU t suNNETu

t}lj

lj G
J
: G
J
:

' ^ ^ ^

| -1 l l

-
J J .
-

yi

l


.l T'

s;
^
u | "I

\
T
J
?
J

"On je taj koji sD vnograde, poduprte i nepoduprte,

i palme i usjeve razliita okusa, i masline i ipke, sline i
razliite - jedite plodove njhove kad plod dadu, i podajte
na d et i berbe ono na ha drg prvo imaju, i ne
rsipajte, jer On ne voli rsipnike." (El-En':m, 1 41 .)
Maslinovo drvo je drvo ivota, sve od nje je korisno z ljude,
njeno ulje, lie, plodovi . . .
Analiza sastava masline
Otprilike 67% masline zauima voda, 22% su masti (maslinovo
tlje) , 1 0% proteini i I % minerali, medu kojima su najvaniji kalcij
i eljezo. Isto tako, u njoj se nalazi i mala koliina razliitih vita
mina, a poto sadri masti, onda su tu vitamin L i vitamin ) koj i
se nalaze u mastima. S obzirom da je maslina prirodni plod, ona
takoer sadri i vitamine i L.
Maslinovo ulje
Maslinovo ulje Arapi prepoznaju po njegovom istom svj etlu (sja
ju) :
-
,

-~

. , -

-

, J ! . ~
"

.
" . . . a kandilj je kao zvijezda blistava koja se uie blagos
lovljenim dretom malinovim, i istonim i zpadnim, ije
uje gotovo d sija k @vatr ne dotakne o . . " (En-N ur,
g. )
MASLINA t zy
Maslinovo ulje j e bogato mineralima i rijetkim elementima. Ono
sadri nezasiene masti trigliceride, a koliina masti koja se u nj emu
(maslinovom ulj u) nalazi j e daleko manja nego u ostal im vrstama
ulj a. Zato ga je bolje koristiti u pripremanju hrane nego druga ulja,
jer ovo ulje sadri nezasiene masnoe, a ostala ulja sadre zasiene
ne mogu se s njime mjeriti u pogledu pripremanja hrane. Sto
ga organizam moe koristiti ovo ulje, a da se ne zasiti, dok ostala
ulja ostavljaju u njemu tetne tvari , pa tako u organizmu nalazi
mo opasne koliine vika masnoa koje uzrokuju razne bolesti kao
to su: arteriosklero

a (zakreenje arterija) , povien krvni pritisak,

probadanje u prsima i druge opasne bolesti.
Vjerovjesnik, sallallahu 'alej hi ve sellem, je naglaavao da je mas
li na dobra. Tirmizi i Ibn-Made biljee predanje Ebu-Hurejre, r. a. ,
da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
'edite masline, masti te njome, zista je ona blgoslovleno (mu
barek) drvo. "
Ljekovita svojstva maslinovog ulja
Maslinovo ulj e odlikuje se zlamoutom bojom koja tei ka zelenoj .
Ima poseban, lijep i ugodan miris i veoma teko se kvari.
Maslinovo ulje je blago, plemeni to i korisno za osobe koje i maj u
dijabetes. Zato treba piti dvije kaike maslinovog ulja uj utro i jednu
naveer, prije spavanja, a moe se u njega dodati i sok od limuna.
Maslinovo ulje je dobro za lijeenje reumatizma i upale zglobo
va, a za iaen je zglobova je dobro koristiti listie sa glavice bij elog
luka pomij eane sa ZOO ml maslinovog ulja, to treba ostaviti da od
stoj i dva ili tri dana, a zatim se time previje bolno mjesto nekoliko
puta.
Maslinovo ulje se koristi i za ouvanj e tjelesne ljepote, za otkla
njanje bora na licu i vratu. Koa na licu i vratu se revitalizira uz
pomo j edne male kaike masl inovog ulja, jednog umanca i ma
lo limunovog soka, a nakon dvadeset minuta se to otopi u mlakoj
vodi .
!
z5 IsHRANA u KuR
'
ANU l suNNET
Maslinovo ulje se koristi i za mazanje tijela i zatitu od sunevih
zraka.
Jo se koristi za spreavanje opadanja kose i zato bi trebalo ma
zati glavu svake noi deset dana, ostaviti je tako do jutra, a zatim
oprati.
Za prijelome ruke ili noge koristi se mast spravlj ena od masli
novog ulja i glicerina koj i se stavljaj u u jednakom omjeru.
Ljekovita svojstva maslinovog ploda
Plod masline je lijepog mirisa, prijatnog okusa i za starije i Z mlae
. osobe. Medicinska djela nisu poznavala ljekovita svojstva sastava
maslinovog ploda, ali kada se Uzvieni u Kur'anu zakleo njome
(maslinom) i uinio je lijepim jelom, nestalo je sumnje da e doi
vrijeme kada e se otkriti sva svojstva i tajne do kojih nauka jo nije
bila doprla.
Od ljekovitih svojstava maslinovog ploda je to to on ojaava
eludac, poj aava apetit i preventira oboljenja j etre.
Ljekovita svojstva maslinovog lilta
Kada se konzumira, maslinovo lie otklanja upale drijela i grla,
zato to ono sadri sokove koji su korisni pri ovim upalama. Ako
se izdrobi i tako pusti vodu, tj . svoj sok, dobro je Z previjanje rana
i ozljeda, jer sadri tvari koje vre dezinfekcij u.
Takoer j e mogue koristiti te iste sokove kao analnu inj ekciju
za oteenja u crijevima. Drevni Egipani su pridavali veliku panj u
uzgoju maslina, iako nisu poznavali sva njena uzviena ljekovita
svojstva.
NAR
P

1 ; _|

,.:1
.
@,*

"
1

"
-. J P J - _/ -
TJ;
1
-,) . - ;t;lj 0
1
j == ` j
~ p F

_
Q\

_
| - -
1 1
1 _
.

g *
C

a1 . ~
J

~ - *
"On vodu s neba sputa, pa Mi onda inimo da pomou nje
niu sve vrste bilja i da iz njega izrasta zelenilo, a iz njeg
klasje gusto, i iz palmi, iz zametka njihova, grozdovi koje
je lahko ubrati, i vrtovi lozom zsaeni, naroito masline i
ipci, slini i razliiti. Posmatrajte, zto, plodove njihove,
kad se tek pojave i kad zru. To je zaista dok za ljude koji
veruju." (El-En':m, 99. )
"On je taj koji stvara vinograde, podupne i nepodupne,
i palme i usjeve rliita okusa, i masline i ipke, sline i
razliite - jedite plodove njhove kad plod dadu, i podajte
na d etve i berbe ono na ta drugi pravo imaju, i ne
rsipajte, jer On ne voli rasipnike." (El-En':m, 1 41 . )
I 2
1 28 IsHRNA u KuR'ANU l SUNNETU
Ae >` q,

- -

"U njima e biti voa i palmi i ipaa." (Er-Rhman, 68. )

Nar (ipak) je denetsko voe . . .
Prenosi se od Ibn-Abbasa, r. a., da j e rekao: "Nema nijednog
vaeg nara, a da nije zasijan sjemenom nara iz Denneta." Harb i
drugi prenose od Alije, r. a. , da je rekao: "Jedite mesnate dijelove
nara, j er oni ojaavaju eludac."
Analiza sastojaka nara
Vanjska kora ploda sadri tanik kiselinu, a to je tvar koja zatvara
{konstipira) , a takoder je ima i u drugim dijelovima ploda.
Istu ovu tvar takoder sadri i narov sok i ona zatvara, a sadri i
eer mentol kao i druge eere, te sadri i visok procenat eljeza.
H ranjiva vrijdnost nara
Narov sok je bogat eerom, eljezom, neophodan je i veoma vaan
za proizvodnj u crvenih krvnih zrnaca {eritrocita) , pa se koristi u
sluajevima malokrvnosti (anemije) .
Ljekovita svojstva ploda nara
Imajui u vidu da plod nara sadri tanik kiselinu, koja ima posebno
snaan uinak zatvaranja, on se koristi u sljedeim sluajevima:
vanjska kora se koristi u lijeenju proljeva i hemoroida;
narov sok se koristi za proepljenje nosnica, u sluaju kihavice
ili nazeba;
to se tie dulnara, to je uobiaj eni naiv z ipkovu cvat, on
je dobar za lijeenje desni.
NAR 1 2
9
Iz nara se moe iscijediti tvar koja unitava parazite u organiz
mu. Uzme se narova ljuska (oko 6o grama) i stavi se da odstoj i u
vodi etvrt sata ( r 5 minuta) . Ao se svakog j utra popije aa to
ga, odstranit e sve parazite, a moe se koristiti i kao sredsto za
olakavanje {laksativ) .
Ibn-Kajjim u svojoj knjizi Poslnikova mdicina o naru kslje
dee: "On je dobar Z eludac, ojaava ga, dobar je Z grlo i grudi,
protiv kalja, Z olakavanje mokrenja, ublaava temperaturu na
jetri, a nj egova kiselina je korisna kod upale eluca. Kada se iz nje
govog mesnatog dijela iscijedi sok, prokuha sa malo meda dok ne
postane poput masti Z maanj e, stavi se malo umanceta i oisti
od veih komada (narovih ljuski), nanese se na desni i koristi za
uklanjanje njihove osjetlj ivosti (prilikom jela) . Sjemenke nara sa
medom otklanjaju pamaricium (poganac pod noktom) i dobre su
Z infcirane rane."
MLIJEKO I MESO
"Alla je Z vas stvorio ivotinje, dna nekima jaete, a da

eke jedete." (Gafr, 79. )

U| L| J u| l |


3;
:

| J
y

| J uS y \

{ - { 3



gy

4 _
|
_
-

:
C
"Ko oni ne vide da Mi samo zbog njih stoku so
i da oni njome raspolau kao vlasnici i d smo im dali da
se njome slue - na nekim jau, a nekima se hrane. I dru
gih koristi od nje imaju, i mlijeko, pa zto nisu zahvalni?"
(Jasin, 7 1 .-73 . )
"Vi imate pouku i u stoci: ' Mi dajemo da iz utroba
njenih mlijeko isto pijete, koje nastaje od grizina u buragu
i od k- ukusno onima koji ga piju."' (En-Nahl , 66. )
IsHRANA u KuR
'
ANU l SUNNETU
"I stoku On Z sw; njome se od hladnoe titite, a i
drugih koristi imate, njome se najve i hranite." (En-Nahl,

"I voem koji e sami birati i mesom ptiijim kakvo budu
eljeli." (El-Vaki'a, 2D.2 J . )
ljo emo ih darovti voem i mesom kao budu eljeli."
( Et-Tr, 22. )
t |

. ,

l l l ' Q l ,

l |
JJ . J

# #
=

g -

~ ~
` ' Q '
JJ ,
, , J J

#

.
"

| ' ,

.S

} ` | |
. J J JJ , J
- [i c ,
`Zje Dennet, koji je obean onima koji se Allaha boje -
u kme su rijeke od vode neustajale i rijeke od mlijeka ne
promijenjena ukusa, i rijeke od vina, prijatna onima koj i
piju, i rijeke od meda procijedenog, i gdje ima voa svako
vrsnog, i oprosta od Gospodara njihova " je to isto to
i patnja koja eka one koji e u vatri veno borviti, koji
e se uzvrelom vodom pojiti, koja e im crijeva kidati ! "
(Muhammed, J
5 . )
Mlijeko
U Sunmima se prenosi: "Koga Allah nahrani , neka kae: 'Gospo
daru na, blagoslovi nam hranu i opskrbi nas bolj om od nje.' Koga
mLJkO l MEO t ) )
Allah napoji mlijekom, neka k.' Gospodaru na, blagoslovi nam
ml ijeko i podari nam jo vie' - ja zaista ne znam da je neko jelo ili
pie bolje od mlijeka."
L Sahihima se navodi da je Allahovom Poslaniku, sallallahu
'alejhi ve sell em, u noi Isra' a ponuena zdjela vina i zdj ela mlij e
ka, on ih je pogledao i uzeo mlijeko. Dibril, a. s. , je rekao: "Hvala
Allahu Koji te uputio na ono to je prirodno. Da si uzeo vino, tvoj
ummet bi zastranio."
Analiza sastava mlijeka
lako je mlijeko jednostavnog okusa, ono je u osnovi prirodni na
pitak koj i proizvode enke biljojeda, i ne dodaje mu se nita (vje
tako) , ali mu ni ne nedostaje nita to treba mladunetu.
Voda ini 87,4% mlijeka i ona je najvaniji i uvijek prisutni dio
koj i ga ini tenim, pored proteina ili masnim, pored masnoa, ili
ukusnim, pored soli, laktoze ili enzima. Ono mora biti u tenom
obliku, jer svoje fnkcije moe obavljati samo u tenom obliku:
-

|
, p g ^ , J
" . . . i da Mi od vode sve ivo stvaramo . 0 " (El-Enbija', 3 0. )
Karbohidrati sainjavaj u 5 ,4% mlij eka, i to:
laktoza (mlijeni eer) ; ona ini najvei dio mlij enih eera,
nalazi se u rastopljenom obliku i daje mlijeku blago sladak okus,
jer je nj egova slatkoa niska (slatkoa laktoze odgovara estini
slatkoe saharoze) . Ona je slobodni element u mlijeku i pre
tvara se u laktoznu (mlijenu) kiselinu koja pomae u procesu
zgruavanja;
glukoza i galaktoza.
Nitrati ine 3 , 5 % mlij eka, i to:
proreini: kazein, albumin i globulin;
1 34 ISHRANA u KuR
'
ANU l suNNETU
nitrati koji nisu proteini : alurija, alurska kiselina, amonijak i
aminokiseline.
Ove proteinske tvari sadre sve vrste i potrebne koliine aminokise
lina, posebno imaju usklaen medusobni odnos. Kazein je osnovni
element za zgruavanj e mlijeka.
Masti sainjavaj u 3 , 7% mlijeka. U mlijeku se nalaze masnoe u op
timalnoj koliini koj a moe varirati, ali je koliina masnoa obino
oko q mikrona. Medu ovim masnoama nalazimo trigliceride, fo
sfolipide i kolesterol.
Vitamini koji se nalaze u mlijeku dijele se na dvije skupin:
vitamini koji se nalaze rastopljeni u masnoama: vitamini A, L,
i A]
vitamini koji se nalaze rastopljeni u vodi: vitamin U complex.
Vitamin L je antioksidans, a vitamin complex omoguava odra
vanje nekih fnkcija, tj . ima ulogu u procesu sirenja i zgruavanja.
Mineralne soli sainj avaju 0,7% mlijeka. Polovi nu ( s o%) ovih soli
ine kalcij i fosfor. Drugih 5 0% u najveoj mjeri ine minerali, u
prvom redu sodij , klor, eljezo i bakar.
Organske tvri U mlijeku. Najvanij i elementi su karbon, nitrogen
i oksigen.
Enzimi sadrani u mlijeku su sljedei: oksidaza, specifan po oksi
daciji masnoa, proteinaza, specifan po tome to razlae proteine
tokom sirenja, lipidaza, specifan po tome to masti pretvara u
masne kiseline i gliceride, te fosfataza koj i razlae fosfate.
Hranjive osobine mlijeka
Ml ij eko se smatra upotpunjenom hranom u svakom pogledu. Stru
njaci u oblasti ishrane smatraj u je najboljom prehrambenom tvari,
j er ono sadri sve elemente neophodne za organizam: sadri karbo
hidrate, a isto tako i proteine i asnoe, zatim razliite vitamine i
MLIJEKO l MESO 1 3 5
mineralne soli. Sve ove tvari u mlijeku su u uravnoteenoj koliini
optimalnoj Z potrebe organizma, u obliku lagahnom Z probavu
i odstranjivanje tetnih tvari u bubrezima, jer nakon probavljanja
mlijeka ne ostaje nijedna tetna tvar koju bi bubrezi trebali odstra
niti i tako poveava kiselost organizma. Zato ne iznenauje da je
to prva hrana za svako mladune (novoroene) u svijetu sisara, a
odrasla osoba samo od mlijeka moe ivjeti sedmicama, a da uope
ne osjeti nekakav nedostatak u ishrani.
Proteinske tri koje se nalaze u mlijeku osiguravaj u ovjeku os
novne ami nokiseline potrebne za izgradnju tkiva i razliitih elija u
organizmu. To je najvanija stvar za djecu u dobi nj ihovog razvoja,
ali i za odrasle u periodu oporavka od bolesti. Nemogue je zami
jeniti neim drugim aminokiseline biljnog porijekla koje se nalae
u mlijeku. Ove proteinske tvari nalaze se u rastopljenom obliku,
to olakava nj ihovo probavlj ivanj e. One, takoder, pomau nasta
nak tijela u organizmu koja su neophodna za izgradnju prirodnog
imuniteta osobe.
Masnoe se nalaze u rastopljenom obliku, te su lagahne za proba
vu, a i u takoj su koliini da to odgovara svakodnevnim ljudskim
potrebama, tj . u tijelu se nee pohraniti viak slobodnih hranjivih
tvari u obliku sala i masti.
+
Mlijeni eer (latoz) je eer sastavljen od dva radikala: gluko
ze i galaktoze. Njegova slatkoa odgovara jednoj estini slatkoe
saharoze i zato kod bolesnika nema smetnji pri izluivanj u eera
u mokrai, jer je koliina glukoze koja se nalazi u mlij eku veoma
mala.
Vitaini, takoder, ulaze u sastav mlijeka, kao to je vitamin L koji
se nalazi u rastopljenom obliku u mastima. On je iznimno vaan
Z djecu u razvoj u i onu koja ulaze u punoljetne godine, a smatra
se i osnovnim elementom za obradu svjetlosti u arenici oka, ime
se upotpunjuje fnkcija vida. Zbog toga nedostatak ovih vitamina
uzrokuje sljepilo, posebno slabu sposobnost vida nou, zbog ega
IsHRANA u KuR'ANU t suNNETU
se i naziva nonim slj epilom. Vitamin L je, takoer, odgovoran za
zdravlje koe i povrinskog sloja koj i titi organizam i unutranje
organe. To je prva linija odbrane od napada mikroba i virusa. Zato
nedostatak ovog vitamina, tj . ako ga nema u odgovaraj uoj , pri
rodnoj koliini, uzrokuje smetnje i oteenja u konim stanicama,
kao i u povrinskom sloju koe to olakava mikrobima da oteuju
kou i prodru u organizm.

to se tie vitamina L, njegova vanost se ogleda u tome to j e

on osnovni element koji gradi spojeve sa kalcij em, pa mi zbog toga
moemo razumjeti vanost mlij eka za razvoj djece i novoroenadi.
Dalj e, nedostatak kalcija i vitamina L dovodi do zastoja u razvoj u
skeleta i do nj ihove lomljivosti (Osteomalcia) ili rahitisa. Prisustvo
samo j ednog elementa nita ne koristi bez drugoga, dakle, nita
ne vrijedi kalcij ako nema drugog elementa (vitamina o) u istoj
koliini, i to u omjeru u koj em je to potrebno u tij elu, a koliko se
upravo nalazi u mlijeku.
Fosfor je taj koji omoguuje glukozi da u svom konanom obli
ku ulazi u elije, kada se upotpunjuje sagorijevanje i stvaranj e sna
ge.
# # #
Kako je mogue prepoznati pokvareno (razvodnjeno, neispravno)
mlij eko?
Boja mlijeka. Prirodno mlij eko ima bijelu boj u i nije prozirno. To
j e tako zbog nemogunosti svj etlosnih zraka da prodru kroz ele
mente u mlijeku, poput masnoa. Zato, ako mlij eko poprimi boj u
koja nije uobiaj ena za njega (utu, crvenu ili plavu) to ukazuje na
to da u njemu postoji neto neprirodno i takvo mlij eko se ne smije
koristiti za ishranu lj udi, niti se smije preraivati.
Ml ijeko plave boje j avlj a se zbog razvoja mikroba. U poetku
se j avljaju plave mrlje na povrini mlij eka, a zatim se ove mrlje
proi ruj u na cijelu koliinu mlij eka i mijenjaju boj u U plavu. U
ovakvim sluajevima je veoma opasno preraivati mlij eko, kao
MLIJEKO l MESO
1
37
i od njega praviti maslo. Mlijeku ne treba dodavati vodu kako
bi boja mlijeka bila izmedu bijele (mlijene) i svijetloplave to
se moe dobiti skidanjem kaj maka.
Mlijeko crvene boje j avlja se zbog poj ave odredenih bakterija u
mlijeku (prodigiosum) ili zbog pojave krvi u mlijeku, to moe
biti rezultat upale vimena ili mlijenih puteva, posebno mlije
nih lijezda, ako mlijeko ne bude pomueno u odgovaraj uem
vremenskom roku.
Mlijeko ute boje j avlja se ukoliko u njega dospije mikrob Ra
cil-sinxatus. To je mogue uoiti golim okom kada mlijeko nas
pemo u staklenu posudu i pogledamo prema svjetlosti.
Miris mlijek. Prirodno mlijeko ima blag, prijatan i lijep miris.
Ipak, mlijeko j e specifno po tome to brzo promijeni miris. Ako
se pojavi neki udan miris, to upuuje na to da se ono pokvarilo.
Isto tako, ono lahko upija mirise drugih vrsta hrane koje ivotinja
jede, kao to su, npr., crveni i bijeli luk. Svaki neprirodni miris jeste
dokaz neistoe mjesta ili posude gdje drimo mlijeko.
Oks mlijek. Okus mlij eka ovisi o elemencima koji ga sainjavaj u,
eerima i solima i zato se ono moe koristiti i u slatkim i u slanim
jelima.
Neprirodni okusi mlij eka su sljedei:
gorak okus se javlja zbog nedostatka elemenata koj i ga ine bla
gim ili zbog poj ave odreenih vrsta mikroba;
slan okus obino se javlja kod starijih ivotinja, a takoder i kada
se desi da ivotinj a dobije neku vrstu upale. Takvo slano mlijeko
ne smije se koristiti za ishranu ljudi, niti se smije preraivati .
Meu udne okuse mlijeka takoer se ubraj aju: okus koj i vue
na masnou, okus po truhlini ili okus koj i vue na ribu.
Savjetuje se da se ne konzumira nezdravo mlijeko bojei se da se
time ne izloimo bolestima koje se prenose putem mlijeka, ali je
sasvim dovolj no preispitati miris mlij eka, skinuti povrinski sloj
!
] 8 IsHRANA u KuR
'
ANU l suNNETu
(kajmak) , a zatim ispitati okus i miris ispod kaj maka; tako e se
otkriti pravi miris mlijeka i bit e nam najjasnije kakvo je.
Satv mlijek. Mlijeko se odlikuje visokom viskoznou koja ovisi
o koliini vode u njemu. Obino se ta viskoznost (masnost) sma
njuje ako je vei procenat vode, a manja koliina masti. Viskoznost
mlijeka i njegov sastav se preispituju kako bi se otkrilo da li se onom
istom, prirodnom mlijeku ta dodavalo.
# # #
Metode koje se koriste pri falsifciranj u mlijeka su sljedee:
I . dodavanje vode u mlijeko ili uzimanje masnoe,
Z. dodavanje tvari koje su u vezi s mlijekom poput eera, brana
ili elatina,
3 . vaenje masnoe i dodavanje nekih sastoj aka kao, npr., orle
anovo drvo,
q. dodavanje odreenih tvari koj e spreavaj u kvarenje mlijeka.
# # #
Kako uvati mlijeko? Kada se mlijeko pomuze iz vimena krave ili
koze ono je u najveem broju sluajeva isto. Kada mlado tele pije
mlijeko svoje majke, dobija ga isto od bakterij a, jer ga uzima di
rektno iz vimena. to se tie ovjeka, on mlijeko uzima nekoliko
sati nakon mue i zbog toga bakterije mogu dospjeti u mlij eko i
razmnoiti se.
Uprkos tome to je mlijeko najbolja hrana, ipak je ono pogodna
sredina za razmnoavanje odreenih bakterija koje u mlijeko obi
no dospiju posredstvom muha, prljavih ruku i neistih posuda, kao
to su bakterij e tifsa i diferije, a to se tie bakterija tuberkuloze,
one u njega uglavnom dospiju putem bradavica na vimenu. Velike
drave upozoravaju na ope opasnosti po zdravlje uzrokovane pok
varenim mlijekom i zagovaraj u da se mlijeko muze putem aparata
MLIJ EKO l MESO 1 3
9
Z muu kako bi se osavremenio nain mue mlijeka i kako bi se
ono dobilo direktno, prirodno i neiskvareno. Openito gledano,
najbolj i nain za ouvanje kvaliteta mlij eka jeste nj egovo prekriva
nje i l i zatvaranje (posude poklopcem) .
Jo jedan nain ouvanja mlijeka jeste da se ono stavi na vatru i
pusti da provre, a zatim ostavi, i to se smatra nainom uvanja mli
jeka, tj . smatra se dobrim za konzumiranje, ali je injenica da ono
ustvari ne dostie taku kljuanja i da kaj mak koji se kasnije for
mi ra sadri mikrobe koji nisu neutralisani . Zato kod prokuhavanja
mlijeka treba voditi rauna o sljedeem:
tokom prokuhavanja treba obavezno mij eati mlijeko da bi se
pokidao povrinski sloj koj i se uvijek iznova formira i da se spri
j ei nastanak kaj maka,
mlijeko treba ohladiti odmah nakon kuhanja i ne smije se os
taviti da se prirodno hladi pa da u njega dospiju i razmnoe se
bakterij e, a ro e se postii ako se ono odmah prespe u posudu
u kojoj je malo hladne vode.
Mlijeni proizvodi
Kjma (vhnje) i maslo. Kae se: Arapi su prvi narod koj i je znao
proizvoditi kaj mak. Imali su obiaj sipati mlij eko u kone mj eine
na leima deva. Tako bi se od stalnog treskanja tokom j ahanja na
vrh izdvoj ila masnoa koja se nalazi u mlijeku, a koj u bi kasnije
ostavlj ali u manj im porcijama.
Kaj mak je izvrsna hrana. To je najbolja vrsta masne hrane uop
e, bolji je od maslaca ili putera i bolji je od bilj nih ulja, jer se
dobija iz masti ivotinjskog porijekla, lagahan je za probavlj ivanj e,
apsorpciju i sagorijevanje u organizmu, za razliku od ostalih mas
noa. Kaj mak je bogat vitaminima A i L, a ima i optimalnu koliinu
mineralnih soli .
Stanovnici Egipta veoma rijetko konzumiraju kaj mak, jer je zrak
vreo veim dijelom godine pa se on konzumira ogranien broj puta.
Oni od mlij eka vei nom prave maslac i pu ter i ro je veoma omiljena
ISHRNA u KuR
'
ANu suNNETU
hrana u Egiptu, iako to neutralie brojne koristi i odlike kaj maka.
Razlog zbog kojeg ljudi kaj mak prerauj u u maslac ili puter jeste
taj to se oni ne kvare tako brzo kao kaj mak. Maslac je mogue u
vati i skladititi u stanu vie mjeseci, ak i bez friidera, i koristiti
ga po potrebi, u elj ene svrhe.

teta u preradi kaj maka ogleda se u tome to se u toku prera

de gube svi vitamini i mineralne soli iz njega, kao i proteini koji
uestvuju u procesu pretvaranja kaj maka u maslac.
Iako imamo broj ne koristi iz jela koja su porijeklom s Istoka, mi
ipa el imo da na narod ini onako kako ine zapadnjaci u pripre
manj u odreenih vrsta hrane. Kaj mak (vrhnje) je jedan od osnov
nih sastojaka koj i se uvijek nalaze na trpezama u Evropi i Americi .
Narod tamo dobro pazi da ne jede kruh na kojeg nije stavio malo
kaj maka. Kaj mak i puter ne dodaju u hranu za vrijeme kuhanja
ve ih stavljaju na unaprijed pripremljen graak ili povre. Tako se
u kaj maku ouvaju svi korisni elementi, posebno zbog toga to j e
hrana koja se kuha na maslu teka za probavu, uzrokuje tekoe
elucu i jetri, malaksalost i neke druge zdravstvene tekoe.
Sir. Sira ima mnogo vrsta, ak oko pet stotina. On je dobra vrsta
hrane, jer u sebi sadri veinu sastoj aka mlijeka, a svaka vrsta sira
ima svoj specifan okus. Najvanije vrste sira su sljedee:
bieli sir tabela I pojanjava hranj ive vrijednosti koj e se nalaze
u Ioo grama bijelog sira.
abcla t : Hranj ive vrijednosti M OOg bijelog sira
mcmcnt
Voda
Masti
Vitamin E
Vitami n B2
Kalcij
2eljezo
Osnovn|bjeJ|n|ca
Klna mcmcnt
5 I g Protein i
3 9 g Krbohidrati
1 45 0 o. j. " Vitami n Bl
0, 22 mg Nikotinska kisel i na
58mg Fosfor
0, 2 mg
Klna
9 g
2
g
0,0
1
mg
D, mg
97 mg
M
LIJEKO l MESO
oo grama bijelog sira sadri ]I kilokaloriju.
pnziski sir tabela 2 pojanjava hranjive vrijednosti koje se na
laze u 1 oo grama perijskog sira.
mcmcnt
V
o
d
a
M
asti
V
itamin E
V
itamin 2
Ka
l
cij
ul
jezo
abcla Z
H
rnjive vrije
d
nosti U I OO g perijs
k
og sira
Klna mcmcnt
40 g Proteini
30 g Kar
b
o
h
i
d
rati
I 400 o. j.
V
itamin l
0,42 mg
Ni
k
otins
k
a
k
ise
l
ina
725 mg
F
os
f
or
o. I mg

grama perzijskog sira sadri ]y kilokalorija.

Klna
B
g
0, 2 g
O,Ol
.
mg
0,4 mg
yOO mg
lqder sir, tabela ] pojanjava hranjive vrijednosti koje se nalaze
u oo grama e j der sira.
abcla
H
ranjive vrije
d
nosti U I OO g. ej
d
er sira
mcmcnt Klna mcmcnt Klna
V
o
d
a 37 g Protein i 2 5 g
M
asti 3 3 . 2 g Kar
b
o
h
i
d
rati 2, 1 g
V
itami n E 1 400 o. ;.
V
itamin B 0,02. mg
V
itamin 2 0,42 mg Ka
l
cij 725 mg
F
os
f
or 4
9
5 mg
u
l
jezo I mg
1 00 grama ejder sira sadri ] y kilokalorija.
rokfr sir je sir u koji se stavljaju gljive zbog kojih ima specifnu
zelenu boju i poseban nain pripremanja. Tabela q na sljedeoj
stranici pojanjava hranjive vrijednosti koje se nalaze u oo gra
ma rokor sira.
Ioo grama rokfor sira sadri ]yD kilokalorija.
Kiselo mlijeko. To je mlijeko koje je fermentiralo pod dejstvom
bakterija u njemu koje mijenjaju mlijeni eer (laktozu) koji se
nalazi u mlijenoj kiselini.
142 IsHRANA u KuR'ANU l SUNNETU
Tabela q. Hranjive vrijednosti u 1 00 g rokfor si ra
Element Kliina Eement Kliina
Voda 37
g Protein i 2 1 ,
7
g
Masti 3 2, 2 g Karbohidrati I g
Vitamin E 401 0 o. j . Vitamin Bl 0,03 mg
Vitamin B2 0,45 mg Ni kotinska kiselina t , z
4
mg
Vitami n H 1 mg Kalcij
7
00 mg
Fosfor 360 mg Zeljezo 1 mg
Zbog poveane kiselosti mlij eka, a pod utjecajem ovih kiselina
deava se da proteini iz mlijeka sedimentiraju.
Kiselo mlijeko j e izvrsna hrana za zdrave osobe, bolesnike i one
koji su u procesu ozdravljenja, j er se u njemu nalaze proreini koj i
se u velikoj koliini probavljaj u pod dejsrvom bakterija.
Kiselost kiselog mlijeka javlja se bez djelovanj a tetnih bakterija,
zbog ega je u isto vrijeme lahko probavlj ivo, blago i prijatno i ima
povolj an utj ecaj na ivce. Neki naunici smatraju da redovno kon
zumiranje kiselog mlijeka usporava proces starenja. Zato se kae da
je razlog dugovjenosti Bugara nj ihova navika da redovno jedu ki
selo mlijeko. Kiselo mlijeko sadri idealne koliine vitamina A, L i
L, a pored nj ih sadri jo i : vodu ( 82, 5%) , proteine (4.4%), masti
( 5 , 7%), mlijeni eer (6, 7%) , mlijenu kiselinu (0,45 %) i mineral
ne soli (0, 5 %) .
1 00 grama kiselog mlijeka sadri 3 5 6 kilokalorija.
Meso
Prenosi se od Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, vje
rodostojnim putem, da je rekao:
'Viednost AiJe nad drugim enama je poput vriednosti po
pare nad ostalom hranom"
- a popara je kruh s mesom.
MLIJEKO MESO 1 43
LSunmu Ibn-Made j e zabiljeeno predanje Ebu-Derda'a da j e
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Najbola hrana stanovnika dunjaluka i Dunnta j mso. "
Alija ibn Ehi-Tali b, r. a. , je rekao: "Jedite meso, ono pobolj ava
ten, prazni eludac (suava struk) i uljepava narav."
Naf' je rekao: "Ibn-Omer, r. a. , bi tokom ramazana uvijek kon
zumirao meso i kada bi putovao uvijek bi jeo meso."
Spominje se da je Alija, r. a. , rekao: "Ko ne bude jeo meso etr
deset dana pokvarit e mu se karakter."
Meso je glavni izvor proteina
Meso ivotinja smatra se jedinim izvorom koj i sadri dovolj no veli
ku koliinu proteina, jer se u njemu nalaze osnovne aminokiseline
od kojih se sastoje tkiva i organi u organizmu. Proteina bilj nog po
rij ekla u biljkama nema u onoj koliini koliko ih ima u mesu i zato
se one i smatraj u manje hranj ivim i ne mogu zamijeniti meso.
Proteini ivotinjskog porijekla su jedine tvari koje grade anti
tijela neophodna organizmu za borbu protiv mikroba i bakterija.
Zbog toga se nedostatak proteina ivotinj skog porijekla na osobi
oituje u vidu slabljenja prirodnog imuniteta, a prevelika koliina
ga takoer izlae podlonosti bolestima.
Najbolje meso
Naj bolje je ono meso koje sadri malu koliinu masti (sala) . Zato
je meso miia i sa pleki najbolje, najblae i naj ukusnije, najmanje
uzrokuje smetnje i najbre se probavi. U dva Sahiha se navodi da
je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, najvie volio takvo
meso (tj . meso sa pleke) .
Upozorenje da se ne odrltemo konzumiranja mesa
Poto je meso tako korisno za organizam zbog proteina koje sadri
to znai da je odricanje od konzumiranja mesa tetno po zdravlje
1 44 IsHRNA u KuR
'
ANU 1 SUNNETU
zbog velike potrebe za nj im. Odreena j e kraj nja granica koliko
proteina je organizmu potrebno svaki dan i kae se da to iznosi
otprilike 6o grama, a ako znamo da IZO grama janjetine, ptiijeg
ili ribljeg mesa sadri 6o grama proteina onda saznajemo da osobe
koje se odreknu konzumiranja mesa i druge proteinske hrane na
nose svome zdravlju veliku tetu. Jedna od takvih smetnji je i to to
veliki krvotok ne moe u potpunosti proistiti krv kroz bubrege i
tako im priinjava veliki teret.
Hranjiva vrijednost mesa
Janjetina, teletina i govedina. Tabela 5 pokazuje hranj ive vrijed
nosti u Ioo grama j anjetine, teletine i govedine.
Tabela y:Hranj ive vrijednosti u 1 00 g razl iitih vrsta mesa
Eement
Kliina
]aoctioa I|etioa 6ecdina
Voda 63 . 7 g 69 g 47 g
Protein i 1 8 g 1 9, 2 g u g
Masti 1 7. 5 g l l g 30 g
Vitamin E 20 o. j .
Vitamin Bl 0, 2 1 mg 0, 1 8 mg 0,08 mg
Vitamin B2 0, 26 mg 0,27 mg 0, 1 9 mg
Ni kotinska kiselina 5 9 mg 5 , 9 mg 4,8 mg
eljezo 2,7 mg 2,9 mg 2,8 mg
Fosfor 1 94 mg 207 mg 1 5 8 mg
Ioo grama j anjetine sadri Z3 5 kilokalorija, Ioo grama teletine
sadri I 8 r kilokaorij u, dok roo grama govedine sadri 3 64 kiloka
lorije, to znai da ovo posljednje ima najviu branjivu vrijednost.
Jetrica (digerica) i njena hrnjiva vrijednost. Jetrica se smatra me
som jer sadri dovolj nu koliinu vitamina A, U i Z, a pored nj ih
u njoj j o ima bakra i eljeza u obliku koji je koristan za organi
zam. Savj etuje se da jetrica, poput mlijeka, bude obavezni sastojak
MLIJEKO I MESO 1 4
5
ishrane djece u toku njihovog ravoja i sazrijevanja, a taoder se
preporuuje i trudnicama, doj iljama i osobama koje su u fai oz
dravlj enja.
Iz tabele 6 se j asno vidi hranj iva vrijednost u roo grama govede
jetrice.
Element
Voda
Masti
Vitamin E
Vitamin B2
Vitamin C
eljezo
Fosfor
Tabela 6: Hranjive vrijednosti u 1 00 g govede jetrice
Kliina Element
70.9 g
4 2 g
1 9200 o. j .
varra
2,8 mg
3 1 mg
373 mg
Protein i
Karbohidrati
Vitamin Bl
Nikotinska kiselina
Kalcij
Bakar
Sumpor
roo grama govede je trice sadri ry6 kilokalorija.
Kliina
1 9, 8 g
3 .6 g
0,27 mg
1 6, 1 mg
8 mg
2,08 mg
2 5 1 mg
Piletina. Tabela 7 pokauj e hranjive vrijednosti u roo grama ku
hane piletine:
Tabela ): Hranjive vrijednosti u 1 00 g kuhane piletine
Element Kliina Eement Kliina
Voda 66 g Proteini 20, 2 g
Masti 1 2,6 g Karbohidrati
Vitamin Bl 0, 1 1 mg Vitamin 82 0, 1 8 mg
Nikotinska kiselina 8,6 mg Kalcij 1 6 mg
2eljezo 1 ,9 mg Fosfor 2 1 8 mg
roo grama kuhane piletine sadri ry6 kilokalorija.
Jaja
Jaja se, takoder, smatraju potpunom hranom, jer sadre sve hranjive
elemente potfebne organizmu.
IsHRNA u KuR
'
ANU I suNNETU
Tabela 8 pokazuje hranjive vrijednosti u I DD grama bjelanceta
i umanceta:
ama 8:
H
ranjive vrije
d
nosti u I oo g jaja
mcmcnt
Klna
Bjlnu u1nc
V
o
d
a 87,8 g 494 g
Protei n i I 0, 8 g
Kar
b
o
h
i
d
rati I g 0,7 g
V
itamin l 0, 32 mg
V
itamin I 0, 23 mg o, p mg
V
itamin O I OO o. j.
V
itamin E 3 I I O o. j.
N
i
k
otins
k
a
k
ise
l
ina 0,8 mg 0,2 mg
Bo tas i j I OO mg I OO mg
K
cij 6 mg 1 47 mg

e
l
jezo 0, 2 mg 7,2 mg
F
os
f
or I 7 mg 564 mg
S
umpor 1 49 mg
B
a
k
ar 0,4 mg
I DD grama bjelanceta sadri q] kilokalorija, a prosjena masa
bjelanceta u jajetu je ] D grama.
IDDgrama svjeeg uman ceta sadri ])) kilokalorija. Treba zna
ti da je prosjena masa jednog umanceta I8 grama.
Najbolji je nain da se pojede jaje jesti umance dok je jo svjee
ili ga jesti napola kuhano. Tako ga je lake probaviti od potpuno
skuhanog jajeta, a ono ne gubi svoju vrijednost.
DATULE
"Zatresi palmino stablo, posue po tebi datule svee, pa
jedi i pij i budi vesela! A ako vidi oveka k, ti reci:
'Ja sam se zavetovala Milostivom da u utjeti, i danas ni
s kim neu govoriti.' '' (Merjem, 2 ].-26.)
U dva Sahiha biljei se predanj e Abdullaha ibn Da'fera, r. a.,
da j e rekao: "Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve
sellem, kako j ede krastavac sa svjeim datulama."
U Sunenu Ebu-Davuda biljei se predanje Enesa, r. a., koji j e
rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, se iftario svje
im datulama prije nego bi klanjao. Ako ne bi naao svj ee, onda
sa suhim, a ako ni nj ih ne bi naao, onda s nekoliko gutljaja vode."
Suhe datule se ubraj aj u u narodnu hranu koja je ekonomski pri
hvatljiva. NJihova dobra strana, pored toga to su jeftine, jeste to
to se mogu lahko uvati i suiti, zbog ega ih veina ljudi konzu
mira tokom veeg dijela godine.
Analiza sastava suhih datula
Procenat eera u suhim datulama je oko 70%, proteina i ma oko
20% i otprilike )o masti.
i
+
7
IsHRANA u KuR
'
ANU I suNNETu
Suhe datule su bogate mineralnim solima kao to su: kalcij i
botasij , posebno su bogate elj ezom, a sadre i korisne koliine vi
tamina i C.
H ranjiva vrijednost suhih datula

ovjek moe ivj eti dug vremenski period hranei se samo suhim
datulama, j er su one bogate eerom koj i je u takvom obliku da ga
je lahko probavi ti, apsorbirati i sagorj eti u organizmu. Suhe datule
imaj u male koliine masti i proteina to osobu koja ih konzumi
ra ini vitkijom. Ako se uzimaju sa aom mlijeka, predstavljaju
potpunu hranu, u svakom pogledu, jer mlijeko sadri lijepo urav
noteene koliine proteina i masti.
Velik broj stanovnika pustinje (beduina) ive jedui samo suhe
datule i pijui svjee mlijeko. Nj ihovo zdravlj e ne moe biti bolje,
ne pogaaj u ih teke ili zarazne bolesti, a rijetko je vidjeti da je neko
od nj ih malaksao.
Ishrana porodilja
Svjee datule veoma su bogate kalcijem i eljezom zbog ega ih je
Uzvieni Allah preporuio porodiljama i naredio Merjemi, koja je
bila na poroaj u, da ih uzima za vrij eme postporoajnog krvarenja
(nifasa) . Kol iina eljeza i kalcija koji se nalaze u svjeim datulama
idealna je i veoma vana za proizvodnju majinog mlijeka. Datu
le opskrbljuju majku svim onim elementima koje je izgubila pri
poroaj u ili prilikom dojenja.

eljezo i kalcij su, takoer, dva i

votno vana elementa za ravoj dojeneta i smatraju se najvanij im
elementima za izgradnj u krvi i kotane sri .
Lagahan ifar (veera)
Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, imao je obiaj iftariti
se svj eim datulama prije nego bi klanjao. I kada bi se iftario svj eim
ili suhim datulama, uvijek se radilo o veoma malim koliinama. To
DATULE 1
4
9
je zbog toga to post isprazni eludac. Neto slatko naj bre stigne
do j etre i njoj j e najdrae, a to su upravo svj ee datule, ona ih bolje
iskoristi i bre sagori, te tako organima i probavnom traktu povrari
snagu.
Medicina je utvrdila da su eer i voda najpotrebnij i organizmu
postaa nakon to se post zavri , jer nedostatak eera u organizmu
uzrokuje osjeaj tjeskobe u grudima i ivane smetnj e, a nedosta
tak vode u organizmu uzrokuje malaksalost i nemo. To je zbog
toga to posta koji pri ifaru odjednom napuni eludac, hranom
i piem, nije u stanj u probaviti eer tri ili vie sati , te mu i dalje
djeluju efekti ovih nedostataka i osjea kao da je nastavio postiti ili
biva, kao to to kae j edan drevni arapski pjesnik:
"Poput sivkast deve u pustinji
Koju ed ubie
A na ledima svojim vodu nosi. "
Ljekovita svojstva opralene nedozrele datule (belah) i
svjeih datula (rutab)
Neka od ljekovitih svojstava opraene nedozrele datule i svj eih da
tula su sljedea:
u drevnim medicinskim izvorima navodi se da konzumi ranje
suhih datula neutralie parazite, a za medinske datule ( 'dva)
takoder se kae da neutraliu parazite u stomaku;
"Datuk ('adva) su iz Dmneta i u njima je liek od otrova (an
tidor) ";
drevni Egipani su koristili opraene nedozrele datule (belah) u
lijeenju bolesti mokranog mjehura, eluca i crij eva;
opraene nedozrele datule (belah) ojaavaju probavni trakt i po
mau u sluaju zatvorenosti, jer sadre vlakna koja pobolj avaj u
prohodnost crijeva, j aaj u matericu, posebno pri poroaj u, to
potvruju i studije savremenih istraivaa. One imaj u povoljan
IsHRANA u KuR
'
ANU l SUNNETU
uinak na sposobnost kontrakcije materice. Uzvieni Alla je
ukaao Merjemi, r. a. , da jede opraene nedozrele datule, pa je
njena materica mogla snanije potiskivati plod te je veoma lah
ko rodila dijete.

' ,ca._i
Q, J -. J . ,
- < *
J

>
m
g * P ^* - -

- - " P
-, -

,- ;, -
T"
l

.
"Zatrsi palmino stablo, posue po tebi datule svee, pa jedi
i pij i budi vesela! A ao vidi oveka k, ti reci: JB sam
se zavetovala Milostivom du utjeti, i danas ni s kim neu
govoriti' " {Merjem, 2 5 .-26. );
suhe datule djeluju smirujue na ivce. Zato ljekari savjetuj u da
se djeci i starim osobama daju datule ujutro, jer je tad nj ihov
utjecaj na duevno stanje najbolji ;
nedozrele datule potopljene u vodu poboljavaju izluivanje
mokrae i olakavaj u mokrenje;
suhe datule su bogate mineralnim solima kao to su kalcij i bota
sij i zato su one najbolje to se moe pojesti za ouvanj e uravno
teene kiselosti eluca. To je zbog toga to one neutraliu baze
uglji ka nakon probavlj anja i apsorpcije. Tako se uravnoteava
kiselost uzrokovana konzumiranjem proteina koj i h ima, napri
mjer, u ribi ili jajima;
suhe datule su dobar izvor vitamina L koj i uva vlanost oka i
njegov sj aj , pojaava vid i sposobnost gledanja i djeluje smim
j ue na ivce.
Naj plemenitija i najbolja vrsta nedozreli h datula za j elo su suhe
datule (temr) , one su j efina narodna hrana i j edu se u mnogim
krajevima.
DATUL 1 5 1
Jedna od odlika suhih datula jeste i to to se one sporo kvare,
pa ih je mogue uvati i skadititi sve do nove berbe. Zato se moe
oslanjati na njih u ishrani sve dok ne dospije novo voe.
Sulenje nedozrelih datula
- Beru se nedozrele datule koje su napola suhe, ztim se ostave
na suncu sedmicu dana ili deset dana i promijeaju se svaka dva
dana.
2. Datule se stave na jednu hrpu jedan dan da izgube prirodnu
vlanost, a zatim se pakuju u vree ili sanduke.
Tabela 9 pokauje hranjive vrijednosti u roo grama suhih datula
(belah).
Tabla y: Hranjive vrijednosti u Ioo g suhih datula (helah)
Eement Kliina Eement Kliina
Voda 20 g Protein i 2, 2 g
Masti o,6 g Karbohidrati
7
5 g
Vlakna 2,
4
g Vitamin E 6o o. j .
Vitamin Bl o,8 mg Vitamin B2 0,05 mg
Nikotinska kiselina 2, 2 mg Kalcij 65 mg
Fosfor
7
2 mg Zeljeo 2, 1 mg
VINOVA LOZA (GROZE)
"On ini da pomou nje rste ito, i masline, i palme,
i grode, i svakovrsni plodovi - to je, zsta, dok Z ljude
koji ramiljaju." (En-Nahl, :: .)
"A od plodova palmi i vinove loze pripremate pie i hranu
prijatnu. To je, doista, dokaz onima koji pameti imaju."
(En-Nahl, 67.)
Uzvieni Allah je spomenuo groe na vie mjesta O Svojoj ple
meni toj Knjizi zajedno sa drugim blagdatima koj ima je darovao
Svoj e robove na ovom i onome svij etu. Ono je jedno od najbolj i h
i najkorisnij ih vrsta voa. Groe je jedno od tri kralj evske vrste
voa (grode, datule i smokve) .
Analiza sastava groia
Groe sadri eere u procenru od :,, a otprilike ; od toga
otpada na glukozu, iji nivo se poveava to god plod bolje uzrije i
: ,

1
5
4 IsHRNA u KuR
'
ANU t suNNETU
ona je eer koj i je najjednostavnije preraditi, najlake g je proba
viti, apsorbirati i sagorjeti u organizmu.
Isto tako, groe sadri i , , proteina i i , , masti.
Hranjlva vrijednost grola
Groe je bogato eerima koji poboljavaj u rad jetre koja se u ve
likoj mjeri oslanja na nj ihove rezerve koje koristi po potrebi, kao,
naprimjer, za vrijeme posta.
S
eeri su osnovne tvari za sagorijevanje
i oni daj u snagu i omoguuju ravijanje i vitalnost.
Lj uska groa je bogata vitaminom koji obavlja broj ne ivot
ne fnkcije u organizmu ovjeka i koji je vaan faktor u ouvanju
nervnog sistema.
Isto tako, groe sadri korisne koliine vitamina C koj i una
preuje imunoloki sistem organizma i smanjuje mogunosti dje
lovanja mikroba i bakterija.
Tabela 1o pokazuje hranjive vrijednosti u ioo grama groa.
abcla tO:
H
ranjive vrije
d
nosti U 1 00 g gro

a
mcmcnt Klna mcmcnt
V
o
d
a 8 1 , 6 g
P
rotein i
M
asti 0,4 g
K
ar
b
o
h
i
d
rati
Vl
a
k
na 4 3 g
V
itamin E
V
itamin l 0,0
5
mg
V
itamin B2
N
i
k
otins
k
a
k
ise
l
ina 4 mg
V
itamin C
K
a
l
cij 1 7 mg Bo tasi j
Z
e
l
jezo 0,6 mg
F
os
f
or
1 00 grama groa sadri 68 kilokalorija.
Upotreba grola u medicinske svrhe
Klna
0, 8 g
1 6,7 g
8O o. ;.
varira
0,03 mg
0, 4 mg
23 4 mg
Groe blago djeluje na crijeva (poboljava prohodnost) i zato
se koristi u sluajevima zatvorenosti (konstipacije) .
VINOVA LOZA (GROE) I yy
Ono poveava izluivanje mokrae, smanj uje nivo mokranih
kiselina u krvi koje tetno djeluju na zdravlj e, jer uzrokuj u bo
love u zglobovima (artritis) .
Imajui u vidu sve eere koje groe sadri (posebno glukozu) ,
ono pomae ouvanju zdravlja jetre, poboljanju njenog rada i
luenj u eludanih sokova.
Sok od groa djeluje protiv kihavice i kalja.
Sulenje groa (grolce)
r . Odabere se zrelo groe, uberu se grozdovi koj i se nose u poseb
nim koarama na suenje koje se obino vri na drvenim pod
logama, veliine 6o X90 cm i deblj ine 5 cm.
2. Posude (s groem) se ostave na osunanom mjestu dvije sed
mice, a grozdovi se za to vrijeme promijeaju 2-3 puta.
3 . Groe se odnese u hlad i ostavi se deset dana dok se potpuno
ne osui tako da u njemu ne bude nikakvog soka.
4 Grozdovi se stave u drvene sanduke i ostave dvadeset dana.
5 . Zrna se skinu sa grozdova i stave se u vreice ili posude.
6. Mogue je skratiti period suenja tako to e se groe nameiti
prije suenja u toplu kaustiku sodu od 0, 5 %, a zatim ga drugi
put oprati vodom.
Takoer je mogue ubrzati period suenja tako to e se sve rad
nje oko suenja izvoditi na suncu, a povremeno se premjestiti u
hlad, ali e tada nj ihova boja biti tamna.
Suho groe (groice) zadrava veinu odlika svjeeg groa i
ak organizmu osiguravaju veu koliinu kalorija, jer r cc grama
groica sadri 268 kilokalorija.
Tabela rr na sljedeoj stranici pokauje hranj ive vrijednosti u
roograma groica.
t
)
IsHRNA u KuR
'
ANU 1 suNNETU
Tabela I
H
ranjive vrije
d
nosti U t OOg gro

ica
Eement Kliina Eement Kliina
V
o
d
a 24 g
P
rotein i 2, 2 g
M
asti O

g K
r
b
o
h
i
d
rati 71 , 2 g
V
itamin E
)
Oo. j .
V
itamin l 0, 1
5
mg
V
itamin 2 o,o8 mg Ka
l
cij 78 mg

e
l
jezo 3 .
3 mg
F
os
f
or

3 9 mg
BANANA
"A oni sreni - ko su sreni?! Bie medu lotosovim dre
em bez bodlji, i medu bananama, plodovima nanizanim."
(El-Vaki'a, 27.-29. )
Prijanj i narodi su hanan u nazivali "hranom flozofa'' , jer su se
indijski uenjaci i flozofi oslanjali na nju kao na osnovnu ishranu
koj a im je pomagala u razmiljanju i medi tacij i .
Banana j e veoma vaan izvor koji organizam opskrbljuje karbo
hidratima koji tijelu daj u snagu i odravaj u njegovu toplinu.
Savjetuje se da se uzimaj u samo one banane koje su zrele, jer
su karbohidrati iz nezrelih banana teki za probavu, neslatke su,
a velik procenat kroba iz zrele banane se pretvori u eer koji j e
lahko probaviti i prijatnog j e okusa.
Tabela I 2 na slj edeoj stranici pokauje hranj ive vrijednosti u
I oo grama zrele banane.
Ioo grama banane sadri 8 8 kilokalorija.
Banana u ivotu narodi
Banana se smatra novim voem. Prije j ednog stoljea ona se sma
trala voem koje je dolo sa Zapada, tj . hranom zapadne Evrope
i Evropske unije. Zato su se drave koj e granie sa Njujorkom i
I 5 7
IsHRANA u KuR
'
ANU l SUNNETU
abcla I
H
ranjive vrije
d
nosti U 1 00 g zre
l
e
b
anane
mcmcnt Klna mcmcnt Klna
V
o
d
a 73 5 g
P
roteini 1 , 3 g
M
asti
4 g
K
ar
b
o
h
i
d
rati 2
4
g
Vl
a
k
na o,
s
g
V
itami n E 430 o. j .
V
itamin I 0,09 mg
V
itamin I o,o6 mg
N
i
k
otins
k
a
k
ise
l
ina o,6 mg
V
itamin C 1 0 mg
Bo tasi j 420 mg
K
a
l
cij 8
r
g
M
angan 3 1 mg
M
agnezij 0,64 mg

e
l
jezo o,6 mg
F
os
f
or 28 mg
Bostonom na poetku devetnaestog stoljea ujedinile u stavu da
banana potjee iz Srednje Amerike.
Danas je banana opepoznata vrsta voa u cijelom svijetu. Ima
je dovolj no na svim lokacijama i u svako doba godine. Proizvodi se
u ogromnim koliinama kod veine naroda na Zemlj i . 1 979. god.
proizvodnja banana je dosegla cifru od 3 9 miliona tona.
Nakon kravljeg mlijeka, banana je hrana koj a se najee kon
zumi ra i koju poznaju svi narodi. Rusi ne j edu puno banana i oni
godinje proizvedu veoma malu koliinu banana po glavi stanovni
ka.

to se tie Amerikanaca i Kanaana, koj i proizvode oko treine

ukupne svjetske koliine banana u svij etu, kod nj i h jedan stanov
ni k pojede 1 Dkilograma banana godinj e. Isti je sluaj sa veinom
stanovnika Zapadne Europe, dok ovaj broj sasvim drugaije izgle
da kada se uporedi sa sluajem stanovnika Ujedi njenih Arapskih
Emirata koji pojedu qD kilograma banana godinje.
Banane se, pored toga to se odmah j edu u svom prirodnom
stanj u, koriste i pri pripremanju salata (vonih) i kolaa. Poznati
su i kineski recepti pripremanja banane prene na ulj u, prelivene
karamelom (rastoplj enim eerom) i sezamom, navlaene hladnom
vodom koja ini da se karamela stvrdne i stvori koru. U nekim
krajevima Latinske Amerike banane se isitne i pomij eaj u sa svjeim
ananasom, eerom i cimetom, zatim se to mijea dok ne postane
gusta kaa, ohladi se, a potom doda sir i kaj mak. Arapi prave kolae
BANANA 1 5
9
i poslastice od banane. U istonoj i zpadnoj Mrici banaa je temelj
ivota, nije im dovolj no samo da je kuhaju, oni je pre i peku, prave
od nje j uhu, a stanovnici Ugande i Tanzanije ak je kisele i prave
od nje pirit.
Banana je hrana i lijek
Smatra se da su Kinezi koristili ekstrakt korijena drveta banane hi
ljadama godina kao narodni lijek za lijeenje utice, glavobolje i
malih boginja (ospica) . Novija istraivanja su pokazala da banana
pomae u lijeenju proljeva i nekih probavnih smetnj i , a, zahva
ljujui svom sastavu, ona djeluje protiv kiselosti . Njena lahka pro
bavlj ivost uinila je da je ona jedina vrsta voa koja se smije dati
ranjenoj osobi.
Kod banane je najvanije to da ne postoji druga vrsta hrane koja
je nadmauje u pogledu hranjivosti, a, pored toga, ona je bogata
botasijem koj i preventivno djeluje protiv visokog krvnog pritiska.
Banana sadri vitamine L, i c. Samo j edna banana zadovolj ava
etvrtinu dnevnih potreba djeteta za vitaminom c,a sadri i dovolj
nu koliinu nijasina, ribofavina i sijamina. Pored toga, banana sa
dri i natrij koj i dj eluje protiv kolesterola, kao i 5 0% vie prirodnog
eera od jabuke (voa koje joj je po tome najblie) . Treba dodati da
banana, pored toga to se smatra izvrsnom, ne uzrokuje gojaznost.
Plod ija duina dostie 1 5 cm sadri samo oko 8 5 kalorija, tj . isto
koliko i limun ili jabuka ili bijeli sir kojeg neko uzme uz obrok.
Kako vrijeme prolazi otkrivaj u se nove odlike banane, a j avile
su se i glasine o osnivanj u novih naunih disciplina na Filipinima
o hanani i indijskom orahu, pomijeanim u j elo "pankun" kao o
hrani drevne Azij e, to je tetna vrsta hrane.
to se tie omiljenosti i rasprostranjenosti banane u svijetu, to j e
zbog toga to se u budunosti uope ne nazire nekakvo upozorenje
da e koliine ovog izuzetnog voa biti nedostatne.
KMFOR I I NBI R
"estiti e iz peha piti kmforom zinjeno pie." (El-In
san, ,. )
Kamfor i inbir se u Kur'anu spominju pri nabrajanju blagodati
stanovnika Denneta. Uzvieni Allah u suri El-Insan kae:

)
< "- - -

'
=
L
g

)
-
'
-
: -
J
Lnjemu e iz ae pie inbirom zinjeno piti." (El-Insan,
1 7. )
Nema nikakve sumnje da se kamfor i inbir i z Denneta potpu
no razlikuj u od kamfora i inbira na ovom svijetu, jer se misli na
Dennet kojeg je Uzvieni Allah pripremio za Svoje bogobojazne
robove. U njemu je ono to ljudsko oko nije vidjelo, uho nije ulo,
niti srce zamislilo.
Zbog toga je Ibn-Abbas, r. a. , rekao: "Sve to je Allah spomenuo
u Kur'anu da ima u Dennetu, od toga na dunjaluku ima samo
.
1me.
Ebu-Se'id el-Hudri, r. a. , prenosi: "Perijski car je poslao Alla
hovom Poslaniku, sallallahu 'alej hi ve sellem, zdj elu inbira, pa j e
svako uzeo malo, a i j a sam uzeo malo."
Arapi su koristili inbir. Stavlj ali su ga u pie i znali su da in
bir ima brojne odlike. Imam Ibn-Kajj im u svojoj knjizi Poslniko
va medicina kae: "Inbir poboljava probavu, pozitivno djeluje na
1 61
IsHRNA u KuR
'
ANU I SUNNETU
stoma, poveava sekuanu mo . . . dobar j e za j etru i eludac . . .
njegova otopina se koristi prije jela ko lijek jakog dejstva protiv
greva u lucu (kolitisa) , reumatizma i artritisa, takoder se koristi
Z jaanje glaa, a satoja je brojnih lijekova."
Profesor Abdul-Ltif Aur u svojoj knjizi Lidenje lekovitim tra
vama i bile k. "Savremena istraivanja pokazuju da korijen
inbira sadri masnu smolu, krob i ulje koje ima karakteristian
miris. Smola je ulje koje nije teno i ima otar ukus (koj i pee) .
Zato inbir ima snana svojstva, ist j e i djeluje protiv malih bogi-
. . D
OJa temperature.
lnbir se koristi za proirivanje krvnih sudova, donosi olakanje,
ublaava visoku temperaturu i ima korisno djelovanje protiv bolesti
organa u grudnom kou.
to se tie drveta kamfora, ono je raireno u broj nim oblastima,
a ima sljedea ljekovita svojstva:
1 . nj egovo lie koristi se kao cigareta u sluaj u oboljenja od astme,
Z. iz lia kamfora cijedi se ulje koje je isto i koristi se u lijeenju
prehlade i gripe,
3 . ulje kamfora koristi se kao mast protiv reumatskih bolova, razvi
ja krvotok, ako se stavi na opeklinu ublaava vrelinu i zaustavlja
upale desni,
4 kasnije je utvrdeno da ima svojstvo istoe (ienja, dezinfek
cije) i koristi se za lijeenje tifsa,
5 . otopina kamfora pomae otklanjanju probavnih smetnj i .
PELINJI MED
"Gospodar tvoj je pelu nadahnuo: 'Pravi sebi kue u brdi
ma i u dubovima i u onome to naprave ljudi, ztim, hrani
se svakovrsnim plodovima, pa onda idi stazma Gospoda
I svoga, posluno! ' Iz utroba njihovih izlazi pie razliitih
boja koje je lijek ljudima. To je, uistinu, dokaz za ljude koji
razmiljaju." (En-Nahl, 68.-69. )
Nij e nita novo ako govorimo o medu kao o hrani i lij eku. Lj udi
ga poznaju od postanka svijeta. Otkrili su nj egove hranj ive odlike
i ljekovita svoj stva i smatraj u ga prvom vrstom hrane na koju bi se
ovj ek trebao osloniti.
Nebeske knj ige su ovo takoer zabiljeile. Tako se u Kur'anu
kae: . . . u njemu je lijek ljudima a . . " Med se spominjao i prije, u
Tevratu. Kada je Alahov vjerovjesnik Jakub, a. s. , putovao u Egi
pat sa svoj om djecom po drugi put, savjetovao im je da pripreme
odreenu koliinu meda za egipatskog faraona kao dar od naroda
Isra' il.
Sulejman el-Hakim navodi da j e Jakub, a. s. , rekao: "Idite, ras
pitajte se o medu i koristite ga."
IsHRANA u KuR
'
ANU l suNNETu
Med j e naen u broj nim grobnicama faraona i zauuj ue je
to to je naen nepokvaren nakon proteka toliko mnogo godina,
s iznimkom nekoliko promjena u boj i koja je poela teiti crnoj .
To upuuje na mogunost dugotraj nog uvanj a meda i nj egovih
izvornih kvaliteta i svojstava. Ovo, takoer, ukazuj e na sposobnost
meda da neutralie bakterije koje uzrokuj u kvarenje hrane te se za
njega ustalio naziv "pouzdani uvar".
Pele pretrauj u cvjetove koj i sadre nektar. One odreuju koj i
cvijet je koristan po mirisu i boj i .
Jedna pelo dnevno da oko deset grama meda i Z to j oj j e po
trebno ezdeset odlazaka i dolazaka.
Meda ima mnogo vrsta. Razlikuju se po sastoj cima koji se u
njemu nalaze i oblastima u koj ima j e nastao. Najbolj a vrsta meda
je ona koja je sakupljena u proljee.
Prije nego to budemo govorili o vanosti meda, njegovoj hra
njivosti i ljekovitosti, pogledajmo tabelu r3 koja pojanj ava hranj i
ve vrijednosti u OO grama meda.
Tabda t ) : Hranjive vrijednosti u 1 00 g meda
Eement Kliina Eement Kliina
Voda 2Og Protein i 0, 3 g
Karbohidrati ), yg Vitami n 8l tru_ou
Vitamin B2 0,04 mg Nikotinska kiselina O,2 mg
Vitamin C 4 mg Zeljezo O, mg
Fosfor 0, 1 6 mg Bakar 0, 2 mg
Kalcij O, y mg Bo tas i j 1 0 mg
roograma meda sadri 294 kilokalorija.
Kada pogledamo podatke u tabeli r3 , vidjet emo da med sa
dri vane hranj ive sastojke. Nalazimo da je med daleko bolj i od
vjetakih napitaka koji se prodaj u u apotekama i za koje se navo
di da su j aki i da otvaraju apetit, a nije taj na koje tetne efekte oni
imaj u za zdravlje, koliko su teki Z eludac, a, takoer, nije taj na ni
to koliko su opasni. Ao pogledamo nj ihov sastav vjetakih tvari
PELINJI MED
i aditiva, vidimo da su te tvari pravi otrov koj i iritira organizam i
unitava ga.
to se tie vitamina koji se nalaze u medu, oni su sljedei :
r . vitamin b] neophodan je za razvoj organizma, odravanje stani
ca koe, a poznato j e da se karoten u jetri pretvara u vitamin L.
Ovaj vitamin jako je vaan za vid, zdravlj e ronjae i one spoj
nice (conj unctiva) . Nedostatak vitamina L u najveem broj u
sluajeva dovodi do nonog sljepila, upale koe, ope malak
salosti i zaostajanja u razvoj u;
2. nijasin (vitamin ili antipelagrini vitamin) ; to je vitamin koj i
djeluje protiv bolesti pelagre koja napada kou i sluzokou, pro
bavni trakt, a posebno pogaa one dijelove koe 'koji su izloeni
sunevim zrakama kao to su ruke, noge, ake . . . Koa posta
ne hrapava (suha i ispucala) zbog ega se javljaju rane. to se
tie sluzokoe, nedostatak ovog vitamina uzrokuje upale sluzo
koe nosa, usne uplj ine i grla, zatim upale j ezika i pojavu rana
sa strana j ezika. Nedostatak ovog vitamina uzrokuj e i smetnj e
u probavnom traktu, eludac proizvodi manje hlorovodonine
kiseline, obavljanje velike nude se vri uz potekoe, a postoje i
druge smetnje, kao to su ivane smetnje, glavobolja, vrtogla
vica, j ednostrana oduzetost i spolna nemo;
y . vitamin U3 ; on je neophodan za stvaranje tvari koje su uvi
j ek potrebne organizmu. Nedostatak ovog vitamina dovodi do
prestanka rada nadbubrenih lijezda, bijeljenja kose i nj enog
opadanja, poj ave rana na j ednjaku, smetnj e u nervnom siste
mu . . . U medu se nalaze male koliine vitamina M (biotina) koj i
pomae pri apsorpcij i hrane, a ij i nedostatak dovodi do sue
nja, upale koe i nedostatka hemoglobina, zbog ega dolazi do
suenja sluzokoe.
U njemu se, takoer, nalazi mala koliina folne kiseline koja
pomae u procesu probavljanj a i ini da se svi procesi do kraj a
izvre. Uestvuj e i u izgradnj i crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) .
1 66 IsHRANA u KuR'ANU l SUNNETU
Nedostatak vitamina uzrokuje teku anemij u (malaksaost) i
oboljenja jetre i pankreasa.
Utvreno je, takoer, da pelinj i med sadri malu koliinu vi
tamina K. Ovaj vitamin je vaan i neophodan za stvaranje krvi.
Enzimi su tvari koje su neophodne organizmu. Oni igraju te
melj nu ulogu u lagahnom i postepenom upotpunjavanju vitalnih
fnkcija unutar elija, kao i za odravanje uobiajene tjelesne tem
perature. Najvanij i enzimi koj i se mogu nai u medu su sljedei:
r . enzim saaroz; on pretvara obini eer (saharozu) u fruktozu
i glukozu. Otkriveno je da je injenica da se ovaj enzim uvijek
nalazi u medu dokaz konstantnosti ovog pretvaranja ak i kad
j e med izvan elije.
Vano je da znamo da se ovaj enzim kvari na toplom. Utvreno
je da, ako se med zagrije na 8ooc i dri tako 9 minuta, ovaj enzim
e se pokvariti;
2. enzim amilaz; u med dospijeva iz pelinje lijezde koja se na
lazi ispod njenog grla (drijela) i sadri razliite vrste kroba od
kojih se sastoj i med.
Takoer je veoma vano da znamo da zagrijavanje meda do tem
perature 8ooc sat vremena dovodi do kvarenja ovog enzima;
3 . enzim katalaz; to je oksidacijski enzim koj i razlae vodu s ok
sigenom na vodu i oksigen.
Upotreba pellnjeg meda
Ljekar Alija Mu' ennis, profesor za probavni trakt na Medicinskom
fakultetu Univerziteta Aj ni-ems, kae: "Pelinj i med je mogue
koristiti kao zamjenu za eer, ali zbog njegove vee kalorinosti od
kalorinosti eera on se ne koristi kao zamjena. Konzumirati ga
rastopljenog u vodi u nekm svakodnevnim piima puno je bolje
od eera, kao i kod pripremanja j aja ili kruha."
PELINJI MED
Neki ljudi konzumiraj u med s kravlj im mlijekom ili kajmakom.
Takoder, koriste med kao zamjenu za eer sa ajem ili kahvom.
Med ima visoka hranjiva svojstva uprkos tome to se o tome
malo zna. Smatra se vanom hranom za djecu, starij e osobe i bo
lesnike, jer sadri krob koj i je lagahan za probavu. Neki smatraju
da je med vaan za razvoj djece, jer je otkriveno da med s mlijekom
poboljava razvoj i poveava kilau vie nego mlijeko sa eerom, a
pored roga ne uzrokuje proljev.
Med je mogue dovesti u veoma teno stanje. Njegove molekule
eera lahko prelae u teno stanje ako se zagrij u na temperaturu
od )0C u toploj vodi .
Med treba pravilno uskladititi prije dnevne upotrebe. Naj bolje
ga je drati u staklenim ili plastinim posudama i treba biti potpuno
zatvoren. Posuda ne treba hiri vee zapremine od s oo cm3 . Med ne
treba ostaviti izloenog na zraku da u njega ne bi dospjela vlaga iz
zraka. Grabi se istom, suhom kaikom.
Ptelinji med je lijek ljudima
Drevni Egipani su pelinji med smatrali lijekom za brojne bolesti.
Med je sastavljen od razliitih vrsta eera. Najvanij i su voni eer
(fruktoza) , groani eer (glukoza) i trani eer (saharoza) . Pored
nj ih, on sadri i vodu i to u iznosu 1 7-1 9% koja uva odlike meda
i nj egova ljekovita svojstva, ali ako je ima vie od ovoga postotka,
med e se pokvariti.
Pelinji med sadri i odreene probavne enzime koj i potpoma
u probavu i apsorpcij u, a sadri jo i brojne minerale, kiseline i
vitamine. Povrh svega roga, on sadri i vane organske kiseline neo
phodne organizmu.
Med se odlikuje i time to ima jednaku koliinu baza kao i ki
selina to odgovara tj elesnim potrebama i pospjeuje raspoloenje i
ivahnost. Zato se nakon konzumiranja meda osoba osjea vedro,
raspoloeno i vitalno.
1 68 IsHRANA u KuR
'
ANU 1 suNNETu
Zbog svog hemijskog sastava i svoj ih odlika, med se smatra naj
boljom i naj korisnijom hranom, najlakom za probavu i apsorp
cij u, on je izvor zdravlja i smatra se lijekom za opu malaksalost i
nemo, iako ga nije dobro davati bolesnoj djeci.
Med se dodaje broj nim lijekovima sve dok im ukus ne postane
podnolj iv. Med se sipa u au mlakog mlijeka i pije prije spavanja
radi mirnog sna.
Moe se mijeati sa limunovim sokom za otklanjanje tetnih
djelovanja hladnoe (prehlade) , posebno zimi, a koristi se i kao lijek
za kaalj i grlobolj u.
Moe se mijeati i sa sokom od narande i pivskim kvascem i
tada ima veliku hranjivost, otvara apetit i openito daje snagu.
Pelinji med je koristan za osobe oboljele od uznapredovalog
dijabetesa koje u svom lijeenju koriste inzulin, ali se u tom sluaju
med mora koristiti u malim koliinama i ne smije se pretjerivati .
Med se moe koristiti za lijeenje ovisnosti o alkoholu (alkoho
lizma) , j er sadri fruktozu koja pomae oksidacij i alkohola u jetri.
Zato se za uklanjanje ovisnosti o alkoholnim piima koristi med sa
limunovim sokom.
Med se koristi i za lijeenje oboljenja j etre i pomae u odstra
nj ivanju tetnih tvari, a neke njegove tvari pobolj avaj u rad j etre.
On se koristi i za lijeenje opekotina. Kae se da stavljanje me
da na opekotinu ini da bolovi bro prou i da ne ostaj u tragovi
(plikovi) . Spominje se u nekim knjigama koje govore o ljekovitim
tvarima da je u sedamnaestom stoljeu neka ena zadobila opeko
tine po cijelom tijelu. Nakon to je na njih stavlj ala med u potpu
nosti se izlijeila za 3-6 dana, a od opekotina na nj enom tijelu nij e
ostalo nijednog traga {ovo j e j edna predaja o pelinjem medu iju
vjerodosorj nost ne mogu potvrditi /aurori) .
Med se koristi i za lijeenje rana i ini da rana brzo zarasta, de
zinfkuje je i uklanja bakterije, a pomae i brzom uklanjanju bolova
od rana.
PELJ NJI MED
Ptelinji med i uljeplavanje
Med se koristi i za uljepavanje. U Londonu se 1 8 3 5 . god. proirio
trend koritenja meda za uljepavanje, mazanje i lijeenje zdravs
tvenih problema, a vjerovalo se da on ima povoljan utjecaj na usne
i kou na rukama.
I 972. god. Charles Revlon je objavio da med pomijean sa mli
jekom isti od tetnih i p rl j avih tvari i obezbjeuje I oo%-rnu lje
potu. On daje koi vitalnost i ljepotu, jer sadri vane prirodne
sastoj ke. Zato se med koristi pri spravljanju raliitih krema i pre
parata za uljepavanj e. Dvije velike kaike meda dodaju se u litru
mlake vode i to se koristi za ienje koe i uklanjanje prljavtine.
Koristi se j o sa knom na licu i akama: ostavi se da stoj i deset
minuta, a zatim se lice i ruke operu mlakom vodom, to koi daje
vitalnost i ljepotu. Isto se moe postii na licu sa knom, medom,
glicerinom i umancerom: stavi se da odsroji I 5-20 minuta, a zatim
se opere mlakom vodom.
Navodi se da se Ioo ml soka od krastavaca sa Ioo cm 3 errde
serpostotnog pirita stavi na hladno i tamno mjesto u trajanj u od
8 dana, zatim se procijedi kroz flter, pa se taj preparar pomijea sa
1 00 g meda i to se moe koristiti na povrijeenom mjestu na licu
sar vremena, nakon ega se lice opere mlakom vodom.
O medu se j o spominje da on kosi daje ljepotu i lepravosr. Za
nj ega je napisano da je j edna Holananka, po imenu Sara, koja je
umrla 1 744. god. , a ivjela je 84. godine, imala najljepu kosu koju
ovjek moe zamisliti. Za nj u se kae da je kosu prala medom cijeli
svoj ivot. Stavljala je jednu veliku kaiku meda u litru mlake vode.
Vidimo, takoder, da je med sastojak nekih od ampona za kosu.
Kraljevska hrana
Med je produkt posebnih lijezda na poetku glave pele. Koriten
je kao hrana za kraljeve, a sve zahvaljujui siunoj peli. Naziva se
kraljeskom hranom, jer je naen u kraljevskim odajama u vota
nim posudama od est stopa, koje su kratkog donjeg dijela i du-
IsHRANA u KuR
'
ANU I SUNNETU
gakog grlia, lijepih i sjajnih boja, napunjene do vrha kako ne bi
zrak dopirao do njega i zatvorene plastinim poklopcima, a nisu se
koristile pregrade od pluta ili minerala. Ova kraljevska hrana moe
se uvati na temperaturi od jC dva mjeseca, a na I 8C nekoliko
godina.
Kraljevsku hranu je mogue uvati u izdrobljenom stanj u, kad
kristalizira.

im se ona zagrije na temperaturu 2-45C, kristali se

brzo otope i tako se moe uvati nekoliko sedmica. Nj egova bo
ja bude uta, ira jak miris, a proteini se bre razlau to je zrak
vlani j i .
Nalini uptreb kraljevske hrane
Med se treba uzimati dok sro zdravi , prije ifara (veere) i to 4-5 g
dnevno. Treba uzeti jednu malu kaiku, moe se staviti pod jezik
ili u vrstom obliku (kristalizirao) .
Koristi se kao lijek za probleme loe probave, ope malaksalosti
uzrokovane loom prehranom, spolne nemoi uzrokovane opom
ralaksalou, starakih bolesti, kao i regul iranj e neredovne mens
truacije kod ena uzrokovane opom malaksalou.
Takoer se koristi i u lijeenju nekih nervnih i duevnih smetnj i ,
konih bolesti, kao i za vraanje vitalnosti u elije u organizmu,
uklanjanje sitnih bora, te pobolj avanje rada krvotoka. Zbog svega
ovoga ona daje vitalnost i ljepotu i koristi se za mazanje ili oralno,
ili, pak, na oba naina.
KRASTAVAC, BIJELI LUK,
LEA I CRVENI LUK
"I kada ste rekli: ' O Musa, mi ne moemo vie jednu te istu
hranu jesti, zto zoli, u nae ime, Gospodara svoga da
nam podari od onoga to zemlja rada: povra, i krastavica,
i penice, i lee, i luka crvenoga! ' " (El-Be kare, 6 I.)
Kastavac
Trebalo je puno istraivakog napora da se pregledaju svi medicin
ski i arapski izvori, da se provjeri da li govore O krastavcu, ali nisam
naao ni ta o njemu, pa sam se okrenuo ka onome to su napisali
imam Zehebi i Ibn-Kajji m el-Devzi u svoj im dj elima Poslnikova
medicina, a ij i sumarij donosimo u sljedeim reci ma.
U Sunenima se navodi predanje Abdullaha ibn , Da'fera, l. a. ,
da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, j eo krastavac sa
svjeim datulama. Biljee Tirmizi i drugi.
Krastavac je hladan i vlaan, ublaava vrelinu upaljenog eluca,
uklanj a tetne tvari iz njega i djeluje protiv bolova. Njegov mi ri s
je koristan kada osoba padne u nesvij est, njegove sjemenke dj eluj u
na bolj e izluivanje mokrae, nj egovo isitnjeno lie je dobro kod
ugriza psa.
1 72 IsHRANA u Kua
'
ANU l suNNETU
Ima blago dejstvo na eludac, a njegova hladna priroda ima i
neke tetne posljedice, zbog ega se treba uzimati s neim to urav
noteava njegovu hladnou i vlanost. Ako se j ede sa svjeim datu
lama, groicama i medom to tetno dejstvo e biti neutralisano.
To to se o njemu ne pie u medicinskim i arapskim vrelima bo
taniari i nutricionisti smatraju dovolj nim da analiziraju ove biljke
i plodove koje Kur'an spominje, kako bi se spoznala nj ihova vrijed
nost, otkrile njihove tajne, a mogue je i izmjeriti nj ihovu hranjivu
vrijednost i utvrditi ljekovita svojstva.
Krastavac (kin) u velikoj je mjeri slian krastavcu (hitr)
kojeg su opisali drevni Arapi i rekli da on gasi garavicu, utauje
e, previranje krvi, smiruje kaalj , proiuje puteve u j etri, po
boljava izluivanje urina i smanjuju temperaturu. Ako se iscijedi
sok iz njega i popije sa eerom, djeluje kao laksativ.
Tabela 1 4 pokazuje ta sve sadri 1 00 grama svjeeg krastavca.
Tabela t q: Hranjive vrijednosti u 1 00 g svjeeg krastavca
Eement Kliina Element Kliina
Voda 95 .6 g Protein i 0, 8 g
Masti 0, 1 g Karbohidrati
3 g
Vlakna 0,6 mg Vitami n E 200 o. j .
Vitami n Bl 0, 04 mg Vitamin Bl 0,05 mg
Nikotinska kiselina 0, 1 8 mg Vitamin C 1 0 mg
Botasij 1 40 mg Kalcij 1 0 mg
leljezo 0, 3 mg Fosfor 2 1 mg
Bijeli lu
U j ednom hadisi-erif se kae:
'ediu bieli luk i lieiu se njime, u njemu je liek od sedm
tset bokst.
!
Biljee Sujuti i Dejlemi
KRASTAVAC, BIJELI LUK, LE l CRVENI LUK 1 73
Ljekovita svojstva bijelog luka
Jedna od odlika bijelog luka j este to to je on ljekovi t. Uistinu,
bijeli luk j e veoma ljekovit, sadri tena ulj a i sumporna j edinjenja.
Davud el-Antaki spominje da bijeli l uk ima 40 ljekovitih svojstava.
Moda u tome ima i malo pretjerivanja, ali je sigurna injenica da
od ove biljke lj udi oduvijek imaj u koristi. Mnogi prij anj i narodi
imali su obiaj da kao dar svojoj djeci vjeaju vijenac od bijelog
luka oko vrata zbog toga to on djeluje protiv velikog broja bolesti,
nametnika u probavnom traktu i kao laksativ.
Historija bijelog luka veoma je stara i see unazad ak 3 000 go
dina prije nove ere kada su ga koristili u Babilonu kao hranu i lijek.
Isto tako inili su i Grci i drevni Egipani, s tim to su ga Grci na
zivali "protuotrovom".
Imajui u vidu vanost ove bilj ke s medicinskog aspekta, u bo
tanikim izvorima se navodi da se koristi od bijelog luka ogledaj u
u sljedeem:
dezinfkuje eludac;
proiava crijeva;
zaustavlja proljev uzrokovan mikrobima;
koristi se kao lijek protiv dizenterije;
dobar je za ivce;
neutralie gljivice u crijevima;
dodaje se u kiselo mlijeko i koristi se za lijeenje upale bubrega
i olakava nj ihovo izluivanj e;
dobar j e protiv razliitih vrsta gripe i prehlade; pije se napitak
od bij elog luka koji se u kouljici isjecka, dodaju mu se dvije
kaike crnog meda i ostavi se tako da odstoj i 2-3 sata, zatim se
to procijedi i uzima se j edna kaika dok ne nestane kaalj ;
Iz knjige Ljekovito bile, dr. Mustafe Kemala
1
7
4
IsHRNA u KuR
'
ANU t SUNNETU
koristan je Z lijeenje disaj nih organa, kao npr. hripavca; svaka
etiri sata djetetu se daje I oI 2 kapi soka od bijelog luka sa
narandinim sokom;
regulie krvni pritisak, uravnoteava otkucaje srca, proiava
krvne sudove i koristan je pri lijeenju arterioskleroze (zakree
nja arterija) .
Njemaki profesor Han Reuter pronaao je tvar koja sadri ulje
bijelog luka i koje je stavio u hranu j ednoj skupini dobrovolja
ca. Utvrdio je da je nivo kolesterola u nj ihovoj krvi bio znatno
manj i od nivoa kolesterola drugih osoba koj e ga nisu koristile.
Pad kolesterola u krvi osoba koje su koristile tu tvar nastavio se
dan za danom tokom etiri sedmice i za to vrijeme je potroeno
tri kilograma svjeeg bijelog luka.
Profesor Reuter je rekao: "Bijeli luk ne isti krv samo od masti
ve on neutralie i mikrobe, izmeu ostalih mikrobe tuberkulo
ze i diferije, mnogo je korisniji od pencilina i ima ivlje i blae
dej stvo";
bijeli luk se koristi sa perunom, maslinovim uljem i limunovim
sokom za odstranjivanje kamenca i upala bubrega;
bijeli luk blago otvara i zato se koristi kod nekih sluajeva za
torenosti (konstipacije) . Drevni Egipani su spravlj ali ulje od
bijelog luka i koristili ga za lijeenje reumatizma i artritisa (kos
tobolje) , a pravili su i preparat za ublaavanje reumatskih bolo-
va;
u novije doba od bijelog luka je spravlj en lijek u kapsulama koj e
se mogu probaviti, a lijek se koristi protiv tifsa;
tena ulja od bijelog luka i njegov sok imaju svojstvo da ne
utraliu veinu vrsta mikroba koj i uzrokuju razliite bolesti i
nj ihovo dejstvo je snanije od dejstva soka od crvenog luka.
Savremena nauka je utvrdila da u bijelom luku postoji tvar koja
se zove elisin i koj a isti organizam od tetnih bakterija tako to
im oduzima oksigen i tako ih neutralie. Ova tvar se u Rusiji
KRASTAVAC, BIJELI LUK, LEA l CRVENI LUK 1 75
naziva rkim pmici/inom. Poto je u tenom stanj u i lahko se
i brzo isparava, ovu tvar je mogue i inhali

ati i tako sprijeiti

broj ne bolesti.
Potvreno je da je bijeli luk uinkovit lijek Z brojne bolesti.
I 9 I 8. godina bila je godina straha u Engleskoj . Te godine su
umrle hiljade ljudi kada se meu nj ima proirila gripa. Tamo je
ivjela j edna oronula starica koja j e imala vie od stotinu godina
i bila je odlinog zdravlja. Stavljala je bijeli luk u svoju hranu i
hranu svoje porodice. I ona i njena porodica mnogo su jeli luk
i niko od nj i h nij e obolio od gripe.
I 965 . god. gripa je poharala bbbB pa je donesena odluka da se
nabavi 500 tona bijelog l uka. Ljekari su savjetovali svim stanov
nicima da jedu bij eli luk kako bi eliminisali bolest.
I y]) . god. gripa je oper napala Englesku odakle se proirila na
broj ne dijelove Evrope. Naj manje je boleu bila zahvaena Ita
lija, jer su Talijani poznati po rome to konzumiraju bijeli luk
u velikim koliinama;
bijeli luk neutralie crijevne nametnike kod djece i isti crijeva
od nj ih. Zato se djeci daje jedna aa mlijeka ujutru u koj u se
stavi nekoliko komadia bijelog luka; ovaj napitak neutralie
nametnike koj i se izbace u stolici.
Kako se mogute osloboditi mirisa bijelog luka?
Mi risa bijelog luka se mogue, u velikoj mjeri, osloboditi tako to
emo pojesti jabuku ili tako to emo uzeti jednu veliku kaiku
meda pola sara nakon to budemo jeli bijeli luk. Isto tako moe se
uzeti malo anisa ili peruna.
# # #
Prije nego zavrimo izlaganje ljekovi tih svojstava bijelog luka tre
hamo znati i tetna dejstva pretjerivanja u njegovu konzumiranj u.
IsHRANA u KuR
'
ANu t suNNETU
Ako se bude uzimala prevelika koliina bijelog luka to moe
uzrokovati povisivanj e krvnog pritiska. Takoer, uzimanje velikih
koliina bijelog luka moe natetiti trudnicama.
Creni lu
Ebu-Davud biljei u svome Sunenu predanje Aie, r. a., koja je upi
rana o crvenom luku, pa je rekla: "Zadnja hrana koj u je Alejhi
sselam jeo bila je ona u kojoj je bio crveni luk." Zbog njegovog
specifnog mirisa u oba Sahiha se potvruje da je Vjerovj esnik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, zabranjivao ulazak u damiju onima ko
ji 5U jeli crveni luk.
Anal iza sastava crvenog luka
Veinu sastava crvenog luka ine vlakna celuloze natopljena tenim
sumpornim uljem; sadri j o i karbohidrate i koloide, izvjesnu ko
liinu fosforne kisel ine, neto vitamina U i L i ima sljedei sastav:
voda (86, 8%), proteini ( 1 , 3 %) , masti (o, I %), karbohidrati ( 1 0, 3 %) ,
dok ostatak ine fosfor, kalcij i eljezo.
1 oo grama crvenog luka daje oko 48 kalorija.
Luk kroz historiju
Luk se ubraj a u najstarije vrste povra koje ovje poznaje i koje je
koristio u svojoj ishrani . Poznavali su ga faraoni u Egiptu i smatrali
su ga svetim, zaklinjali su se nj ime i ovjekovj eili su njegovo ime
u natpisima na zidovima svoj ih hramova i listovima pergamenta.
Stavlj ali su ga u grobnice, jer su vjerovali da on pomae umrloj
osobi da die kada se u nj u vrati ivot. Zabranj ivali su da se jede za
vrijeme praznika, da ne bi nekom potekle suze, j er su pranici za
radost, a ne za pla.
Faraonovi ljekari spominj u crveni luk kao sastojak j ake hrane
koj a se pripremala za radnike koji su gradili piramide i govorili su
KRASTAVAC, BIJELI LUK, LEA l CRVENI LUK ,,
da je on hranj iv, da otvara apetit i da pobolj ava izluivanje mo
krae.
Ibn-Sina je rekao u Kanunu: "Nj egove sjemenke ostranj uj u !ia
jeve tako to se stave oko bolesnog mjesta i jako su korisne; sa soli ,
luk uklanja bradavice, a njegova voda je dobra za infcirane rane.
Takoer, nj egova voda se utrlj a po tj emenu ili s e stavi u uho zbog
glavobolje, a uklanja i utu masu i gnoj iz uij u. "
Egipani imaju obiaj da jedu crveni luk u velikoj koliini O
veini obroka, posebno stanovnici Rifa, i to zbog toga to ga je lah
ko uvati u stanovima, sporo se kvari i lahko ga je nabaviti tokom
cijele godine.
Ljekovita svojstva crven luka
Crveni luk sadri isto i teno ulje i veliku kol iinu sumpora. To
kom svoje posjete sssR-u prof. dr. Mustafa Kemal, ef odsjeka Bo
tanike i dekan Poljoprivrednog fakul teta na univerzitetu El-Azhar,
otkrio je da ruski narod mnogo jede crveni luk, a to nij e bez razloga,
ve je zasnovano na zdravoj logici.
Drevni Egipani su koristili crveni luk Z lijeenj e prehlade, za
smirivanje kihavice, i stavljali su ga kao vanj ski oblog.

to se tie ljekovitih svojstva crvenog luka, ona su sljedea:

tena ulja iz soka crvenog luka neutraliu veinu mikroba staf
lokoke, kao i streptokoke, koj i uzrokuj u bolesti upale drijela i
grla;
neutralie mi krobe difterij e, dizenterije i tuberkuloze koje eli
minie za nekoliko minuta;
nj egova isparenja koriste se za dezinfekcij u nekih rana to omo
guuje njihovo zaljeivanj e;
poboljava pokretljivost crij eva;
utvreno je da sisanje crvenog luka u trajanj u od pet minuta
dovolj no da neutralie sve mikrobe u ustima, ak i one koj i uz
rokuju bolesti kao to su mikrobi difterije;
IsHRNA u KuR'ANU tsuNNETu
inhaliranje isparenja luka ili njegovo konzumiranje rezultira ti
me da u krv dospiju tena sumporna ulja koja neutraliu mi
krobe koji uzrokuju bolesti;
sadri tvari sline hormonu inzulinu koje reguliu nivo eera u
krvi;
etverica prof dr. medicine Medicinskog fakulteta Victoria i
univeriteta New Castle objavila su da su njihova istraivanja
potvrdila da uzimanje crvenog luka, svejedno bio on svje, ili
natopljen uljem ili mastima, ili kuhan, smanjuje rizik od trom
boze. Utvrdili su to u svoj im studijama tako to su 22 pacijenata
ivotne dobi 1 9-87 godina uz veeru uzimala 6o grama crenog
luka, u razliitim oblicima, to im je omoguilo da budu imuni
na trombozu. Nastavili su analizirati krv pacijenata i otkrili su
da luk sadri j edinjenja koja spreavaju trombozu i smanjuju
rizik oboljenja od iste, a ne unitavaj u se pri kuhanj u (peenju,
prenju) i ne o tapaju se u vodi. .
Ovo otkriva tajnu zato graditelji i radnici u drevnom Egiptu
nisu obolijevali od tromboze - zbog njihovog konzumiranja cr
venog luka u velikim koliinama.
Utvreno je da svaka vrsta crvenog luka, bio on svje, kuhan, is
itnjen ili iscijeen, smanjuj e opasnost od obolijevanja od trom
baze i tetna dejstva koja pomau pojavi tromboze to je jedan
od razloga rairenosti crenog luka kod drevnih Egipana;
koristi se kao mehlem na gornjem dijelu grudi kod oboljelih
od hripavca, na grudima i leima kod oboljelih od upale plu
a, iznad bubrega i mokrane beike kod oboljelih od smetnji
pri mokrenju, po donjem dijelu stopala, za izbijanje zuba i po
irevima za ubrzavanje istjecanja gnoja iz nj ih.
Moe se koristiti i kao oblog ako se crveni luk izree na krike ili
se nasjecka, zatim se ugrije (malo upri bez ulja) te se previje na
mjesto koje elimo lijeiti i na taj oblog se stavi komad sukna,
a onda se preko tog sukna podvee veim komadom vunene
KRSTAVAC, BIJELI LUK, LE l CRVENI LUK 1
7
9
tkanine da bi se odrala temperatura. Oblog se mijenja (stavlja
se novi) svakih I 2 sati;
krike crvenog luka se takoder koriste u lijeenju bradavica i
kurj ih oiju na stopalima; krike se stave oko mjesta na kojerf
je bradavica ili kurje oko i ostavi se da tako stoj i od veeri pa
do jutra; postupak se ponavlja sve dok ne nestanu bradavice ili
kurj e oi sa stopala tokom kupanja toplom vodom ili nakon
upotrebe sapuna;
ekstrakt crvenog luka koristi se za lijeenje jagodica kada se po-
sijeemo i ublaava bolove na njima;
kada se oljuti i upri u maslinovom ulju, crveni luk se koristi
9
za neutralisanje i lijeenje zatvora, tvrde stolice i hemoroida;
namoene krike crvenog luka koriste se Z neutralisanje crijev
nih nametnika kod djece; krike luka se malo namoe u vodi i
ostave da odstoje tokom noi, ujutro se to procijedi i izmijea
sa malo meda, te se da djetetu da popije; ovo se ponavlja svako
jutro dok ne budemo sigurni da su svi nametnici neutralisani ;
mogue je neutralisati crijevne nametnike i lijeiti hemoroide
tako to e se uzeti otopina prokuhanog luka. Kuhar e se sre
dinj i dio lukovice u trajanj u od tri minute u jednoj litri vode,
zatim se procijedi i uzima kroz trcalj ku;
crveni luk se moe inhalirati u sluajevima omamlj enosti ili nes
vjestice, j er miris luka pojaava protok krvi i oksigena, kao i rad
ivaca. Zato ga je mogue koristiti pri pruanju prve pomoi
kao zamjenu Z amonijak.
Tabela r5 na sljedeoj stranici prikazuje hranjive vrijednosti ko
je sadri roo grama suhog crvenog luka.
Svakih r ccgrama suhog crvenog luka sadri 3 5 0 kilokalorija.
1 80 IsHRNA u KuR
'
ANU SUNNETU
Tabela ty: Hranjive vrijenosti u 1 00 g suhog crvenog luka
Eement Kliina Eement Kliina
Voda 9.9
g Protein i I O. g
Mati g Karbohidrati 75
.
2 g
Vitamin 20 o. j . Vitamin Bl 0, 23 mg
Vitamin 2 0, 1 5 mg Nikotinska kiselina , I mg
Vitamin C 3 7 mg Kalcij I 5 8 mg
Zeljezo 3 , 1 mg Fosfor 2 5 6 mg
Le
Lea se ubraja u hranu koja j e najbogatija proteinima koji su neop
hodni ovjeku. Uzgaj a se u veini oblasti pored Sredozemnog mora
i u njima se smatra osnovnim sastojkom ishrane.
Analiza sastava i hranjiva vrijednost lee
Lea sadri 8, 5o vode, 27, 5o proteina, 54, 8o karbohidrata i I, 9o
masti. Prema ovome, koliina proteina u lei je vea nego u grahu.
U njoj se, taoer, nalaze i korisna koliina j edinjenja eljeza, kal
cija i fosfora, ztim vitamin L, a 1 00 grama lee sadri 3 70 kalorija.
Tabela I6 daj e uporedni prikaz hranj ive vrijednosti lee i graha.
Tabela 1Hrnjive vrijednosti u 1 00 g lee i graha
Eement
Kliina
Ld a Grah
Voda 8
, s
g 1 2, 5 g
Protein i 27

5 g 0, 3 g
Masti 1 ,
9
g 23 g
Karbohidrati
5 4
8 g 46 g
Kacij 1 07 mg 0o mg
eljezo 8, 6 mg 2, 5 mg
Fosfor 428 mg 1 40 mg
KRSTAVAC, BIJELI LUK, LEA I CRVENI LUK I 8 I
Tabela r6 pokauje da j e lea bolja od graha i ona se ubraja u
proteinsku hranu drugog stupnja, pored mesa koje je na prvom
stupnj u.
Najbolji nain njenog uzimanja j este u obliku j uhe (u tenom
stanj u) , a ako se iz nje iscijedi njeno mlijeko ili kaj mak onda je to
potpuna hrana. Od lee, crvenog luka i rie se pravi kiri (kueri,
keeri - vrsta jela) , a to je hrana koja je korisna, lagahna i saima sve
odlike koje imaju lea i ria. Lea je proteinska hrana, a ria sadri
krob, kada se nj ima doda malo masnoe, onda ta hrana zadovo
ljava sve uvjete dobre ishrane, posebno ako se j ede sa salatom.
Lea u drevnoj medicini
Davud el-Antaki u svojim zapisima spominje da je u lei pohra
njena vruina, ona otklanja posljedice temperature, njen ekstrakt
smiruje kaalj , bolove u prsima, a ako se pojede 3 0 zrna lee to oja
ava eludac i probavu. Njen prah s medom dobar je za bubrege,
smiruje povienu temperaturu, a pranje tijela njome j aa seksualni
nagon i isti ten.
Jo neka ljekovita svojstva lee su sljedea: ljuska lee uklanja za
tvor, poboljava izluivanje urina, regulie slabokrvnost, uva zube
od karijesa, a ako se pomijea s vodom, izgnjei i stavi na ir otvorit
e ga.
RBA
"On ini da se morm koristite, da iz njega svee meso
jedete i da vdite nakit kojim se kitite - ti vidi lade kako
ga sijeku da biste neto iz obilja njegov stekli i da biste
zahvalni bili." (En-Nahl, 1 4. )
Rba sadri veliku koliinu proteina bogatih aminokiselinama,
a sadri jo i veliku koliinu fosfora.

_
_ _ }

~

o |J

| | | , |

L
_ J J @ 7 . :

'

'
|

Q
-

=
JJ

J OJ

Q |'I

''Ni dva mora nisu jednaka: jedno je slatko i prijatno-voda

mu se lahko pije, a drugo je slano i gorko; v iz svakog jedete
svee meso i vadite nakit kojim se kitite; ti vidi lade kko
po njemu sijeku vodu da stiete iz obilja njegov, da biste
bili zahvalni." (Fatir, 1 2.)
Imam Ahmed ibn Hanbel u svome Mundu i Ibn-Made u
svome Sunmu bilj ee predanje Abdullaha ibn Omera, r. a. , da je
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
IsHRANA u KuR
'
ANU I SUNNETU
''ozvolene su nam dvie vrste strvine i dvie vrste krvi: riba i
skakavci, jeta i slezena. "
Riba ima broj ne odlike, najbolje su njen izvrstan okus, prij atan
miris i umj erenost njenog mesa. Ona je krhkih krlj uti, njeno meso
nije ni suho, ni previe vlano, ivi u istim tekuim vodama, hrani
se biljem, a ne blatom. Najbolje stanite za nj ih j e rijeka ija je voda
ista, u kojoj nema neistoe i fekalija, nema mnogo prepreka i
rastinj a oko nje i koja j e otkrivena suncu i vjetrovima.
H ranjiva vrijednost ribe
Riba sadri veliku koliinu proteina. Ona je visokoproteinska hra
na bogata osnovnim aminokiselinama koje ulaze u sastav organa i
tkiva.
Riba se odlikuje visokom koliinom fosfora, to je karakteristi
no samo za ribu, j er tolikom koliinom fosfora nij e bogata nij edna
druga hrana. Imaj ui u vidu nj en sastav, smatra se da j e riba hrana
za mozak. Nedostatak ovog elementa uzrokuje naprezanje mozga i
nemogunost razmiljanj a.
Riba j e bogata kalcijem koji j e neophodan djeci za izgradnju
tkiva i skeleta.
Takoer, meu posebnim odlikama ribljeg mesa jeste i to to
ono sadri male koliine masti. U svojoj knj izi Poslanikova medi
cina Ibn-Kajji m kae: "Naj bolj i dio ribe j e njen stranj i dio, dok
oboje: meso sa masnoom i mehka riba poveavaj u seksualni na
gon i proizvodnju sperme."
Koritenje sastojaka ribe u ljekovite svrhe
Ulje jetre kita izni mno je bogato vitami nom A i ak se smatra iz
vorom najbogatij im ovim vitaminom koj i je neophodan i vaan za
ouvanje vida, koe, sluznice, kao i za razvoj tkiva i organa kod
djece. To je razlog zato se ona daj e osobama koje imaj u slab vid,
RIBA
posebno tokom noi (nono sljepilo), te u sluaj evima upale koe,
sluznice kao i kod zastoja u razvoj u.
Osobine svJee ribe
Izgled i elastinost. Svj ea riba je ista, elastinog tijela, nij e mlitava
ili istrgana, kada se stavi na neko mjesto stoj i oprueno, a rep se ne
moe saviti prema prednjem dijelu (da tako ostane staj ati) , to je
doka njene vrstoe (s izuzetkom ribe morune koja j e zmijoli ka) ,
a ako se pritisne palcem, koa se ne odvaja od mesa i im se prsti
odvoje od nje meso se brzo vraa u prvobitni poloaj .
Miris. Svj ea riba nema neugodan, ve ima izvrstan i prijatan mi ris.
Treba se uzimati u obzir da se, ako se na ribu stave komadi leda
(kockice) , nee pojaviti nj en otri miris sve dok se led ne otopi , a
to se inae deava ako se riba ostavi na zraku odreeno vrij eme.
vrstoa. Tijelo ribe mora biti vrsto (koa mora biti neodvoj iva
od mesa, a meso se mora drati za kosti) . Ovakva riba ima isto
meso koje j e fno na dodir, lahko se odvaj a od kosti i ima boj u
slinu hri na eljezu.
Boja krga. Svj ea riba ima krge svijetlocrvene boje, iste i zdrave,
prihvatljivog mirisa.
Sjaj oiju. Svjea riba ima sj aj ne i bistre oi. Pokvarena riba ima
mutne oi, bez sjaja.
Plutanje u vodi . Pokvarena riba pluta po povri ni vode.
Provjeravanje stanja k. Tokom dugog ribolova, krv ulovlj ene ri
be se mijenja i mijea, a ako se jo jednom, nakon toga, desi pro
mj ena u njenoj krvi, dolazi do kvarenj a. Ako je njena krv tena,
njena boj a svijedocrvena i ako je prijatnog mirisa, to upuuj e da j e
riba svjea. Ako j e riba pokvarena, onda j e njena krv postala gua i
neprijatnog je mirisa, a njena boja je izmeu tamnocrvene i smee.
1 86 IsHRANA u KuR
'
ANu l suNNETU
Metode skrivanja znakova kvarenja ribe pri prodaji
uklanjanje oiju ribe, posebno riba koje su veoma velike,
bojanje krga crvenom bojom,
mijeanje riba koje nisu svjee s onima koj e j esu, posebno riba
koje su male veliine,
stavljanje velike koliine leda na ribu; tako se neutralie njen
miris i poveava elastinost tijela.
Imajui u vidu ranovrsnost riba, tabela 1
7
navodi hranj ivu vri-
j ednost 1 00 grama za nekoliko vrsta ribe.
Tabe|at y. Hranjive vrijednosti u 1 00 graziitih vrsta ribe
cmcnt
KOna
M O L:st
t
Leses Som:nc Kez:ca Rq: mk
Voda 79 g 8 3 g 6]4 g 47 1
g 87,8 g 79 g
PrOleini ! 8,7 g
1 4.9 g 10,6 g 1 I , I g o,8 g ! 6, 1 g
Vitamin o,8 mg 0,03 mg o,os mg I S mg O, I S mg
Vitamin Z o,1 mg O, I 8 mg 0,01 mg t 8 mg 0, 1 8 mg
Vitamin 3 0, 3 5 mg
Vitamin b 8o mg 7
1
0 o. j. 6o o. j.
Masti
M
g o
, s
g 9. 6 g 17 g
1
7, 8 g
1
,9 g
K bo-
hidrati
t g 0,8 g t g
Nikotinska 3, 8 mg 6, s mg 4 3 mg 4,
Jo
4

kiselina mg
Kalcij u8 mg 30 mg 67 mg 19 mg 6o mg 6o mg
le ljezo 6 mg
1
mg
1 . 3 mg I , S mg o,8 mg
Fosfor
1
5 7 mg
1
6o mg 286 mg 199 mg 280 mg 28o mg
Barbus Fluviatilis, crveni barbun
" Svolja, mrkvMso
' Morski rai
Riblje meso spretava zakretenje arterja (arterlosklerzu)
ovjek se esto zapita: zato ljekari savjetuju da se jede hrana koja
sadri ribu?
RIBA
Neki ljudi su naviki da uzimaj u velike koliine masti, koleste
rola i proteina konzumiraj ui hranu koja sadrli mnogo vlakana i
eera, a takva hrana je siromana vitaminima. Lj ekari ovo smatraj u
loom ishranom koj a organizam izlae opasnosti obolij evanja ili, u
naj manju ruku, oslablj uje organizam i oduzima mu snagu. Do kra
ja prolog stoljea eskimski narod je imao najjau djecu i najbolje
zdravlje na planeti. Oni nisu konzumirali nezdravi eer i brano i
zbog toga su imali izvrsno i daleko najbolje zdravlje i sve do sada
nisu obolij evali od raka i sranih bolesti. Uporeduj ui ih s ostalim
narodima, nivo kolesterola u krvi - koj i uzrokuje oboljenja arterija
- kod Eskima smatra se ideanim.
Jedno istraivanje, koje je provedeno u ovom narodu, u jednoj
posebno odabranoj skupini koj a je prouavana nekoliko godina,
pokazalo je da koriten
j
e ribe u prehrani preventira brojne bolesti,
medu koj ima su i karcinom, srane bolesti, gojaznost, upala zglo
bova i dijabetes.
Riba je hrana za um
Naunici i ljekari su poeli uviati da je hrana iz mora zdraa hrana;
tano je ono to se od davnina prenosi - da je riba hrana za um.
Mi danas moemo rei i to da je ona hrana za krv, zube i skelet.
Riba je, takoder, naj bolja vrsta hrane u pogledu prevencije sranih
bolesti.
Istraivanj a su pokazala da riblje ulje ima brojne koristi, medu
koj ima su i sljedee:
ima snano dej stvo na smanjenje nivoa kolesterola koji uzrokuje
arterioskerozu (zakreenje arterija) ,
djeluje na smanjenje koliine masnoe u krvi koja uzrokuje sr
ane bolesti,
djeluje protiv nastajanja ugruaka u krvi (tromboze) , to je glav
ni uzrok infarkta (sranog udara) ,
regulie krvni pritisak,
1 88 I sHRANA u KuR
'
ANU SUNNETU
pomae u prevencij i konih upala kao i u njihovom lijeenj u, .
pomae u prevenciji upala zglobova.
I V.
RAA KCJ OJ E
OKA ZAKAI C
HRANA KOJU JE KUR'AN ZABRANIO
Kur'an je ve etrnaest stoljea uinio zabranjenim svinjsko meso,
strvinu, k,ono to je udavljeno i ubijeno, ono to je strmoglav
ljeno ili rogom ubodeno i j o neke vrste hrane, a zabranio je i vino.
Opravdanost toga potvruj u savremena istraivanj a i navode ko
liko je vano da se ovjek sustegne od svih tih vrsta mesa ako eli
sauvati svoje zdravlj e.
Ovaj dio knjige objanjava kako i kada moemo jesti, a da time
ne natetimo sebi, kao i vrste hrane koju je Uzvieni Allah dozvolio .

!
~
U | |

J Q | |

| ,|
- - J

.
| ..

|
v

` ~ 7
J

c "l ; , _: ,: c
.- ;, : .

v
ry_
Lverici, jedite ukusna jela koja smo podarili i bu
dite Allahu zahvalni, ta v se samo Njemu klajate! On
jedino zbrjuje: str i ki svinjsko meso, i ono to je z
lano u neije drugo ime, a ne u Allahovo. A onome ko bu
de prmor, ali ne iz elje, tek toliko d glad utoli, njemu
grjeh nije. - Allah zista prata i milostiv je." (EI-Bekare,
1 72.-1 73 )
1 9 1
MRA KoU]8KuR'AN zRto
"Zrjuje v se str, i k, i sinjsko meso, i ono lto je
zao u neije dro, a ne u Allahov ime, i to je udav
ljeno i ubijeno; i to je stroglavljeno - i rogom ubodeno,
ili o zjer naeto - osim ste g prkal - i to je na
rnicma rvo, i zbrjuje 8 gatje strlic
ma. To je pork DW su neerc iii s nau
da ete v ott od sje ver, zto W W bjte njih w
se bojte Mene. Sada & v ver vu usavdio i blago
dat Svoju prma va upotpunio i zdovlja sa da vm
isla bude ver. -A onome ko bude prmor- kd ha
glad, bez najer da uini gijeh, oprst i -
lost biti." (El-Maide, 3 e)
"Reci: 'Ja ne vdim u ovome to mi se objavljuje da je iko
me zbrnjeno jesti ma ta drgo osim stri, ili k koja
istie, ili svinjskog mesa - to je doista pogano - ili to je
kao grijeh zlao u neije drgo, a ne u Allahovo ime.'
Aonome ko bude prmor, ali ne iz elje, sao toliko da
gad utoli, Gospodar toj e doista oprstiti i milostiv bit."
(El-En'a, 1 45 .)
HRNA KOJU JE KuR'AN ZRtO
"On zbrjuje jedino str, i k, i svnjsko meso, i
onu koja je zaklana u neije drg, a ne u Allahov ime.
Aoome ko bude prmor, ne iz elje, sao toliko d
utoli glad - pa, Gospod tj , zista, oprstti i sai
losta bit." (En-Na, II, .)
t
9
1
SVINJSKO MESO
Svinja nema istu i postojanu narav; ona jede skoro sve to se pred
nju stavi, bila to neka neista hrana ili leina, pa makar se radilo o
leu druge svinje ili ovjeka.
Svinja je po svojoj prirodi lijena, ne voli sunevo svjedo, ne voli
se puno kretati, a voli da jede i spava i najprodrvlj ivija je od svih
iotinja. Kako koj u godinu stari, tako postaje sve vie prodrljiva i
lijena. Ona nema nekih plemenitih osobina, niti elj e za ubij anj em
i teka je sama sebi.
Svinja je najpodlonija napadima nametnika
i tetnih bakterija
Zbog svoje podlonosti napadima nametnika i tetnih bakterija svi
nja prenosi veliki broj bolesti na ovjeka i smatra se konstantnom
opasnou po ljude, jer izbacuj e iz sebe te nametnike. Neki od njih
su sljedei:
Taenia solium (trakavica pandjiara) . Ona se nalazi u miiima
svinje u obliku uahurenih larvi, a njena j aj aca dospijevaj u u cri
jeva svinje. Te ahure se mogu probaviti u elucu ovjeka tako da
osloboene larve dospijevaj u u crijeva ovjeka gdj e se razvijaj u i
mogu dostii duinu od oko 8 metara. Ona se kai za zidove crijeva
hvataljkama koje se nalaze na njenoj glavi. Hrani se probavljenom
hranom to uzrokuj e slabokrvnost, probavne smetnje i proljev, a
tome se jo mogu dodati tetne tvari koje ona izbacuje. Neke larve
t

HRANA KOJU J E KuR

'
AN ZABRANIO
iz crijeva ovjeka prelaze u krvotok, a ztim se ire razliitim dije
lovima organizma, posebno kroz mozak, jetru, plua i neke dru
ge organe to uzrokuje zdravstvene probleme koji mogu dovesti do
smrti kao posljedice obolij evanja ovih sistema organa u organizmu.
Trichinella spiralis (trihina) . Ovaj nametnik nalai se u svinjama
u obliku malenih larvi, pa kad ovjek pojede svinjsko meso koj e
nije dobro skuhano, te larve se prikae za organe u ljudskom orga
nizmu, plunu maramicu i druga mjesta u organizmu to uzrokuje
j ake bolove, tekoe u kretanj u, staj anj u i radu. Ako se u velikoj ko
liini prikae na plunu maramicu, to dovodi do zastoja u disanju
i smrti.
Schistosoma japoicum (bilharija) . Ovo je najopasniji nametnik
koj i je poznat u Egiptu. Svinja se smatra jedinom ivotinjom koja
prenosi ovog nametnika. ovjek moe doi u doticaj s ovim na
metnikom kada pije ili se pere vodom u koju su dospjele lare ovog
nametnika iz neistoa svinje koj e su dospj ele u vodu. One se pro
prikae za kou, zatim prodiru kroz nj u u k,plua i jetru. Le se
onda razvij u, razmnoavaj u i ive. Samo jedna larva dnevno poloii
vie od 2o. ooo jajaaca na zidove crijeva ili na jetru. Zatim napada
mozak i centralni nervni sistem to devodi do paralize i smni.
Fasciolepsis buski. Ovaj nametnik ivi u tankom crijev svinje dug
vremenski period. Kada u izmetu svinje napusti crijeva, nalazi se u
odreenim vodenim tokovima (povrinama) odakle se prenosi na
ovjeka. Najvie je ima u Kini i Istonoj Azij i . Ovi nametnici kod
ovjeka uzrokuj u smetnje u probavnom sistemu, prolj ev, a cijeli
organizam zbog toga osjeti slabost, to na kraj u dovodi do smrti .
Ascaris lumbricoides. Duina ovog nametnika iznosi deset palaca
(ina) . Ovaj nametnik uzrokuje upalu plua i nedostatak apsorpcij e
oksigena, a napada i zidove crijeva koje je, onda, teko isprazniti, a
sam taj postupak na nj ima pravi rane.
SVINJSKO MESO 1
97
Aostoma duodenale. Larve ovog nametnika ulaze u organizam
kroz pore koe tokom etnje {hoda) , ili za vrijeme kupanja ili pu
tem konzumiranja zaraene vode. Ovaj nametnik uzrokuje proljev
i groznicu to dovodi do slabokrnosti, nedostatku proteina u orga
nizmu, slabosti tijela, zastoja u tjelesnom i intelektualnom razvoju
djece, sranih smetnji i smrti.
Clonorchis sinensis. Ovo je posebna vrsta nametnika koja napada
jetru svinje koja je opasan izvor zraze za ovjeka. Ima ga u Kini
i istoku Azije gdje napada i ubija svinje. Ovaj nametnik napada
jetru ovjeka i uzrokuje uticu praenu jaki.m proljevom i slabost
koja dovodi do smrti.
Paronimus. Ovaj nametnik ivi na pluima svinje. Veoma je poz
nat u Kini i krajevima istone Azij e. Nametnik uzrokuje upalu plu
a kod svinje. Sve do danas nije pronaen nain da se on neutralie
kada ue u plua svinje. Ne moe se nai u mjestima u kojima ne
ive svinje, tj . gdje se stanovnitvo ne bavi uzgojem svinja. Ovi na
metnici kod ovjeka uzrokuju akutne upale plua, a zaraena osoba
osjeti jaku prehladu praenu luenjem pljuvake boje hre i naiz
mjeninim j akim kaljem iz plua.
Swine ersipelas. Ovi nametnici nalae se na svinjskoj koi i uvijek
su spremni da prodru kroz kou ovjeka koj i se priblii svinjama
ili ih dodiruje. Oni kod ovjeka uzrokuj u kone upale koje dovode
do crvenila koe i podizanja njene temperature.
Sto se tie bakterija koje svinje prenose, a koje napadaju ljude,
njih takoer ima vie vrsta:
Tubeiuloz. Preosi se pomou uzronika bolesti koji sa svinja
prelaze na ovjek. putem konzumiranja njihovog mesa koje nije
dobro skuhano ili peeno.
Ospice (kozice, male bognje) . Ovaj virus se na ovjeka prenosi
putem dodirivanja ili unitavanja zaraenog svinjskog mesa
HRNA KOJU JE KuR
'
AN ZABRANIO
Sv (u) . Prenosi se putem dodirivanja svinjske koe.
Vrtenaste bakterje. Uzrokuju truljenje (propdanje) stopala i ote
avaju njihovo lijeenje.
Tifsna koler.
Blatidium coli.
Brceloz. Svinje se smatraju glavnim prenosnikom ovog mikroba
(Brucella suis) i veoma su pogodne Z ove uzronike bolesti koj i
izaivaju malteku groznicu kod ovjeka.
Toxoplama gondii . Ovaj mikrob se ramnoava u mjestima u ko
j ima se uzgajaju svinje. Bolest se na ovjeka prenosi putem kon
zumiranja hrane u kojoj je svinjska mast ili udisanjem praine u
kojoj se nalaze uzronici. Ovaj mikrob kod ovjeka uzrokuje otica
nje limfnih lijezda, jetre i slezene, dugotraj nu groznicu, slabljenje
imuniteta organizma, upale ranih organa i srca, kao i zastoje u
disanju uzrokovane obolijevanjem plua. Javljaju se upale oka to
dovodi do gubitka vida. Isto se deava i sa unutranjim uhom to
uzrokuje gluhou. Od ove bolesti obolijevaju i trudnice to dovodi
do smrti ploda (djeteta) nekoliko dana ili sedmica po roenj u.
# # #
Sada, nakon to smo izloili neto o namernicima i bakterijama
koje prenose svinje kao i bolesti koje oni uzrokuju, moramo malo
zstati da uzmemo pouku i savj et iz islamskog Zakona (Serijata)
koj i je doao prije savremene nauke i to na etrnaest stoljea.
Neko je rekao: "Openito uzevi, meso ivotinja, ak i biljke,
sadre opasne bakterije." Ipak, svinjsko meso se smatra prvim no
siocem, jer sadri najveu koliinu nametnika i bakterija u svom
mesu koji imaju smrtonosno djelovanje na ovjeka. Kad god na
uka sazna neto i proiri svoju spoznaj u, a mi se s tim upoznamo,
trudimo se da budemo to dalje od konzumiranja svega onoga to
je tetno.
SVINJSKO MESO t
Neznalice kau: "Savremeni aparati za kuhanje (peenje) sve su
ovo prevazili. " Oni ne smatraj u ove nametnike i njihova jaj aca
opasnim, j er namirnice izlau visokim temperaturama. Oni zabo
ravljaju da je za sadanje nj ihovo znanje bilo potrebno puno sto
ljea, i to da bi se otkrila samo j edna ili dvije bolesti, a ko moe
garantirati da ne postoje neke bolesti u svinjskom mesu koje j o
nisu otkrivene? Rutinske provjere mesa nisu u stanju uvijek otkri
ti postojanje larvi ovih nametnika, niti je j o uvijek poznato koja
temperatura ubija uahurene larve koje se nalaze u mesu za vrijeme
kuhanja.
Treba razmisliti o Allahovoj mudrosti u zabrani svinjskog mesa,
jer za ove bolesti j o uvijek nije poznat lijek, izuzev odstranjivanja
zaraenog dijela (organa) to je bolno, a ako je zaraen neki vaan
organ kao to su mozak, centralni nervni sistem, srce ili pluna
maramica onda j e i neizvodiva.
Neko je rekao: "Postoj i i drugi nametnik koj i je slian onima
to napadaj u svinje, a napada krave i zove se T. saginata." Meutim,
ralika meu nj ima j este u tome to nametnici uzimaju svinju samo
kao nosioca i posrednika i ne mogu zaokruiti svoj ivotni ciklus
u tijelu svinje ve moraju prei na ovjeka i u njemu (na njemu)
zavriti taj ciklus. Sto se tie nametnika koj i napada kravlje meso,
on se raa i umire u njemu i nema potrebe za ljudskim tijelom,
j er moe upotpuniti svoj ivot, a njegovo postojanje u ljudskom
organizmu j e kratkotraj no i prolazno. Ovaj nametnik dospijeva u
crijeva ovjeka samo putem konzumiranja nedovolj no skuhanog
(peenog) kravljeg mesa.
Zar Serijat, koj i je pretekao ljudsku nauku za deset i vie sto
ljea, ne zasluuj e da ga se pridravamo, da mu damo glavnu rije,
da smatramo zabranjenim (haramom) ono to je zabranio i dozvo
lj enim (halalom) ono to je dozvolio, a on je od Mudrog, Onoga
Koj i je o svemu obavijeten?
Svinjsko meso teko je za probavu zbog velike koliine masti
koje sadri, a u koj i ma lei uzrok za razne bolesti : zakreenje arte-
200 HRNA KO] U ]E
K
uR
'
AN ZABRANIO
Tabela t8:
K
o
l
i

ina masti U raz

l
i

itim vrstama mesa

Vnumesa Mano Srednje Nemasno
S
vinjetina 91 Yc 6o % 29 %
G
ove
d
ina 3
5
2O Yc 6 %
Janjetina 56 % 29 % 1 4 %
rija (arteriosklerozu) , povieni krvni pritisak, probadanje u prsima
i upale zglobova.
Tabela 1 8 pokazuje koliine masti u razliitim vrstama mesa.
Iz ovoga je sasvim j asno da svinjsko meso sadri najveu koliinu
masti to ga ini tekim Z probavu i apsorpcij u. lako se onima koj i
ga jedu ini ukusno i prijai:no ne treba zaboraviti da j e co poput
otrova zbog neisto koje se naaze u nj emu.
Eperimentalna proba
Ako uzmemo tri odreska, jedan od svinjskog, jedan od janjeeg
i j edan od goveeg mesa, od ivotinja iste starosti, i izloimo ih
suncu, ta e se desiti? Pro e se pokvariti svinjsko meso, zatim
janj ee, a potom govee. U nekim sluajevima govee meso e se
osuiti i nee se pokvariti, ve e ostati ouvano. Ako se skuhaju tri
pomenuta svjea odreska, svinjsko meso e se posljednje skuhati i
niko ne moe utvrditi da li u njemu ima jo bakterija koj e uzrokuju
bolesti. Nauna istraivanja su pokazaa da janjee i govee meso
provedu tri sata u elucu dok se ne upotpuni proces probave, a
svinjskom mesu treba vie od pet sati. .
Svinjsko meso nema veliku hranjivu vrijednost kao to to imaju
druge vrste mesa lnema sumnje da je svinjetina veoma tetna, jer
ubija onoga ko je jede. Ono j e jedan od smrtonosnih otrova i vodi
ka runom kraju.
SVINJSKO MEO
Vjere koje zabranjuju konzumiranje
svinjskog mesa
201
Jevejsto. U Tevratu se nalai kategorian tekst koji zabranj uj e
konzumiranje svinjskog mesa. U njemu se kae: "Svinja je j edna od
.. .ivotinja koje ne biraju svoju hranu, ona j e neista i strogo se zabra
njuje konzumiranje njenog mesa i njeno doticanje kada je uginula.
Ona je opasnost za ljude."
#
Jsto. Stari zavjet zabranjuje konzuiiranje svinj skog mesa.
Krani vjeruju u Stari i Novi zavjet i u njilvim oima oni su svete
knjige (Sveta pisma) . Oni prihvataju uenja oba Zavj eta.
Temeljna uenja svih kranskih sekti oslanjaju se na Stari za
vjet.
Knfi)aiz. Veina Kneza su korfijanci koj i smatraju za
branjenim konzumiranje svinjskog mesa, oslanjajui se na ,ono to
stoji u njihovoj knjizi koja kae da ovjek ne smij e jesti svi,!jsko ili
psee meso. A nj ihova drevna knjiga prenosi se vie od tri bil j ade
godina! Drevni narodi su znali za opasnosti i tetne posljedice kon
zumiranja svinj skog i pseeg mesa i zato ga smatraju zabranjeni m.
Hinduiz. Sljedbenici hinduizma zabranjuj u sebi konzumiranj e
svinj skog mesa i imaju obavezu da ga se klone u svakom pogle
du i tako slijede uenje svoje vjere. Konzumiranje svinjskog mesa
smatraj u odvratnim.
Stavovi nekih istraivaa o svinjskom mesu
Rabi n Ibn-Hej d, u svojoj knjizi Svako putovanje ima poetak, kae:
"Poveao se broj sljedbenika razliitih vjera koj e ele konzumirati
svinjsko meso i postavljaju mi pitanje: ' Hoemo li mi u pakao ako
budemo konzumirali svinjsko meso?' Ja odgovaram: 'Ovo je pitanj e
preventive od bolesti. '
zOz HRANA KO] U ]E KuR
'
AN ZABRANIO
Onaj koj i eli oboavati Uzvienog Boga zasigurno e pridati
potrebnu panju i vanost svome zdravlju koje mu slui u nj egovom
obredoslovlj u. Svinjetina nije jedino ega se treba odrei - sigurno
je da se treba odrei svega to je tetno po zdravlj e." (Ovaj stav se
svakako potpuno podudara sa islamom) .
On jo dodaje: "I ja sam jeo svinjetinu i elim da vas upoznam sa
nekoliko informacija. Svaki put nakon to bih jeo svi njetinu osje
ao sam bol u elucu i svaki put bih se alio na taj bol. Al i, kad sam
prestao konzumirati svinj sko meso ove smetnje su odmah nestale.
Svj edoim da nema nijedne osobe koja se pokorava uenj ima svoga
Boga, posebno onih u pogledu zdravlja, a da to nee unaprijediti
nj eno zdravlje, kao i to da e se svaka osoba koja ne vj eruje u uenja
svoga Boga puno pokaj ati . Ti ima slobodu da jede svinj sko meso,
ali e biti odgovoran i za svoj grijeh ako oboli od neke od broj nih
bolesti. Kada sam odbio da budem bolesnik, odbio sam da jedem
svinjsko meso. Jedan moj prijatelj me upitao: 'Ti ne voli jesti svinj
sko meso, a konzumira li nj ihovu mast?' Odgovorio sam: 'A zar
mast nije dio svinje?' On e: 'Jeste' - i dodade: 'Ja uopte ne jedem
svinj sko meso, jedem samo but. ' Ovo nam pojanjava dimenzije
problema i prepreka s koj ima se suoava moj prijatelj . Bog nam je
zabranio da uzgaj amo svinje i da trguj emo njima; zabranio nam je
da j edemo nj ihovo meso pa ak i da ih dodirujemo i jasno je rekao
u svetoj Knjizi: 'Svako svinjsko tijelo je neist. ' Bur je dio njenog
mesa i takoder je zabranjen."
Rabin jo dodaj e: "Imao sam jednog uenika ije je lice bilo pre
puno pritia i bubuljica. Rekao sam mu: 'Ova bolest je prirodna
poslj edica tvoje prevelike elje za konzumiranjem svinjskog mesa. '
Savjetovao sam ga da prestane jesti svinjsko meso ako eli da se iz
lijei od te bolesti. Dvije godine nakon toga, nj egovo lice bilo je
zdravo i svij etlo. Obavij estio me da je prestao jesti svinjetinu."
Rabin spominje i to da su njemaki voj nici jeli velike koliine
svinjskog mesa, zato su nj ihove rane sporo zacj eljivale, za razliku od
ostalih armija ije su rane zarastale u kratkom vremenskom roku,
jer nisu jeli svinjsko meso.
SVINJSKO MESO zO)
Takoder j e rekao: "U prolosti sam puno volio jesti svinj ske no
ge (butove) , mast i krv, i bio sam oajan kada sam u svetoj Knj izi
proitao zabranu konzumiranja svi njskog mesa. ( . . . ) Otiao sam
jedan dan da posj etim mesara. Vidio sam da su koe stoke iznutra
iste i bijele, samo je svinjska koa bila ispunj ena bubuljicama. Zato
sam bio potpuno siguran da su one bubulj ice na licu moga prijate
lja, mladia, uzrokovane konzumi ranjem svinjskog mesa. Budui
da su naa tij ela stvorena za pokoravanje Bogu sasvim je prirodno
da sebi zabranimo neistou i t o i dodirivanje kao i unoenje u to
sveto mjesto - tijelo."
Na Istoku velik broj lj udi obolijeva zbog masnih naslaga u or
ganizmu, a uzrok toga su svi nje. Vidljivo je da u j evrejskoj knj iev
nosti ne postoje izrazi "kesa" ili "vodeni mj ehur", a to je zbog toga
to nj ihovi djedovi (preci) hiljadama godina nisu jeli svinj sko me
so. Meutim, nove generacije se ne libe da ga j edu i zato se izlau
opasnosti od raznih bolesti.
Pored toga, znamo da izraz "gojaznost" postoj i u latinskom j e
ziku, j er su Rimljani voljeli j esti svi njetinu, a ova rije u tom j eziku
oznaava malo prase. Neki evropski ljekari kau: "Oni koj i puno
jedu svinjetinu i mat e djecu koja e imati problema s gojaznou
tri sljedee generacije. "
Rabin je, takoer, rekao: "Imao sam prijatelj a koj i j e radio kao
hemiar u j ednoj mesnoj industrij i i rekao mi j e da poznaje vie
od devedeset razliitih bolesti kod svinja. Pokazao mi j e pomou
mikroskopa neke bakterije koj e se nalaze u svi nj skom mesu i na
njenoj koi. Tako mi j e pokazao male nametnike koj i se, nakon to
se pojedu s mesom, razvij aj u na lj udskim organima i ostaj u tamo
sve do smrti (ovjeka) .
Postoje nametnici poput dlake koj i ive u crijevima ovjeka u
koj a se unose putem konzumi ranj a svinjskog mesa. Postoje i razne
vrste nametnika koj i ive u venama i imaj u glave na svakoj strani
(bulharsija) . Prijatelj mi je takoer rekao da ima vie od 2O vrsta
bakterija u svinjskom mesu koje ne umi ru ni pri najveim tempe
raturama. Onaj ko j ede te bakterije (u mesu) nikada ih se ne moe
zOq HRNA KOJU JE KuR
'
AN ZABRANIO
rijeiti. Kada bakterije dospiju do oiju, osoba izgubi vid. Isto tako
je i sa uima - izgubi se sluh, kada dospiju do plua - doe do zas
toja u disanj u. Zbog toga je, kada se ove bakterije otkriju u svinjcu,
obavezno da se svinje na mjestu unite.
Kada bi neki od moj i h drugova saznao za opasnost od konzumi
ranja svinjskog mesa, odmah bi odluio da prestane j esti to meso.
Nain uzimanja hrane i pia spomenut je u svetoj Knjizi: 'Znate
li istinu, j asno vam je mjesto hrane i pia. ' "
STRV I KRV
Zdrav razum odbacuje strv, a isto tako i krv. Svaka strvina je zabra
njena, izuzev ribe i skakavaca. Svaka krv je zabranjena, izuzev j etre
i slezene.
Tij elo uginule ivotinja pogodna j e sredina za razmnoavanje
mikroba. Meu njima ima i mikroba uzronika bolesti koj i uzro
kuju za ovjeka smrtonosne bolesti. Neki samo izluuj u tetne tvari
koje uznemiravaj u ovjeka i ne mogu se neutralisati kuhanjem, a u
njega dospijevaj u tako to ih on pojede.
Kje takoer pogodna sredina za razvoj mikroba i njihovo raz
mnoavanje. Kada strunjaci za bakterije ele vjetaki uzgoj iti i
razmnoiti mikrobe, oni uzmu neku vrstu hrane u kojoj ima krvi.
h u tijelu uginule ivotinje pomae ravoj u mikroba i ubrzava
kvarenje mesa.
Velika koliina krvi u crijevima doprinosi nastanku amonijaka
vih jedinjenja koja djeluju na mozak, zbog ega se deavaju pro
mjene usljed bolesti koje ak mogu uzrokovati i gubitak pamenja
i sposobnosti zdravog rasuivanja. Sve ovo se deava zbog izloe
nosti osobe velikoj koliini krvi koja se izlije u eludac i crijeva.
Zato je obavezno oistiti ivotinju nakon klanja, ukloniti ostatak
krvi s njenog tijela i spomenuti Allahovo ime prije klanja, kako bi
to meso bilo dozvoljeno (halal) . Ne znamo da li postoje neki drugi
razlozi koje poznaje savremena nauka u vezi smetnji ili da li postoj e
neki drugi uzroci zabrane koje ljudi jo nisu otkrili.
Pod poj mom "krv" ovdje se misli na krv koja istjee, a to je
metod ienja ivotinje, shodno rijeima Uzvienog:
205
206 HRANA KOJU JE KuR'AN ZABRANIO
"Reci: 'Ja ne vidim u ovome to mi se objavjuje da je iko
me zbrnjeno jesti ma ta drgo osim stri, ili k koja
istie, ili svinjskog mesa - to je doista pogano - ili to je
kao grijeh zaklao u neije drugo, a ne u Allahovo ime.'
A onome ko bude primoran, ali ne iz elje, samo toliko d
glad utoli, Gospodar tvoj e doista oprostiti i milostiv biti."
(El-En'am, 1 45 . )

to se tie krvi koja preostane u nekom mesu kao to su jetra i

slezena, ona ostane i ne istjee, pa zato i nije zabranjena (haram) , a
postoji i konsenzus (idma') u vezi nj ihove dozvoljenosti, u skladu
sa hadisom Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, koji je
rekao:
"Dozvolm su nam dvi vrsu strvin i dvi vrst krvi. Dvi
J vrsu strvina su rib i skakavci, a dvi vrst krvi su Jtra i
l " s zna.
OSTALE VRSTE MESA KOJE JE
KUR'AN ZABRANI O
Munhaniktu: ono to j e udavlj eno pa j e tako usmreno i nij e se
stiglo preklati ga dok j e bilo ivo.
Mevkzetu: ono to je snano udarano tapom (toljagom) ili ka
menom sve dok nije usmreno.
Mutereddijetu: ono to je palo s neega visokog i tako usmreno.
Mudrost zabrane j edenja mesa ovih ivotinja j este u tome to su
one usmrene, a ni je ih se stiglo preklati. Ova mudrost j e ista kao
i ona kod zabrane j edenja strvine.
Ma ekeles-sebu'u: tj . zabranjeno j e ono to su zvij eri naele, te je
od rana uginulo. Zvijeri su ivotinje koje imaj u kande i onjake,
kao to su lav, tigar, gepard, hijena, pa ak i make i psi.
Mudrost zabrane j edenja ostatka mesa ovih ivotinja nakon to
su ih naele zvijeri j este u tome to j e i kod odredbe o strvini bitna
stvar to to se u njemu (mesu) zadri krv i ono bude pogodnij e
za prenoenje bolesti sa ivotinja koje dolaze u doticaj sa krvlj u.
Plj uvaka, izmet, tkiva i krv naete ivotinje sadre viruse koji s u
smrtonosni za ljude, ak i virusi od psa. U tome i j este mudrost
zabrane jedenja mesa ovih ivotinja.
Ma zubiha 'alen-nusubi (ono to je na rtenicima/oltarima r
tvovo) : to j e kamen kojeg su kao rtvenik postavlj ali oko Kabe i
na njemu klali rtve kojima su se eljeli pribliiti svoji m boanstvi
ma, oboavaj ui ih tako i veliaj ui ih. Meni se dopada ono to j e
207
208 HRNA KOJU J E KuR
'
AN ZABRANIO
napisao ehid islama profesor Sejj id Kutb, Allah mu se smilovao, u
Zi/lu: "to se tie onoga to je zaklano u neije drugo, a ne Alaho
vo ime, tj . ono to je vlasnik namijenio nekome mimo Allaha, i ono
je zabranjeno i to ne zbog neke bolesti u njemu (mesu rtve) ve
zbog toga to j e zaklano u neije drugo, a ne Allahovo ime, zabra
njeno je zbog toga to ima duhovnu manu koja naruava duevno
zdravlje u grudima ovjeka, ispravnost srca, istotu due, smirenost
damara, jedinstveno usmjerenje (svih djela prema Alahu) ; to me
so je isto od neistoe i prljavtine u fzikom smislu, ali u ovom
smislu ipak ukljuuje neistou vezanu za vjerovanje (akidu) u po
gledu prihvatanja neega to je zabranjeno, a islam podstie da se
sve ini samo u ime Allaha Uzvienog, bez ikakvog pridruivanja
Njemu ravnog."
VINO I ALKOHOLNA PI A
"Pitaju te o vinu i kocki. Reci: 'Oni donose veliku tetu, a
i nek korist ljudima, samo je teta od njih vea od koris
ti.' I pitaju te koliko da udjeljuju. Reci: 'Viak!' Eto, tako
vam Allah objanjava propise da biste razmislili.'' (El-Beka
re, 2 1 9. )
"O verici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne
stvari, ejtanovo djelo; zto se toga klonite da biste postigli
to elite.'' (El-Ma' ide, 90. )
Rije hamr izvedena j e iz glagola hamne i znai prikriti, sakriti,
prekriti, pokriti. Od toga je izraz " pokrivanje ene". Sve to prekriva
neto ujedno i pokriva to neto. Vino prekriva razum, tj . pokriva
ga.
Po defnicij i , vino je voda (sok) iz groda koj e doivi vrenje ili
fermentaciju. Na sve to prekriva razum pored vina primjenjuje se
odredba o vinu.
209
2 1 0 HRANA KOJU J E KuR
'
AN ZABRANIO
Postepenost u zbrajivaju vna
Neki komentatori Kur'ana kau: "Uzvieni Allah nije ispustio ni
j ednu poast niti dobro, a da ga nij e podario ovom ummetu. Jedna
od Njegovih poasti i dobroinstava prema nama jeste i to to nam
nij e objavio sve propise odj ednom, ve ih je propisivao jedan za
drugim . . . Isto tako je i sa vinom. Uzvieni je rekao:
'Pitaju te o vinu i kock. Reci: 'Oni donose veliku tetu, a i
neku korist ljudima, sao je teta od njih vea od koristi.'
(El-Bekare, 2 1 9. )
Ovo je prvo to j e objavljeno u vezi s vinom. Zatim je uslijedilo:
' O verici, pijani nikako molit ne obavljajte, sve dok ne
budete znali ta izgovrate 4 . . ' (En-Nisi, y. )
, na kraj u, objavlj eno je:
VJ NO J ALKOHOLNA PI
'O verici, vino i kock i kumir i strelice Z gatanje su od
vratne stri, ejtanovo djelo; zato se toga klonite d biste
postigli to elite.

ejtan eli dpomou vina i kocke une

se medu neprijateljsto i mrnju i d od sjeanja
na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoete li se
k` ` ' (El M-'

d ) o Itl. . a I e, 90.-9 1 .
z t t
Ovo j e zbog toga to vi no tetno djeluje na razum koj i upravlj a
djelima, zbog ega ga j e Uzvieni Allah zabranio. Neki mudri ljudi
su ga sami sebi zabranj ivali i prije nego j e Kur'an donio njegovu
zabranu, rukovodei se svojom zdravom logikom.
Kajs ibn Asim el-Munkari j e pi o za vrijeme doba neznanja (da
hilijjeta) , a zatim ga je zabranio samome sebi . Razlog tome je bilo
to to je ubo u stomak svoj u kerku dok je bio pijan, psovao j e svoje
roditelje, gledao u Mjesec i priao neto sam sa sobom, te pijanci
ma dao mnogo svoga imetka . . . Kada j e sve to trij ezan sagledao,
zabranio ga je sam sebi i u vezi toga izrekao stihove:
'Vidio sam d vino nie dobro
U njemu je fofa navika koja kvari ovjeka blga
Zto, tako mi Allha, pie ga zdrav
A od njega se nikad ne izliei bolestan
Ja mu neu dti vriednost ivota svoga
nikad se vie neu kajati zbog njega
Vino, doista, upropatava one koji ga piu
Zluduje ih pa ine velike stvar (iehe). "
Pijanac postaje smijean pametnima i biva igrakom za dj ecu.
On se igra svoj om mokraom i izmetom! Ibn Ebi-Dun' ja prenosi
da j e nekoliko nj ih vidjelo ovjeka kako svoju glavu potire svoj om
mokraom i govori: "Gospodaru, uini me od onih koj i se puno
kaj u i uini me od onih koj i se puno iste."
Neki od nj ih (pij anaca) su vieni kako pas lie nj ihovo l ice, a
oni mu govore: "Allah te poastio! "
z t z HRNA KOJU J E KuR
'
AN ZABRANIO
Vino sa naune strane
Sastav vina j e poznat. S medicinske strane gledano, ono sadri odre
enu koliinu alkohola i spada u pia koja zanose razum, jer ima
dovolj nu koliinu alkohola. Procenat alkohola u pivu ne prelazi
3 %. Taj procenat se poveava do 25 % u j aim piima, pa sve do
5 o% u estokim alkohol ni m piima.
Postoje i neki napici i aerati koj i su neophodni za lijeenj e (kao
npr. l ij ek Z kaalj pomij ean sa alkoholom, neke vrste gazirane vo
de poput Cole) . Neke od ovih otopina destilovane su iz alkohola,
ali, s naune strane, one se ne ubrajaj u u alkoholna pia, jer alkohol
u nj ima ne izaziva fermentaciju, ni ti dovodi do pijanstva.
Ko vino utjee na ovjeka?
Utjecaji vina se deavaj u na dva naina:
I . utjecaj koliine alkohola i njegove koncentracije u krvi. Kada
ovjek popije dvije ae piva u nj egovu krv dospije 5 mg na
svakih I cm3 krvi. To je dovoljna koliina da se postignu e
lj eni efekti (pijanstva) kod poetnika. Dejstvo alkohola se pos
tepeno poveava kako se poveava njegova koncentracija u krvi .
Kada koncentracija dostigne 5 0 mg na svakih I cm3 krvi, o
vjek gubi mo zdravog rasuivanj a, gubi kontrolu nad tj elesnim
fnkcijama i ne moe ih uskladiti, zapada u pla, zatim se pone
smij ati i sl. Ipak, u veini sluajeva, osoba je u stanj u kontro
lisati svoj e organe i udove Z vrij eme hoda u ovakvom stanj u.
Kada se koncentracija alkohola u krvi popne do Ioo mg na sva
kih I cm3 krvi, tada ovjek "lebdi u zraku" zbog pij anstva
(zanosi se u hodu i klari se dok stoj i ), gubi kontrolu nad svoj i m
organima i udovima i uope nij e sposoban razmiljati;
2. razl iite reakcije nervnog sistema. Utvreno j e da lj udi osjete
smjelost, odvanost i neustraivost, i ma ih i koji postanu veoma
VI NO l ALKOHOLNA PIA 2 1 3
razdralj ivi i osjetljivi, a ima i onih koj i postanu mirni i padnu
u san.
Velika opasnost od vina lei u tome to nervni sistem postepeno
prihvata alkohol. Njegova koliina ini da na poetku osoba
osjeti oputenost i ilost nakon umora, zadovoljstvo i zaboravlja
vane stvari. Kada pije sljedei put, nije mu dovolj no da uzme
neko slabije pie ili tri slabija pia da bi osj etio isti uinak. Ovo
vodi kovisnosti.
Zato savremena nauka pobija sve navode onih koj i govore da se
uvijek mogu kontrolisati u piu.
Utjecaj alkohola na organe u organizmu
Neri sistem. ovjekov mozak j e sastavljen od razl iitih centara.
Glavne fnkcije obavljaj u se u velikom mozgu, a fnkcije manje
vanosti obavljaju se u dijelu mozga ispod njega. Najvii centri su
oni koj i upravlj aj u voljom i rasuivanj em, zatim dolaze centri za
razumij evanje i razmiljanje, potom slijede centri za donoenje od
luka o stvarima, a naj nii centri su oni za kontrolu nad organima i
osj eaj ima.
Dj elovanj a vina idu od gore prema dolje i prvo naruavaj u naj
vanije fnkcije mozga. Zato, prvo to se desi kod pijenj a vina j este
da kod osobe poremeti upravljanje voljom i rasuivanjem. Zbog
roga j e utvreno da se ovisnost o vinu javlja kod labilnih osoba,
kod onih plitkog razuma, na nj i h se nije mogue osloniti (ak ni
nj ihova vlastita porodica) i to su najprevrdj ivije osobe.
Srce i ki sudov. Vi no uzrokuje poveanj e broja otkucaja srca,
j er I % alkohola dovodi do poveanj a broja otkucaj a srca i to za I o
otkucaja u minuti iznad normalnog ritma, a takoer je utvreno
da alkohol dovodi do grenj a sranih miia to moe dovesti do
smrti.
21 4 HRANA KOJ U JE KuR
'
AN ZABRANIO
Ke staice. Alkohol dovodi do unitavanja bijelih i crvenih krv
nih zrnaca (leukocita i eritrocita) u jednakoj mjeri . Ako se koncen
tracija alkohola u vodi povea za : u jednoj kapi krvi, crvena krv
na zrnca (eritrociti) postaju uta, jer se smanjuje broj bijelih krvnih
zrnaca (leukocita) . Ovo dalje znai da se smanjuje koliina apsorp
cije oksigena, dolazi do odumiranja krvnih stanica, organi se brzo
zamaraj u i smanjuje se otpornost tijela prema razliitim vrstama
mi kroba.
Jetr. Alkohol uzrokuje bolest poznatu pod nazivom "alkoholna
oteenja j etre", koja je veoma rairena na Zapadu, a veoma je ri
j etka meu muslimanima, zbog Allahove dobrote i milosti. Kao
posljedica ove bolesti velika koliina stanica jetre odumire i pretva
ra se u mrto tkivo.
Zato smo obavezni da cijenimo svoj u vjeru koja nam je zabra
nila ove odvratne stari i koja uva na raum. Mi trebamo koristiti
poasti koje nam vj era daje.
KAKO I KDA JEDE I PIJE?

Stetna dejstva uzrokovana

pretjerivanjem u jelu
"O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoete da molitv
obavite! I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one
koji pretjeruju." (El-A'ra 3 1 o)
Kako i kada jede?
Dr. Ibrahim Fehim u svojoj knjizi Lieenje samoga sebe hranom spo
minje da je j elo prirodna potreba, moramo je izvravati i moramo
je zadovolj avati. Deava se da, kada god nam se povea elja za
hranom, ona se bre i lake probavi. Meutim, ako uitak kojeg
osjeamo nestane, a mi smo jo za sofrom {stolom) , osjetimo tj e
skobu (zbog prepunj enosti hranom) i smetnje to je dokaz da smo
neto uinili pogreno. Podrigivanje, zapuhanost i tome sl. su crve
na svjetla koja nas upozoravaju na opasnost od onoga s ime emo
se suoiti ako budemo ponavljali takvo neto i budemo jeli koliine
poput one koju smo upravo pojeli ili ako ne prestanemo j esti one
vrste hrane koje na eludac ne podnosi .
Osoba treba da s e odrekne bilo koje vrste hrane koj u njen elu
dac ne podnosi . Vrste hrane su broj ne, njihovi oblici su raznovrsni
2 1 5
2 1 6 HRANA KO]U ]E KuR
'
AN ZABRANIO
i onda je lahko odrei se jedne ili dvije vrste hrane iako ta vrsta hra
ne nekom drugom uope ne kodi, jer se eluci razlikuj u isto kao
to se razlikuju i lj udi.
Zbog toga uvijek treba poznavati karakteristike svog eluca i
trebamo znati koja mu vrsta hrane koj u voli odgovara, jer sve to
ti voli, eludac ne mora voljeti, on e utjeti ako mu ti silom na
metne neto to on ne voli, ali e ti se na kraj u vratiti posljedice:
nee moi raditi ili e imati smetnje u nekim organima.
Vremena obroka
Uzimanje tri obroka dnevno najbolji je raspored uzimanja hrane
za organizam. Izbjegavaj meuobroke i pokuaj veerati najmanje
dva sata prije spavanja. Odrasle osobe ovo ne trebaju kriti izuzev
ako imaju prijeke potrebe. Za djecu ne smeta ako j edu vie puta,
kao to nee smetati ni to da bolesnik jede vie puta ukoliko za tim
osjeti potrebu.
Nije pametno da ovjek uvijek ima ukusne hrane nadohvat ru
ke jer bi se moglo desiti da doe u iskuenje i pojede je izmeu
obroka kao to nije dobro ni to da ovjek jede u pola noi ili u
sred dana dok obavlja posao. Ovo mu nee puno nakoditi ako se
deava ponekad, ako to nije redovna navika, sve dok zbog toga ne
osjea smetnje u probavnom sistemu. U sluaju bolesti poremeaji
u redoslijedu zdravog uzimanja obroka ima negativne efekte poseb
no ako se to deava nekoliko sedmica ili mjeseci, tada e se bolest
pogorati posebno ako je eludac oteen i pun rana.
Naj bolje to moemo savjetovati u sluaju osjeanja probavnih
smetnj i uzrokovanih uzimanjem tekih vrsta hrane ili pomj eranjem
vremena obroka i sl. jeste da osoba prestane dalje uzimati hranu.
Tako e eludac lake probaviti teku hranu i ukloniti njene nega
tivne efekte i pruit e mu se prilika da povrati svoj u sposobnost
probavljanja i prirodni ritam, ako mu ne nakodi taj obrok. Al i,
obrok koj i se uzme dok je eludac u stadiju oporavlj anja dovodi do
KAKO I KADA J EDE I PIJE? z t y
probavnih smetnji ili do trpljenja bolova velik broj dana ili, moda,
ak i sedmica.
Ne jedi dok si ljut
Blag i lijep zrak tokom jela puno pomae probavi, kao to j oj dopri
nosi i lijepa trpezarija, ukraena cvijeem, koja navodi na odmor,
smijeh i radost. Ovo se ubraja u glavne faktore koji pomau pove
anju apetita i brzine preraivanja hrane.
Otac koj i veera zajedno sa svojom djecom i enom, nasmija
nog lica, mirne due, vedra i radosna oka ini neto to se pozitivno
odraava na apetit kod svaog lana porodice kao i na brzinu pro
bavljanja hrane koja je pojedena.
Na j ednom univerzitetu proveden je eksperiment kako bi se ut
vrdile posljedice i dejstva vezani za proces probave. Dat je ukusan
obrok hrane zdravoj maki u kavezu koja je kasnije zaspala, a za
tim je izloena x-zrakama dok je spavaa i utvreno je da je nj en
proces probave tekao prirodno. Iznenaujue, kada je pored kave
za stavljen pas i dat joj isti obrok, ona je bila uznemirena, a proces
probavlj anja hrane je trajao vie od etiri sata.
Strah i neizvjesnost ine isto elucu ovjeka. Svjedoci smo da se
ponekad dogaa da se bolesnicima, koji dolaze u bolnice da izlijee
povrede onog j utra kada se povrij ede, kao posljedica straha i neiz
vj esnosti povea koliina eera u mokrai to se vidi pri analizi .
4
vakanje hrane
Pravilno vakanje hrane j edan je od vanih faktora koj i preventira
probavne smetnje. ovjek ne bi trebao progutati nij ednu vrstu hra
ne prije nego je savae u ustima tako da postane isitnjena. Hrana
e biti pomijeana sa plj uvakom te e se krob poeti razlagati na
eer koj i je lahko apsorbirati, a dobro vakanje olakava elucu da
iskoristi eludane sokove, kako bi se hrana maksimalno iskoristi
la. Probavnim smetnjama doprinosi i uzimanje obroka na brinu
ili ako se redovni obrok uzima tokom obavljanja posla.
2 1 8 HRANA KO] U ]E KuR
'
AN ZABRANIO
Ako dobro savae hranu i dobro je natopi (plj uvakom) , osje
tit e vee uivanje i zadovoljstvo ak i kod one hrane za koju je
poznato da je ne treba savakati kao to je sladoled ili mlijeko. Pra
vilno vakanje naroito je neophodno za djecu i osobe u godinama.
Uzimanje vrste hrane koja se ne savae kako treba i uzrokuj e
probavne smetnje doprinosi grevi ma u elucu od koj ih posebno
pate djeca.
Zdravi i j aki zubi su neophodni za dobro vakanje hrane. Usta
novljeno je da 90% djece u poetnoj fazi obolijeva od karijesa, a to
je uzrokovano:
uzimanjem velike koliine eera i slatkia koji uzrokuju nasta
j anje kiselina u ustima i karijesa na zubima,
nedostatkom vitamina i minerala; hrana bogata vitaminom L i
mineralnim solima vaan je faktor za prevenciju karijesa i obo
ljenja desni.
Ako su zubi pokvareni i desni bolesne onda e i sama hrana koja
prolazi kroz grlo biti loa i uzrokovat e probavne smetnje.
Pijenje vode
U ivotu ovj eka voda zauzima sredinje mjesto izmeu hrane koju
on j ede i oksigena kojeg udie, a koj i je vanij i od hrane. Voda je
od manje vanosti za ivot od oksigena. Ona pomae krvi da pre
nosi hranu, pomae eludanim sokovima, pobolj ava unutranje
luenje i djeluje kao rastvara hrane.
Poznato je da je uzimanje velike koliine vode za vrijeme sna
veoma tetno, jer ona razblauj e eludane sokove tako da se hrana
nee probaviti, a utjee i na kretanj e hrane u crijevima.
Isti je sluaj i sa uzimanjem hladne vode tokom jela za vrijeme
vrelih dana. Joje tetna navika za organizam. Ima veliki utj ecaj na
probavu i prije ili kasnije e se loe odraziti na nju. Hladna voda
razblauje eludanu kiselinu to uzrokuje upale sluznice eluca.
KKO l KADA JEDE l PIJ E z 9
Nije nam potrebno da u organizam unosimo toliko vode pijenjem.
Povre i voe sadri 7o-8o% vode u sebi.
Treba smanj iti koliinu vode koju pijemo nakon veere na ma
nju mjeru, posebno kod djece i osoba koje zalaze u godine.
Kuhanje hrane
Hrana se kuha kako bi joj se poboljao okus, olakalo probavlj iva
nj e i neutralisali mikrobi i nametnici iz nj e. Domaica u kui vodi
rauna o pobolj avanj u okusa hrane i nj enom serviranj u, kao i o
izbj egavanj u pripremanja hrane koju njen mu i djeca ne vole.
Ako se hrana ostavi na vatri dug vremenski period nakon to se
pristavi, to e unititi veinu vitamina koj e ona sadri, a, s druge
strane, ako se ne skuha dobro, doi e do promjena te se krob nee
razloiti na eer to e oteati probavu, hrana se nee oistiti, a u
njoj mogu preostati tetne bakterij e.
Meu injenicama koj e su otkrivene istraivanjem jeste i to da
podgrijavanj e hrane vie puta oteava probavu.
Kaj mak je bolj i od masti i treba se koristiti u pripremanju zdra
ve hrane. Masnoe ivotinjskog porijekla treba zamijeniti tenim
bilj nim uljima.
Vodu, koja se koristi prilikom pripremanja povra (zelj astih bi
ljaka) , ne treba bacati jer je bogata mineralnim solima koje su vane
i dobre za razvoj djece.
"Jedite i pijte, ali ne pretjerujte"
Uzvieni Allah je rekao:
'
- ~

9
~
j
0 ^#
^ 0 g ' ..
`
9
. . '
.

~
r`
`
`
'
J |
"
"O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoete da molitvu
obavi te! I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one
koji pretjeruju." (El-A' raf, 3
1 . )
220 HRANA KOJU J E KuR
'
AN ZABRANIO
Ibn-Abbas, r. a. , je rekao: "Allah je u ovome aj etu dozvolio je
denj e i pij enj e u koj em nema pretjerivanja niti gordosti . "
Utoliti glad i utaiti e onda kada to potreba nalae je lijepo
i sa stanovita razuma i sa stanovita Zakona (Serij ata) , jer se time
uva dua i vodi briga o rijelu. Zato to prekomjernost oslablj uje
organi zam, umrtvlj uje duu, te slabi izvravanje ibadeta, Serijat je
to zabranio, a razum osudio.
Ograniiti se na onu mjeru hrane koja nam je potrebna nije do
broinstvo ili neki vid odricanja (zuhda) . Neki uenjaci kau da je
uzimanje vee koliine hrane nego to nam je potrebno zabranj eno
(haram) , dok drugi tvrde da je pokueno (mekruh) .
U malim koliinama hrane su brojne koristi. Meu njima je i to
da je ovjek zdravijeg organizma, da se bolj e uva, bolje razumije,
manje spava i lake die. Ako puno jedemo, otea nam eludac,
pojavi se bezvolj nost, iz toga se izrode razliite bolesti i potrebno
nam je vie lijeenja nego kad jedemo malo hrane. Neki mudraci su
kazali : "Manje hrane, vie lijeka." Vj erovj esnik, sallallahu 'alej hi ve
sellem, odlino j e pojasnio ta ovo znai i nj egove rijei su korisnije
od izj ava ljekara. On, sallallahu 'alej hi ve sellem, je rekao:
"
ovjek ne moe napuniti goru vreu od svog stomaka. Dosta
mu je nekoliko zlogaja koji e ga odrti sposobnim z rad
A ako ve hoe, ond neka bude trina z hranu, treina z
vodu i treina z disanje. "'
Nai uenjaci kau: "Da j e Hipokrat2 ovo uo, zadivila bi ga ova
mudrost."
Spomi nj e se da je Er-Reid i mao veoma dobrog ljekara krani
na, pa je on upitao Alij u ibn Husejna: "U vaoj Knjizi (Kur'anu)
nema nita iz medicine, a postoje dvije vrste znanj a: vjersko i me
dicinsko znanje." Alija mu je odgovorio: "Allah je saeo svu me-.
dicinu u pola ajeta u naoj knj izi . " Ovaj je upitao: "A koj i je to

B
i
l
jei Tirmizi

O
n se smatra ocem me
d
icine, napisao je vie o
d
6o
d
je
l
a iz me
d
icine, naj
poznatije su Zrant boksti, Zmskt boltsti .
N
jemu se pripisuju zas
l
uge za
o
d
re

ene na

ine
l
ije

enja
KKO l KADA JEDE l PIJE? z z I
(ajet) ? " Alija odgovori : "Uzvieni j e rekao: ' I jedite i pijte, sao
ne pretjerujte o o e ' " Krani n je potom rekao: "Od vaeg poslanika
nije preneseno nita iz medicine." Alija je rekao: "Allahov Poslanik,
sallallahu 'alej hi ve sellem, saeo je svu medici nu u j ednoj kratkoj
izjavi." Krani n j e upi tao: "A koja je to? " 'eludc je kua lieka,
susteznje je glva svakog lieka, dajte svakom tielu ono na to je na
viklo ", zavrio je Al ija. Kranin je rekao: "Vaa knj iga i va poslanik
nisu pretek! i Dal inusa."
Ja kaem: Reeno je da l ijeenje bolesni ka i ma dvije polovine:
pola j e lijek, a pola j e odricanje. Ako se one spoje, pacij ent kao da
je ozdravio, a ako ne, onda mu j e odricanje pree, jer mu lijek bez
odricanja nee pomoi, a odricanje bez lij eka pomae . . . Allahov
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sel lem, je rekao:
"Odricanje je temel svakog lieka. "
Ovo znai, a Allah najbolje zna, da ono (odricanje) i ni da od sva
kog lij eka i ma koristi. Zato se kae: veina lijeenja kod Hi ndusa
sastoj i se od odricanja. Bolesniku se ne daje jelo, niti pie i ne raz
govara se s nj i m nekoliko dana. Tako ga bolest proe i on ozdravi .
''e preterujte", tj . u uzi manju velikih kolii na hrane i pia. Od
Avna i bn Ebi-Duhejfe se prenosi da j e njegov otac rekao:
"Jeo sam poparu sa teleim mesom pa sam otiao Vjerovj es
niku, sallallahu 'alej hi ve sellem, a bio sam zapuhan (zadi
han od velike kolii ne hrane) , pa je on rekao: 'uzdri se od
podrivanja, Ebu-Duhef, najvie ludi koji su bili siti na
dunjaluku najdue e gladovati na Sudnjem dnu. ' "
Ebu-Duhejfe vie ni kad ni j e napunio stomak i preselio j e sa
ovog svijeta a da se vie ni kada, kada bi jeo, ne bi zasi ti o.
Vjerovj esnik, sallallahu 'alej hi ve sell em, je poj asnio granice pre
tjerivanja i rekao:
Dl i nus je poznat kao otac farmacije, vjet ljekar, putovac je po brcj ni m
gradovi ma, medu koj ima j e i Aleksandrija. Napisao j e broj na djela i z oblasti
medicine i drugih nauka
222 HRANA KOJU J E Kua
'
AN ZBRNIO
'Vid prtrivanja je d pojde sv to poelil. "
Lukman j e oporuio svome sinu: "O sinko moj, ne j edi kad si
ve sit, da to baci psu bolje ti je nego da ti pojede."
Zastanimo malo i pogledaj mo stav medicine. ta ljekari kau o
pretjerivanj u u uzimanju hrane?
Opasnosti od masti za srce
Ljekari kau: "Hrana bez masti j e na prvom mjestu kod uvanja
srca zdravim." Vidjet e da ovjek ovome savj etu okree lea zato
to je zdrav, uzima masnoe i masna j ela, ne obazire se na poslje
dice toga i nCtavlja tako sve dok, odj ednom, ne padne na zemlj u
bez upozorenja, zauen: "Otkud ovo kad sam bio j ak i zdrav?! "
Meutim, ako pogledamo stvarno stanje stvari, vidjet emo da je
jako otetio svoj krvotok. , ta se desilo . . . ?
Ljekari kau: "Srce ima j aku povezanost sa ishranom . . . nain
i shrane j aa srce i razvija ga, tetne tvari i masti u hrani oteuj u
srce i kode mu. "
Velike koliine masnoa su prvi krivac za zastoje u radu srca.
Nakon probavlj ivanja i apsorpcije masnoa i nj ihovog prelaska u
k, one se lijepe za zidove arterija. Ako nastavimo da j edemo mas
noe, poveava se rizik od gomilanja tih naslaga koje smanjuj u pro
hodnost arterija. Kako vrijeme prolazi, bolest napreduje i arterij e
se potpuno zatvore to nazivamo zakreenj em arterij a (arterioskle
rozom) .
tetne posljedice na arterijama se razlikuj u i raznovrsne su, to
ovisi o organu koj i je obolio. Te se posljedice u organizmu oituj u
na naine koje iznosimo u nastavku.
Bolst zkreenja arterja (arteriosklroz)
Ovu bolest uzrokuje konstantno unoenje prevelikih koliina masti
koje se lijepe za zidove raliitih dijelova krvotoka. Zidovi krvnih
sudova postaj u zakreeni i nisu u stanju propustiti koliinu krvi
KKO l KDA JEDE l PIJE zzj
potrebnu organizmu, pa s e deava variranje krvnog pritiska. Kako
se naslage na zidovima krvnih sudova poveavaj u, to dovodi do
njihove vee zatvorenosti i sljeplj ivanja.
Navest emo razliite negativne uinke ove bolesti na druge or
gane.
Moz. ovjek moe pretrpjeti raliite tetne posljedice uzroko
vane nedostatkom opskrbljivanja mozga dovolj nom koliinom krvi
i tada e biti oteeni razliiti centri u mozgu koji upravljaj u dru
gim organima i sistemima organa. Moe doi do gubljenja pame
nj a (amnezije) ili gubljenja sposobnosti rasuivanja, mogu se desiti
promjene u ponaanju i reagovanj u kao i iznenadne navale plaa ili
smijeha, bez ikakvog razloga.
Obolievanje centra Z sluh dovodi do traj ne gluhoe koja se ne
moe izlij eiti.
Obolievanje centra Z ravnoteu rezultira gubljenjem osj eaja za
ravnoteu.
Obolievanje centra Z vid rezultira gubljenjem ula vida.
Obolievanje centra Z kontro/isanje obavlanja male i velike nu-
de rezultira gubljenjem kontrole nad ovim funkcijama.
Pojava bubulj ica ili ugruaka na zidovima arterija uzrokuje nasta
nak bolesti zkreenja arterija (arterioskleroze) to ima za posljedi
cu jednostranu oduzetost.
Srce. Obolijevanje krvnih sudova i nj ihovo zaepljenje dovodi do
prestanka konstantnog dotoka potrebne koliine krvi koja hrani
srana tkiva, to dovodi do zastoja u radu srca i disaj nih smetnj i .
Bubrezi . Zakreenj e arterija bubrega i njihovo zaepljenje uzroku
je nemogunost dovoenja krvi koj a nosi oksigen i hranu i koja
ima ivotno vanu ulogu. Posljedica ovoga je nemogunost bubre
ga da obavljaj u svoj u fnkcij u izluivanja i to se naziva zataj enjem
bubrega ili uremijom (trovanjem mokraom) zbog velike koliine
mokrae u krvi, to uzrokuje prestanak rada svih sistema u orga
nizmu.
22
4
HRNA KOJU J E KuR
'
AN ZABRANIO
Utvreno je da su masnoe ivotinjskog porijekla daleko opas
nije od masnoa biljnog porijekla u pogledu ovih oboljenja. Otuda
moemo naglasiti opasnost od masnog mesa, kajmaka, sira itd. ako
se konzumiraju u pretjeranim koliinama. Sve ovo je mogue na
domjestiti bilj nim uljima kao to je suncokretovo ulje.
Ove raraj ue posljedice ne deavaj u se samo jednom i ne nas
taju odj ednom. One zapoinj u prijanjanjem bubuljica masti na zi
dove arterija i ztim se nastavlja stvaranje masnih naslaga. Kako
vrijeme prolazi, deava se ono to nema dobar ishod - smrt ili pot
puna paraliz.
Prevencija poinje od samog poetka ivota ovjeka.
Povien kvni prtiak
Konstantno unoenje masnoa u krvne sudove ini ove sudove ma
nje prohodnim, pretvara ih u ue kanale to rezultira povisivanj em
krvnog pritiska. To je opasno zbog toga to se krvni sudovi mogu
potpuno zatvoriti na pojedinim mjestima.
Navest emo utjecaj povienog krvnog pritiska na pojedine or
gane u tijelu.
Moz. Visok krvni pritisak u mozgu dovodi do prsnua krvnih
sudova i stvaranja ugruaka u mozgu to rezultira j ednostranom
oduzetou, a mnogi centri u mozgu prestaju obavljati svoju fnk
cij u.
Srce. Visok krvni pritisak poveava napore sranih miia to do
vodi do zastoja u radu srca i njegove nemogunosti obavlj anja svoje
vane fnkcij e.
Oi. Stvaraju se naslage u unutranjosti oka, to dovodi do gubitka
vida.
KKo KADA JEDE PrJE 225
Gojanost i bolsti zglbova
Kada se pritisak i optereenje zglobova povea, taj teret j e posebno
veli k za vrij eme kretanja, zbog velike mase, to i ma za posljedi
cu naprsline na hrskavici koja se nalazi na vanjskom dijelu kostij u
(zglobova) , tako da se kosti direktno dodiruju i tako se troi nj ihova
povrina. To dodirivanje kostiju ima za posljedicu jake i nesnosne
bolove, velike potekoe u pokretlj ivosti zglobova. Ova pojava se
zove "suenjem zglobova" (osteoartritis) .
Artritis (bolst kraleva)
Ova bolest se j avlja zbog konzumiranj a prevelike koliine mesa,
posebno ptiijeg mesa, jer ono sadri velike koliine mokrane ki
seli ne. Nazvana je "boleu kralj eva" imaj ui u vidu obilnost i pre
komjernost njihovog konzumiranja proteinske hrane i mesa, za raz
liku od veine naroda i si romaha koj i to mogu jesti samo u malim
koliinama. Kada se koliina ove kiseline (mokrane) u krvi povea
zbog stalnog unoenja javlja se suenj e zglobova u koj ima nastaju
kristali u igliastom obliku koj i uzrokuj u smetnje i nepodnolj ive
bolove u obolj elim zglobovima. Zglob koji je naj podlonij i oboli
jcvanju od ovoga j e zglob na velikom nonom prstu.
Diabetes
Ova bolest se j avlja zbog uzimanja prevelike koliine hrane, ope
ni to uzevi , a posebno zbog pretjeranog unoenja eera i kroba u
organizam. Poznato je da lijezda pankreas izluuje odreenu ko
liinu hormona i nzulina koj i je hormon zaduen za sagorijevanje
glukoze nastale u procesu pro bave kroba i eera. Viak glukoze ne
ma se gdj e sagorj eti, niti potroiti i ostaje u krvi tako da se njegova
kol iina povea na nivo vii od prirodnog. Prirodni nivo eera u
krvi varira od 8o do 1 20 mg na 1 00 cm3 krvi . Povien nivo glukoze
u krvi i raznim sistemi ma organa dui vremenski period uzrokuje
226 HRANA KOJU J E KuR
'
AN ZABRANIO
velike smetnje ovim sistemima organa koj i ne mogu vie obavljati
svoje ivota vrijedne fnkcije.
Oko. Dijabetes djeluje na oni ivac i na krvne sudove i tako uzro
kuje nedostatke kod ula vida.
Uho. Dij abetes djeluje na sluni ivac i krvne sudove u unutranjem
uhu to ima za posljedicu traj nu gluhou i probleme u odravanj u
ravnotee tijela.
Bubrezi . Dijabetes uzrokuje prestanak rada bubrega ime se zavr
ava i ivot.
Mozak. Dijabetes uzrokuje oboljenja krvnih sudova u mozgu i zas
toja u obavljanju razliitih modanih funkcija to dovodi do nesvi
j esti (kome) .
Nemogunost zarastanja rana i povreda. Zbog postojanja eera i
glukoze u velikoj koliini deava se da rane ili oboljenja tee zaras
taj u/prolaze nego to to obino biva kod drugih lj udi .
Gojaznost i ljudski stas. Da li su istog stasa i dranja osoba koja j e
vitka i uspravnog dranja i goj azna osoba, s velikim slojevima sala,
iji je stomak objeen?!
So je neprijatelj zdravlja
Slana hrana obezbj eduje organizmu neophodne elemente. Medu
ti m, ta biva ako se konzumira u prekomjernoj kol i i ni ?
asopis El-Muhtar u septembru I 98 I . god. objavio j e vel ik broj
lanaka vezanih za ovu tematiku. Saet emo ih u sljedeem: po
vien krvni pritisak je opasna bolest, veinom nastane bez nekih
vidlj ivih simptoma, dovodi do prestanka rada bubrega i zastoja u
radu srca i mozga. Izgleda da j e pretjerivanje u konzumiranj u soli
- koje sadre vie od 40% sodij uma - glavni faktor javljanja povi
enog krvnog pri tiska. Treba znati da velik broj nas uzima 20-30
puta veu kolii nu soli nego to j e potrebno organizmu.
KAkO l kADA]LDL l rl]? zz,
Organizmu je potrebno nekoliko vrsta sol i za obavljanje svoj i h
funkcija na pravi nain. Sodijum je, zajedno sa botasij umom i klo
ridom, glavni sastojak hrane koj i regulie koliinu vode i elektrolita
koj i reguliu energiju u elijama unutar organizma i na njegovom
vanjskom dij elu. Ako ovi sastojci hrane izostanu, fukcij e organiz
ma se brzo gase, jer neophodna koliina sodij uma za odravanje
ovih fnkcija iznosi ZZ mg dnevno, tj . koliina koju O. i otpri
like desetina j edne male kaike soli!
Ipak, mali broj ljudi pazi na koliinu soli i sodijuma koj i se obi
no troi . Ako naa hrana ne sadri dovolj no slanih sastoj aka, kao
to su riba, hladno meso i sl . , sodijum dolazi u dovolj noj kol iini
u pecivima, sirevima i sl.
Otuda uoavamo opasnost koj a nam stvarno prij eti -pretjerano
konzumi ramo kiselu i slanu hranu.
Vitami ni i opasnost koju oni predstavljaju po zdravlje
Uvijek govori mo: "Nastoj da ti hrana bude bogata vitamini ma, oni
su najbolji ti t i tajni i muni tet za uvanje organizma od bolesti. "
Al i, u isto vrijeme govorimo: "

uvaj se pretjerivanja u uzimanju

vitamina, meu nj ima ima i onih smrtonosni h."
Uprkos nj ihovoj vanosti za organizam, vitami ni su neophodni
samo u neznatnim koliinama. Kada se ta koliina prekorai, oni
se pretvaraju u tvari tetne za tkiva i opasne Z organizam. To j e
posebno oigledno kada znamo da postoje naini trovanja koj i se
deavaj u prekomj ernom konzumacij om nekih vitamina na sljedei
nain: veina vitamina se rastvara u vodi , a nepotrebne koliine vi
tamina organizam izbaci . Ali, neki vitami ni se nalaze rastvoreni u
masnoama i zbog toga se viak vitamina spaja i nakuplja u orga
nizmu u obliku masti, jer ovim nakupinama treba puno vremena
da uzrokuju bolest. Ovakvi su vitamin L i vitami n L.

tetna dejstva vitamina L ogledaju se u gubljenju apetita, po

veanju tjelesne mase, nadraenosti koe i drugih poj ava koje nisu
uobiajene za organizam.
228 HRANA KOJU JE KuR
'
AN ZABRANIO

to se tie vitamina L, on uzrokuje gubljenje apetita, munine,

migrenu i proljev.
Meso koje ubija
U jednom od kuvaj tskih asopisa u novembru 1 980. god. pojavili
su se broj ni intervjui obavljeni s jednom lijenicom koja je, izmeu
ostalog, upitana i o koritenju mesa u ishrani .
Ona je odgovorila: "Tano je da je meso vaan izvor proteina i
tvari koj e su neophodne za ravoj organizma i obnavljanje otee
nih organa, ali nije i j edini izvor. Postoj e, npr. , i sir, lea, te j aj a,
koji su izvori ovih tvari vanih Z ivot."
Dalje je nastavila govoriti o injenicama koje je nauka otkrila
kako bi nam objasnila zato slon, koj i je biljojed, ivi due od lava,
koji je mesodcr.
Vegetarijanci su one osobe koje ne podnose okus mesa i ne jedu
ga cijelog ivota. Oni ive due od onih koji uivaj u u konzumira
nju mesa.
Ako to prenesemo na svijet ivotinja, vidjet emo da slon, koj i
je biljojed, ivi mnogo due od lava, koji je mesoder.
Meso, ako se uzima u neracionalno; kol iini, openito postaje
tetno po organizam, posebno za bubrege, jer su bubrezi zadue
ni Z fltriranje mokrane kiseline koja potjee iz velikih koliina
pojedenog mesa. Dalje, pretjerivanje u konzumiranju mesa je prvi
krivac Z prestanak rada bubrega.
uvaj bC aditiva i aromata
Uzimanje odgovaraj ue hrane od samog djetinjstva jedan je od naj
vanijih faktora koj i pomau ovjeku da iz djetinjstva izie snaan,
da bude sposoban unaprijediti sredinu u koj oj ivi. Uzimanje ne
adekvatne hrane nije najvanij i problem s koj im se ovjek suoava,
uprkos naunim tvrdnj ama u savremenom dobu. Nauka tvrdi da se
KKO KADA JEDE I PIJE? zz9
broj lj udi poveava brzo i neracionalno. Do kraja devetnaestog sto
ljea postoj ala j e prijetnja da se pojave problemi s ishranom ukol i ko
svaka osoba bude uzimala odgovaraj uu koliinu proteina, masti i
eera - tvari koje su neophodne za izgradnju tkiva u organizmu,
za unapreenje i zamj enj ivanje oni h to su narueni , za unapredi
vanje snage u organizmu i odravanje tjelesne temperature, te za
sposobnost obavljanja razl iitih poslova . . . Postojao je strah da ko
liina hrane postane nedovolj na za prehranu miliona gladni h usta
u razliitim kraj evima svijeta.
Danas znamo da opasnost u pogledu zdravlja ne lei u nedos
tatku hrane, ve u hrani koja nij e zdrava. To znai da je uzimanje
odgovaraj ue hrane, preporuljive kalorijske vrijednosti u odgova
raj ue vrij eme postalo najvanij i faktor vodenj a zdravog ivota i to
see sve do iznenaujue poj ave porasle potranje za pravil nom i
zdravom hranom, posebno u zemlj ama u razvoj u koje imaj u pro
blem sa rjeavanjem gladi koj i se pojavio zaj edno s erom industrije
i postao teki teret na pleima ovjeka, teret koj i ga sputava.
Od tog vremena stvarno j e poelo pravljenje prvih koraka H
pravcu uvanja hrane, njene industrij ske proizvodnje i transpor
tovanja, odnosno ona se naglo irila po raznim kraj evima i mase su
j e konzumirale. Teilo se ka cilju da se hrana moe to due ouvati,
kako bi j e lj udi mogl i j esti to j e due mogue, a da se ne pokvari
i da zadri pri rodna svojstva, hemij ski sastav, ivotna i fzioloka
svojstva i da se kvarenj e, ako je ve neizbj eno, svede na naj manj u
moguu mjeru.
Sama rije "ishrana" obuhvata hranj ive sastoj ke koj i imaj u pri
hvatljiv okus, miris i izgled. Vrsta hrane i njena koliina ostavlj aj u
posljedice na zdravlje poj edinaca i zaj ednica, nj ihovu radnu spo
sobnost i ivot osobe koja tu hranu jede. Pa zar nije postalo jasno
nauci , medici ni i tehnologij i da treba napraviti novi skok prema
proizvodnj i dovolj ne koliine i vrste hrane za ovj eanstvo, koja e
biti odgovaraj ua i odgovaraj ueg kvaliteta za sve ljude?
Iz prethodno izloenog j asno se vidi koliko je postalo vano u
vati hranu neophodnu za dugotraj nu ishranu. Postala j e oigledna
23 0 HRANA KOJU JE KuR
'
AN ZABRANIO
potreba da se spoznaju efekti aditiva koj i se koriste u prehrambenoj
i ndustrij i s ciljem utvrivanja faktora koj i utjeu na kvarenje hrane,
svej edno da l i se oni j avili za vrij eme proizvodnje hrane ili njenog
skladitenja. Moda e uvid u te tvari postati potpunij i ako znamo
da se one dodaju za vrij eme pripreme hrane za dugo staj anj e kako
bi se neutralisali faktori koj i izazivaj u kvarenje, bili oni organske
ili neorganske prirode, ili se radilo o hemijskim faktorima. Cilj je
ouvanje kvaliteta hranjivih tvari bilo da se radi o kraem ili duem
skladitenj u.
Zbog svega ovoga crni oblak se nadvio nad veinom lj udi, po
ele su rasprave oko tvari koje se koriste u ove svrhe, jer ti elementi
i tvari i maj u odreen utj ecaj na sastav i kvalitet hrane, kao to to
ima i sama ambalaa. S izuzetkom nekih vrsta sol i , eera i brana,
sastojci hrane imaju neke duge i udne nazive, a to nije nita dru
go nego imena za razliite hemijske tvari, svej edno da li se radi o
adi tivima koj i se stavljaju u hranu u toku procesa proizvodnje ili
neke druge vrste prerade. Njihovo djelovanje j e razliito zbog same
njihove razliitosti i raliitog efekta koj i imaj u na hranu.
Ako steknemo uvid u prehrambenu industrij u, postaje nam jas
no da postoje slinosti izmeu prijanj ih vremena i novih burnih
talasa proizvodnje razliitih vrsta hrane, kako u razvijeni m, tako i
u zemljama u razvoj u. Dalje, i ndustrija se zahuktala to nj ihove
vlasnike tjera da aditive koriste u velikim, zastrauj uim koliina
ma. Nj ihova prisutnost u veini hrane koju danas kupujemo raste
do te mjere da j edna osoba u zemljama u razvoju prosjeno pojede
2, 5 kg aditiva.
Potroai gledaju nisku cijenu i ndustrijski proizvedene hrane
koja je takva zbog brzine proizvodnje i tako se poveava nivo po
tronje aditiva koji se dodaju u velikim koliinama. Ali , dolazi vri
j eme kada e se potroai ovim morati pozabaviti, posebno oni koj i
vode rauna o svome zdravlj u. Potrudit e se da saznaju kakve tvari
se dodaj u u nj i hovu hranu i kakve su nj ihove posljedice na organi
zam.
KKO l KADA J EDE l PIJ E
$ta su to aditivi?
Aditivima se smatraju tvari ili jedinj enja razliitih osnovnih tvari
od koj ih neke ine hranj ive tvari i openito se dodaju u hranu ili su
to polj oprivredne tvari i proizvodi koj i su proli kroz posebne ko
rake procesa prerade hrane s ciljem da se postignu odreeni ciljevi.
Meu tim ciljevima najvanij i j e produavanj e vremenskog roka za
prodaj u hrane, posebno ako ova hrana treba da bude dostupna ta
no u odreeno vrijeme, ako se kvari zbog dugotraj nog transporta
u odreena mjesta ili ako se skladiti na dug vremenski period koji
moe iznositi od nekoliko mjeseci, pa do nekoliko godina. Nekada
se deava da roba mora odstojati neko, tano odreeno, vrijeme. U
tom sluaj u moemo nai broj ne i razliite aditive koj i se koriste u
proizvedenoj hrani . Ako elimo upoznati nj ihova djelovanja vidj et
emo da su i ona razl iita i veoma brojna, svaki od njih (aditiva)
ima svoj e specifnosti, jednako kao to se razlikuje njihova ulo
ga u procesu proizvodnje zbog ega ih vlasnici fabrika koriste bez
ikakvih ogranienja.
Ove aditive emo lahko upoznati kada ih vidimo popisane pre
ma vrstama hrane u kojoj se koriste, a to dobro utjee na nj enu
prodaj u. To nas poziva da ih zaj edno pogledamo, j edan po j edan,
da upoznamo njihove hemijske nazive i posljedice nj ihovog doda
vanJa.
Konean i
Oni negativno djeluju na mikroorganizme (bakterije) , jer sprea
vaj u njihov razvoj i razmnoavanj e. To znai da i maju zadatak da
ouvaj u hranj ive tvari. Meu njima su najvanij i prirodni konzer
vansi kao to su eer, sol, organska kiselina i td. Ove tvari se mogu
dodavati u hranu u bilo kojoj mjeri koj a odgovara okusu i prirodi
hrane koj u elimo uvati. Sto se tie hemijskih konzervansa, u nj i h
ubrajamo sljedee:
benzina kiselina i njene soli, a najvanija je benzoat sodijum,
HRANA KO]U ]E KuR
'
AN ZABRANI O
propilna kiselina i njene soli,
sumporna kiselina i njene soli.
S j edne strane, ove tvari su smrtonosne za mikroorganizme, ali
su isto tako smrtonosne i Z ljude ako se uzimaj u vie od odreene
koliine. U ovom sluaj u, hrana je i dalje u granicama dozvoljenosri
prema pravilima ministarstva privrede ili prehrane, iako je poznata
inj enica da benzoat sodijum uzrokuje alergije.
Antioksinsi
To j e skupina tvari koje imaju sposobnost da sprijee ili odgode
poj avu kvarenja uzrokovane oksidacijom ulja i masti koja dovodi
do promjene boje i mirisa hrane i ini j e neupotrebljivom u ishrani .
Meu ovim tvarima su poznate:
butylated hydroxytoluene,
burylated hydroxyanisole,
propyl gallate,
stannous chloride.
Jo nisu provedene studije u dovoljnoj mjeri da bi se otkrilo
kakve posljedice ovi konzervansi ostavljaju na ovj eka. Ali, ZJ prve
dvij e: butylated hydroxytoluene Iburylated hydroxyanisole zna se
da imaj u tetan utjecaj na alergine osobe kao i na razvoj djece.
Emulgatori
Ove tari odravaj u cjelovitost hrane, njenu vrstou i postojanost,
spreavaj u da se hrana razlae i razvodnjava i tako je uvaju od kva
renja. Neki vlasnici tvornica mogu ih koristiti da iza nj ih prikriju
hranu slabij eg kvaliteta i da j e predstave kao dobru.
Neke od ovih tvari se dodaj u piima ili hrani kako bi se pojaao
proces apsorpcij e. Meu najpoznatij im emulgatorima su:
KKo l KADA JEDE l PIJE? 2 3 3
mono i dygliceridi,
poly glycerol esteri,
leci ti n.
Uvrivai i kondnztori
Ove se tvari dodaj u kako bi se postigla lijepa boja i poseban izgled
i kako bi se uvrstila hrana male gustoe. T vari koje se u ove svrhe
najvie koriste su sljedee:
gyms,
cellulose,
gelatin,
carrageenan.
Postoje i tvari ija pouzdanost nije poznata u dovolj noj mjeri.
Poznato j e da tvar carrageenan poveava upale debelog crijeva.
Aromat i
Veinom se koriste za postizanje lijepih svojstava: ukusa, mi risa i
lijepog izgleda. Ove tvari se ne mogu pojedinano dodavati , ali se
mogu podij eliti na aromate prirodnog i hemij skog porijekla. Zato
potroai ne poznaju dobro veinu tih tvari koje se dodaj u. Ove
tvari se veinom koriste da bi se prikrile manj kavosti neke hrane,
nj ena odreena svoj stva ili sastav.
Pojaivai
To su tvari koje se dodaj u kako bi se postigla vrstoa i punoa
hrane, jer se ona dijelom uniti za vrijeme procesa osnovne obrade
u proizvodnj i .
Naj poznatija hemij ska tvar koj a se koristi j este monosodium
glutamate. On kod velikog broja ljudi uzrokuje alergije ili jo opas
nije posljedice. Upozoravamo da ga se trebaj u uvati oni koj ima j e
2 34
HRANA KOJU J E KuR'AN ZBRNIO
zabranj eno da u hrani konzumiraj u sodij um, kao i trudnice zbog
visoke koncentracije sodijuma u njemu.
Boje
Ove tvari se dodaj u skoro svemu to j edemo. Koriste se za posti
zanje lijepog izgleda hrane. Vei na tih tvari spajaju se sa uglj inom
smolom za koju jo nij e dovolj no poznato da l i j e tetna ili korisna
za lj ude.
Vtaki ei
Ove tvari su vane i mnogo se koriste u proizvodnji u prehrambe
noj i ndustrij i . Ako se nau u hrani u velikoj koliini, kao to su,
naprimjer, prisutni u slatkiima - djeluj u kao konzervans jer, zbog
svog sastava, spreavaj u razvoj i razmnoavanje mikroba, ak ima
j u i antibakterijsko dej stvo i tako uvaj u hranu od kvarenja. Zbog
nj i h raste koncentracija vrstih tvari rastopljenih u drugim tvarima
zbog ega se smanjuje nivo vlanosti, hranj ive tvari postaju suhe
zbog prisustva mi kroorganizama u nj i ma, a sam nj ihov razvoj je
usporen. Na ovaj nain vj etaki eeri spreavaju kvarenje hrane.
Meu eerima koj i se koriste najpoznatij i je saharin koj i se danas
koristi u najvie proizvoda. Potvreno je da on nekada uzrokuje ak
i karcinom, te zbog toga trebamo izbj egavati proizvode u koj ima
ima saharina. Jo uvijek se provode ispi tivanja vezana za ovu tvar.
Postoje, takoer, i neke druge vrste tvari koje se koriste U ma
nj i m koliinama, kao to su razlagai, tvari koje spreavaj u pojavu
pjene i sl.
P P P
Sve ove hemijske tvari daj u lijep izgled i okus, vrstinu i mogunost
dugotraj nog skladitenja. Kao to smo vidj eli, veina nj i h nije do
voljno poznata i zato se ne smatraj u dobrim za lj ude, sve dok se ne
dokae suprotno. Utvreno je da koritenje adi tiva u proizvodnj i
KKO l kADA] LDLl r]L z)
'
hrane smanjuje djelovanje nekih vitamina i soli koj e su neophod
ne organizmu, kao i odumiranje stanica, to dovodi do slabljenja
zdravlja i daj e priliku napadima bakterija i bolesti. Aditivi imaju
utvrenu odredenu koliinu u kojoj se dodaj u i ta koliina se po
veava ako je potrebno hranu uvati dui vremenski period.
Ti, kao potroa, mora pridati puno vanosti svome zdravlj u, a
posebno kod kupovine proizvoda, mora pogledati nj ihov sastav, da
sazna od koj ih elemenata su proizvedeni , da se uva, koliko god
moe, onih vrsta proizvoda u koj ima su velike koliine aditiva.
Obavezno uzimaj velike koliine svjeeg voa i povra (zelenia) i
istih prirodnih proizvoda.
I, na kraj u, postavlja se pitanje koje mui naunike: Kakva e
biti hrana u dvadeset i prvom stoljeu? Kakve e se promjene de
siti ? Hoe li se poveati broj vegetarijanaca koji se u svojoj ishrani
ograniavaj u samo na zeljaste bilj ke (povre) , itarice i voe? Hoe
li se popraviti loa prehrana? Hoe li biti vie suhih i lagahnih vrsta
hrane? Kakva e biti hranj iva vrijednost te hrane?
Pitanja su broj na, ali se slaemo da se ovjeanstvo suoava sa
nadolazeim promjenama u pogledu ishrane, zato to prirodna hra
na donosi ovjeku zdravlje i sreu u ivotu.
Preu:eto i: l i banonskog asopisa umsvodktor(septembar, I 983 . )
-
Y
.
RCCRm UVAl]A
ZLRVL]A MASA
PROGRAM UVANJA
ZDRAVLJA MASA
Kao to postoje neispravni naini ishrane, to je brz nain obolij e
vanja, isto tako postoj i i ispravan nain ishrane i to je naj bri nain
lijeenja. U ovom dijelu emo predstaviti neke bolesti koje su uz
rokovane loom prehranom, a na kraj u emo dati recept lijeenj a
hranom u trajanj u od 8 sedmica, praen veoma detalj ni m uputa
ma.
P P P
Ljudsko bie sastoj i se od razuma, due i tijela. Lj udsko zdravlje
obuhvata sve ove sastavne dijelove. Zato ih i svako ureenje ili pro
gram poboljanja zdravlja mora imati u vidu i obuhvatati ih.
Poznato j e da hemijska j edin j enja imaju veliku vanost za ovje
kovo zdravlje, ali nisu vana Z razum i duu, to je postalo j asno
i SAD-u, a to mi odavno znamo. Ovi preparati i maj u neka nega
tivna djelovanja i ne lijee, ve samo prikrivaju simptome, zbog
ega neke bolesti prelae u zarazne. Sve snage okreu se povratku
prirodi.
Zato smo odluili da itaoca usmjerimo k prirodnom lijee
nju koje je u stanju da eliminie broj ne bolesti i razliita negativna
svojstva i da pomogne u lijeenju oboljenja uzrokovanih mi kroor
ganizmima. Prirodno bilje i trave su temelj hemije i samo ono je u
stanj u da popuni nedostatke fziologije. Pa, kako da o njemu nita
ne znamo?!
23 9
PROGRM UVANJA ZDRAVLJA MASA
Uravnoteenost ishrane
Ovo je j edan nain prirodnog lijeenja koji je veoma vaan i u ko
jem i ne moramo imati strogo odreen redoslijed uzimanja obroka,
kao to je rekao Hipokrat: "Postoji velik broj bolesti koje se mogu
lijeiti samo putem zdrave ishrane", a mi i ne elimo da ljudima
nametnemo neki mrzak reim koj i ne vole.
So. Krv sadri oko g soli u svakoj litri. So je neophodna za ou
vanje uravnoteenosti organizma i krvi, s izuzetkom u nekoliko
speci fnih sluajeva. Ukoliko uope ne budemo konzumirali so,
to moe naruiti zdravlje organizma. Sam organizam sadri velik
broj razliitih vrsta soli od koj ih svaka ima svoj u posebnu fnkci
ju. Neke od nj ih nekada upotpunjuj u fnkcije drugih elemenata u
organizmu.
eer i elementi proistekli iz njega. Organizmu je, slino kao i so, a
moda ak i vie, prijeko potreban eer. Vidimo da se eer nalazi
u krobu, kao, npr. , u itaricama i sl. Nalaimo ga j o i u vou i
povru. Zato se savj etuje da se to manje konzumira eer koji se
moe nai u prodavnicama. eer koj i je potreban organizmu treba
uzimati putem konzumiranja onih vrsta hrane koj e ga sadre, a koje
emo j esti svaki dan.
Mlijeko. Mlijeko se, generacijama, smatra potpunom vrstom hra
ne, jer sadri sve hranj ive sastojke potrebne organizmu koji se mogu
apsorbirati iz njega, a simo vrijeme potrebno za probavljanje mli
jeka veoma je kratko. U dananje vrijeme mlijeko je hrana koja se
najvie konzumira.
Pia. Voda je osnovno pie i element neophodan Z ivot. Ona ini
da organizam bude sposoban da obavlja svoje prirodne fnkcije.
Ona otklanja tetne tvari putem mokrae i znoja. Uzvieni je rekao:
PROGRAM UVANJA ZDRAVLJA MASA
" . . . i da Mi od vode sve ivo so? I Znee verovati?"
(EI-Enbija', 3 0. )
"Mi s neba sputamo vodu kao blagoslov, i inimo da, uz
pomo njenu, niu vtovi i ito koje se je." ,Kf9. )
Moramo znati kakvu vodu pijemo. Treba nam biti j asno da mi-
neralna voda ima ljekovita svojstva slina nekim hemij skim prepa
ratima i zato je neophodno ne koristiti je redovito nekoliko mjeseci.
Masti. Potrebe organizma za odgovaraj uim masnoama ivotinj
skog i bilj nog porijekla od ivotne su vanosti . One nisu samo hra
njivi sastojak. Ne, one su, takoer, elementi koji nas uvaj u. One
ulaze u sastav elijskih omotaa.
S druge strane, masnoe ivotinjskog porijekla sadre 4 g koles
terola u j ednom kilogramu mesa, a velika koliina masnoe uzroku
je odreene srane smetnje i probleme sa arterijama jer se kolesterol
lijepi za zidove arterija i tako pravi smetnje srcu koje ne dobiva do
volj nu koliinu krvi. to se tie masnoa biljnog porijekla, tj . bilj
nih ulja, ona uope ne sadre kolesterol. Zato treba koristiti biljna
ulja dobivena cijeenjem pod presama (maslinovo, suncokretovo,
bademova, orahovo ulje), a ne ono dobiveno hemijskim putem.
Meso. Pitanje, koj e se ovdje samo namee, glasi: "Hoemo l i meso
potpuno skuhati ili emo ga j esti prije nego se u potpunosti sku
ha?" Oba ova stava imaj u dokae koj i i m idu u prilog. Kuhanje
neutralie mikrobe, ali poveava broj odumrlih stanica u mesu, a
znamo da se tijelo lake rijei mi kroba nego odumrlih stanica.
Riba. Rba i plodovi mora bogati su jodom, sodijumom, kalcijem,
fosforom i vitami ni ma. Naalost, zagaivanje mora, koj e se sve vi
e deava, unitava plodove mora, posebno koljke, to predstavlja
opasnost po zdravlje. Zato savj etujemo da se j ede riba iz mora koje
nije zagaeno, bila ona svjea ili konzervirana.
PROGRAM UVANJA ZDRAVLJA MASA
Sir. Znamo da ima mnogo razliitih vrsta sireva i da oni ne kode
zdravom organizmu. Najbolje je koristiti sir koj i nije zamotan u
naj lon.
itarice. itarice u prirodnom obliku, kao to su penica, j eam,
ra, ria i druge, ili u preraenom obliku, kao to su kruh i pe
civa, smatraj u se primarni m izvorom kalorij a za organizam. Ipak,
savj etuj emo konzumiranje itarica u prirodnom obliku.
Pove. Povre koje nije tretirano broj ni m hemijskim sredstvima
najbolj e je konzumirati svjee. Nekada je dobro manje koliine jesti
skuhane, kao isj eckan crveni luk i sl.
Voe. Voe je bogato vitaminima i eerima i drugim tvarima neo
phodni m za organizam. Ono ima visok nivo apsorpcije hranjivih
tvari koje su u njemu. Savjetuje se da se uzima prije veere, prije
svakog obroka ili nakon to proe vie vremena od obroka.
Lijeenje hraom
Prevoenje hrane iz hladnog u toplo stanje (odmrzavanje) ima ne
gativne posljedice, jer to pogoduje razvoj u bakterija i mikroba, te
tako dolazi do loeg skladitenja i kvarenj a hrane. Trebamo nasto
jari da hranu uvamo na najjednostavnije naine.
Postoj e osnovna pravila u pogledu ishrane koj i h se trebamo dr
ari:
trebamo uzimati hranu u odreene sate u danu,
ne trebamo preskakari obroke, npr. doruak,
ne j esti izmeu obroka, izuzev nekog voa,
obavezno dobro savakari hranu,
ne piri puno vode dok jedemo ili bar piri u malim koliinama,
vano je j esti potpune obroke (one koj i sadre sve to treba or
ganizmu) .
PROGRAM UVANJA ZDRAVLJA MASA
243
Oboljenja jetre. Osobe kojima je jetra oboljela moraju se uvati
masnoa koje su skuhane, kao i svih jela u koj ima ih ima. One
mogu povremeno uzimati maslinovo ulje u malim koliinama.
Moraju veoma oprezno jesti slatkie, ne jesti okoladu i krem
od nje (eurokrem) koji sadri kaj mak (vrhnje) i bogat je bjelane
vinama.
to se tie konzumiranja ribljeg mesa, moraju se uvati onih riba
koje imaju puno masnoe, posebno lososa i sardina. Mogu jesti sve
vrste povra izuzev pinara, maslinice i kiselice.
Isto tako, trebaju se uvati itarica i voa, osim banane i kaj sije.
Trebaju jesti peenu paetinu ili makar skuhanu.
to se tie pia, vode, sokova i njima slinih, sva ona su korisna
za j etru. Savjetuje se da se ona piju u svakom sluaju, izuzev ako u
njima ima aditiva.
Oboljenja crijeva. U sluaju oboljenja crijeva treba se pridravati
pravila uzimanja hrane koj ih se dre osobe oboljele od jetre, s do
datkom odreenih pravila vezanih za probleme s crijevima. Obo
ljela osoba treba jesti voe nakon obroka, piti veoma malo vode,
prije ili za vrijeme jela i ne treba uzimati zajedno u jednom obroku
hranu bogatu krobom i onu bogatu proteinima.
Oboljeli od upale zglobov (reumatizma) . Oboljeli od upale zglo
bova striktno se trebaju pridravati pravila pri ishrani. Trebaju jesti
neke vrste povra kao to su, npr. , bijeli luk, pinat, kupus, perun
i crveni luk. Ne smije j esti paradajz, a moe jesti sve vrste povra,
izuzev lee, graha, leblebije i repe.
Moe jesti sve vrste voa bez ikakvih problema, izuzev ako je
nedovoljno svj ee, jer onda ono sadri kiseline, kao npr. kajsija.
Veoma je korisno da oboljeli od reumatizma jedu odreene vrste
voa, a najbolje je da jedu jabuke, vinje i smokve.
Savjetuje se da jedu umjerene koliine mesa dvaput sedmino.
Nedostatak uzimanja mesa moe se rijeiti konzumiranjem ribe,
koljki ili sira. Od ulja moe jesti maslinovo ulje, ulje suncokreta,
PROGRM UVANJA ZDRAVLJA MASA
orahovo ulje, ulje iscijeeno iz groica. Kaj mak (vrhnje) je pogo
dan z traj nu potrebu.
Kad su u pitanju pia, najbolje je da pije velike koliine vode
izmeu obroka pod uvjetom da je ta voda ista i da nema velike
koliine minerala, zatim lagahni aj , sok od svjeeg voa, a posebno
sok od j abuke i kajsije.
LIJEENJE LJEKOVITIM BI LJEM
Djelovanje ljekovitog bilja
Elementi od koj ih su graene biljke kompleksni su, a ne jednos
tavni kao to neki misle. Biljke su bogate vitaminima koji organiz
mu omoguuju da lahko apsorbiraj u hranu. Imaj ui u vidu njihov
sastav i djelovanje vidimo da biljke sadre elemente neophodne za
razvoj ovj eka, kao to su oksigen, sumpor, nitrogen, mangan, fo
sfor, karbon itd. Isto tako, one sadre i minerale kao to su botasij ,
kalcij , sodij , jod, eljezo, cink i dr.
Poznato nam je da odreene bolesti imaju veze sa nedostatkom
neophodnih elemenata, kao to su upala zglobova (reumatizam) i
neke vrste alergija koje se javljaju zbog nedostatka bakra i mangana.
Svoje djelovanje biljke mogu zahvaliti pigmentima koj i se u nj ima
nalaze, viskoznim tvarima i eerima koji ine grau biljaka. Pro
izvodnja kini na desila se I8 2D. god. spajanjem ekstrakta lorosovog
ploda i astrokinina iz pasijeg oraha. Tvari natopljene u nj ega dj e
luj u protiv kvarenja i imaju antibakterijsko djelovanje, a i vaan su
faktor za otklanjanje proljeva. Pored ovoga, poj aavaj u imunitet or
ganizma i sl uzokou.

to se tie tvari koje obezbjeuj u elastinost ,

one su blage i korisne su za grudni ko i eludac.
PROGRAM UVANJA ZDRAVLJA MASA
Bilje koje djeluju putem hormona
koje sadre
Osnovne biljne vrsta i ulja imaju djelovanja slina onom endokrine
(hormonske) lijezde. Tako ekstrakt cvijeta afrana sadri hormone
koji su vani Z obavljanje vitalnih fnkcija organizma; Z hmelj
je, npr., utvrdeno da, ako ga ene redovno uzimaju, on regulie
menstrualni ciklus i nemaju nikakvih tegoba; crna kajsija ima dje
lovanje slino kortizonu, a to je hormon koj i lijei upale zglobova
i reumatizm; zeleni anis i nana (menta) poboljavaju rad hipofze.
Treba spomenuti i to da je veina biljaka korisna zbog njiho
vog antibakterijskog djelovanja i spreavanja propadanja (tvari u
organizmu) . Tako je, npr. , majina duica bogata mentolom koj i
j e ista tvar i spreava kvarenje.
Biljke koje jaaju imunoloki sistem
u organizmu
Kada organizam oboli od neke bolesti nije dovoljno da lijeimo sa
mo one organe koj i su oboljeli, ve moramo ojaati njihov imunitet
i otpornost na bolest.
Kada otpornost organizma na bolesti bude potpuna onda joj
se obavezno moraj u obezbijediti tvari koje je izgubila za vrijeme
bolesti. U tu svrhu nam mogu posluiti biljke koje sadre prirodna
jedinjenja ija dejstva moemo saeti u sljedeem:
uklanjanje tetnih i toksinih tvari iz oboljelog organa;

poboljanje obavljanja fnkcija organa u organizmu, razvija se i

potie rad lijezda i vitalnih organa preko hormona (iz bilj aka)
koji tako djeluj u na njih, kao i na rad ivaca;
jaanje organizma, imaj ui u vidu da biljke sadre vitamine i
tvari koje su neophodne organizmu;
LIJEENJE LJEKOVITIM BI LJEM 2
47
iste tijelo od bakterija, spreavaj u odumiranje i pomau orga
nizmu da povea otpornost za vrijeme poviene temperature i
iznenadnih napada virusa.
Mogunosti lijeenja bilj em ima veliku vanost, jer organizam
lahko apsorbi ra tvari iz bilja koje imaju potpuno djelovanje, us
postavljaj u prirodnu ravnoteu u organizmu i oj aavaj u ga. Zato,
kad god smo u mogunosti, trebali bismo koristiti bilj e u slj edeim
sluaj evima:
kao zatitna sredstva,
kao lijek,
za ponovno uspostavljanj e prirodne ravnotee u organizmu,
za druge vrste pomoi,
za masau skeleta (vrata i sl. ) .
Praktina primjena dokazala j e da e se bilo koj i problem koj i
pogodi miie, kosti ili kimu, prij e ili kasnije, odraiti na ostale
organe, j er organi u organizmu osjeaju posljedice obolijevanja bilo
kojeg kimenog prljena. Fizioloke fnkcij e organa u organizmu
slabe zbog tetnih posljedica koje trpi kimeni stub.
Masiranje nj egovih prljenova ima odlino dejstvo, posebno na
one organe ije vrenje vitalni h fnkcija isti tijelo od tetnih tvari ,
kao i na one koj i tijelu daju snagu i otpornost kao to su bubrezi,
j etra i slezena.
Neki pokreti i postupci uzrokuju bolove u leima. Meu nj ima
su: uputanje vjetra u auto ili stan (otvaranje prozora) , ovo dovodi
do poveanja vlanosti miia koj i zatim postaju hladni i zategnuti
i takvi ostaju neko vrijeme, a onda se j ako ukoe i ne dozvoljavaju
kretanje zglobova koj i su s njima povezani . U takvom sluaj u ko
risti se masaa skeleta (zglobova) koja pomae da se ukoeni miii
opuste, smanj i njihova zategnutost i da se vrate u prirodno stanj e.
Oboljela osoba osjea da masaa ini da se ukoeni mii oputa,
da zategnutost nestaje i da se mii oporavlja.
PROGRAM UVANJA ZDRVLJA MASA
Do lijeenja prirodnim sredstvima dolazi pomou nj ihovog od
govarajueg sastava; ona pomau organizmu i oboljelim organima
da blokiraju uzronike bolesti i nadvladaj u i h, bez izlaganj a orga
nizma opasnosti.
Jedno od stvarnih pozitivnih djelovanja masae skeleta je vidlj i
vo u sluaj u problema s kostima lobanje ime se olakavaj u smetnj e
kod ula vida. Ova djelovanja j avljaj u se zato to su kosti loba
nj e elastine tako da sljepoonice i eona kost amortizuj u (udare) i
spreavaju lomove.
LIJEENJE BOLESTI BILJEM I
MASAOM KOSTIJU
Nesanica
Kada osoba oboli od ove bolesti dovolj no je da uzme zimske lipe
(lipolista, igde, dafne) i limunovih cvj etova i da time izmasira ki
meni stub, vrat i lobanj u. Ako je nesanicu uzrokovala neka koliina
tetnih tvari u organizmu savj etuj e se bolesniku da koristi bilje ko
je odstranjuje tetne tvari iz tijela (npr. majina duica, kamilica ili
masli novo l ie) .
Bilje koje pomae spavanj u i neutralie efekte nesanice j este ono
koje j e bogato magnezijem, eljezom, fosforom i botasijem, oni
smiruj u ivce i pomau boljem spavanj u, a posebno kamilica i ma
ija trava.
Slom ivaca
Slom ivaca moe se u potpunosti izlijeiti biljkama koje smi ruj u
ivce, kao to su: trnjina, anis, bosiljak, kamilica, lj ubiasta (velika)
sasa, divlja vrbena (spori, vrstac, lj utovnica) i lj ubiica kada se
potope u mlaku ili toplu vodu, a zati m to bolesnik pije tri puta
dnevno.
2
4
9
PROGRAM UVANJA ZDRAVLJA MASA
Probavne smetnje
jetra
Jetra i ma brojne fnkcije. Ona ima vitalnu ulogu u proces probave
i preradi hrane. Jetra obezbjeuje organizmu sve hranj ive tvari, a
ima i drugu vitalnu ulogu pohranjivanja eljeza, otklanja toksine
tvari, uravnoteava eer u organizmu, a samim tim i temperaturu
tijela.
U ovom sluaju je vano masirati sve prljenove u krstima. Ko
risne su i sljedee biljke: anis, bosiljak, bijeli luk, celer, perun i
nana.
utica
Uspjeno lijeenje vri se masaom prljenova vrata i lea. Bilj ke
koje se koriste su sve biljke koje olakavaj u i pomau procesu pro
bave, kao i bilj ke koje su korisne za j etru: rikula, rasopas (dimnja
a) , nana i crveni luk.
Uj utru i navee se uzmu dvije pregrti maj ine duice, dvije pre
grti maslina, j edna aka sladia (slatkog korijena, gospinog bilja) ,
i daj u se oboljeloj osobi .
Napuhanost (nadutost, oteenost) eluca
Ovaj zdravstveni problem moemo lijeiti masaom prvog i dru
gog prljena vrata kao i masaom etvrtog, petog, estog, sedmog i
dvanaestog prlj ena lea.
to se tie biljaka koje su naj efkasnije kod nadutosti, to su:
kopar, zeleni anis, trnj ine, cimet i kim.
Uzme se aka zelenog anisa, aka zimske lipe, aka nane i pri
pravi aj , te se, nakon to se procij edi, da bolesniku da popije prije
uzimanja j ela.
LIJEENJE BOLESTI BI LJEM MASAOM KOSTIJU
Pobavne smetnje i upal eluca
Probavne smetnje uglavnom uzrokuju bolove. Osnovno lijeenj e
sastoj i se od postizanja uravnoteenosti ishrane i poboljanja funk
cionisanj a j etre.
Za lijeenj e probavnih smetnj i vri se masiranje drugog, treeg,
etvrtog, petog, estog i sedmog lenog prlj ena. to se tie upale
eluca, za nj u treba izmasirati kosti lobanje, sve lene prlj enove,
drugi prljen krsta i kost izvora sperme.
Bilj ke koje su korisne u ova dva sluaja su: pel i n, aneoski ko
rij en, zeleni anis, bosiljak, cvijet utice, kamilica, kim, kantari on,
maslaak, cvijet kiselog limuna i zmij ska trava.
Povrede
Trebamo se uvati, koliko god smo to u mogunosti, razl iitih vrsta
povreda tako to emo izbjegavati sve to moe uzrokovati ozljede
prljenova vrata i lea, a to moe biti rezultat loih navika dugog
staj anja ili sjedenja. Preventiranj e poj ave ovih ozljeda moe se vriti
masiranjem prljenova gornjeg dij ela lea, te sedmog i dvanaestog
prljena lea. Rane na elucu i crijevima mogu se lijeiti masira
njem istih. Bilj ke koje su uvijek dobre za lij eenje ovakvih rana su:
kopar, mauran, majina duica i divlja vrbena.
Zatvor
Zatvor se moe lijei ti masiranjem donjeg dijela kimenog stuba,
tj . prljenove krsta i dva prljena lea: treeg i osmog, kao i deve
tog vratnog prljena, a najvanije j e baviti se nekim sportom koj i
ojaava trbune miie, j er to olakava proces pranj enja.
Biljke koj e su korisne Z zatvor su: peli n, bijeli luk, badem, ka
milica, kopar, rasopas (dimnjaa) , j abuka, rabarbara (raved) i me
kinje.
PROGR UANJA ZDRVJA MASA
Proljev
Za lijeenje proljeva mogu se masirati sedmi vratni prljen, jedana
esti leni prljen i prvi prljen u krstima.
Biljke koje su korisne kod proljeva su: pelin, zvoni, cvijet ti
pavca, zelenika, dunja i imirika_
U etvrtinu litre vode stavi se pet aka zimske lipe i pet aka
majine duice, ili se stave tri ake lia umskih j agoda, tri ake
majine duice i aka afrana. Ovaj napitak se daje osobi koja pati
od proljeva.
Dijabetes (eer)
o je poviena koncentracija eera u krvi. Masaa koja pomae
postizanju uravnoteenosti u organizmu takoer doprinosi i sma
njenju ovog pritiska.
Prljenovi koje treba masirati su: drugi, trei, sedmi, osmi i de
veti leni prljen kao i drugi prljen u krstima.
to se tie biljaka koje su korisne u ovom sluaju, to su: pelin,
zimska lipa, kupine, muka palma, malina, smreka i maslina.
Osjetljivost
Osoba moe biti osjetlj iva zbog neke male promjene u uravnote
enosti (elemenata) tijela. Ova neuravnoteenost antitijela moe
uzrokovati da se u organizmu pojave tetni mikroorganizmi, to
dovodi do osjetljivosti organizma i nedostatka nj egove uravnotee
nosti i slabljenja imuniteta organizma spram stranih tijela. Takav je
sluaj sa astmom, kijavicom, upalom sinusa, a isto je i sa svrabom,
upalom eluca i glavoboljom.
Masiranje kostiju lobanje korisno je u lijeenju osjetlj ivosti. A
to se tie biljaka koje su u tom sluaju korisne, to su: kupine, mz
marin, glaviasta majina duica i obina majina duica.
UJEENJE BOLESTI BILJ EM I MASAOM KOSTIJ U 2 5 3
Asta
Kada astma pone uzrokovati osjetljivost, tada je dobra masa ske
leta, posebno kostiju lobanje i prvog, etvrtog i sedmog vratnog
prlj ena.
Osetlivost koe
Nekada koa oboli zbog alerginosti na neki od elemenata koje smo
ve spomenuli . Za ovu vrstu alergije korisnim se smatra masiranje
sljepoonica, kao i upotrebom posebnih biljkaka za lijeenje po
sebnih vrsta alergija.
Uzmu se dvije ake majine duice, dvije ake smreke, dvije ake
umske alfje, dvije ake afrana i pripremi se za oboljelu osobu
koja to uzima dva puta na dan.
Upal nosa i sinua
Za lijeenje ove vrste osjetljivosti moemo masirati lobanj u, prvi
i sedmi vratni prljen, prvi, trei i etvrti leni prljen, kao i prva
etiri rebra.
Sljedee biljke je korisno pripremiti da ih oboljela osoba uzima
dva puta na dan: tri ake majine duice, dvije ake eukaliptusa,
dvije ake lavande i dvije ake nane. Korisno je jo da oboljela osoba
ispira nos cvijetom kamilice.
Glvobola (olovine glve)
Ovo j e vrsta glavobolje koj a obino zahvata polovinu lobanje i traje
od nekoliko minuta pa do cijelog dana; zato se uzimaju bilj ke koje
ublaavaju jainu bolova.
Bolovi se koncentriu oko jednog ili oba oka, gornjem dijelu
lobanje i oko uha. Korisno je vriti masau kako bi se ublaili nes
nosni bolovi, a posebno masau lobanje, prve vratne prljenove,
prljenove donjeg dijela lea, prljenove u krstima i kost vrela sje
mene tekuine.
2
5
4 PROGRAM UVANJA ZDRAVLJA MASA
Uzimaju se sljedee biljke za stiavanje bolova i daj u oboljeloj
osobi dva ili tri puta na dan, nakon j ela: dvije ake nane sa dvije
ake zimske lipe, dvije ake majine duice i aka maurana.
Nervi glave
Negativno djelovanje na bilo koj i ivac pogoduje pojavi bolova i ja
kih glavobolj a. Lijeenje ovih bolova moe se u potpunosti provesti
masiranjem lobanje, vratnih prljenova i prva tri rebra.
to se tie lijeenja pomou biljaka, u toploj vodi se potope
sljedee bilj ke i to se daj e bolesniku dva ili tri puta na dan: tri ake
maurana, dvije ake lavande, dvije ake cvjetova utice i j ednu aku
umske alfje.
Bolovi u kukovima i bedrima
Na nerve u kukovima imaj u utjecaj dva posljednja prljena kime
nog stuba. Ti nervi idu ka zadnjoj strani bedara, a odatle prema
stopalima. to se tie bolova u nervu kukova, oni mogu biti uz
rokovani uklijetenjem izmedu dvije kosti koje ga pritiu. Pored
toga, to moe dovesti i do mehanikih problema (problema sa kre
tanjem) . Svi bolovi u nervima imaj u za posljedice upale koje traju
sve dok pritisak na nerv traj e ili dok se ne primijeni odgovaraj ui
lijeniki tretman.
Za lijeenje bolova u nervu kuka i bedra trebaju se masirati pr
ljenovi u krstima, a na nervne zavretke oboljele osobe stave se na
moeni i zagrij ani listovi kupusa.
Sljedee biljke treba potopiti i uzimati ih dva puta na dan: tri
ake maurana, dvije ake nane, jedna aka maj ine duice, pet ili
est aka cvijeta kamilice.
Bolovi u nervima vrata i nadlaktice
Za lijeenje bolova u nervima vrata i nadlaktice treba masirati pr
lj enove donjeg dijela vrata, a za lijeenje bolova u nervima rebara
LIJEENJE BOLESTI BI LJ EM MASAOM KOSTIJU 2 5 5
treba masi rati prljenove leda i kimenog stuba. Treba drati ruke i
noge u toploj vodi u koju se stave sljedee biljke: mauran, lavanda,
glaviasta maj ina duica i zimska lipa (stavi se po aka svake vrste
u zagrij an u litru vode) .
Neredovna menstruacija
Ovo se deava zbog hormonalnih poremeaja, silovitih i nti mni h
odnosa, stresa i sl. Najvei utj ecaj na ciklus imaj u hormoni estro
gen i progesteron, ali nj ihovo dejstvo nij e traj ne prirode i oni ne
odstranj uj u uzroke bolesti. Lijeenje ovakvih sluajeva prirodni m
sredstvima moe se vriti putem masae sljepoonica, sedmog vrat
nog prljena, devetog lenog prlj ena, drugog i treeg prljena u
krstima i kosti vrela (sperme) s lijeve strane.
Sljedee biljke se stave u vodu i daj u se oboljeloj osobi dva pu
ta na dan: tri ake umske al fj e, dvije ake maurana, dvije ake
kamilice i dvije ake cvijeta tipavca.
Menstrualne tegobe
Bolovi za vrijeme menstruacije, posebno kod djevojaka, i maj u za
uzrok izluivanje neuravnoteeno sa kimenim stubom, a moe biti
uzrokovano i sa grevima u ovoj nicama pojedinih organa.
Lijeenje se moe izvoditi putem masae sljepoonica, prvog i
sedmog vratnog prljena, desetog lenog prljena i prlj enova u kr
stima.
Sljedee biljke se stave u vodu i uzimaj u dva ili tri puta na dan
tokom menstruacij e: aka bosiljka, dvije ake zimske lipe, dvije ake
umske alfje, dvije ake maurana i etiri ili pet cvjetova kamilice.
Boranje koe
Kako vrij eme prolazi, kod ovjeka se javljaju smetnje, pojavlj uj u
bore i gubi mladolik izgled, to se moe desiti zbog dejstva hor
mona ili j etre, a mogu biti povezani i sa stanjem ivaca. Vanjsko
PROGR UVANJA ZDRVLJA MASA
lijeenje ovog problema j e neizvodivo, a mogue ga je lijeiti samo
uzimanjem unutranj ih lijekova.
Mogu se koristiti klasino poznate biljke za ienj e koje se na
lae u odreenim lijekovima kao to su iak, vuija trava, raso
pas, kopriva i zambak. U sluaju hormonalnih poremeaja ura
di/pripremi se sljedee:
cvijet tipavca, mauran, umska alfja. U sluaju probavnih
smetnj i , korisne su sljedee biljke: gorica, smreka, glaviasta
majina duica i obina majina duica;
masaa, koja pospjeuje rad krnih sudova, razmj enu elemenata
u organizmu i regulie rad razliitih organa i lijezda, jer to esto
dovodi do naruavanja povrine koe.
Zbog toga i svega to smo ve spomenuli lijeenje hranom pos
taje sve vanije i modernije.
OSAM SEDMICA ZA
POSTIZANJE ZDRVLJA
Zato osam sedmica? Zato to j e ovaj vremenski period dovoljan za
ponovno uspostavljanje biolokog ureenja u organizmu, dovolj an
je za ojaavanje imunolokog sistema i Z pravovremeno reagova
nje.
Ovo ureenje takoer poboljava reagovanje biolokog sistema
i dovodi do poveanja koncentracije hormona prostagladina, koji
se jo naziva i "protuupalnim", a dovodi i do regulisanja vremena
spavanja i smanjuje osjeaj tjeskobe.
Pra sedmica
Plan
Rijeiti se svih vrsta masti i ulja, izuzev malinovog ulja.
Rijeiti se svih vrsta vjetaki proizvedenih i nepotrebnih masti.
Rijeiti se svih industrijskih preraevina.
Rijeiti se svih proizvoda koj i sadre vjetake tvari u sebi.
Znati koliko masti sadri sve to j edemo, posebno ta sadri
zasiene masnoe.
Obroci
Poni jelo uzimanjem nekog svjeeg povra, posebno onog koje
voli.
2 5 7
PROGRAM UANJA ZDRVLJA MASA
Obezbijedi da jede ribu, losos i sardinu, najmanje j ednom ili
dva puta u ovoj sedmici, jer ove namirnice sadre omega 3 mas
ne kiseline koje su iznimno vane za organizam, pomau sma
njenj u koliine masnoa u krvi, djeluju protuupalno i ubrzavaj u
proces zarastanja tkiva.
Dodaci
Treba uzeti r ooo-2000 mg vitamina L uz obroke, tj . uz ruak i
veeru, iz prirodnih izvora, jer vitamin L pomae izgradnj u jakih
vezivnih tkiva, a pomae i brzom zarastanj u rana.
Bavljenje sportom
Probaj etati deset minuta normalnim hodom svaki dan.
Ako ide na poseban program aerobika, onda neka etnja bude
dodatak tome.
Duevna i mentalna dimenzija
Poni prakticirati vjebe oputanja i disanja pet minuta dnevno.
One se sastoje od sljedeeg:
- sjedi na neko udobno mjesto, ispravi lea i gledaj pravo,
obuci udobnu odjeu koja nije uska;
- koncentrii se na disanje; duboko udahni na nos, a izdahni
na usta, potpuno opusti svaki organ, fokusiraj se na to da
opusti tijelo, razum i duu.
Obavezno posj euj bae ili mjesta sa zelenilom, a ako ne nae
takva mjesta, onda obii mjesta u koj ima ima cvijea lijepog
obl ika i mirisa.
Zapaanja
Zapaeno je da ulja iz zelenih biljaka sadre broj ne nezasiene
masti koje oksidiraju kada se izloe zraku i zato se kvare (ueg-
OSAM SEDMICA ZA POSTIZANJE ZDRAVLJA 2
5
9
nu) , ali ne i maslinovo ulje koje sadri neke nezasiene masne
kiseline, masli novu kiselinu koj a je u izvj esnoj mjeri otporna
na oksidacij u i kvarenje, korisna je za organizam u usporedbi
sa broj nim zasienim i nezasienim masnoama. Zbog svoj i h
osobina maslinovo ulje ne doprinosi pojavi bolesd srca i karci
noma.
Masiraj oi i nos svj eim maslinovim uljem koje nije skladite
no.
Druga sedmica
Obroci
Jo jednom u ovoj sedmici treba jesti ribu (najmanje dva pura) ,
sa brokulama i karfolom.
Pokuaj poveati uzimanje itarica u obrocima. Zapaeno j e da
je najbolj i nain uzimanja vee koliine vlakana konzumiranje
svjeeg povra i voa.
Pokuaj jesti proizvode od soje, ona sadri izofavin koji uva
organizam od raka, a isto tako i od loeg rada zglobova.
Zeleni aj zamijeni obinim ajem.
Zapaeno je da je naj manji procenat oboljenja od raka dojke u
Kini i Japanu; ene tamo imaju naviku da jedu prirodnu hranu
koja ne sadri hormon estrogen koj i se daje ivotinjama da bi
se ubrzao nj ihov rast. Kada bi te ene prele na konzumiranje
mesa koj e sadri vjetaki estrogen, poveao bi se broj oboljelih
od raka dojke, kao to je sluaj sa brojem oboljelih u Ameri
ci. U Ki ni i Japanu ene koje ive od prirodnih proizvoda puno
manje pate od tegoba u menopauzi, a sve to zahvalj ujui prirod
nim proizvodima koj i sadre prirodni ftostrogen koji se nalazi
u biljkama. On obezbjeuj e zatitu od vjetakog estrogena i
raka dojke i tegoba u klimakterij u.
260 PROGR UVANJA ZDRVLJA MASA
Smanj ivanje koliine kofeina koj i se nalai u kahvi, koka-koli i
drugim piima.
Dodaci
Poni sa uzimanjem karotena iz leblebije, za veeru (aa soka, ek
strakta leblebije) koj i organizmu obezbjeduje 25 00 oso. jed. beta
karotena+ 2000 karotena+zansina.
Trening
Nastavi sa etanjem i dodaj j o pet minuta uz aerobik.
Dulevna dimenzija
Obii mjesta koja voli ili neka koj a ne poznaje i u tome pro
vedi to vie vremena moe.
Pokuaj da u j ednom danu u ovoj sedmici ne ita i ne gleda
televizij u, da danas ne poslua vijesti i ivi sa sobom.
Nastavi izvoditi vjebe disanja pet minuta svakog dana i pove
avaj za 3 o-6o udisaja/izdisaja svaki dan. Nastavi vjebe disanja
tako to e na poetku duboko udahnuti na nos, a izdahnuti
na usta.
Zapaeno je da obini aj sadri tvar sijuflin, a to je tvar koja se
u velikoj koliini nalai u kahvi. Zato pokuaj zamijeniti zeleni
aj nj ime. Poeljno je da se pije jednom ili dva puta na dan.
U sluaju potrebe da se pije obini aj ili kahva, pokuaj ih zami
jeniti neim drugim to ne sadri kofein, jer on u velikoj koliini
djeluje na koronarne arterije i srce.
Ovo je pria o jednoj eni koja je poduavala druge muzici. Ka
e da joj se vid veoma popravio nakon to j e koristila ovaj program
osam sedmica. Jo kae da je u drugoj sedmici uzimala leblebiju u
OSAM SEDMICA ZA POSTIZANJE ZDRVLJA
prirodnom obliku ili njen svjei sok. Tokom tih dana njeni proble
mi s vidom su se primjetno smanj i li , a muili su je ve 3-4 godi ne.
Ovo je potvrdio i njen ofalmolog.
Trea sedmica
Program ove sedmice se, u osnovi, oslanja na:
svjee voe i povre, uklanj anje iz ishrane voa i povra koje sa
dri ostatke nekih hemijskih sredstava, tj . treba se osloniti samo
na ono to j e prirodno uzgoj eno;
udaljavanj e od izvora zraenja tokom ove sedmice, poput po
trebe da se provodi puno vremena uz kompj uter, a isto tako
i klonj enje koritenja svega to ima tetan utjecaj na vid ili se
zatititi od ultraljubiastog zraenja.
O
b
roci
Pokuaj da u j ednom ili vie obroka ove sedmice uzme dodatne
koliine povra i voa.
Obavezno jedi ribu dva puta ove sedmice.
Obavezno uzmi , makar jednom ove sedmice, neko jelo od soj e
ili graha umjesto mesa.
Dodaci
Uz obroke obavezno treba uzeti 40o-8oo osn. j ed. vitamina L i
200-3 00 mikrograma selena.
Vje
b
anje
Poveati etanje na dvadeset minuta, uz aerobik, svaki dan, i l i
j edan dan etati dvadeset minuta, a drugi dan aerobik.
Treba uvesti jo nekoliko vj ebi kako bi se smanj ilo vrij eme ne
akt ivnosti , a poveala pokretlj ivost tijela.
PROGRAM UANJA ZDRAVLJA MASA
Dulevna dimenzija
Pokuaj da dva puta tokom ove sedmice sjedne sa svoj i m pri
jatelj ima ili roacima s koj ima se osjea zadovolj no i sretno.
Pokuaj da jedan dan u sedmici odvoji samo za sebe, nastoj
raditi ono to voli i nemoj sluati nikakve vijesti (na T-u) .
Opusti se osam minuta u danu, zatvorenih oij u, opusti sve or
gane, dii na nos, izdii na usta i nemoj se pomjerati. Oputanje
se moe poveati i na deset minuta.
Povre tokom sedmice
Luk (sve vrste) ,
leblebija (slanutak) ,
nekoliko kaika masli novog ulja,
zeleno lie (zelje) kao npr. saata ili rikula (divlj i kupus),
kilogram zelenog graka,
osam komada paradajza,
j edan veliki krompir,
jednu punu au vrganja,
etiri pune ae itarica kao to su: penica, ra, bijeli grah, lea,
est mahuna zelenog bibera.
Voe
Svaki dan pola kilograma razliitog voa.
Dodaci
40o8oo osn. j ed. vitamina L svaki dan.
yoo mikrograma selena dnevno.
OSAM SEDMI CA ZA POSTIZANJE ZDRAVLJA
To j e zbog toga to ova dva elementa zajedno imaju ideal no
dejstvo kao antioksidansi. Jo se treba dodati redovno uzimanje vi
tamina ci karotena u povru, odnosno leblebij i .
etvrta sedmica
Plan
Treba posebnu panju dati odmaranju spavanjem, pripremiti
sve to treba i namjestiti mjesto za spavanje, vidjeti i ma l i bilo
ta to j e neudobno, ima li kakav kameni ili neto drugo to
smeta. Pokuaj namjestiti naj bolje mjesto.
Pokuaj obezbijediti nesmetan dovod svjeeg zraka u spavau
sobu. Ako to ne moe, onda redovno ustani i provj etri sobu i
spavaj dovolj no vremena.
Pazi da spavanje po danu ne utjee na spavanju nou.
Obroci
Tokom ove sedmice obavezno uzmi vee koliine bijelog luka.
Tokom ove sedmice naj manj e dva mesna obroka zamijeni pro
teinima soje.
Vjebanje
Poveaj aerobik i etanje na dvadeset pet mi nuta dnevno pet dana
u sedmici.
Duievna dimenzija
Nastavi vjebe disanja i oputanja, malo poveaj nj ihovo traja
nje po danu, zato to ovo pobolj ava duevno, tjelesno i i nte
lektualno stanj e.
PROGRAM UANJA ZDRAVJA MASA
itaj i drui se s osobama koje vode rauna o zdravlj u ili ele da
se izlijee od neke bolesti, da brzo ozdrave i pomozi im u tome.
Peta sedmica
Plan
Pokuaj sebi obezbijediti kupanje parom ili odi u saunu. Koristi to
dvadeset minuta jedan dan u sedmici, pij dovoljne koliine tenosti
da nadoknadi gubitak iste.
Obroci
Nastavi po starom, obrati panju na zeleni aj , mauran, obojene
vrste povra, a isto tako i voa; j edi meso j ednom u ovoj sedmici.
Vjelbanje
Poveati vremensko trajanje vjebanj a na trideset minuta pet dana
u sedmici.
Dulevna strana
Nastavi vjebe disanja i oputanja svaki dan.
Sluaj teno uenj e Kur'ana.
Boravi u vrtovima sa zelenilom ili omiljenim cvijeem.
esta sedmica
Plan
Kupanje parom ili sauna, dva puta u ovoj sedmici.
OSAM SEDMICA Z POSTIZNJE ZDRVLJA
Obrci
Viestruko poveati konzumiranje ribe (openito) i tune.
Vjeibanje
Poveanje vjebanj a i provoenja u prirodi na etrdeset minuta pet
dana u sedmici.
Dulevna dimenzija
Nastavljanje vjebi disanja i oputanja.
Nastavljanje druenja s prijateljima i roacima.
Odmaranje u vrtovima.
Sedma sedmica
Plan
Uini bilo kakvo dobro djelo ove sedmice, kao to je posjeiva
nje bolnica, pomaganje prijatelju ili komij i .
Nastavi kupanje parom i l i odlazak u saunu u traj anju od dva
deset minuta.
Obrci
Nastavi s prethodnim nainom uzimanja obroka.
Vjeibanje
Poveaj vjebanje i etanje za dodatnih pet minuta pet dana u sed
mici.
266 PROGRAM UVANJA ZDRAVLJA MASA
Dulevna dimenzija
Poveaj vjebe disanja i oputanja na dva puta dnevno, svaki put
po pet minuta.
ini bilo ta to ti priinjava zadovoljstvo.
Osma sedmica
Plan
Upotpuni proces mijenjanja naina uzimanja hrane ili naina
ivota na kojem si radio, uini ga odgovaraj uim i nastavi ga
prakticirati.
Na isti nain ponovi program narednih osam sedmica.
Obroci
Moda si ve uoio pozitivne efekte prakticiranja ovog naina is
hrane na tvoje zdravlje i organizam.
Dodaci
Nastaviti uzimati karoten iz leblebije. i bijelog luka zbog pove
anja oksidacije i spreavanj a starenja.
Poveati unos omega 3 masnih kiselina radi regulisanja masnoe
(u krvi) .
Nastaviti uzimati maslinovo ulje, oboj eno povre i obojeno vo
e, radi prevencije zloudnih tumora i poveanja sposobnosti
ozdravlj enja (zarastanja rana) .
Nastaviti sa zelenim aj em i mauranom.
Vjeibanje
Poveati vjebanje na jedan sat pet dana u sedmici.
OSAM SEDMICA ZA POSTIZANJE ZDRAVLJA
Dulevna dimenzija
Nastaviti sa vjebama disanja i oputanja.
Kloniti se mjesta i osoba koje nas ljute ili nam idu na ivce.
VI .
CS E lA l S HRlA
POSEBNA I SHRANA

eer . . . krvni pritisak . . . zakreenje arterija (arterioskleroza) . . . sr

ce . . . karcinom . . . Bolesti poinj u od ishrane, a takoder se i lijee
ishranom, j er je hrana uzrok i lijek z ove bolesti . . . Ovaj dio knj i
ge pojanjava razloge i naine lijeenja onako kako to nauka kae, s
posebnim osvrtom na ishranu enskih osoba u svakoj fazi svoga i
vota, popraeno sa programom ishrane koji odgovara svakoj osobi,
a da se ne nakodi bilo kojem od organa u organizmu nedostatkom
hrane (nezadovoljavanjem svih potreba organizma) .
2 I
HRANA ZA DIJABETI ARE
Lijeenje dijabetesa oslanja se na tri glavne stvari: hranu, lijek (ita
rice ili inzulin) i sport. Potrebno je da uspostavimo dobru kontrolu
nad boleu koja ima za cilj regulisanje nivoa eera (glukoze) u krvi
to j e mogue za vrijeme cijelog ivota (a sigurno je izvodivo pomo
u ove tri stvari koje stanje bolesti stavljaju pod kontrolu) . Staviti
bolest pod kontrolu posebno je mogue kod velikog broja obolje
lih od dijabetesa u poodmaklom stadiju koji se lijei itaricama iz
kojih se dobija lijek i koji i m omoguava da uspostave kontrolu
pomou ishrane i bavljenja nekim sportom. A ako je to preteko
obolj elim, onda mogu koristiti inzulin kao lijek, iako nema sum
nj e da im je vanije da se dre dvaj u navednih stvari i to i m je bolje
od koritenja inzulina.
itarice
Sve novosti u pogledu ishrane u dananje vrijeme govore da osobe
oboljele od dijabetesa trebaj u da se u velikoj mjeri oslanjaju na uzi
manje itarica, jer se one smatraju hranom koja je najbogatija vlak
nima. Uprkos tome to u itaricama ima velika koliina kroba, on
nije opasan zbog vlakana (od koj ih se ona koja su bilj nog porijekla
ne mogu probaviti) koja ine da organizam apsorbira odgovaraj u
u koliinu glukoze. Time se u orgaizam unosi mala koliina koja
djeluje zaj edno sa inzulinom. Pored toga, ona povevaj u uinko
vitost inzulina u organizmu, smanjuju nivo kolesterola i reguliu
zatvor. vrsto se vjeruje da spreavaj u i karcinom debelog crijeva.
Uz sve ovo, pomau i regulisanju visokog krvnog pritiska.
273
274 PosEBNA ISHRNA
U ove itarice ubraj amo: leu, leblebij u, boranij u, grah, soj u,
penicu itd.
Brojne studije na razliitim univerzitetima na Zapadu iznose
dokaze o korisnosti itarica za oboljele od dijabetesa. Meu nj ima
je i studija koju je iznio dr. Anderson na sastanku dijabetiara . . . u
kojoj se kae sljedee:
"Diabetes kod dece - diabetes koji se liei inzulinom. Oboljela
osoba moe smanjiti dozu inzulina Z ]8% nakon to se provede
program ishrane koj i se temelji na itaricama.
Diabetes starjih osoba
.
Velik broj oboljelih osoba moe ostvariti
potpunu korist iz itarica u svojstu lijeka nakon to provedu isti,
prethodno navedeni, program ishrane."
Naui komentar
Do porasta nivoa glukoze (bolesti) u krvi dolazi postepeno, tj . nema
potrebe za velikom koliinom inzulina da ga regulie.
Potreba za djelovanjem inzulina, u odnosu na onaj koji se nor
malno nalazi u organizmu, poveava se i zato je organizmu potreb
no unoenje inzulina izvana. Kako najsavremenij e studije kau, uz
ronik su itarice bogate vlaknima.
Delvanje itarica N reglianje viokog
krvnog pritka
Utvreno j e da itarice, tokom prerade, dovode do poveanj a iz
l uivanja sodij uma iz organizma (a poznato je da sodijum podie
krvni pritisak i zato lj ekari savjetuju da se u hranu stavlj a manje
soli u sluaju povienog krvnog pritiska) .
Utvreno je da vegetarij anci, koji se u svojoj ishrani oslanjaju
na biljke bogate vlaknima, poput itarica, ee doseu donj u gra
nicu krvnog pritiska, i to oko 1 8% nj ih, u odnosu na osobe koje
konzumiraj u meso.
Zato moemo konstatirati da uzimanje veih koliina itarica
bogatih vlaknima moe dovesti do jednostavnog sniavanja krvnog
HRANA Z DIJABETIARE 275
pritiska, kako kod osoba koje boluju od povienog krvnog pritiska,
tako i kod zdravih osoba.
Ove njihove koristi imaj u veliku vanost za oboljele od dij abe
tesa, j er velik broj nj ih obolijeva od povienog krvnog pri tiska koj i
je j edan od popratnih efekata dijabetesa.
Odredne koliine Z liek
Dnevno se uzima pun fndan suhih itarica (kao to j e vuj i bob,
grah ili neka druga vrsta koj a se voli jesti) . Ovako se moe regulisati
i nivo tetnog kolesterola, ustabiliti nivo glukoze, poveati djelova
nje inzulina (unutranj eg) , sniziti krvni pritisak u manj oj mjeri,
poboljati vrenje fnkcij e debelog crijeva, regulisati nj egova po
kretlj ivost i zatititi se od karcinoma crijeva.
Jedan australijski istraiva savj etuje, u jednoj savremenoj stu
dij i, da osoba oboljela od dijabetesa ne konzumira konzervirane
itarice (poput konzerviranog graha) budui da to dovodi do po
trebe za veom koliinom glukoze u krvi. Bolj e je uzimati navlae
ne itarice ili lagahno prokuhane, poput vuijeg boba. Od zdravih
primjera itarica spomenut emo:
grah skuhan u vodi +maslinovo ulje+l i munov sok,
grah sa limunom,
skuhana lea+maslinovo ulje,
vuij i bob (potopljen u vodi ),
prene sjemenke,
leblebij a (slanutak) ,
svinda (bilj ka) (ili jelo od datula s ml ij ekom) kao pie.
Povre i voe
Ovo je takoer vana ishrana za osobe oboljele od dij abetesa, jer
sadri vlakna i ima visoku hranj ivu vrijednost, kao npr. kupus, ar-
PosEBNA ISHRNA
tioka, salata, krastavac, celer, kaki (japanska jabuka) , mrkva i bijela
gvajava.
Jabuka se smatra naj boljom vrstom voa Z osobu obolj elu od
dijabetesa, j er djeluje na regulisanje nivoa glukoze u krvi, smanji
vanje nivoa kolesterola i povienog krvnog pritiska, a, pored svega
ovoga, ima i visoku hranjivu vrijednost.
Iz svega ovoga moe se zakljuiti da jabuka i bijela gvajava sadre
eere. Ipak, eer iz j abuke ili bijele gvajave u organizmu se nalaze u
nestalnom obliku, tj . oni potiu pankreas (oboljele osobe) da izlui
velike koliine inzul ina i da reagira s nj ima. Ako se ovo ne deava,
onda nivo eera u krvi veoma brzo raste, to j e openito sluaj kada
se uzima bij eli eer ili slatkii. Zbog svega ovoga i zbog toga to ove
dvije biljke sadre velike koliine vlakana, istraivai ih smatraj u
ravnim suhim i taricama koje su bogate vlaknima.
U suhom stanju one sadre sumpor koj i poveava koliinu in
zulina, navodi se na univerzitetu Yale u Americi. Ako se jabuka
pomirie to djeluje veoma smirujue na osobe i pomae sniavanje
visokog krvnog pritiska.
Iz nepoznatih razloga, navode francuske studije, konzumiranje
veih koliina jabuka i bijelih gvaj ava dovodi do sniavanja nivoa
kolesterola u krvi i to vie kod ena nego kod mukaraca. Deava
se tokom prve tri sedmice uzimanja jabuka da se povisi nivo koles
terola, a zatim se vrati na normalni.
Openito j e poznato da je djelovanje jabuka i bijelih gvaj ava
kao regulatora kolesterola ili povienog krvnog pritiska razliito
kod razliitih osoba u skladu s hemijskim svojstvima organizma.
Ponekad je ovo dejstvo potpuno kod nekih osoba.
Na kraj u, savj etuje se da se jabuke i bijele gvaj ave j edu u pot
punosti bez guljenja, zbog samog sastava lj uske koja sadri velike
kol iine vlakana korisnih za organizam. to se tie groa, ono se
smatra najopasnijom vrstom voa za osobe oboljele od dijabetesa,
jer dovodi do naglog porasta nivoa glukoze u krvi i zato se mora
j esti u odreenoj koliini.
HRNA Z DIJABETIARE z,,
Jaja, mlijeko i mlijeni proizvodi
Utvreno je da umance sadri veliku koliinu kolesterola. Zaro
treba biti oprezan pri uzimanju j aja, dovoljno je najvie 2-) j ajeta
u toku jedne sedmice.
Vrhnje i kiselo mlij eko smatraj u se najboljom ishranom za sve
kategorije lj udi openito, a posebno za dijabetiare. Savjetujem ti
da prije pijenja mlijeka (obinog) odstrani gornj i sloj (kajmak) , jer
je bogat mastima.
Meso
Openito uzevi , nutricionisti savjetuj u da se u odreenim sluaje
vima treba posebno osloniti na uzimanje proteina bilj nog porijekla
{kao ro je iz razliitih vrsta soje) , ali i na proteine ivotinjskog pori
jekla, posebno one iz ml ijeka i mlijenih proizvoda. Naroiro rreba
smanj i ti uzimanje proteina ivotinj skog porijekla iz mesa. Od svih
vrsta mesa najbolje je bijelo meso (riba i ptice) , a rreba smanj iti uzi
manje crvenog mesa, jer bijelo meso sadri manj e masti i lake ga j e
probaviti . Openito gledano, kod uzimanja mesa treba izbjegavati
kou ptica i svaku vidlj ivu masnou.
Masna jela
Potpuno ih izbaci iz upotrebe, jer ona podiu nivo kolesterola. Tak
va jela su: ivotinjska mast (loj , salo - upotrebljavaj bilj nu mast i l i
uljaste bilj ke kod pripremanja hrane) , sir, kaj mak i loj s mesa. Mas
ti koje potiu iz bilj nih izvora nisu tetne, ali dovode do poveanja
tj elesne mase. Takve su masti koj e se nalaze u ljenicima, bademi
ma, orasima, kikirikij u, a isto j e i sa bilj nim ulj ima.
Kolai i slatklli
Nastoj da smanj i konzumiranje bij elog eera na neku manju ko
liinu ili ga zamijeni posebnim eerom namijenjenim za obolj ele
PosEBNA ISHRANA
od dijabetesa (kao to je saharin) . Openito, to ovisi od bolesti koju
ima.
uvaj se slatkia, kolaa i slinih slatkih j ela koja se u osnovi u
velikoj mjeri oslanjaju na eer. Zapamti da tvoj organizam ne moe
dobro preraditi eer glukozu, ako se on unese u velikoj koliini. To
dovodi do naglog porasta nivoa glukoze u krvi, a onda se j avljaju
tegobe koje mogu dovesti ak i do izgubljenosti.
Ria
Savremene studije kau da je ria posebno korisna za osobe u pood
maklom stadiju dijabetesa. Ona djeluje na smanjivanje nivoa ko
lesterola i regulie nivo glukoze. Pored svega ovoga, ona ima jo i
sljedee koristi za zdravlje (dokazane rezultatima studija) : smanjuje
povieni krvni pritisak, lijei kone bolesti, olakava obavljanje ve
l ike nude i djeluje protiv karcinoma. Openito, ne treba uzimati
puno rie.
Makaroni l krompir
Oboje je tetno Z osobe oboljele od dijabetesa, posebno krompir,
j er njegovo prekomjerno konzumiranje dovodi do brze pojave po
vienog nivoa glukoze.
Kruh
Dobro je koristiti kruh koj i sadri mekinje i kouljicu penice, jer u
nj ima ima velika koliina vlakana, kouljica penice sadri poseb
no veliku koliinu vitamina i vitamina L i oba j aaj u seksualni
nagon. Zbog svega ovoga, crni kruh se smaqa lijekom Z lijeenje
dijabetesa, jer sadri veliku koliinu vlakana, veu nego bilo koj a
druga vrsta kruha.
HRANA Z DIJABETIARE 279
Voda i pia
Uzmi svaki dan onoliko vode koliko ti je dovolj no. uvaj se dugo
traj ne ei. Dovolj na koliina vode u organizmu otklanja opasnost
pojave tegoba u bubrezima, j er se njome izbacuj e mokraa, a spre
ava i rastvaranj e soli i drugih tvari (utvreno je da dijabetiari vie
od drugih pate od problema sa bubrezima) . Dakle, posebna vrijed
nost vode uoava se kod povienog nivoa glukoze u krvi, ona dje
luje na smanj enje njegove koncentracije i odstranj uje viak glukoze
putem urina. Ona se, ak, smatra osnovnim lijekom u sluaj evima
poviene koncentracije eera u krvi.
Naj bolj i nain provjere da li se uzima dovoljna koliina vode
jeste posmatranje boje mokrae: ako je jako ute boje, treba ti do
datna koliina vode.
to se tie njenog udjela u aj u, kahvi , koka-koli i sl. ta pia
treba uzimati s dozom opreza. Naj bolje ju je uzimati u prirodnom
obliku kako bi se ona mogla u potpunosti iskoristiti ili j e zamijeniti
piima spravlj enim od prirodnog bilja koje j e korisno (kao to j e
anis, grej pfrut i dr.) . To j e zbog toga to ove tri vrste pia sadre
kofein, a otkriveno je da ova tvar podie nivo glukoze u krvi . Ima
i druge posebne tetnosti, ako se prekomjerno uzima, kao to su
grevi, probavne smetnje, utica i druge bolesti.
Vitamini i minerali
Meu najvanij i m mi neralima i elementima koj i su potrebni oso
bama obolj elim od dijabetesa su cink, jer on ojaava i munoloki
sistem organizma i obnavlja tkiva (ima ga u veini hrane) ; man
gan, koji j e prij eko potreban za proizvodnju snage u elijama, a za
dijabetiare j e on vaan j er nedostatak mangana tetno djeluj e na
bubrege (ima ga u vou i povru) ; krom, to j e element koj i po
boljava djelovanj e inzulina, tj . regulie visok nivo glukoze (djeluj e
na eer, a ima ga dovolj no u pivskom kvascu i pored njega nema
potrebe uzimati druge vrste hrane) .
PosEBNA ISHRNA
Sto se tie vitamina, Z dijabetiare je najvaniji vitamin c,jer
pojaava otpornost tijela na bolesti, poveava vitalnost tkiva, ubra
va zarastanje rana (utvrdeno je da dijabetiari pate od konih rana
i kurjih oiju) . Ovog vitamina ima u dovoljnoj koliini u limu
nu, narandi, paradajzu, dudu, a grejpfrut se smatra naj bogatijim
izvorom.
Ovi bolesnici imaju potrebu i za vitaminom i to svim njego
vim vrstama, posebno , jer je on neophodan za zdravlje nerava
i preradu eera. Ima ga u obilju u crnom kruhu, itaricama ko
je nisu oljutene, mahunarkama, hmelju itd. Isto tako, vitamin
uestuje u obavljanju broj nih elijskih fnkcija i izgleda kako di
jabetiari imaj u veu potrebu Z njim od drugih. Ima ga u obilju
u hanani, neoljutenim itaricama, mahunarkama i u veini lia
zeljastih biljaka. Tu je i nijasin Z kojeg se navodi da ima jae dje
lovanje od kroma, a ima ga u obilju u neoljutenim itaricama,
hmelju i mekinjama.
Zjuujemo da povre i voe, koj i sadre organski sumpor,
imaju utjecaj na promjene i uravnoteivanje inzulina kao i tvari
koj a se naziva c-peptid, a koja, takoder, djeluje na inzulin. Ove
dvije tvari djeluj u zajedniki ili se spajaju sa sumporom.
U najsavremenijim istraivanj ima je utvrdeno da:
kaki (japanska jabuka) smanjuje koncentracij u eera u krvi ot
prilike za 40%;
vuiji bob (vuika) smanjuje koncentraciju eera u krvi otpri-
like Z 20%;
svinda smanjuje koncentraciju eera u kri otprilike za 25 %;
gvajava smanjuje koncentracij u eera u krvi otprilike Z 5 %;
crveni i bijeli luk smanjuju koncentraciju eera u krvi otprilike
za 20%;
maslinovo ulje, kad se uzima po jedna velika kaika (svaki dan),
smanjuje koncentraciju eera u krvi otprilike Z o%;
HRANA Z DIJABETIARE
zeleni grah smanjuje koncentracij u eera u krvi otprilike za
I O%.
Neke trave (bilje) smanjuj u koncentraciju eera u krvi :
jedna puna kaika aja+aa vrele vode; pije se ujutro i naveer;
grba (grbatica, krecava salata) prema Poslanikovoj , sallallahu
'alej hi ve sellem, medicini, u velikoj mjeri sniava koncentraciju
eera u krvi;
elebij i n perin; izmrvi se 40-60 zrna koja se poj edu prije obro
ka;
svinda u dva zrna sadri gram tvari koja je slina inzuli nu i koja
potie njegovo djelovanje;
puna aa japanske jabuke smanjuje koncentracij u eera u krvi
otprilike za 40%;
lie j agode potopljeno u vodi, j edna mala kaika ujutro i uveer
smanjuje koncentracij u eera u krvi otprilike za 3 0%;
sjemenke tuca (portulka) spreavaj u apsorpcij u eera i masti
iz crijeva to dovodi do ojaavanja zidova crij eva.
HRANA
Z
A
Z
DRAVLJE SRCA
Sprovedena su istraivanja o pitanj u utjecaja hrane na zdravlj e sr
ca i utvreno je da je pretjerano konzumiranje masti glavni uzrok
obolij evanja od arterioskleroze (zakreenja arterija) i stenokardije.
Ovdje treba da zastanemo i pojasnimo ta je to zakreenj e. Za ta
slue arterije?
w
Sta je arterioskeroza?
To znai da arterije izgube svoj u specifnu prohodnost, tj . priblia
vaju se zaeplj enj u. Njihov se unutranj i prostor, kroz koj i protie
krv, stjenj ava, zbog ega do organa kojem one vode ne dolazi do
volj na koliina krvi. Organi poinju da osjeaju smetnje i j avlj aj u
se simptomi bolesti u zavisnosti od vrste organa (da l i s e radi o srcu,
mozgu ili nekom drugom organu) , a, takoer, i o stepenu zaep
lj enosti arterija.
Ovo zakreenje poj avlj uj e se kao jedna prirodna promj ena koj a
prati zalaenje u poznij e godine ivota. Ipak, utvreno je da odre
eni faktori ubrzavaj u poj avu ovog zakreenj a od koj i h je najva
nij i prekomjerno konzumiranje masnoa, jer se masti vremenom
nakupljaju na unutranj im zidovima arterija u obliku nataloenih
slojeva u koje se vee i kalcij , koj i te naslage ini vrim. Ovo do
vodi (kako pojanj ava slika 1 na sljedeoj stranici) do stj enjavanja
unutranjeg prostora arterija i nemogunosti dopi ranja dovolj ne
koliine krvi do organa koje arterije hrane.
PosEBNA ISHRANA
(a) Zdravaarter|ja (b)Zakreenaarter|ja
Slik t : Presjek arterija koji pokauje njihovu unutranju prohodnost
Ipak, opasnost od zareenja ovih arterija se, ustvari, ne zaus
tavlja ovdje, jer slojevi nataloene masti daj u priliku za pojavu vezi
vanja (tog sloja) sa nekim sastojcima iz krvi tokom proricanja krvi
kroz ove zakreene arterije. Pri ovom vezivanj u se zaustavljaj u novi
i novi sastojci iz krvi i tako se stvara "ugruak" koji predstavlja ve
liku opasnost za-protok krvi kroz arteriju, suava je u velikoj mjeri ,
a moe je i potpuno zatvoriti .
Kad kaemo "zakreenje arterija" pod poj mom arterije mislimo
na arterije koj e hrane miie srca i one to nose naziv "koronarne
arterije", zatim arterije koje hrane mozak i dvij e vratne arterije. Ove
arterije su od svih arterija u organizmu najpodlonije zakreenju.
Kada se desi da srce ima smetnje zbog nedovolj nog dovoda krvi,
tu pojavu mi ljekari naivamo stenokardia ili manjkavost koronar
nih arterija. Srce vie nije u stanju da svoj im radom prati potrebe
organizma u kretanju, dok to moe initi kada je organizam u sta
nj u mirovanja. Kada bude htio da uoi simptome i znakove ovog
stanja, oni se manifestuju u pojavi jakih bolova za vrijeme kretanja
na sredini grudi, preciznije ispod grudne kosti, ztim se ire ka ple
ima, desnom ramenu i, moda, vratu. To traje nekoliko minuta i
odjednom nestaje.
Ako se pojavi ugruak u koronarnoj arterij i {koju smo ve opisa
li) , bolesna osoba u tom sluaju osjea iste bolove samo su oni jai ,
nesnosniji i ne prestaj u, praeni su obilnim znojenjem i bljedilom
lica. Postoje, takoer, i drugi jasni simptomi kao to su ubrzano
lupanje srca i krvni pritisak.
HRANA ZA ZDRAVLJE SRC
Ovo je veoma opasno stanje. Ono moe imati fatalne poslje
dice ukoli ko se stenokardij a ne bi l ijeila na vrijeme, ako bolesni k
ne bi eliminisao sve faktore koj i pogoravaj u to stanje, kao i onog
najvanijeg: pretjerivanju u konzumi ranj u masti.
Neke masnoe su korisne
Ako kaemo da je pretjerivanje u konzumiranju masti opasno, to j e
bez sumnje tako. injenica j e da s u neke masti korisne. Da bismo
to razumjeli, hajde da vidimo ta masnoa radi u organizmu i koj e
vrste masnoa postoj e.
Izvori masnoa i njeni sastojci
Masnoe koje j edemo u hrani koja je bilj nog porijekla su bilj na
ulja, poput suncokretovog, bademovog, maslinovog ili palminog
ulja, a masnoe ivotinjskog porijekla potiu iz ivotinj skog sala i
loja, kaj maka i sira.
Ove su masnoe openito sastavljene od masnih kiseli na, glice
rola, a u nekim masnim kiseli nama nalaze se atomi karbona kojeg s
obje strane okruuju atomi hidrogena, zbog ega ove masne kiseli
ne nazivamo zasienim. Postoji i druga vrsta u kojoj atome karbona
ne okruuju atomi hidrogena i gdje su oni povezni dvostrukim ili
trostrukim vezama i te masne kiseline nazivamo nezasienim mas
nim kiselinama. Nekima od ovih nezasienih masnoa nedostaj e
velik broj atoma karbona, te se nazivaj u polinezasienim masni m
kiselinama. Ako im nedostaje samo j edan atom karbona, onda se
nazivaj u mononezasieni m masni m kiselinama.
Opasnost od kolesterola
Puno sluamo o opasnosti od povienog kolesterola nj egovoj po
vezanosti sa arteriosklerozom (zakreenjem arterija) i stenokardi
jom, ali ta je to kolesterol?
286 PosEBNA ISHRANA
Kolesterol je glavna vrsta masti koju proizvodi organizam u pri
rodnom obliku, u jetri, a uzimamo ga i u hrani . Nalazi se jedino u
proizvodima ivotinjskog porijekla, kao to su: salo, meso, mozak,
j aj a, mlijeko, kaj mak i sl. i nema ga ni u jednoj biljci. Smatra se da
je umance najbogatiji izvor kolesterola.
Kolesterol je osnovna tvar u organizmu, koristi se u broj nim
fnkcijama, npr. u mozgu, ima posebno veliku vanost za vezivna
tkiva, kroz nerve donosi znakove slobode i rastereenja, a bez njega
osoba postaje troma i mlitava. Zato je on posebno koristan za mo
dana tkiva, ako je u prirodnom obliku, ak je korisniji od drugih
tvari, a uesrvuj e i u procesu proizvodnje mukih i enskih polnih
hormona.
Kolesterol se odlikuje, kao jedna vrsta masnoe, rime to se ne
rastapa u vodi. Zato se vezuj e sa proteinima kako bi s nj ima bio pre
nesen pomou krvi gradei molekule koje se ne rastvaraj u u vodi i
koje se zovu masni proteini - lipoproteini. Imajui u vidu prirodne
specifnosti ovih masnih proteina, oni se dijele na tri vrste i to:
1 . l ipoproteini veoma male gustoe i oznaavaju se NLLL,
2. l ipoproteini srednje gustoe i oznaavaj u se LLL,
3 . lipoproteini visoke gustoe i oznaavaju se MLL.
Istraivai su otkrili da postoji uska povezanost izmeu dvije vr
ste kolesterola: onog srednje i onog visoke gustoe. Kada se desi da
se koncentracij a ovog prvog u krvi povea, povea se i podlonost
zakreenju arterija, jer se on vezuje za njihove zidove. Ako se po
vea koncentr:cija ovog drugog, on smanjuje opasnost od tetnih
posljedica onog prethodnog, tj . djeluje protiv zakreenja arterija jer
on odstranjuje nakupine na unutarnj im zidovima arterija i tako ih
proiruje.
Dakle, postoje dvije osnovne vrste kolesterola: tetna LLL i ko
risna MLL. Isto tako, utvreno je da monozasiene masne kiseline
(kao to je maslinovo ili orahovo ulje) prevladavaju nad polizasie
nim masnim kiseli nama (kao to je suncokretovo ulje) . Zato je uzi
manje maslinovog ulja (monozasienog) jedan od najbolj ih naina
HRNA Z ZDRVL]E SRC
zatite od povienog kolesterola, obolj enja od zakreenj a arterij a i
stenokardij e, a konzumiranje bilj nih ulja se ubraja u bolj e izvore
masnoa od ivotinjski h.
Nivo kolesterola u bilju
Istraivai su otkrili da nezasiene masne kiseline i one koje su bilj
nog porijekla, kao to je maslinovo ulj e, djeluj u na smanj enj e tet
nog djelovanj a kolesterola, a neke od nj ih ak pomau u podizanj u
nivoa korisnog kolesterola. Zato se nj ihovo konzumiranje smatra
prevencijom od opasnosti obolij evanja od zakreenja arterija (3
terioskleroze) , za razliku od zasienih masnih kiselina koje potjeu
od ivotinj ske masti i koj e su vie tetne nego korisne, jer podiu
nivo tetne vrste kolesterola.
Druga vrsta masnoa
Postoj i i druga vrsta masnoa koja je iznimno vana za osobe obo
ljele od dijabetesa, a zovu se trigliceridi. Ova vrsta ima svoju ulogu
u poj avi arterioskleroze i stenokardije, ali j e manje opasna od koles
terola. I ona putuje putem krvi u obliku malih molekula, ne spaja
se s proreinima kao ostale masnoe, tj . ostaje u svom prirodnom
obliku (neutralna masnoa) .
Kaemo da ova vrsta ima posebnu vanost za osobe oboljele od
dijabetesa, j er u sluaj u da dij abetiar nema kontrole nad bole
u povisuje se nivo ove masti u organizmu oboljelog, a isto tako
se poveava i nivo kolesterola, ime se poveava opasnost od po
jave zakreenj a arterija i stenokardije. U skladu s tim, ako osobe
nisu oboljele od dijabetesa trebaj u se uvati povienog kolesterola,
a dijabetiari se moraju uvati povienog nivoa triglicerida i vodi
ti rauna o njihovom nivou u krvi j ednako kao to vode rauna o
nivou kolesterola.
288 PosEBNA ISHRANA
Koji J normalni nivo masnota u organizmu?
Normalni nivo kolesterola u krvi varira od izmeu I 5 0 i 25 0 mg
po I OO cm3 . to se tie triglicerida, njihov nivo varira izmeu 40 i
I 40 mg po I OO cm3 (ova vrijednost neznatno se razlikuje kod raz
lii tih metoda mjerenja) , ali ako se, u stvarnosti, kolesterol povisi
na 200 mg po I OO cm3 to vie nije u normalnim granicama, j er
j e nekoliko ispitivanja pokazalo da se kod osoba starij ih od etr
deset godina i kod onih koje nisu oboljele od zakreenja arterija
ta opasnost oboljenja poveava ve kod I 8o mg po I OO cm3 . Za
to se uvanje od prelaenja ove granice smatra najbolj i m nainom
regulacije nivoa kolesterola u krvi .
Kolitina masnoe
Neka tvoje konzumiranje masnoa ivotinjskog porijekla bude u
to je mogue manj im koliinama. U tome e ti pomoi usvajanje
nekoliko korisnih navika u pogledu zdrave ishrane, kao, npr. , od
stranjivanje koe s mesa peradi (ptica) i skidanje kajmaka s mlijeka.
Ao ne tei tome da masnoe budu biljnog porijekla i ako voli
jesti meso, onda se dri bijelog mesa, jer je ono zdravije od crve
nog mesa i sadri manje masti. Svako meso: meso kokoi, ptica,
a posebno riba, jeste bolje od crvenog mesa (to emo pojasniti) .
Najopasnije crveno meso kojeg se treba uvati (ili smanjiti njego
vo konzumiranje) j este janjetina, jer je ona najbogatija masnoama.
to se tie jareeg mesa, ono je lagahno, lahko za probavu i sadri
malo masnoa, pod uvjetom da se s njega ukloni ona vidljiva.
Jaja su hrana koja je veoma bogata kolesterolom, a posebno u
mance, iako se ona nekima ine kao sigurna hrana. Savjetujemo
ti da, ako ima visok nivo kolesterola, smanji konzumiranje jaja.
Dovolj no ti je dvoje jaja sedmino.
Upotrebljavaj masti biljnog porijekla umjesto onih ivotinjskog
porijekla kad god ima priliku za to i upotreblj avaj biljnu mast ili
mrs kada kuha ili priprema jela umjesto vjetaki proizvedene mr
si.
HRANA Z ZDRVL]E SRC
Masl inovo ulj e se smatra naj boljom vrstom ulja bilj nog porijek
la Z adekvatnu zatitu od obolijevanj a od arterioskleroze (zakree
nja arterija) i stenokardije, j er smanjuje nivo tetnog kolesterola i
podie nivo korisnog. Istraivai savjetuju da se ovaj cilj postigne
uzimanjem male kaike maslinovog ulja dnevno, svej edno uzimali
ga samog ili u nekom jelu (npr. u zelenoj salati) . Pored toga, doda
vanje maslinovog ulja nekim masnim jelima smanjuje opasnost od
povienog kolesterola kao rezultata konzumiranja tih masnih j ela.
Poveanje tjelesne mase
Drugi vaan faktor koji negativno utj ee na zdravlje srca jeste po
veanje tjelesne mase. Utvreno je da je gojaznost usko povezana
sa arteriosklerozom i stenokardij om. Ova povezanost ogleda se u
tome to su one u istom obliku, tj . isti je uzrok goj aznosti i ovih
bolesti. Ali, isto tako, neki uzroci gojaznosti esto imaju negativan
utjecaj na zdravlje srca i arterija, kao to su visok nivo kolesterola,
povieni krvni pritisak ili dijabetes.
Za osobu se smatra da ima preveliku masu ako je ona za 20%
vea od prosjene, to se odreuj e prema odnosu visine i krupnoe
(kao to se moe vidjeti u tabeli prosjene mase) i, kao to je poz
nato, tjelesna masa se poveava zbog velikog konzumiranja hrane,
posebno one hrane koja je bogata velikim brojem kalorija, kao to
su masnoe i krob. Ovo se moe umanj iti tako to e se potroiti
energija dobivena iz te hrane.
Tjelesna masa se poveava kada je unos energije u organizam
vei od koliine energije koja se potroi. U skladu s ovim, trai se da
pazimo u svojem nainu ishrane odnos ovih koliina i da pazimo
koj u vrstu hrane jedemo, kako bismo uzeli onoliko hrane koliko
nam je potrebno Z odravanje razliitih vitalnih fnkcija (takoer
pogledaj temu o posebnoj ishrani) .
PosEBNA ISHRNA
Ne pretjeruj u konzumiranju ieera
Savremene studije pokazuju da se pretjerivanje u konzumiranju bi
jelog eera (saharoze) ubraj a u loe navike u pogledu ishrane koj e
pomau obolijevanj u od stenokardije . . . Pored toga, ovo pretjeri
vanje rezultira i drugim tetni m pojavama kao to je poveanje ko
liine eera u krvi. Zato, openito, treba smanj iti konzumiranje
slatkia i kolaa.
Ako eli da bude umjeren u svojoj ishrani, osloni se na med
umjesto bijelog eera. Postepeno uvedi redovnu naviku da pije
pia zaslaena medom, kao to je i bio obiaj prije koritenja eera
za zaslaivanje.
Ptelinji med i zdravlje srca
Broj ni nutricionisti se slau da je pelinji med najbolja hrana, po
sebno za srane bolesnike, jer on oj aava miina tkiva srca i op
enito pomae poboljavanj u i obnavlj anju tkiva u organizmu, a
veoma je lagahna hrana Z probavu i apsorpcij u. Openito se savje
tuje osobama koje su prele etrdeset godina ivota da svakodnevno
uzimaju med, jer on usporava starenj e, a to se postie uzimanjem
J2 kaike pelinjeg meda dnevno; moe se rastopiti u ai mlakog
ml ij eka kako bi bio ukusniji i korisnij i .
Postoji i poseban recept za srane bolesnike, a to j e da uzimaju
au pelinjeg meda sa mlijekom i !imunovim sokom svakodnevno
i to uveer prije spavanj a. Bolesnik treba uzeti au ovog napitka
svaki put kada ga probude smetnje zbog bolova ili tekoa pri di
sanju.
Druge vane tai
Crveni i bijeli luk
Obje ove biljke veoma su korisne za zdravlje srca i arterij a. Ako oso
ba stekne naviku da jede ove dvije vrste luka, upotpunila je dnevnu
HRANA Z ZDRAVLJE SRCA
ishranu. Ako se uzimaj u u prirodnom obliku, time se obezbj euje
najbolja zatita od povienog nivoa kolesterola, povienog krvnog
pritiska, povienog nivoa glukoze i poj ave krvnog ugruka u arte
rijama.
Najvanije odlike bijelog luka su sljedee:
isti crij eva i plua,
dj eluje antibakterij ski,
openito j aa organizam,
poboljava krvotok i rad srca,
regulie povieni krvni pritisak, proiruje arterije i krvne sudove,
djeluje protiv bolova u stomaku (proljeva) ,
djeluje protiv arterioskleroze i rastvaranja mokrane kiseline,
poboljava izluivanje urina,
otklanja upale zglobova,
otvara apetit, proiava probavni trakt, otklanja smetnje u de
belom crijevu,
preventira nastanak karcinoma.
Zbog svega ovoga, mogue ga j e koristiti u preventiranj u, kao i za
lijeenje sljedeih bolesti:
tifusa, difterije i gripe,
l ijeenje proljeva i dizenterije,
lijeenje akutne upale plua: tuberkuloze i upale disaj nih puteva
(bronhija) ,
lijeenj e napada astme kada doe do izbacivanja sluzi,
lijeenje ope malaksalosti,
lij eenje slabog fnkcioniranja probavnog trakta,
lijeenje povienog krvnog pritiska,
POSEBNA ISHRANA
j aanje sranih miia, u nekim sluajevima i za ubravanje ot-
kucaja srca,
lijeenje hemoroida,
lijeenje vodene bolesti,
lijeenje nadutosti,
odstranjivanje crijevni h nametnika,
lijeenje nedostatka apetita,
l ij eenje zaepljenja mokranih puteva,
lijeenje reumatinih bolova, artritisa i upale zglobova,
koristi se z l ijeenje i smirivanje bolova u uhu,
koristi se za lijeenje razliitih vrsta ujeda.
Korlltenje crvenog i bijelog luka
Uvedi crveni i bijeli luk u svoju svakodnevnu ishranu, jer u luku je
preventiva i zatita od onoga to prijeti zdravlju srca i arterija.
Za zdravlje srca jedi svaki svjei luk (nemoj ga kuhati) , jer su
u njemu aktivne tvari koje djeluju na povisivanje korisnog i sma
njenje tetnog kolesterola i daju luku njegov karakteristini okus,
a neutraliu se kuhanjem.
Jedi bijeli luk i prasu i ne oslanjaj se samo na crveni, jer, u po
gledu zdravlja, od crvenog luka ima najmanje koristi.
Svaki dan pojedi jednu glavicu luka srednje veliine ili barem
malu glavicu. Zapamti da treba nastaviti uzimati creni luk sva
kodnevno najmanje dva mjeseca da bi se pojavili pozitivni pomaci
kao to je smanjenje koncentracije tetnog i povisivanje koncentra
cije korisnog kolesterola.
Ako se koristi, luk ima i druga ljekovita svojstva, kao to je pre
ventiva i lij eenje stvaranja krvnih ugruaka, smanjuje nivo glukoze
i regulisanje krvnog pritiska. Sve ovo se ostvaruje uzimanjem svje
eg ili kuhanog crvenog luka. Ne postoj i nekakav poseban recept
HRANA Z ZDRAVLJE SRCA 7
V1
za ostvarivanje ovih ciljeva, samo ga treba vie puta jesti u nekoliko
sedmica.
Jedi zdrav i svje bijeli luk, nemoj ga jesti nakon to j e stajao
dugo vremena, j er cime on gubi odreena korisna svoj stva. Nemoj
se oslanjati na neke preraevine bijelog luka, kao one u kapsulama
i sl. Veina istraivaa smatra da su one daleko manje korisne od
svjeeg bijelog luka i da, ak, gube sva svoja ljekovita svoj stva.
Skuhan bijeli luk je, takoer, koristan za regul isanj e nivoa koles
terola, djeluje protiv stvaranja krvnih ugruaka, odstranjuje kaalj
i nakupljanje krvi. Dakle, ako eli da se okorisci njegovim spe
cifnim lj ekovi tim svojstvima, kao to je njegovo neutraliziranje
velikog broja mikroba, j edi ga svjeeg, jer se tvari koje djeluj u an
tibakterijski unitavaj u kuhanj em, a upravo one daj u luku njegov
specifan otri miris.
Nesumnjivo je naj bolje kombinovati ove dvije stvari: j esti svje
i kuhan bijeli luk.
Jedi bijeli luk savakan ili nesavakan, moe se uzimati i isj ecb.n
i stavlj en u au vode, ili se moe j esti u salati (zelenoj salati) .
Savjetuj e se da se krikom bijelog luka lagahno natrljaju zubi
kako bi se iscij edilo ulj e koje djeluje na nj i h.
Nema nij ednog naunog upozorenja da je potrebno da se glavi
ce bijelog luka jedu za doruak kako bi se ostvarili naj bolj i rezultati
(kako je raireno meu ljudima) . U skladu s tim, dozvoljeno je uzi
mati ga za doruak ili u bilo koje drugo doba. Isto tako, ne postoj i
neki odreeni recept za uzimanje bijelog luka, samo ga treba uzi
mati redovno, svaki dan. U bilo kojem sluaju, dovoljno je dnevno
uzeti j ednu glavicu svjeeg ili kuhanog luka.
Da bi se rijeio neugodnog mirisa bij elog luka j ednostavno uzmi
izmedu dva prsta malo peruna to je dovolj no da se odstrani zadah
iz usta.
z4
PosEBNA I SHRANA
Rba i zdravlje srca
Savremeni istraivai su poj asnili da masne kiseline, koje se nalaze
u ribi , i riblje ulj e sadre omega y masne kiseline koje imaju veliku
ulogu u prevencij i sranog udara (infarkta) . Takoer, to je korisna
hrana za same srane bolesnike. Ona ima sljedea djelovanj a:
spreava stvaranje naslaga na zidovima arterija ( tj . djeluje protiv
arterioskleroze - zakreenja arterij a) ,
spreava vezivanj e krvnih sastojaka jednih s drugim (tj . djeluje
protiv stvaranja krvnih ugruaka) ,
spreava skuplj anje (suavanje) arterija (tj . djeluje protiv povi
enog krvnog pritiska i donosi olakanje sranim miii ma) .
Razliiti rezultati zdravstvenih ispitivanj a do koj ih su doli is
traivai potvrdili su da je rizik od sranog napada veoma mali ili
nikakav meu narodima koji se u svojoj ishrani puno oslanjaju na
ribu, kao to su Eski mi , Japanci i Norveani, posebno u seoskim
sredinama u pomenutim dravama u koj ima se stanovnitvo u pot-
- punosti oslanj a na ribolov.
Studija koja je provedena u Holandij i 1 98 5 . godine kae da oso
ba, koja j ede malu kol iinu ribe svaki dan (malu ribu, oko 28 gra
ma) , ima upola manj e anse da doivi srani udar od osoba ija
ishrana sadri veoma malo (ili nimalo) ribe.
Koliko ribe treba da jede
Neka ti dva obroka u sedmici budu riba i time e se rizik od sranog
udara upola smanj iti (to otprilike znai pojesti jednu manju ribu
dnevno) .
Poj edi tri ribe (oko 8 5 grama) lososa dnevno i time e sniziti
krvni pritisak za %.
Poj edi etiri ribe dnevno i time e poboljati izluivanje he
mijskih tvari u mozgu koj e su zaslune za i ntelektualne radnje i
razmiljanje. (Zato se kae: "Riba je hrana za mozak.")
HRANA Z ZDRVLJE SRCA 7
V)
To j e tako, a na pijacama na Zapadu se prodaju proizvodi od
ribe i njenog ulja koji sadre masne kiseline na koje smo ukazali
(kao to su kapsule omega 3) i uzimaju se prema uputstvima za
upotrebu.
Vane napomene
Jedi morsku ribu, a nemoj jesti ribu iz slatkih voda. Ova prva puno
j e bolja gledano s aspekta kvali teta ishrane.
U drevnoj narodnoj medicini koristili su se plodovi iz reda lu
benice, tikve i di nj e za lijeenje nekih bolesti. Savremeni njemaki
istraivai otkrili su da posebno uta vrsta tikve i dinje sadri tvar
koja djeluje protiv vezivanja sastojaka krvi j edni h s drugima i na
takav nain osigurava protok krvi i spreava stvaranje krvni h ugru
aka. To je isto djelovanje koje ima i aspirin. Ova tvar je poznata
pod imenom adenozin. Otkriveno je da je to ista tvar koja se nalazi
i u crvenom i bijelom luku, a j edna od nj enih istaknutih odli ka je
djelovanje protiv nastanka krvnih ugruaka (djeluje kao antikoagu
lans) .
Eksperimenti su pokazali da j e davanje dinje sa aspirinom j ed
noj skupi ni bolesni ka znatno smanj ilo rizik od stvaranja krvnih
ugru aka.
Drugo ljekovito svojstvo, koje je o vou otkriveno u savreme
nom dobu, jeste i to da ono sadri j edi nj enja koja djeluju protiv
obolijevanja od karci noma.
KRCINOM , RK)

Sta je to karcinom?
Jednostavno kazano, karcinom se j avlja zbog poremeaj a u razvoj u
elija, kada se one razmnoavaju na neprirodan nain sve dok ne
postanu masa koja isputa svoj e otrovne supstance u organizam.
Ovo se deava kao rezultat uzaj amnog djelovanj a tvari koje uz
rokuju karcinom (karcinogenih tvari) ili naslj ednih tvari u elija
ma. Ovo se naziva poetni m stadij em. Ako se elije izloe nekom
drugom faktoru, dolazi do razmnoavanja elija sve dok tumor ne
postane oigledan. Ovaj stadij naziva se stadij aktivizacij e.
Nije mogue utvrditi faktore nastanka ili kontrolisanja u ovom
stadij u. Postalo je mogue spoznati mnogo toga u vezi razvoja kar
cinoma i faktora koj i pomau pojavi karcinoma, a isto tako i tva
ri koje djeluju protiv razvoja karcinoma. Nesumnj ivo, mogue je
uvati se nekih stvari koj e uzrokuj u karcinom ili makar odravati
bolest u latentnom stanj u koliko god je to mogue prije nego to
postane veoma teka.
Uzronici karcinoma
Uzronici karcinoma i tvari koje djeluju protiv nj ega nisu neke tva
ri koje su daleko od nas, ne, one su nam veoma blizu, nalaze se tu,
odmah oko nas, u hrani koj u jedemo. Faktori sredine nisu ni ta
manje vani od faktora ishrane i nj egove povezanosti sa karcino
mom. Ipak, neki strunj aci smatraj u da faktor ishrane igra najveu
29
7
PosEBNA ISHRANA
ulogu, kako za nastanak karcinoma, tako i za mogunost njegove
prevencije. Sa aspekta vanosti, postojanje nasljednih faktora sma
tra se osnovnom pretpostavkom za obolijevanje od karci noma.
Fakor sredi ne
Uzronici karcinoma u sredini, openito gledano, veoma su sli
ni zagaivaima sredine, kao to je tetno zraenje, izduvni gasovi
automobila, emisije tvornica i sl. Zato je utvreno da je broj obo
ljelih od karcinoma openito vei u gradskim sredinama nego u
seoski m.
Moda je zagaivanje okoline i nj egova povezanost s pojavom
karcinoma uzrokovana bacanjem atomske bombe na Hiroimu U
Japanu jedan od uzronika nastanka karcinoma meu rtvama ove
atomske eksplozije ije se posljedice javljaju i danas. Isto se dogodi
lo i drugi put nakon eksplozije atomskih postroj enja u ernobilu,
ime je sredina izloena radioaktivnom zraenju.
U jednoj studij i, koja je provedena u vezi sa sluajevima pojave
karcinoma meu stanovnicima SAD-a i Japana, otkriveno je da je
broj pojave karcinoma meu stanovnicima gradova priblino j ed
nak. A j asna je razlika u razliitim karcinogenim zraenj ima . . . U
SAD-u je otkriveno da karcinom dojke, debelog crijeva i prostate
zauzi maju prvo mjesto u odnosu na druge vrste karcinoma, kada
je u pi tanj u rairenost, a da je karcinom eluca na prvom mjestu u
Japanu.
Kada je sprovedeno istraivanj e na nekolicini uselj enika iz Ja
pana, koji su doselili u Kaliforniju u Americi, otkriveno je da je
broj oboljelih od raka eluca opao, a poveao se broj oboljenja od
karci noma dojke, debelog crij eva i prostate, koj e su najizraenije
vrste karcinoma u Americi. Naravno, ovdje je dolo samo do pro
mjene sredine (faktora sredine) u poetku, ali su, isto tako, Japanci
uselj enici u Ameriku promijenili navike u pogledu ishrane.
KRCI NOM (RK)
-
99
Faktor ishrane
Ovo j e naa osnovna tema. U ovom dijelu emo zaj edno vidj eti
koj i se uzronici karcinoma i tvari koje djeluju protiv nj ega nala
ze u hrani i kako savremeni nain ishrane ljudi poveava nj i hovu
izloenost karci nomu.
Masnoa uzrokuj e nastanak karcinoma debelog crijeva. Ope
nito uzevi , moemo rei: pretjerivanje u konzumi ranj u masnoa
dj eluje pogodno na obolijevanje od karcinoma. Neki vitami ni dje
luj u protiv nastanka karcinoma, npr. vitamini A, L i L.
Postoji jedan stav koj i kae: prekomj erno uzimanje masnoa po
veava izluivanje sumporne kiseline koja pomae u procesu pro
bavlj anj a masnoa i nj ihovoj apsorpcij i . Ova kiselina pogoduje nas
tanku karcinoma koj i neprimj etno nastaje u debelom crijevu. Ut
vrena j e povezanost izmeu konzumi ranj a masnoa i obolij evanj a
od raka debelog crij eva, iako to moe imati veze s obolij evanj em i
od drugih vrsta raka kao to j e rak dojke ili prostate.
Otktivanjeinjenicaputemekpetimenata
Sprovedena su neka ispi tivanja na jednoj skupi ni takora, tako to
su i m istraivai davali hranu koja sadri 3% ulj a iz sj emenki pamu
ka, te na drugoj skupi ni kojoj su davali hranu koja sadri I2% ulja
iz sjemenki pamuka. Rezultati su pokazali da j e broj obolijevanja
od karcinoma daleko vei meu takorima koj i ma j e davana ve
a kolii na masnoa iz sj emenki pamuka. Istraivai su utvrdi l i da
j e tvar koja pogoduje nastanku karcinoma u masnoj hrani kisel i na
l i nul i k, koja se nalazi u nekim bilj ni m ulj i ma, kao npr. u suncokre
tovom ulj u, a nema je u maslinovom i ribljem ulj u. Otkriveno j e
jo, pomou eksperimentisanja na takorima, da se kao posljedica
oksidacij e kolesterola (ivoti njskih masti) stvara odreena tvar koj a
pogoduje nastanku karcinoma.
Takoer, nedostatak vitami na L pogoduje nastanku karci noma.
300 PosEBNA ISHRANA
Vitamin lijei karcinom
Savremene studije su pokazale da postoji posebno uska povezanost
izmeu nedostatka vitamina ci L i nastanka raka eluca. Takoer
je otkriveno da vitamin A, ako se uzima u veoma velikoj koliini ,
moe zaustaviti razvoj karcinoma, posebno karcinoma koe i dojke.
Ali , njegovo uzimanje u ovako velikim dozama ima svoj u opasnost,
jer dovodi do slabljenja skeleta i zastoja u obavljanju funkcija j etre.
Vakna spreavaju rak crijeva
U dananje vrijeme, vlakna su postala veoma vaan novi izvor zdrav
lja u pogledu ishrane, nakon to je otkriveno koje sve koristi imaju
za organizam. Pod vlaknima se misli na raliite dijelove biljaka koji
se ne probavljaj u. Naroito su prisutna u itaricama i mahunarka
ma kao to su: neoljutena penica, mekinje, gvaj ava, lea i grah.
Isto tako, ima ih i u nekim vrstama voa i povra: rikuli, salati,
kupusu, j abuci, kaj sij i i grou.
Utvreno je da je redovno uzimanje vlakana u manj i m koliina
ma korisnije za organizam od uzimanja velike koliine odjednom,
a najvanij a korist j e njihovo djelovanje protiv obolijevanja od raka
crijeva. Jedan danski naunik j e poj asnio ovu korist: velika kolii
na vlakana smanjuje izluivanje sumporne kiseline koja dovodi do
poveanja rizika od obolijevanja od raka debelog crijeva.
eeri i karcinom
Otkriveno je da su neke vrste eera, popu
'
t kroba, kojeg ima u
iznutricama, krompiru, kruhu i makaranima, puno zdravije za or
ganizam od obinog eera kao to je saharoza (bijeli eer) koj i se
koristi u pripremanju kolaa i za zaslaivanje pia kao to su aj i
kava.
KRCI NOM ( RK) 30 1
U j ednom ispitivanj u sprovedenom na grupi takora, u vezi s
pojavom raka, i nj ekcij om im je data izvj esna koliina bijelog eera
nakon to su se j edno vrij eme hranili krobnom hranom. Uoen j e
nagli razvoj karcinoma, emu j e pomogla j edna i nj ekcij a obinog
eera. Zato j e ustanovlj eno da obini eeri i maj u svoju ulogu u
nastanku karci noma kod ovjeka, temeljei tu tezu na rezul tati ma
ovi h ispitivanja.
Konzumitanj euskaditenei
konzeritanehtane
Uskladitena i konzervirana hrana i maj u posebnu di menzij u u is
hrani , jer ove dvije vrste hrane imaj u veoma vanu povezanost sa
karcinomom: one sadre hemij ske tvari koj e su tetne, koje i m se
dodaju radi uvanja, pobolj anja okusa i l i izgleda.
Treba primijetiti da vel i k broj ljudi konzumi ra ovakvu hranu,
bilo da se radi o hrani i l i sokovima ( napicima) . Sprovedena s u broj
na istraivanja i studije za otkrivanje moguih tetnih djelovanja
adi tiva - hemij skih tvari koje se dodaju hrani radi njenog uvanja.
Utvrdeno je da odreden broj nj ih i ma upi tnu sigurnost za konzumi
ranj e. Razliiti su stavovi oko stepena opasnosti hemijskih aditiva
l nj i hove povezanosti sa karcinomom. Ipak, openito uzevi , to ne
sluti na dobro, ako se veina istraivaa slae da s u ove hemijske
tvari opasne za obol ijevanje od raka. Pogledat emo zaj edno neke
od ovih obj anj enj a.
Konzervansi
To su tvari koj e se dodaj u konzerviranoj hrani kako bi se sprijeilo
oksidi ranje masti . Neki istraivai kau: "Nema ni kakve opasnosti
u ovim tvarima, jer se one dodaju hrani u tano odreenoj koli
ini ." Drugi, pak, ukazuju na to da se one, u nekim sluajevima,
mogu smatrati karcinogeni m, posebno opasni m za nastanak raka
]Oz PosEBNA ISHRANA
plua i j etre. Sto se tie eksperimentisanja sa ivotinj ama, veina
ispitivanja j e pokazala da j e rizik obol ijevanja od raka puno vei
nakon davanja konzervansa ivotinj ama putem injekcije. Postoje i
druge vrste konzervansa koj i se dodaj u hrani radi djelovanj a protiv
mikroba. Najvanija tvar je benzoat kiselina koja se naj ee dodaje
sokovima i kiselim proizvodima, kao i nitrat koj i se obino dodaje
mesu, inunima, suduku i sl.
Veina ispitivanja na ivotinjama pokazala je da su ove tvari
opasne i kancerogene. Sto se tie djelovanja na ovjeka, neki sma
traj u da one nisu opasne, osim ako se uzmu u veoj koliini od
propisane. Drugi, pak, smatraju da su neke od ovih tvari kancero
gene za ovjeka, bez obzira u kojoj koliini se uzmu.
Tvari promjenu boje hrane
Obino se dodaju hrani da bi se lake prodala, tj . kada kupac ne
namjerava uvati hranu, njen kvalitet i svjeinu. Tako se dodaju
siru kako bi zadrao svoju uobiaj enu boju tokom cijele godine, a
openito se dodaju i nekim vrstama hrane i sokova kada se desi da
doe do promjene boje tokom uvanja ili prerade.
Studije koje su provedene oko ovih hemikalija Z bojanje poka
zale su da su one openito opasne po zdravlje ovjeka, uprkos tome
to se neki s tim ne slau.
Saveti i stavovi istraivaa
Dakle, jasno j e da veina stavova istraivaa ukazuje na opasnost od
hemikalija koje se dodaj u hrani . One se smatraju kancerogenim,
posebno ako se ne vodi rauna o koliini ovih tvari koje se dodaju
hrani .
Uprkos ovome, uskladitena hrana se prodaje na svakom mjestu
kao sigurna, konzumira je veina ljudi u svojoj ishrani , ne obazirui
se na posljedice toga i na razliite vrste hrane koj e pijace iz dana u
dan nude.
KRCINOM (kk) 3 03
Smatram da nema drugog naina da s e zatitimo od moguih
tetnih djelovanja ove hrane osim putem edukacije kako se ljudi
trebaju odnositi prema njoj i da se trebaj u vratiti starom nainu
ishrane koj u j :rrkvarila 53VH" ` +noiogij a.
Izbjegavanje jela koja su pocrvenjela ili
izgorjela (na vatri)
Jasno je da dim od izgorenog uglja, drva i cigareta, nosi u sebi ug
lj i kovodike koji su kancerogeni . ovjek je izloen ovim tvarima
svej edno radilo se o spalj ivanj u smea, uglja ili sagorijevanj u ciga
reta ili se, pak, radilo o hrani koj a se pee na uglj u, kao to se peku
kobasice i evapi . Ako se udahnu, ove tvari imaj u tetan utj ecaj . Is
to tako, poznato je da se djelovanje ovih tvari poj aava u prisustvu
masnoa.
Dakle, prij eko je potrebno izbj egavati izvore isputanja ovih tva
ri/ dima i pripremati hranu na druge naine, na neemu drugom,
a ne na uglj u, ili, u naj manju ruku, izbjegavati meso u koj em ima
puno masnoe. Isto tako, potrebno j e pripremati hranu tako da
ona pocrveni prei se na loj u ili ulju koji ne sadre tvari koje su
kancerogene.
Vrelo ulje
Po drugi pur se vraamo masnoama. Znamo da je izlaganje ulja
visokoj temperaturi jedan od naina pripremanja hrane, posebno
ako ne mislimo ponovo koristiti ulj e, to se obino deava u ugosti
teljskim objektima i restoranima, radi ekonomske dobiti, ne vodei
rauna o svoj stvima ulja ij i se atomi dijele i nastaju tvari koje se
obino u nj emu ne nalaze, kao to su kiseline, aldehidi i druge, kao i
one koj e su kancerogene ili dovode do nastanka tvari koje izazivaj u
pojavu raka.
PosEBNA ISHRANA
Baci hranu koja je kuhana na previsokoj temperaturi
Ovo je, takoer, j edan od veoma opasnih izvora obolijevanja! Poz
nato je da proces kuhanja hrane na previsokoj temperaturi ima za
posljedicu nastajanje tvari koje su kancerogene i, ako se hrana pri
prema na ovaj nain, poveava se rizik od nastanka raka, jer se tada
odvija proces koji rezultira nastankom tvari koje poveavaj u rizik
od tetnih djelovanja po lj udsko zdravlje.
I maj ui u vidu da je kuhana hrana uobiajena hrana Z veinu
lj udi, ja ne kaem da se trebamo odrei ovakvog naina pripremanja
hrane, ali je dovolj no ne podgrijavati hranu nakon to je j ednom
skuhana, tj . treba se pojesti kad se skuha i ne ostavljati je za sljedei
dan.
Potni sa kupusom i karfoloml
Otkriveno j e da neke lisnate vrste povra sadre antikancerogenu
tvar koja se zove indoles. Ova tvar naroito je zastupljena u svim
vrstama kupusa, karfolu i pinatu. Istraivai navode da se kupus
ubraja u najbolju hranu koja posebno efkasno i preventivno djeluje
na rak dojke.
Ovo su pet posebno korisnih vrsra:
r . obini kupus,
2. tvrdi kupus,
3 brokule,
q. karfol,
5 . pinat.
Neki istraivai smatraju da vlakna, koja se nalaze u navedenim
vrstama povra, imaju preventivnu ulogu Z nastanak karcinoma.
Smatraju da su one dovoljna preventiva za obolijevanje od raka
dojke, jer se tako regulie koliina hormona estrogena ij i previ
sok nivo u organizmu izlae osobu opasnosti obolijevanj a od raka
dojke.
KRCINOM ( RAK)
Nadjeveni (punjeni) kupus!
Kako kau savremeni istraivai: "Zeleni kupus je dovolj na zatita
od obolijevanja od raka", ali isto tako kau: "Ria sadri tvari koje
djeluju protiv raka." Zato je punjeni kupus (ria i kupus) j edna od
najboljih vrsta hrane koja djeluje protiv raka.
Bijeli luk -jako djelovanje
Studij e su potvrdile da bijeli luk ima j ako antikancerogeno djelo
vanje i da zaustavlja napredovanj e raka. Istraivai smatraju da j e
to zbog dvije stvari:
1 . bijeli luk oj aava imunoloki sistem. On se usmj erava na poseb
ne elije karcinoma i unitava ih. Poznato je da elij e karcinoma
lue tvari koje se bore protiv ostalih elija u organizmu sve dok
elije raka ne uspij u da se proire i razvij u;
2. istraivai smatraj u da prisustvo bijelog luka spreava razmj enu
tvari unutar elij a karcinoma i na taj nain on spreava j aanje
elija raka i nj ihov razvoj .
Bij el i luk preventivno djeluje na obolij evanje od raka crijeva.
U nekim ispitivanj ima, provedenim u vezi sa sluaj evi ma obo-
ljenja od raka u dva kineska grada, istraivai su otkrili da se po
veao broj obolj enja od raka eluca u j ednom gradu onda kada se
broj oboljelih u drugom smanj io. Kakva j e taj na u tome?
Smatra se da bi uzrok tome mogao biti u vrsti hrane. Stanovnici
grada u koj em se broj obolj elih smanjio obino su u hrani uzimali
oko 2 grama bijelog luka dnevno i to redovno, dok su stanovnici
drugog grada veoma malo j el i bijeli luk, to ukazuje na to da bijeli
luk preventivno djeluje protiv ove bolesti.
Kada su istraivai pod mikroskopom pogledali eludane so
kove i studiozno promatrali skupine stanovnika oba grada, postalo
im je j asno da je procenat nitrata u eludanim sokovima kod obo
lj elih osoba bio znatno vii nego kod stanovnika drugog grada. To
306 PosEBNA ISHRNA
ukazuj e na to da bijeli luk preventira obolijevanje od raka eluca
tako to neutralie ovu tvar.
U drugoj studij i , istraivai su prouavali djelovanje nekih sul
fatnih jedinjenja, koja se nalaze u bijelom luku, na razvoj elija
karcinoma u ljudskom oku. Utvreno je da je u oku, u koje su
stavlj ane tvari iz bijelog luka, usporen razvoj elija karcinoma, dok
je nj ihov razvoj u drugom oku, u koje one nisu stavlj ane, tekao
nesmetano.
Isto tako, ustanovljeno je da bijeli luk djeluje protiv razvij anja
karcinoma i ravan je hemijskim lijekovima za njega, ali je meu
njima velika razlika, kako sa strane tetnih posljedica tako i sa strane
ozbiljnog problema nj ihove nabavke zbog nj ihove visoke cijene.
Kako ukazuju druge studije, brojna zaustavljanja razvoj a tumo
ra, svejedno bilo to kod ivotinja koj e se ispituju ili u ljudskom oku,
desila su se zahvaljujui sulfatnim j edinjenjima iz bijelog luka. Ali ,
postoje razliite vrste karcinoma koj e zahvataju mokrane kanale.
Iz svih studija zakljuujemo da jedinjenja iz bijelog luka njih ne
spreavaju, pa se oboljenja od raka deavaj u. Ipak, ta jedin jenja za
ustavlj aju napredovanje raka.
Groe sprecava obolijevanja od raka
Poznato je da groe djeluje protiv obolijevanja od raka, na to
ukazuje velik broj studija ij i rezultati su navedeni u broj nim me
dicinskim djelima i izvorima.
Meu naj istaknutij i m od ovih ispitivanja j este ono provedeno
na jednoj eni, Amerikanki, koja je bolovala od raka, a zvala se Jo
anna Brandt. Ovo ispitivanje se esto navodi u djelima koja govore
o lij eenju groem. Jedan zagovornik prirodnog lijeenja j e rekao:
"Promatranje u eksperimentima je pokazalo, posebno u sluajevi
ma obolij evanja od raka, da bolesti skoro i nema u podrujima u
koj i m se konzumira velika koliina groa. Ono se ubraja u osnov
ne elemente umjerene ishrane. Ovaj eksperiment je zapoeo nad
j ednom grupom oboljelih osoba; istraivanje je bilo u vezi s kori-
KRCINOM (RAK)
tenjem groa za lijeenje raka. Utvreno je da su osobe prestale
osjeati bolove za nekoliko dana, nakon ega vie nisu imale potre
be za sredstvima za smirenj e ili spavanj e, a u sluaj evima dobrog
prihvatanja lij eka, oboljela osoba je osjeala skl onost prema lije
ku zbog djelovanja na proiavanje krvi i uklanjanje iznenadnih
smetnji u razvoju tkiva u organizmu. "
Zato i ne udi da po Srednjoj Evropi nalazimo rairene posebne
sanatorij ume za lijeenje groem. Oni se u potpunosti oslanj a
ju na njega (groe) u odreivanju programa ishrane za lijeenje
odreenih vrsta bolesti, a meu nj ima i razliitih vrsta karcinoma.
Njemaka se smatra dravom koj a u Evropi ovome posveuje naj
vie panje.
Konzumi ranje groica preventira pojavu raka dojke kod ena
1 976. godine pojavio se asopis Nacionalnog instituta za rak i u
nj emu j edna francuska studij a o raku dojke. U njoj se kae: "Rizik
od obolijevanja raka dojke raste kod ena koje konzumi raj u velike
koliine masnoa koje se nalaze u mlijeku i bijelom masnom siru, a
najmanji je kod ena koje jedu groice. Ovo djelovanj e potie od
bakterija koje se nalaze u groanom mlij eku (Acidophilus) ; i stra
ivai su rokom ispitivanj a otkrili da ovi mikrobi imaj u sposobnost
da zaustave napredovanje raka."
Druge studije navode da konzumiranje groica, na odreen
nain, uva zdravlje rokom cijelog ivota, Allahovom voljom, a is
traivai potvruju da one djeluju protiv obolij evanja od raka.
Vrste hrane koje preventi raj u obol ijevanje od raka:
bijeli luk,
crveni luk,
penica,
kotuniavo voe kao to je ljenj ak,
maslinovo ulje,
PosEBNA ISHRNA
zeljaste biljke (koje imaju lie koje se moe koristiti, posebno
pet ve navedenih biljaka) ,
voe izraene kiselosti, j agode, groe, paradajz i suho voe po
put groica i vinja,
tueno mlij eko,
aj (posebno zeleni aj ) ; meutim, treba paziti da se ne izloi
previsokoj temperaturi, jer zbog toga on gubi ljekovita svojstva
i postaje veoma tetan,
mauran,
majina duica,
ribe bogate omega y masni m kiselinama kao to su losos i sar
dina,
morske trave,
groice.
Dakle, radi prevencije karcinoma potrebno je u ishrani koristiti
kupus (moe i nadjeven riom), zatim limun, narandu, grejpfrut
(kiseli, bogat vitaminom c) , maslinovo ulje, a nastoj da j ede to
vie groica. Nemoj j esti previe masti, konzervirane hrane, niti
hrane koja sadri konzervanse, kao ni hranu koja j e ostala od j ue i
koja je podgrij ana. Dobro j e kuhati piletinu i meso, koje j e iznim
no bogato mastima, na druge naine, a ne na drvima ili uglju (tj .
ne na otvorenoj vatri pa da dim dospije do hrane) . Pokuaj zamije
niti bij eli eer pelinj im medom koj i e se koristiti kao zaslaiva
za pi a. uvaj se vrelog ulja! Nemoj jesti zrna grahorastog povra
izvaena iz mahuna, bolje ih je ostaviti unutra kako ne bi izgubila
ulj e tokom izlaganja visokoj temperaturi. Ne pregrij avaj aj , ne pij
ga vrelog, posebno ako se radi o zelenom aj u. Jedi svje i kuhan
bijeli luk. Jedi groe u prirodnom obliku i pij sok od nj ega; oboje
je podjednako korisno.
HRANA KOJA ODGOVARA ENI
Ishrana trudnica
Trudnica ima posebne potrebe, j er njena ishrana nij e samo njena,
njeno dijete je dijeli s njom. Svialo j oj se to ili ne, ona ima obave
zu da svom dj etetu obezbijedi sve to mu treba od sastojaka ishrane
neophodnih za razvoj , makar to to jede ilo i na tetu njenog or
ganizma.
Hrana koju trudnica uzi ma krui krvotokom i veoma je vana,
jer opskrbljuje tkiva njenog i djeijeg organizma potrebni m hranj i
vi m tvarima neophodni m za razvoj organizma. Ako je ova hrana
bogata svim elementima, dijete moe dobiti sve to mu treba da se
razvije na prirodan nai n. Ali, ako u hrani nedostaje neophodnih
elemenata, to dovodi do poj ave slabosti i bolesti , a, isto rako, i nj e
no se dijete izlae pojavi slabosti i zastoja U razvoj u. Utvreno j e,
takoer, da se ene, koje uzimaju odgovaraj uu hranu tokom trud
noe, lake porode, a i rj ee se deava da se prij e vremena porode
u odnosu na trudnice koje ni su pridvale dovoljno panje i shrani .
Nij e vano da trudnica uzima veliku koliinu hrane, ve j e naj
vanije da hrana sadri hranj ive sastojke koj i odgovaraj u potrebama
njenog i djetetovog organizma za vrijeme trajanja trudnoe, a medu
najvanije ubrajamo: proteine, razliite vitami ne, te eljezo i kalcij .
Protei ni su ti koj i izgrauj u tkiva u organizmu, kalcij izgrauj e
kosti (skelet) , eljezo je neophodno za proizvodnj u krvi, a vitami
ni su potrebni el ijama organizma kako bi mogle obavlj ati svoje
prirodne funkcij e.

to se tie ostal ih elemenata koje uzimamo u

3 1 0 PosEBNA ISHRNA
svojoj svakodnevnoj ishrani, kao to su krob, eeri i masti, nj ih
trudnica treba samo kako bi upotpunila koliinu kalorija potreb
nih organizmu Z obavljanje razliitih fnkcija, ali djetetu uope
nisu potrebni i najbolje je smanjiti njihov unos kako se trudnica
ne bi pretjerano udebljala. Trudnica treba nastojati da svakodnev
no j ede odredene vrste hrane kako bi svom organizmu obezbijedila
spomenute neophodne elemente.
Mlijeko
Mlij eko je prva vrsta hrane koja je neophodna trudnicama zbog
svojeg sastava, jer sadri veliku koliinu kalcija koj i odrava zdravlje
zuba i skeleta djeteta, a jo je i vaan izvor proteina potrebnih za
izgradnju tkiva.
Svaki dan treba uzeti najmanje dvije ae mlij eka i uvati se pre
komjernog uzimanja kajmaka. Moe uzimati i veu koliinu mli
j eka u obliku mlijenih proizvoda kao to su vrhnje i sir.
Uzimanje mlij eka smatra se naj bolj i m nainom da se orgaizmu
obezbijedi potrebna koliina kalcija tj . pogreno je i nesmotreno da
se trudnica oslanja na uzimanje tableta kalcij a, nego se treba okre
nuti ka konzumiranju mlijeka. U sluaju da se ne uzima mlijeko,
to se, uglavnom, moe nadomjestiti uzimanjem kakaa ili aja i to
ne remeti ravnoteu hranjivih sastojaka.
Povrte i vote
Voe i povre se smatra bogatim izvorom vitamina, eljeza i kalcija,
i zato treba da bude sastavni dio svakodnevne ishrane trudnice. Po
sebno treba voditi rauna da jedan dio povra bude svje, a ne sku
han i da jedan njegov dio bude zeljasto povre, to se moe postii
uzimanjem povra od kojeg se spravljaju salate, kao to su: rikula,
salata, krastavac, paradajz i sl. Trudnici treba ostaviti na izbor koje
j o vrste povra i voa e uzimati. Dobro je uzimati kiselo voe kao
to j e naranda.
HRANA KOJA ODGOVAR ENI
)I I
Meso
Ono je bogat izvor proteina, bolje je uzimati bijelo nego crveno
meso, tj . ribu i ptiije meso, kao to je piletina. Poeljno je da bude
bez masti (loj a) , a s njega treba odstraniti kou. Neke vrste mesa
imaju posebno veliku hranjivu vrijednost ako se uzimaju svjee (tj .
odmah nakon klanja, a prije zamrzavanj a) , kao npr. j etra, bubre
zi, srce ili mozak. Utvreno je da je riblje meso j edno od naj boljih
vrsta mesa, tavie, moe konzumirati sve vrste riba i sve morske
ivotinje kao zamj enu za meso openito, zato to ova vrsta hrane
sadri veliku koliinu proteina i minerala neophodnih organizmu,
zahvalj ujui ulj u koje pomae smanj ivanj u koncentracije koleste
rola u krvi, regulie krvni pritisak, a veoma ga je lahko probaviti .
Mahunarke i kruh
Za trudnice j e korisno da uzimaj u odreene koliine mahunarki
kao to je grah zajedno s kruhom (peninim) . Ove itarice orga
nizmu osiguravaju stalni izvor energije potrebne za obavlj anj e razli
itih fnkcija, jer sadre hranj ive elemente koj i su openito korisni .
Najbolja vrsta kruha je crni kruh (narodni) . Utvreno je da je
on iznimno koristan za organizam, pomae pri spreavanju poj a
ve zatvora, jer poveava koliinu izbacivanja neprobavljenih tvari .
Zato je i veoma koristan za trudnice, posebno zbog toga to velik
broj nj ih ima probleme sa zatvorom tokom trudnoe.
Jaja
Treba se pojesti najmanj j edno j aj e dnevno, jer su j aj a hrana koja
je veoma korisna za trudnice zato to sadre veliku koliinu eljeza
potrebnog za proizvodnju krvi trudnice i krvi njenog djeteta.
3 1 2 PosEBNA ISHRANA
Vitamin Djod
Trudnica ima poveane potrebe za vitaminom L, posebno tokom
zime, kada je manje izloena suncu. Poznato je da suneve zrake
pomau stvaranju vitamina neophodnih organizmu.
Ulje kitove jetre smatra se najbogatij i m izvorom ovog vitamina.
Takoer se moe uzimati putem konzumiranja nekih vrsta povra.
Obavezno treba konsultovati ljekara u vezi sa uzimanjem odgova
raj ue doze. U nekim oblastima se potreba organizma za jodom
poveava; to su oblasti koje su siromane vodom. U tom sluaju,
trudnice trebaju uzimati dodatne koliine joda, bilo u hrani (od ko
j e su najvanije riba i morske ivotinje, openito) , ili putem nekih
biljaka iz prirode, na to ljekari posebno ukazuj u.
Slana hrana
Trudnica treba umanjiti koliinu soli u hrani , koliko god je to mo
gue, a isto tako treba izbjegavati slane vrste hrane openito, kao to
su usoljeni sle ili haringa, jer fzioloke promjene, koje normalno
zahvataj u organizam trudnice, pomau izdvaj anju soli, pa zbog to
ga nema potrebe za poveanim unoenjem iste, j er to moe dovesti
do poveanja pritiska krvi, trnjenja stopala i pojavi bjelanevina u
mokrai, to se openito naziva "trudnika sepsa" (trovanj e) .
Napici (tenost)
Vrlo je vano da se u napicima uzima ono to je korisno, to se
odnosi kako na trudnicu, tako i na sve druge. Od napitaka trudnica
trcbz odalr ono to voli, kao npr. j uhu (radi tenosti) ili vone
sokove, ali n;taviti nuzimane odreene koliine vode,
a to bi trebalo biti est aa vode dnv

` " ~
Voda proiava krv od toksinih i tetnih tvari, pomae uspos
tavljanju pravilnog reda u obavljanju razliitih funkcija u organiz
mu, proiava bubrege, pomae izluivanju urina i proiava j e
od odreenih tetnih tvari.
HRNA KOJA ODGOVARA ENI
Posebne vrste hrane za trudnice
Korijen blitve. Blitva sadri veliku koliinu eljeza neophodnog za
stvaranje krvi, bez poj avlj ivanja zatvora, to se deava sa vei nom
izvora eljeza; zato se trudnicama savjetuje da uzimaj u blitvu bilo u
prirodnom obliku, ili u vidu soka koj i se iscijedi iz korijena, a mo
gu se osloniti i na kapsule koj e se farmakoloki proizvode i sadre
ekstrakt blitve U obliku tableta, iako nema sumnje da je naj bolj e
uzimati blitvu u prirodnom obliku.
Napitak od mlijeka sa datulama (namijenjen trudnicama) . Mli
jeko sa datulama posebno j e korisno za trudnou i poraanje, j er
pobolj ava pokretljivost miia materice i poveava snagu kontrak
cija; zato se ono uzima u obliku pia od samljevenih plodova ili u
obliku kapsula (tableta) od ovih plodova, etiri ili est poslj ednj i h
sedmica trudnoe.
Perun. Koristan je za trudnice j er je bogat izvor eljeza, botasij uma
i fosfora, a djeluje i na urinarni trakt. Pored toga, on jo poboljava
i odstranjivanje vika vode iz organizma.
Crveni dud. Sok od duda otklanja muninu i povraanje koj i prate
odreene stadije poetka trudnoe. U ovu svrhu treba osuiti listove
crvenog duda i dodati veliku kaiku (tih listova) u fndan vrele
vode, zatim ostaviti da se lie rastopi nekih deset mi nuta i popiti
po jedan fndan ujutro i uveer.
Ishrana doj ilje
Budui da majka nakon poroda treba obratiti dovolj no panje na
dojenje, da ne bi osj etila slabost zbog proizvodnje mlijeka, ona mo
ra dobro paziti na svoj u ishranu u ovom periodu i to i u pogledu
njene koliine i vrste. Ona treba uvesti red u uzi manju obroka ta
ko da ne bude nedostataka i da vodi rauna da uzima hranu bo
gatu proteinima (meso, j aja i mlijeko), vitaminima (voe i svjee
PosEBNA ISHRNA
povre) , kalcijem (mlijeko i mlijeni proizvodi) i eljezom (jetrica,
jaja, povre i meso). Isto tako, tokom ovog perioda treba izbjega
vati upotrebu lijekova (osim onih koje ljekar preporui) , jer se neki
od njih izluuju u mlijeku i kod djeteta izazivaj u tegobe. Treba iz
bjegavati puenje i hranu koja sadri tvari za poboljanje izgleda i
okusa, te teke metale.
Treba voditi rauna o pravilnom uzimanju tenosti, svaki dan,
jer to poboljava izluivanje mlijeka. Isto tako, treba se uvati tjeles
nog naprezanja ili duevnih problema; tokom ovog perioda enama
se ne savjetuje uzimanje kontraceptivnih tableta sve dok ne proe
prvih est mjeseci nakon poroda, jer one smanjuju koliinu mlijeka
u grudima.
Moda je najvanij i savjet dojilji kojoj treba stalna koliina mli
j eka da redovno doji svoje dijete. To znai da ne preskae dojenje,
da ne izbjegava i ne odgaa da dijete stavi na grudi, da j oj dojenje
ne bude dosadno i da se ne boji hoe li biti dovoljno mlijeka za
dojenje (pa da zbog toga odbije dijete) . Sve ovo je zbog toga to
proces izluivanja (mlijeka) i dojenja koje se redovno ponavlja naj
bolje djeluje na proizvodnju mlijeka, jer to daje poticaj lijezdama
koje proizvode mlijeko da poveavaj u koliinu. Isto tako, savjetuje
se eni koja osjea slabost zbog doj enja da uzima vrste hranjivih
napitaka koje poveavaj u proizvodnju mlijeka, a koje emo u nas
tavku navesti.
Napitak od lee
Ona je veoma korisna vrsta hrane Z doj ilje zbog svoje hranj ive
vrijednosti, jer sadri visoku koliinu kalcij a i hranjivih sastojaka
neophodnih majci, a, pored toga, utjee i na poveanje proizvodnje
mlijeka.
Pijenje mlijeka sa datulama i sa nanom daje mlijeku brojna za
zdravlje korisna svojstva, naroito Z ene. Meu nj ima se, po ovom
pitanj u, spominj e da je to hrana koj a najvie utjee na poveanje
proizvodnje mlijeka. Dnevno se uzimaju 1 -2 ae toplog mlijeka,
HRANA KOJA ODGOVARA ENI
1 )
a dobro j e j esti sjemenke uz pie, kao to se savj etuje i pijenje (mli
jeka) sa nanom i to z-yae dnevno.
Napitak od kopra
Uzimanje kopra pobolj ava dotok mlijeka u grudi i olakava mens
truaciju, jer se on odlikuje djelovanjem slini m djelovanju hormo
na estrogena. Zbog ovoga se uzimaju I -zkaike sj emenki , nakon
to se rastope u olj i tople vode i tako ostave deset mi nuta. Pij e se
jedna ovakva olja z-yputa na dana.
Ishrana ene za vrijeme menstruacije -
osvrt na menstrualne tegobe
este su menstrualne tegobe kod djevojaka prij e braka, bolovi pos
tepeno nestaj u nakon udaj e, a obino prestaj u nakon poroda.
Studije po ovom pitanj u ukazuj u na to da neke vrste hrane ine
djevojke podlonij i m ovim menstrualnim tegobama, meu koj ima
su: konzervirana hrana, hrana sa aditivima ili ona koja sadri vj e
take tvari , kao to su suduk, hamburger, preni odresci i inuni ,
zatim okolada, koka-kola, bijeli eer, kao i meso i masnoe ope
nito. Takoer, rizik od poj ave menstrualnih tegoba e se smanj i ti
ako se uzi ma prirodna bilj na hrana, kao to su sve vrste voa, povra
i itarica.
Zbog svega ovoga savj etujemo dj evoj kama da budu "vegetari
janke" koli ko god je to mogue, tokom ovog malog broj a dana
koj e smo spomenuli, dok menstruacija ne proe, a postoje i razli
ite vrste hrane koje mogu ublaiti ove tegobe, a koje emo navesti
u nastavku teksta.
Napitak od sezama
Sjemenke sezama se potope u vodi, stavi se pola male kaike zrnaca
u au tople vode, pije se jedna ovakva aa dva puta na dan. Ovaj
PosEBNA ISHRNA
napitak djeluje kod uklanjanja menstrualnih tegoba kod djevojaka.
Pored ovoga, sezam ovako djeluje i kod kupanja u kadi u mlakoj
vodi kojoj se doda odreena koliina sjemenki . sezama nakon to
se izdrobe ili stave da se malo otope u vodi .
Banane sa sirom - za menstrualne tegobe
Ovo je jedan od korisnih prehrambenih savjeta. Savj etuj e se konzu
miranje banana skuhanih sa sirom kako bi se ublaile menstrualne
tegobe i prevazile smetnje u istjecanju krvi . Banane povisuju kon
centraciju hormona progesterona to umanjuje stepen oslabljenosti
(zbog istjecanja krvi) .
Toplo mlijeko sa datulama, perlu nom i nanom
Ovo su pia poznata kao ublaivai menstrualnih tegoba.
Kikiriki spretavanje obilnog istjecanja krvi kod menstruacija
Skupina engleskih istraivaa uspjela je iskoristiti kikiriki za lije
enje bolesti hemoflije; to je virusna bolest (viroza) koja se pre
poznaje po stalnoj aneminosti (slabokrvnosti) . Istraivai, koji su
uspjeli pronai taj lijek, spominju da se isti moe koristiti i za obo
ljenje nosa i menstrualne tegobe. Zato savjetujem svakoj eni koj a
pati od prekomjernog otjecanja menstrualne krvi da jede kikiriki .
Povre poboljlava izlutivanje urina prije samog
menstrualnog ciklusa
Poznato je meu enama da postoje tegobe koje se j avljaju u neko
liko dana prije menstruacije i to u obliku glavobolje, jake groznice,
oteenih stopala, bolova i oteenosti grudi.
Ove tegobe se j avljaju zbog izdvajanja vode i soli u organizmu
usljed djelovanja hormona estrogena. Kod ovih tegoba je naj bi tnije
da ena ne uzima slanu hranu sedmicu pred poetak menstrualnog
HRANA KOJA ODGOVARA ENI
)I ,
ciklusa. Takoer se savjetuje uzimanje povra koje djeluj e na izlui
vanje urina, kao npr. : kupus, salata, perun i sl. Uzimanje ovih vrsta
povra u vel ikim kolii nama tokom sedmice koj a prethodi mens
truaci ji koristi tako to se viak vode izbacuje putem mokrae, a
zbog toga se smanjuje oticanje organa i stepen bolnosti tegoba.
IshtanaeneM kimtetij u
Godi ne klimakterija (menopauze) su godine u koj ima dolCi do
prekidanja poj ave menstruacij e (otpril ike od q] . do ]] . godi ne i
vota) zbog toga to j aj nici prestaju proizvoditi enske hormone (es
trogen) zbog ega, opet, ena trpi izvjesne tegobe, kako one duev
ne, tako i tj elesne, a naj izraenij a j e pojava temperature i njeno
variranje, zatim i pojava drhtavice, suhoe u polnom organu i ne
mogunosti vrenj a i nti mni h odnosa ( nekada se seksualni nagon
poj aava) . Kod ene se ove tegobe j avljaju otprilike u momentu ka
da materica i jaj nici postanu izranjavani usljed djelovanja razli i ti h
uzroni ka bolesti (broj nih upala tokom polno aktivnog perioda) .
Istraivai su pronali da neke vrste bi lj aka i trava sadre tvar koja
ima dejstvo slino onom estrogena iji nedostatak uzrokuje pare
nute tegobe. Dalj e, ako ena koja ulazi u ovaj period uzi ma ove
vrste hrane (i li hormonsku hranu) u velikoj koli ini , to moe na
doknadi ti nedostatak estrogena do izvj esne granice i na takav nai n
ublaiti tegobe. U nastavku emo navesti vrste ove hrane.
itarice poput graha, soje i hmelja
Soj a i neke vrste itarica poput hmelja i graka smatraj u se vrstama
hrane koje su najbogatije prirodni m estrogenom i zato se ubraj aj u
u najprikladnije vrste hrane za nadomjetanj e nedostatka estrogena
u periodu menopauze.
Takoer je dobro osloni ti se na soj u kao prirodni sastojak koj i
spreava trudnou jer sadri visok nivo estrogena (kontraceptivne
pilule sadre hormon estrogen) i na temelj u toga savjetujem svakoj
3
1 8 PosEBNA I SHRANA
eni koja pati od tegoba u menopauzi da obavezno uzima dovolj nu
koliinu itarica svaki dan, posebno soju, hmelj, graak i kikiriki.
Pita
Pia spravljena od:
sladia (slatki korijen, gospino bilje) ,
anisa,
kopra,
svinde.
Savj etuje se redovno uzimanje j edne od ovih vrsta ili vie nj ih,
npr. 2] ae sladia dnevno.
Druge vrste bilja (hormonskog)
Crvena djetelina (trolisna) i zmijski korijen; ove dvije vrste se ko
riste u rastopljenom obliku (tj . kao aj ) .
VItamin H
Ovo je najvanij i vitamin za enu nakon to j oj proe menstrualni
ciklus. Otkriveno je da redovno uzimanje vitamina M u velikoj mje
ri olakava nagle poraste temperature i tegobe koje se j avljaju kod
ena u menopauzi. Preteni je stav da se ovo djelovanje javlja zbog
poremeaja proizvodnje enskih hormona (estrogena) u jaj nicima.
Ovaj vitamin se u dovoljnim koliinama nalazi u veini vrsta
itarica s koj ih nije oljutena koulj ica, posebno u penici. Takoer
ga ima u velikoj mjeri u bilj nim ulj ima kao to je suncokretovo ulje,
ali i u veini vrsta zelj astih bilj aka. Nema smetnje da se uzimaju i
farmaceutski proizvodi po preporuci ljekara.
PRAVI LNA I SHRANA JE LIJEK Z
ZDRAVSTVENE PROBLEME
Lijeenje (njegovanje) tena, kose i noktiju
Pazi se, djevojko i suprugo! Koa je ogledalo tvoga zdravstvenog
stanja i stanja ishrane. Kosa se hrani iznutra (iz unutranjosti or
ganizma) , a ne izvana! Nokti trebaj u dobru ishranu kako bi ostali
zdravi i j aki.
Ishrana i zdravlje koe
Lj udska koa nije neka vrsta vrea koja se ne mijenja, kako neki
mi sle. Koa se obnavlja svako malo vremena, otprilike svakih tri
sedmice; stvaraju se nove elije koje izbijaju na povrinu i zauzimaj u
mjesto odumrlih i oteenih elija.
Koi j e potrebna ishrana kako bi se razvij ala i obnavljala, isto
kao i kosi i noktima. Ovo znai da, kada god obratimo panju na
konzumiranje zdrave hrane, to omoguava koi da dobije potrebne
hranjive sastoj ke koj i j oj daju zdravlje, vitalnost i elastinost.
Kada ishrana bude loa ili nedovolj na, posljedice toga se j asno
oituju na koi u razliitim oblicima poput tvrdoe, suhoe ili ispu
calosti, poviene masnoe koe, poj ave bljedila koe, gubitka elas
tinosti i vitalnosti . Na poetku emo rei koje elemente iz hrane
koa treba.
3
20 PosEBNA ISHRANA
Vitamin A
Ovaj vitamin se smatra naj bi mijom hranom za kou, on j oj daj e
vital nost i njenost. Nj egov nedostatak dovodi do isuenosti i is
pucalosti koe, kao i do isuenosti one ronjae i nonog sljepila.
Datule se smatraj u najbogatij i m izvorom ovog vitamina. Kae se
da, ako se uzme j edna datula dnevno, ona organizmu daje potreb
nu koliinu vitamina A. Vitamin A se nalazi u velikoj mjeri u ulj ima
(posebno u ulj u od jetre kita) , u kaj sij i , pinatu i zeljastim biljkama.
Vitamin 8Z
Jo se naziva i ribofavin. Utvreno je da njegov nedostatak uzro
kuje pojavu masne koe, zbog ega se i savj etuje uzimanje ovog
vitamina ili skupine vitamina U spremljenih kao lijek za ovaj slu
aj , kao i u sluaj u kada se j asno mani festuju hormonske promjene
koje se deavaj u u fazi polnog sazrij evanja, a pomae i u postizanju
mladalakog izgleda.
Nedostatak ovog vitamina dovodi i do poj ave bora na uglovima
usana, to naruava ljepotu ene.
Vitamina UZ ima u obilju u mlijeku, mesu, jaj ima, a nj egovim
naj bogatij i m izvorom smatraju se neoljutene itarice (poput pe
nice) .
Vitamin 86
Nedostatak ovog vitamina dovodi do pojaanog luenja masnoe u
koi, crvenila koe i crnih pritia. Openito je potreban organizmu
za sagorijevanje masnoa i proteina.
Ima ga u banani i neolj utenim itaricama, posebno u penici,
pileti ni , repi, jaj ima, j etrici i sl., kao i u veini zeljastih bilj aka.
Nijasin i pontosinska kiselina
Oboje su izvedeni iz vitamina U. Nj ihov nedostatak dovodi do is
uenosti koe, pomae poj avi bora i ranog starakog izgleda koe.
PRAVILNA ISHRANA JE LIJEK Z ZDRAVSTVENE PROBLEME ) z t
Nijasin se nalazi u neolj utenim itaricama, u j etrici i mesu, a pon
rosinske kiseline se nalaze u jetrici, jajima i itaricama.
Vitamin H
Ovaj vitamin djeluje na spreavanje starenja stanica u organizmu,
a sami m ti m i stanica koe, te spreava pojavu bora i pomae pro
ces obnavljanja stanica. Ima ga u obilj u u neolj utenim itaricama,
ljenj acima, bademima i margarinu.
Imajui u vidu korisna svojstva vitamina i vitamina A za ten
mogu se koristiti i kapsule za uljepavanje, njegovanje i hranjenje
koe.
Bori li se protiv problema sa noktima?
Zaista su nokti ranj ivi , nejaki, lahko lomlj ivi i krhki, pucaju i lis
taju se po krajevima. Ovo je, uglavnom, posljedica loe prehrane
ili anemij e tj . slabokrvnosti. Zato, osnovni lijek u ovom sluaju
je unapreivanje raznovrsnosti ishrane. Posebno se treba uzimati
odgovaraj ua koliina eljeza, a isto tako i vitamina i proteina.
eljeza ima u jetrici, mesu i svj eem povru. Nema smetnje da se
uzima skupina vitami na, ako u hrani nema eljeza i vitamina ono
liko koliko je potrebno organizmu.
Za zdravlje i ljepotu noktiju treba smanj iti i njihovo izlaganje
vodi i sapunu, jer ih to oslablj uj e. Moe se koristiti krpa za vrijeme
pranja.
Ishrana u sluaju opadanja kose ili
pucanj a nj enih vrhova
Neke djevojke imaju problema sa opadanjem kose ili pucanjem
nj enih vrhova naizgled bez nekog posebnog razloga. Ipak, obino
postoj i neki jak razlog (uzrok) zato je to tako, ali , kako saznati
] zz PosEBNA ISHRANA
koj i je to? Taj uzrok j e opa slabost organizma koj u uzrokuje pojava
anemije, nedostatak eljeza uzrokovan gubitkom odreene koliine
krvi svakog mjeseca putem menstruacije, posebno ako se radi o
obilnom krvarenju ili ako djevojka ne vodi rauna o tome da krvi
treba dobra hrana i vitamini. Pored ovoga, velik broj djevojaka je
nemaran prema konzumiranju zdrave i korisne hrane i okreu se
ka uzimanju brze hrane kao to je hamburger i sl. , a sva ta jela nisu
nimalo zdrava.
Mnogo djevojaka pogreno vjeruje da kosa ovisi o vanjskom
omotau glave koj i se moe mijenjati pomou ulja, krema i sl. Za
boravljaju da je to dio organizma koj i se hrani i razvija na osnovu
onoga to dobije od hrane i oksigena koj i donose krvna zrnca kao
i svim ostalim organima u organizmu.
Moj savjet svakoj djevojci jeste da posveti panju ishrani svoj e
kose "iznutra", tj . kroz organizam, a to se moe postii pravilnom
ishranom ij i e se rezultati vidjeti na kosi .
Ne vjeruj, draga djevojko, da postoji ampon ili krema koja ko
si moe dati vitamine i hranj ive sastoj ke koj i su j oj potrebni . Za
ishranu kose najvanije je uzimati eljezo kojeg ima u jetrici, mesu
i svjeem povru, zatim vitamin , kojeg ima u mlijeku, datulama,
ulju kitove jetre i sl . , vitami n M kojeg ima u ulju zeljastih biljaka,
ljenjacima, bademima, neoljutenim itaricama, poput penice te
vitami n kojeg ima u raznim vrstama hrane.
Moj drugi savjet svakoj djevoj ci, koja ima problema sa opada
njem kose ili pucanjem njenih vrhova, jeste da izbj egava sve to teti
kosi, a toga ima mnogo: pravljenje frizure, koritenje boja, suenje
fenom i sl. Sve ove stvari pomau isuivanj u kose, njenom pucanju
i lahkoj lomljivosti.
DIJETALNA I SHRANA
Uzroci gojanosti (pretilosti)
To to neki lj udi imaj u velika tijela moe biti uzrokovano nasljed
nim ili strukturalni m faktorima. Dokaz tome j e to to uviamo da
j e gojaznost redovna poj ava meu lanovima odreenih porodica.
Pod ovim naslj ednim ili strukturalnim faktorima podrazumijeva
mo pojavu da se svaki ovj ek raa s odreenim unutranj im raspo
redom gena koj i odreuju njegovu tjelesnu grau, kao to je visina,
k
o
l
i

ina masti koja e se nakupiti u nj egovom organizmu ili mjesta

na koj ima e se one pohrani ti . Na temelju toga, takoer, moemo
protumaiti sklonost nekih porodica ka pretilosti.
Gojaznost se isto tako obj anjava na temelju strukturalni h fak
tora da neki organizam tei ka pohranjivanju hrane vie nego to
moe sagorj eti (potroiti) , tj . vie nego j e potrebno organizmu za
obavlj anj e fnkcija. Ove fnkcije obuhvataju proces upotpunjava
oja prerade hrane koju jedemo u jednostavna jedinjenja koja el ije
u organizmu mogu sagorj eti i iskoristiti, a, na temelju roga, rako
der, mogu se objasni ti i uzroci gojaznosti u nekim sluajevima kada
se odreeni organizmi odlikuj u sposobnou brze prerade i brzog
sagorijevanja hrane, bez prilike da se ona pohrani . Na isti nain
moemo pojasniti nemogunost pojave goj aznosti kod odreeni h
osoba uprkos tome da li imaj u pravilnu ishranu ili ne.
Mi, ustvari, znamo da jednostavno postoji velika povezanost
izmeu gojaznosri i pretjerivanja u konzumiranj u hrane, ili, gleda
no s naune strane, uzimanja velike koliine kalorija putem ishra-
3
23
PosEBNA ISHRANA
ne koje nadmauj u potrebe organizma, zbog ega dolazi do pojave
njihovog pohranj ivanja u obliku masti (sala) . Ovo pretjerivanje u
konzumiranju hrane ima raliite uzroke koj i mogu biti i drutve
ni, jer odredena drutva puno vie jedu od drugih. Gojaznost moe
imati psiholoke uzroke, to znai da osoba, koja je u problemima
ili je zabrinuta, nekada pretjeruje u konzumiranju hrane i u tome
nalazi utjehu od tuge i brige.
U manjem broj u sluajeva gojaznost moe biti uzrokovana dru
gom boleu slinom hormonanom poremeaj u u organizmu, tj .
poremeaj u rada endokrinih lijezda. U ovim sluajevima gojaz
nost j e popratna pojava, pored drugih, koja se javlja kao posljedica
ovog poremeaja, a lijek je ustvari lijek za ovaj hormonalni pore
meaj koji se moe lijeiti ili hirurkim putem ili medikamentima.
Saveti u pogledu prehrane za smajivanje
tjelesne mase
Da smanji svoj u tjelesnu masu mora jesti malo ili kretati se puno.
Naravno, najbolje je pravilno kombinirati ovo dvoj e, tj . smaj iti hra
nu, a poveati aktivnost i kretanje putem redovnog bavljenja spor
tom. Tako e unos energije u organizam biti manji od one (koja se
troi), pa poinje proces gubljenja tjelesne mase.
Kada uvidi da se moe pridravati izvjesnog reima ishrane s
odredenim brojem kaorija, dri ga se, a ako ne moe, onda pazi
na dvije stvari u svojoj svakodnevnoj ishrani :
I . openito smanj i koliinu hrane koju jede; npr. : pojedi pola le
pin je kruha umjesto cijele lepinje, pojedi pola tanjira rie umj es
to cijelog tanjira i sl. ;
2. smanji konzumiranje visokokalorine hrane kao to su masti,
eer i krob, ria, makaroni, kruh, obino maslo, a izbjegavaj i
pretopljeno i popreno, te druge vrste masnih jela.
DIJETALNA ISHRANA
1 + )
Zatim treba poveati aktivnost i kretanje kako bi se troile ka
lorije, a to se moe postii putem bavljenja nekom vrstom sporta,
makar to bilo etanje (ulicom) pola sata dnevno.
Vrste dijeta
Prethodno navedeni vi d dijete ostaje kao naj bolj i i najzdravij i na
in za smanj ivanje tjelesne mase i ubraj a se u najranije vrste dij ete.
Potrebno je da ostvari rezultat postepene dij ete (da izgubi dva
kilograma sedrino) , a da organizmu ne uskrati neki hranj ivi sas
tojak. Na temelju toga, ne odobravamo uzimanje samo jedne vrste
hrane kao vida dij ete, umjesto vie vrsta hrane, smatraj ui to dije
tom, kao to su dijeta bananom, dijeta grej pfrutor, dijeta jaj i ma
i dr. Pomou ovakvih naina ishrane moe se brzo izgubi ti tjeles- .
na masa, ali oni , takoer, organizmu uskrauj u neke neophodne
hranj ive sastojke to dovodi do slabosti i poremeaja u normalnom
fnkcionisanju organizma. To se deava zbog toga to ovi vidovi
dijete ograniavaj u (i shranu) na samo j ednu vrstu hrane dui vre
menski rok.
Da pomogne sebi da brzo izgubi tjelesnu masu drei se pret
hodno navedenog vida dij ete kojeg sro objasni li , obrati panj u na
vane upute i savjete u pogledu ishrane koje u nastavku teksta iz
nosimo.
Grejpfrut (Grape fruit) . Napravi punu posudu soka od grej pfruta,
stavi ga u friider i uzimaj jednu au nekoliko puta na dan. Grej p
frur pomae organizmu da se oslobodi vika masti , kao i da u veoj
mjeri sagori eer i krob. Zato se ovo ubraj a U najbolje naine gub
lj enja tjelesne mase, a time se, takoer, regulie i ni vo eera u krvi ,
kada je u pi tanju dij abetes. Pored svega ovoga, grej pfrut i ra i vel i
ke koristi kao najbogatiji izvor vi tami na L neophodnog za vitalnost
orgamzra.
Vaka. To su dijelovi bi ljne hrane koj i se ne mogu probavi t i . Ima
ih u povru kao to su kupus, salata, rikula, zeleni graak i sl . , kao
PosEBNA ISHRANA
i u vou poput j abuke, kruke, narande, te u itaricama openi
to. Nj ihova korisnost, u pogledu smanjivanja tjelesne mase, j este u
tome to ona ispunjavaj u eludac i smanjuju elju za uzimanjem ve
ih koliina hrane, a ne sadre velik broj kalorija. Na osnovu toga,
savjetujem ti da to vie j ede povre i voe bogato vlaknima. Do
bro bi bilo kada bi to bilo na dvadeset minuta prije svakog obroka,
kao npr. da pojede cijelu j abuku, bez guljenja kore (ovo je najbo
lje voe za tu svrhu) , nekoliko listova salate ili jednu glavicu zelene
salate.
Pij vodu. Radi istog cilja kao i maloprije, savjetujem ti da popije
au ili dvije vode malo prije obroka, jer to smanjuje elju za j elom
i ne dozvoljava pretjerivanje u hrani.

uvj se slatkia (i kotuniavog voa). Konzumiranje ovakvih bi

ljaka poput badema, kikirikija, ljenjaka i okolade najgore su pre
hrambene navike koje dovode do gojaznosti, uprkos tome to one
izgledaj u kao male stvari. Izbaci to, ak i ako ne eli izgubiti masu.
Npr. nemoj ih j esti onda kada se to veini deava - tokom gledanja
televizije. Kako je poznato, veina pomenutih vrsta hrane sadri
velik broj kalorija koje se unose u organizam, to je suprotno di
j etalnom nainu ishrane. Takoer, treba smanj iti pijenje gazirane
vode, jer ona sadri eere koj i su visokokalorini .
Biljna dijeta. Postoje vrste biljaka na koje se moemo osloniti ako
elimo izgubiti tjelesnu masu. One djeluju na rad organizma, tj . po
veavaju sagorijevanje hrane i njenu potronj u. Ove vrste biljaka
ulae u sastav razliitih medicinskih preparata koji se prodaju na
ulicama (pijacama} , ali se nije dovolj no osloni ti na njih kao na os
novno sredstvo za smanjenje tjelesne mase, j er se obavezno moramo
pridravati pravil a opeg smanjivanja konzumiranja hrane, poseb
no onih visokokalorinih vrsta. Neke od ovih bilj aka su: sjemenke
goruice, lie vrbe, smreka, mahunica, mauran i ekstrakt od lika
drveta (unutranje kore} .
DIJ ETALNA ISHRANA 3 27
Dijeta gjivama. Glj ive su izvrsna bilj na hrana u zapadni m zem
ljama, a u novije vrijeme poinju se iriti i u arapskim krajevima.
Glj ive imaj u posebne odlike, jer imaj u visoku branjivu vrij ednost, a
nisku kalorinost, to ih ini odgovaraj uom hranom za smanjenje
tjelesne mase.
Glj ive sadre optimalnu koliinu proteina i nekih vitamina me
du koj ima su najvanij i : vitami n U, vitamin L, neki minerali kao to
su eljezo, botasij , kalcij , fosfor, a sadre i izvjesnu koliinu karbo
hidrata, vlakana i masti. Masnoe koje se nalaze u gljivama odli kuj u
se time to se nalaze u obliku citrolata, a ne u obliku kolesterola.
Otkriveno je da bilj ni citrolat reducira apsorpciju kolesterola i zato
je koristan posebno za prevencij u arterioskleroze (zakreenja arte
rija) .
Glj ive se uspjeno koriste Z dranje dijete putem razliitih re
ima ishrane. Ova dijeta prua otprilike 8 5 o kalorija dnevno.
U nastavku emo izloiti program ishrane za smanjenje tjelesne
mase (takoder pogledati tabel u I 9 na stranici 3 3 o).
Program ishrane za smanjenje tjelesne mase
Obezbjeduje otprilike rzeekalorija dnevno.
Dorak:
Pola olje ml ijeka ( I oo g)
aj ili kahva bez eera
etvrtina lepinje kruha ( 3 0 g)
Kuhano jaje ( 50 g)
Ukupno
5 j kalorija
o kalorija
7
1 kalorija
h kalorija
2I
9
kalorija
(Jaje se moe zamijeniti sirom lI oo g/, 78 kalorija ili skuhan im grahom, pola
fndana, So g /bez ulja/).
3 28 PosEBNA ISHRANA
Rulak:
Creno meso bmasti (skuhano ili peeno), komad od
I OO g
Tanji r salate (paradajza, krastavc, rikule, fuka) , pola kg
etvrtina lepinje kruha ( 30 g)
Voe kao to je naranda, srednje veliine (200 g
Ukupno
300 kalorija
IO5 kalorija
70 kalorija
;6 QnJa
5 5 I kalorija
(Meso se moe zamijeniti prenom etvrtinom pileta, ZC ili ribom, 200 g) .
aj (u 1sat):
Mlijeko: pola olje ( 1 00 g)
aj ili kahva beera
Biskvit, dva komada
Ukupno
lera (zoili zzsat}:
etvrtina lepinje
Srednje pakovanje kajmaka ( 1 00 g
Salata, etvrt kilograma
Ukupno
Pje spavanja:
Pola olje mlijeka ( 1 00 g)
Ukupno
67 kalorija
O kalorija
50 kalorija
7 korija
71 kalorija
50 kalorija
50 kalorija
1 71 kalorija
67 kalorija
67 kalorija
Ukupan inos kalria u toku dna:
Doruak
Ruak
aj
Veera
Prije spavanja
Ukupno
z t kalorija
yyi kalorija
ti) kalorija
t)t kalorija
5) kalorija
tt z y kalorija
Mogu se dodati jo i etiri kaike eera napicima u toku dana.
Svaka kaika eera nosi 20 kalorija, to ukupno iznosi 8o kalorij a.
Stoga ovo, otprilike, sveukupno iznosi 1 20 5 kalorija dnevno.
Za postizanje najboljih rezultata . . .
Uz ovaj program ishrane moe postii najbolje rezultate ako se do
datno potrudi svaki dan, kao da proeta, makar pola sata dnevno,
ili da tri deset minuta svaki dan. Utvrdeno j e da svaka mi nuta
tranja sagori oko 1 43 , 5 kalorija, tj . tako moe potroiti 1 43 5 ka
lorija.
3 29
b I! Program is
h
rane smanjenje tje
l
esne mase
Obrk kopt
Vnjmost
Mo n:n: M n Kmhmmn Kk
Prene g
l
jive s vr
h
njem i
l
imunom ( 2 5 o g+ 1 o g+ I og) 1 70 6, 1 4,8 1 2 So
Ka
h
va i
l
i aj 200 cm3
Doruak
Ka
h
va i
l
i aj s m
l
ije
k
om 20 cm3 3.
6 0,7 0,9 22
Ka
h
va i
l
i j s p
k
simetima 50 g 3 , 1 0, 25 2, 50 1 1 7
S
o
k
onaran
d
i
l
i grejp
f
ruta 1 0o g 0, 36 1 2 5 1
Prene g
l
j ive W
l
u
k
om 500 g 1 3 1 , 5 20 90
Ku
h
ano pvr wo g 1 0

Vo So g 4 3 6,9 41
Ku Crni k 50 g 4 5 1 , 3 24, 5 1 20
Kh
va s m
l
ije
k
om 1 70 cm3 0,6 0,7 0.9 1 3
Preno crveno me I Oo g 26,4 2,0 1 27
Ku
h
ano pvr 20 g 2 29, 2 29
Vom lcktmctt wg 1 , 2 I 1 0 46

aj p i
z
ru 200 cm3
lspvanje Vo I Oo g 0, 36 1 2 5 1
U
k
upno 6
s
I I r 6 S46
C
W
W
OPI SAVJETI
Ne biti nemaran prema zdravstvenim problemima, pouriti sa
lijeenjem na ispravan, naukom potvren, nain.
Ne prelaziti odreene medicinske doze kako bismo to prij e oz
dravil i .
Izbjegavati da se za lijeenje upotrebljavaju biljne mjeavi ne bez
naunog uporita.
Dobro voditi rauna o zubima i zdravlj u organizma.
Redovno dovoljno spavati.
Ne izlagati se propuhu za vrijeme spavanj a.
Ne spavati u neprovj etrenoj (zagulj ivoj) sobi.
Ne hladiti previe sobu u kojoj se spava.
Izbjegavati upotrebu tekih pokrivaa.
Izbjegavati nezdrave poloaje za sjedenje, staj anje ili spavanj e,
jer j e to tetno za kimeni stub i vrat.
Ne nositi preteke stvari.
Izbjegavati prevelike ili previsoke j astuke pri spavanju.
Odvajati vrijeme potrebno za zadovoljavanje prirodnih potreba
organizma.
Kada se rijei bolesti, nestanu bolovi i muke, naj bolje je da
prakticira preventivu koju smo opisal i u ovoj knj izi, a j a se na
dam da e onda biti haj r, ako Allah dadne.
A odredba je u Allhovim rukama!
3 3
'
_
O AUTORU
Uvaeni prof dr. Abdulbasit Muhammed es-Sej j i d, ima doktor
sku disertaciju i magistarski rad iz organske, atomske i medicinske
fzike koja obuhvata: trbunu uplj i nu, jetru, probavni sistem, mo
krane kanale, reumatizam, prirodno lij eenj e i medicinsku anali
tiku.
Napisao je vie od 2 1 6 istraivakih radova na lokalnom i dr
avnom nivou, a vie od )y bilj ni h lijekova nauno su potvreni .
Pretekao je otkria Amerikanaca i Evropljana u vezi kapi sj emena,
virusne upale j etre, i novi rao j e lij ekove za l ij eenj e tumora, virozi,
a pretekao je i Kanaane u pogledu preparata za lij eenj e a. c. -a i
j etre.

lan je Svjetskog naunog foruma i dobitnik j e broj ni h prizna

nj a i diploma.
Neka od nj egovih dj ela su sljedea: Preventivna medicina, enske
bolesti, Obzora due i Ishrana poslnika Muhammeda, a. s.
Doktor ima i veliku enciklopedij u koj u j e obj avlj ivao u asopi
su, a koj a se smatra najvanij im dj elom i nosi naziv: Glvna encik
Lopedia Z lieenje travama i lekovitim bilem.
Uskoro izlazi Nauna potvrd lieenja bilem, s posebnim osvrtom
na putanje krvi (hidmu).
3
3 3
BI BLIOGRAFIJA
[ 1 ] El-Kur'anul-Ktrim
jz] El-Iblul-arebijttu, Muhammed Abdullah es-Sani ' , drugo izdanje,
1 984. god.
[ 3] El-Iblul-artbijetu, Muhammed Fadil Verede, 1 989. god.
[4] Ihja'u ulumid-din, Imam Ebu-Hamid ibn Muhammed el-Gaza
li; priredio Sejj id Ibrahim, 1 41 2. h. g. , ( 1 992. god. ) , Darul-hadis,
Kairo.
[ 5 ] El-Ekar, Imam Ehu-Zekerijja Jahja ibn Seref en-Nevevi ed-Di
miki; hadise priredio i odabrao Beir Muhammed Uj un.
[ 6] /rva'ul-galil j tahridi thadisi menaris-ubil, Muhammed Nasi
ruddin el-Albani, drugo izdanje, El-Mektebul-islami, Bej rut, Da
mask, 98 5 . god.
[7] El-Islmu vet-terbittu vts-sihhatu, 1id Abdul-Azim El-Benna,
1 404. h. g. ( 1 984. god. ), Mektebu terbijetil-arebijji li duvelil-Ha
lid, Rijad.
[8] El-Islmu vtt-tibbu: El-Muskiratu vtl-muhdiratu vet-tibg vtl-ka
O vt aaruhes-seji'eti ]/-:s,Sevket e-Seta, Dami' atu Dimi k,
1 9 59. god.
[9] El-I'zut-tibbiju jl-Kur'ni vtl-thadisin-nebroijtti: Er-Ruta
bu vet-temr, dr. Abdullah Bu'der-razik es-Se'id, 1 405 . h. g.
( r 98 5 . god. ), Ed-Darus-su'udijjetu, Didda, Rijad.
)
3 36 BIBLIOGRFIJA
[ 1 o] EI-Emradul-batintt vtl-tmradu/-hamidijttu vt tmradul-mmati
kil-itivaiJjt, dr. Medeni el-Hajmi, Kitabun dami'i, Menurat
Dami'atu Dimik, 1 41 1 . / 1 41 2. h. g., ( 1 991 . 1 1 992. god. )
[ 1 1 ] Boltsti krvotoka i spolnt boksti, dr. Me'mun el-Diladi i dru
gi, Kitabun dami'i, novo izdanje, Damak, I 4o6. / 1 407. h. g.
( I 986. II 987. god.)
[ 1 2] Boltsti mskih polnih orana, dr. Ibrahim Hakki i drugi, Ki
tabun dami' i, Matbe'atu Halid ibn Velid, etvrto izdanje,
I 4I O. I I 4I 1 . h. g. ( 1 990.1 1 99 1 . god.)
[ I 3] Durom bo/tsti, dr. Fajiz Muhammed Alijj el-Hadd, drugo izda
nje, I 978. god. , El-Mektebul-islami, Bejrut.
[ I 4] Lidmjt /tkovitim tavama i bi/tm, Abdul-Latif Aur, Mektebetu
Ibn Sina, Egipat, I 98 5 . god.
( I 5] Litmjt pt/injim mtdm, mtd !ao litk, Abdul-Latif Aur,
Mektebetul-Kur'an, Kairo, I 968. god.
[ I 6] Lidmjt i odgovorost dktora u iimskom pravu, Kaj s ibn
Muhammed Ali e-Sejh Mubarek, I 4I 2. h. g. ( I 99 I ., god. ),
Mektebetul-Farabi .
[ I 7] Tzlirtt u/l-t/babi vtl-dmi' /i/-adbi/-udbi, Davud ibn
Omer el-Antaki, izdanje Darul-fika.
[ I 8] Ttltsni odgoj kod Arapa.
[ I 9] Kommtar i tumamjt Pltmmitog Kur'na koji donosi zborik
izra u pkmmitom Kur'nu, pripremio dr. Hasan el-Hisijj,
Darur-Reid, Damask, Bej rut.
[ 20] Datu/ jt litk u kojt ntma boltsti, Muhammed Abdur-Rahim,
I 4I 2. h. g. ( I 99 I . god. ), Daru Usame, Bej rut, Damak.
jzt ] Ltkoviu bakurit, dr. Adnan et-Tikriti, Kitabun dami'i, tree iz
danje, I 407. I I 4o8. h. g. ( I 987. / I 988. god.) , ponovljeno izdanje,
Damask.
BI BLIOGRAFIJA
3 3 7
[ 22] Hirurgia mokranih kanal, dr. Vel i d Nuhas, Kitabun dami ' i ,
tree izdanje, 1 41 1 . / 1 4 1 2. h. g. ( 1 99 1 ./ 1 992. god. ) , izdanja Uni
verziteta u Damasku.
[2 3] Mal hirurgja,
1 406. / 1 407. h. g.
Damask.
dr. Velid Nuhas, Ki tabun
( 1 986. / 1 987. god. ) , ponovljeno
dami ' i ,
izdanje,
[ 24] urokot u narodnoj medicini, dr. Fadil el-Ubejd Omer, Mekte
betu matbu'atil-hadiseti, Didda, Kraljevina Saudijska Arabija,
I 41 0. h. g. ( 1 990. god. )
[ 2 5] Hajz, nias i trudnoa izmedu islmskogprava i medicine, dr. Omer
Muhammed Sulejman Ekar, 1 99 3 god. , Darun-nefais, Oman.
[ 26] Stvaranje ovjeka izmedu medicine i Kur'na, dr. Muhammed Al ijj
el-Baz, osmo izdanje, 1 99 1 . god. , Ed-Darus-su'udijj etu, Didda.
[ 27] Posebne studie Poslnikovog hadisa, ibadt, Nurud-din Ater, hI -
tabun dami' i , ponovljeno izdanje, Damask, I 3 99. / I 400. h. g.
( I 980. /1 98 I . god. )
[ 28] Studie o eni i mukarcu u arapskom drutvu, dr. Nevval es-Sa'davi ,
t 8y. god. , EI-Mu'esseserul -arebi j jetu lid-dirasat, Bej rut.
[ 29] Dokaz doktorice -sto pitanja i odgovora, David Rurfk, 1 979 god. ,
Darul-afakil-dedideti , Bej rut.
[ 3 0] Poslnica o historii medicine, studia o poecima medicine i his
torii ovjeka, evket e-eta, Dami'atu Di mik, I 3 79 h. g.
( I 960. god.)
[ 3 1 ] Poslnik, H. s. , etvrto izdanje, I 3 79 h. g. ( I 960. god. )
[ 3 2] Duh islmske vjere, Aff Abdui -Fettah Tibbare, trinaesta izdanje,
poetak muh,arrema, I 3 96. h. g. ( I 976. god. ) , Darul-ilmi lil-me
laj i n, Bej rut, Libanon.
[3 3] Sportovi Z ivotna doba, dr. evket Muvefk e-eta, 1 942. god. ,
Matbe'atu dami'atis-Surijjeti, Damask.
bl8UoGkl]A
[ 34] Malinov ult: dobianjt, cittmjt, upotba i ltlovit svoj
sta, Ahmed Umejri Malik Sejhu Abidin, Veretuz-zira'ari
vel-istislahiz-zira' ijji, Damask, I 984. god.
[ 3 5) Stdm ltlara uprirot, lidmjt bn hirrjt ili litlova, dr. Mu
hammed Abdul-Aziz, I 992. god. , Darut-tulai'i lin-neri vet-tevzi'i
vet-tasdiri.
[ 3 6] Silikul-thadisi-l hihati vt ln min flhiha vt ftva'idiha, Mu
hammed Nasiruddin el-Albani, Menuratul-mektebil-islami.
[ 3 7] Sililttl-thadiid-d 'iti vtl-mtvdu 'ti -tstruhts-stji'ti f/-ummt
ti, Muhammed Nairuddin el-Albani, Mektebetul-me'arifi, Rijad,
I 992. god.
[ 3 8] Suntn Ibn-MaJ, Hafz Ehu-Abdullah Muhammed ibn Jezid
el-Kazvini (Ibn-Made), tekst pripremio i numerisao poglavlja
i hadise Muhammed Fu'ad Abdul-Baki, El-Mektebetul-ilmijje,
Bej rut.
[ 39] Sunm Ebi-Davud, Imam Ebu-Davud Sulejman ibnul-E'as es-Si
distani el-Ezdi, sabrao Muhammed Muhjiddin Abdul-Hamid,
Daru ihja'it-turasil-arebijji, Bejrut, Libanon.
[40] Sunmut- Trmizi, Ehu-Isa Muhammed ibn Isa ibn Sevre et-Tir
mizi, pripremio lzet Ubejdud-Du'as, Mektebetu Darid-da'veti,
Hims, 1 375 . h. g. ( 1 965 . god.)
[41] Sunmun-Ntsa'i, pripremio Abdul-Fettah Ebu-Gudde, drugo izda
nje, I 406. h. g. (I 986. god.), Mektebul-Matbu'atil-islamijjeri, Ha
lep, Tiba'atu Daril-bea'iril-islamijje, Bej rut.
[42] Misval: propii o n,nu i korist, Abdul-Halim Ahmed Melaibe,
Mektebetul-Haremejn, Ez-Zerka', I 975 god.
[43] Misvak: njtgova vanost i upotrtba izmttu vtrt i savrnmt na
ukt, Ebu-Huzjfe Ibrahim ibn Muhammed, Mektebetus-sahabeti,
Tama, I 987. god.
BI BLIOGRFIJA
3 3 9
[44] Naa omldina i njihovi zdravstvmi probli, Muhammed Rifat,
I 986. god. , DaruJ-bihar, Bejrut.
[45] Lidmje vodom zrakom, Zehir UJvan, I 993 god. ,
DaruJ-fkril-Libananijj i .
[46] Glvni i pomoni liekovi, Muhammed Zuhejr eJ-Hariri,
1 41 2. h. g. ( 1 992. god. )
[47] Bolesti i tretani, Muhammed Salih el-Muneddid, DaruJ-veta
ni, Rijad, 1 41 2. h. g. ( 1 992. god.)
[48] Sahihul-Buhari, Imam Ehu-Abdullah Muhammed ibn Isma'il
el-Buhari el-Du'f, pripremio dr. Mustafa DejibuJ-Bega.
[49] Sahihul-dmi 'is-sagir ve zijadetuh, Nasiruddin el-Albani , dru
go izdanje, I 406. h. g. ( I 986. god. ), EJ-MektebuJ-isJami, Damask,
Bejrut.
[ s o] Sahihu Sunmit- Trmizi, Muhammed Nasiruddin ei-Albani,
Mektebut-terbijetil-arebijj i li duvelil-Halid, Rijad, I 408. h. g.
( 1 988. god. ), izdao, napisao komentar i index poj mova Zuhejr
e-avej, Mektebut-terbijetil-arebijji li duvel il-Halid.
[ 5 I] Sahihu Sunmin-Nesa'i, Muhammed Nasiruddin d-Alba
ni, I 409. h. g. ( I 988. god. ) , Mektebut-terbijetil-arebijji li
duvel il-Halid.
[ 5 2] Da'il-Dimi 'is-sagiri ve ziadetuhu, Muhammed Nasiruddin
el-Albani, drugo izdanje, I 399 h. g. ( I 979 god. ) , EJ-MektebuJ-is
Jami , Damask, Bejrut.
[ 5 3] Islmska medicina: istrivanja i primjena islmske medicine u svi
jetu, Abdur-Rman Abdullah ei-Avdi , drugo izdanje, I 98 I . god. ,
EJ-MedlisuJ-vetanijju lis-sekafeti vel-fnuni vel-adabi, Kuvaj t.
[ 54] Islmska medicina izmedu vjerovanja i stvaranja, Muh tar Sa
lim, Mu'essesetuJ-me'arif lit-tab'ati ven-neri, Bejrut, I 408. h. g.
( I 98 8 . god.)
BIBUOGRFIJA
[ 5 5] Narodna mfdicina, Muhammed Mahir Sivar, Muhammed Kerim
Katran, nauna studija Z sticanje doktorskog zvanja u oblasti na
rodne medicine, Univerzitet u Damasku, I 98 2. god.
[ 5 6] Poslnikova mfdicina, Ibn-Kajjim el-Devzijje, Menuratu
Mektebetir-risaletil-hadiseti.
[ 5 7] Poslnikova mdicina, Hafz Ehu-Abdullah Muhammed ibn Ah
med ez-Zehebi, pripremio Ahmed Rifat el-Bedravi, drugo izda
nje, 1 406. h. g. ( 1 986. god. ), Daru ihja' il-ulumi, Bejrut.
[ 5 8] Pos/nikova mfdicina i savrfmma nauka, Mahmud Nazim en-Nu
sej mi, I 984. god. , E-eriketul-muttehidetu lit-tevzi' i , Damask.
[ 5 9] Psihologja, prijevod dr. Hasan Ahmed Kamehijje, dr. Am
mar Semir i dr. Muhammed Mu'tezz Ma'sirani , 1 993 . god. ,
Darul-me'adimi, Damask.
[ 6o] Psiholgia, dr. Hanna el-Haveri, dr. Menna! el-Muhrar, Kirabun
dami'i, 1 987. god. , Menuratu Dami'id-Dimik.
[ 6I ] Savrfmma psihologia, Ahmed Ukkae, osmo izdanje, I 989. god. ,
Mektebetul-Endl ul-Misri jj e, Kairo.
[62] Preventivna medicina u islmu, Adil Ahmed Burbur i prijatelj i, za
jedniki rad, Fakultet narodne medicine, Univerzitet u Damasku.
[ 63] Poslnikova medicina i ope zdravle i postiznje vitalnosti, prijevod
dr. Hasan Ahmed Kamehijje, dr. Muhammed Mu'tezz Ma'sirani,
1 993 . god. , Darul-me'adimi, Damask, Darul-klnubil-arebijjeti,
Damask.
[64] Poslnikova medicina, Hafz Ez-Zehebi, Daru Mektebeti Mustafa
d-Ba, Mekketui-Mukerremetu, Rijad.
[6;j Ljfkar ti govori o postu, rad nekoliko profesora medicine,
Darur-turasit-Tunisijji lin-neri vet-tevi' i , I 1 90. h. g.
[ 66] Mfd- u njfmu jf lifk Z ludf, Muhammed Nezzar ed-Dekr, izda
nje Darul-me'arif lit-tab'ati, Damask, izdanje Darul-kutubil-are
bijjeti, 1 97 4 god.
BIBLIOGRFIJA
6;| Nauka o oivlavanju i prvrntivi, prijevod dr. Husamuddin Haa
el-Kebebi , i pq . god.
6&| Potreba lekara Zpoznavanjem bila, Ehu-Ali Hajri el-Ibi l i , pri
redio Muhammed el-Arebi ei-Hattabi , izdanje Akademije Zapad
nog kraljevstva, Silsiletut-turasi, i ppo. god.
6p| Budno oko pragmatinog lekara studenta medicine, dr. Semir
el-Antaki, i p & ; . god. , tampano u Milanu, I talija, pod pokrovi
teljstvom Muessesetid-dijar.
;o| Hrana, a ne bolest, dr. Sabri el-Kabani, Darul-ilmi lil-melaj i n, Bej
rut, petnaesto izdanje, p&z. god.
) : | Fethul-Bari bi erh Sahihil-Buhari, Imam Ahmed ibn Alijj ibn
Hader ei-Askalani , priredio Muhammed Fu'ad Abdul-Baki,
Darul-fikri lit-tab'ati ven-neri vet-tevzi' i.
;z| Pobjed od Gospodra Z lieen} od rtanovog dodira plmmi
tim Kur'nom, Muhammed Sejjid, drugo izdanje, Darul-fkri
lit-tab'ati ven-neri ver-revzi ' i .
; | E-Fikhul-islamiju ve ediletuhu (Islamsko pravo sa dokazima) , dr.
N eh be Ez-Zuhajli, Darul-fkri, 1|o|. h. g. ( t p&|. god. )
;|| Znanost o lieenju bilem (travama) i njihovom dlovanju na lud
sko zdravie, prijevod Zijad Jusuf Abdur-Rahim, Darun-nefa' isi,
Bej rur.
;;| Ljekovita svojstva med, Muhammed Kami, EI-Merkezul-arebijju,
Aleksandrija, i p & . god.
;6| Sveobuhvatni renik, Mediduddin Muhammed ibn Ja'kub
el-Fejruzabadi , Mektebut-turasi f mu' essesetir-risale, drugo izda
nje, i |o;.h. g. : p&;. god. ) , Mu'essesetur-risale, Bejrut.
;;| Krajnji napor (u otkrivanju) lnih hadisa, I mam Delal uddin
Abdur-Rahman es-Sujuti, Darul-ma'rifeti lit-tab'ati ven-neri,
Bejrut.
BIBLIOGRFIJA
j)8j ]tzik Arpa (Lianul-Artb), Ebul-Fadl Omaluddin Muham
med ibn Mukrim lbn-Manzur el-Ifriki el-Misri, Darul-ma'rifeti
lit-tab'ati ven-neri, Bejrut.
j)j Opt osnovt djmja, dr. Demaluddin Abdut-Te ab, t j)

h. g.
( t ))

god. ), Matbu'atu Dmi'atir-Rijad.

j8oj Arapski aopis, asopis kulture koji je izlazio mjeseno, objavljiva
lo ga je Vezretul-i'lam u Kuvajtu, br. zo8.
j 8tj sopi o nauci i vtrovanju, nauni asopis, izlaio mjeseno, glav
ni i odgovorni urednik dr. El-Beir et-Turki.
j 8zj Ljtloviti p"arti, pripremila skupina lijenika, neobjavljeno.
j8jj Izvor u sudkoj mtdicini, frzici i sudkom vtltmju, dr. ls ma' il
Mensur Devde, t (o.h. g. ( t 8.god. )
j 8(j Opojna pia i njihov lttni psiho//Ii i socialni uticaj, Es'ad el-Ha
kim, Darul-kitabil-arebijji, Kairo, 1 t . god.
j 8 j El-Musntdu li immi Ahmtd ibn Hanbt, priredio Ahmed Mu
hammed Salr, etvrto izdanje, Darul-me'arif bi Misr, tj)j. h. g.
( t (. god.)
j 86] Svittli landii, Ebul-Abba Ahmed ibn Alijj el-Fujumi, Mekte
betu Libaa, t 8). god.
j8)j Nia landiia, Ibn-Abdullah el-Hatib et-Tabrizi, priredio
Muhammed Nasiruddin el-Albani, tree izdanje, t8; . god. ,
El-Mektebul-islami, Damask, Bej rut.
j 88j Zborik savtta Zprtvmciu oboimja zglobova faka, dr. Tevfk Ul
van, drugo izdanje, Bejrut.
j 8j Ril naiva biiala, dr. Amed Isa, drugo izdanje, t (ot . h. g.
( t 8 t . god. )
joj ]tdinstvmi reik mtdicint, Medisu vuzara' is-sihatil-arebi,
MunCetus-sihhatil-alemijjeti, El-MuneZetul-arebijjetu
lit-terbijeti ves-sekafeti vel-ulumi, Daru Tulas, t 88. god.
BIBLIOGRFIJA )
4
)
[91 ] Rjdik ikovitog biia, El-Imad Mustafa Tulas, Daru Tulas,
1 409. h. g. ( 1 989. god.)
[92] Rjdik izra Pos/nikovih hadisa, grupa orijentalista.
[93] S mdicinom iz plemtnitog Kur'na, dr. Abdul-Hamid Dijab,
dr. Ahmed Kuzkuz, sedmo izdanje, 1 404. h. g., Mu'essesetu
ulumil-Kur'ani, Damask.
[94] Prirunik Zjzik i komunikaciu, El-Eb Luvejs Ma'! uf, dvadeset i
sedmo izdanje, darul-Mariki, Bej rut, 1 973. god.
[9 5] Riznic islma, dr. Muhammed Faiz el-Mutt, drugo izdanje,
1 407. h. g. ( 1 987. god. ), Darul-Beir, Oman, Mu'essesetur-risale,
Bej rut.
[96] T. Ebul-Fered Abdur-Rahman Alijj ibnul-Devzi el-Kar
i, priredio Abdur-Rhman Muhammed Osman, 1 3 8 6. h. g.
( 1 966. god.)
[97] Ljkovito biie: njegov uzgoj, sastav i ikovita svojstva, dr. Fev
zi Taha Kutb Husejn, Daru Murihi lin-neri, Rijad, 1 401 . h. g.
(1 9 8 1 . god.)
[ 98] Ljkovito biie i njegova upotreba, Muhammed El-Avdat, Dor
d Luham, El-Munezzametul-arebijjetu lit-tenmijetiz-zira'ijjeti,
Hurtum, I 98 5. god.
[99] Ljekovito biie i trave, Alijj Haim, Darul-fkril-arebi, I 98 8 . god.
[ 1 00] Nasbur-rajti li ehadisil-hidjeti, Hafz Demal uddin Ebu-Mu
hammed Abdullah ibn Jusuf el-Hanef, El-Mektebetul-islamijje
tu, drugo izdanje, I 3 93 h. g. ( I 973 god.)
[ I OI ] Dua: njene tajne i boksti, Mahmud Humejde, 1 990. god. ,
Mektebetul-fdaleti, Kairo.
[ 1 02] Kraj kod garib hadisa, Mediduddin Ebus-Se'adati El-Mubarek
ibn El-Esir el-Dezeri, priredili Tair Ahmed Ez-Zavi, Mahmud
Muhammed Et-Tanahi, Daru Ihja'il-kutubil-arebijjeti, 1 3 8 3 . h. g.
( 1 962. god.)
144
BIBLIOGRFIJA
[ 1 03] Nqlul-tr min rhatii Sqjidil-ahjar Jrrh Munulal-ahbar, Sejh
Muhammed ibn Alijj ibn Muhammed e-Sekani, Darul-kalemi,
Bej rut, Libanon.
SADRAJ
Uvod . . . . . . e
Bilj e . . . i poetak .
Endokrine lijezde
Jaanje organizma i otpornosti
. UravnoteenaIshranauIslamu
Uravnoteena ishrana u islamu .
Potpuna ishrna .
Potreba Z hranom
Skupine ljudi koj ima je potrebna posebna ishrana
Trudnia i djii( . . . . . . .
Dojm( . . . . . . . . . . . . .
Ishrana dj(a, osoba u pubautu i starijih osoba
Redovna ishrana .
Namaska vremena
Koliina hrane . .
ta je cilj nekih islamskih lijepih manira
u vezi sa uzimanjem hrane i pia? . .
Zdrava hrana i nain njenog uzimanja .
Ishrana u toku ramazna . . 9 . . .
Olakica u pogledu posta za starije osobe .

1 0
1 0
1
1 5
1]
27
27
JO
5
3
9
41
43


y
+
bAbRAJ
ll. Ishrana izmeu medicine lislama
Ishraa izmedu medicine i islama .
Osa medicinskh saveta .
Staja tjela uma
Zdravlje . . . .
Bolest . . . . .
Uzroci koji dovode do stanja zdravlja ili bolesti
Vidlivi uoci . e
Uzci vtni Z ra .
Voda . . . . . . . . .
Ativnost ili mirvje .
Euforbija i kajsija. .
Ke nearapa . . .
Brojne strae seksualnog odnosa
Flebotomija, hidama apunktura
Bolesti pojedinih godinjih doba
N l
. .
' e juu se. . . . . B . B B . . . . B . .
uvje obja (mv)
Ko lijeiti bolesnike? .
lll.Ishrana u Kur'anu lsunnetu
Ishrana u Kr'au i sunnetu - hrana i lijek . .
Smoka . . . . . . . . . .
Anali sastava pld smolv .
Hranjiva vridnost smokvt . .
Ljkovita svojstva pld smolv
1
6y
6y
6y
69
7I
7I
JI
73
By
. . . . By
yt
yy
y

. tot
. toy
. . . 1 09
. t t y
. . . I I
7
. . . t t y
. t zt
121
122
122
SADRAJ
Maslina . . . . . . . . .
Anali satava malint .
Maslinovo u/t . . . .
Ljtkovita svojstva maslinovog ula.
litkovita svojstva maslinovog plod
Ljtkovita svojstva maslinovog lia.
Nar . . . . . . . . . .
Analiz satojaka nara .
Hranjiva vritdnost nara.
Ljtkovita svojstva plod nara
Mlijeko i meso . . . .
Mlijeko . . . . . 4
Anali sastava mlie/a
Hranjivt osobint mlitka.
Mlitni proizvodi . .
Meso . . . . . . . .
mjt glvni izvor prottina
Najbo/t muo . . . . +
Upozrmjt d st nt odritmo konzumiranja mtsa
Hranjiva vritdnost mtsa.
Jaj a.
Datule
Analiz satava suhih dtul
Hranjiva vritdnost suhih dtul .
Ishrana pordi/a . . . . . .
Lagahan iar (vdtra). . . . .
Ljtkovita svojstva oprafmt ntdzrlt dtuk (btlh) i
svtih dtul {rutab) . .
Sumjt ntdozrtlih dtul
Vinov loz {groe) . .
Analiz sastava go .
Hranjiva vritdnost g .
Upotrtba gr u medicinslt svrht .
Sufmjt groi (grodice).
Banana . . . . . . . .
Banana u ivotu narod.
347
1 23
1z
1z
1z

1z6
1z6
1 27
1z
1z
1z
. . 1 3
1 3 2
1))
1)
1)
1 42
1)
1)
1)
1
1 45
1
1

1 5 3
1

)
1

1
1

1
J
1 5 7
1
)7
SADRAJ
Banana J hrana i lik
Kamfor i inbir .
Pelinji med . .
Upotrtba plinjg md .
Plinji mtd J litk ludima
PliTli md i ulpavanj .
Kralska hrana . . . .
Nalni upotrbt kralsk hran .
Krastavc" jeli luk, lea i creni luk
Krastavac . . . . . . .
Bijeli luk o . . . o o o . o . .
Ljkovita svojstva bitlog luka . . . .
Kko s mogut oslboditi mirisa bitlg luka?.
Crveni luk . . . . . . .
Anali satava crvmog luka .
Luk kroz historju . . . . .
Ljkovita svjsta cvmog luka .
Lea . o o . . . . .
Analiz sastava i branjiva vridnost m
Lda u drnoj mtdicini .
Rba . . . . . . . . .
Hranjiva vritdnost ribt .
Kor tm} sastojaka rib u Ikoviu svrh
Osobin sv: rib . . . . . . . .
Mttot skrivanja znakova kvarmja ribt pri prodji.
Rib/ mso sprdava zl art"ia (artmoslkrozu)
Riba jt hrana z um . . o . . . . . . . .
IV. Hrana koju je Kur'an zabranio
Hrana koju je Kur'a zbrio .
IJ9
1 61
. . 1 63
IOO
I07
I09
I09
I70
. 1 71
1 71
1 72
I7
J
I7
5
1 76
IlO
IlO
I77
! 80
I80
I8I
. 1 8 3
I84
I84
I85
I86
I80
I87
1 89
. 1 9 1
Svnjsko meso . . . . . . . . . . . . . . . 49

Svinja je najpodlonija napadima nametnika

i tetni h bakterija . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 9 )
SADRJ
Eksperimentalna proba . . . . . . . . . . . .
Vjere koje zabranjuj u konzumiranje svinjskog mesa
Stavovi nekih istraivaa o svinjskom mesu .
Str i k . . . . . . . . . . . . . .
Ostale vste mesa koje je Kur
'
a zrio
Vino i alkoholna p
i
a . . . . . .
Postepenost u zabranj ivanju vina
Vino sa naune strane . . . . .
Kako vino utjee na ovjeka? . .
Utjecaj alkohola na organe u organizmu
Ko i kd jede i pije? . . . . . . .
tetna dejstva uzrokovana pretjerivanjem u jelu
!ko i kjd? .
mmobroka. .
Njdi dk si lut .
valanj hran .
Pimj wm . .
Kuhan} hran . .
7dit i pit. ali n prjt"
Opasnosti od mmti ZMO . .
So j nriaul zravla . . .
Vtamini i opasnost koju oni pmtav/aju po zrav/ .
Mso Ioj ubia . . . . .
uvaj se aditiva i aromata
ta su to aditivi?
Armati . . . . . . .
V.Ptogtamuvanjazdtav|jamasa
Program uja zrvlja masa .
Uravnoteenost ishrane
Lijeenj e hranom . .
349
. 200
. 201
. 201
2O
2O
. 2O
. 2 1 0
2 1 2
. 2 1 2
. 2 1 3
. 2 I
. 21 5
z1|
z10
z17
z17
z1
z1y
z1y
zzz
zz0
zz7
zz
. 228
z)1
. z))
Z$

f
0
Mr
w. . . . . . . . . . .
f

. 4 4 4 4 . . . . . . zq

Wb@gbmmkje
jbLmmmu oriu
. . zq6
. . zq
t L. . . . . . . . g
. . .

. .

PAmm
W
. . . ,
m. . . .
PM w/.
"
Ng . .
Q `pJ ` ~ .

:
V ,
WM

.
g . . . . . . .
& q. . . . . . . . .
M
. e
W. . o , &
M .
. . .
J. . .

M
.
O.
4
:
.
I . .

W
m .
. .
D. .
W
zye
zy1
z
J
I
z
J
z
z
J
z
z
J
z
z
J
+
z
J
+
z
J
+
z
J
y
z
JJ
z
JJ

z
f
/
. . z
7
2
J
J
2
J
J
zy
zy
zy
zy
. z

y
z
J

ze
2e
ze
. z6t
zI
zI
z01
zz
m&m m.
|. . e e e
be + e
wsdmic .
n-
M. . . e
. .
b&m
cm sdmic.
]n . .
Me . e
m@.

.
sdmic
Ma . .
. . .
|)e e

P
>m.
U . .
o. . . .
-]. . .
bda
Osm smic .
JQn .
M. .
be e
m
@.
bdm)
W. PW
MmZm . .
Z + . . . .
. . . .
~~p m
m . . . .
Y1~
.
'
xm.
I
t
z6z
z6z
z6z
. . z6|
z
.
.
z6
z6
z6
. . . z6q
z
z
z
z
. . z6q
z
z6
z6
z6
. . z
z6
z6
z
2
. z66
2
2M
2
z66
z
z
Z$
. .
3
7
1
z
z

z
z
J
z
zz
zzz
z
zz
z
zz
. . . . .
Malarni i lmpir
mb . . . . .
Wi pita . . .
Vtmini i mi1l
MmZ mHje8 . _
ta je anerioskleroz?
bAm
Neke manoe su korisne
IDr m e i njmi li tojd .
Otnost oJ lo/u/
Ni1 loltm/ bilu . . .
D_ W m ota . . . .
I-nIni ni m ota u O'lnimu? .
wmmr . . . . . .
Poveanje tjelesne W . . .
Neprej u hmi1nju Jetm
Pfelnji meJ i Urv/e me .
Druge vane tari . . . . .
Cri i biel lul . . . . .
Kortmje cnog i bi /la
Riba i zdravlje srca .
Kol/o rbe tba djet
Vane napomene .
Kinom (m) . . $ .
ta je to karcinom?
Uzronici karcinoma
Faltor swaine . . .
Faltor ishrne . . .
Otkrivanje injenica putem eksperimenata
Vitamin lijei krcinom . . $ P $ .
Vlakna spreavaju rak crijeva . . . . . . .
Seeri i karcinom . . . . . . . . . . .
Konzumiranje uskladitene i konzerirane hrane .
Konzani . . . . . . .
Tvar Zprmjmu boje hrane . . e e s . . . . .
. 2]
$ 283
. 28 5
285
285
287
287
288
288
. 189
. 290
. 290
. 190
. . 290
. 292
. 294
294
. 295
$ 2

.
75

.
+5

. 298
. 299
. 299
. 3 00
. 300
. 300
. 3 01
JOI
. )02
bmm
Savjeti i stavovi istraivaa . . . . . . . . . . .
lzbjtavanje jel loja su poCe/ ili irel (na vat)
Vrl ule . . . . . . . . . . . . . . .
Baci hrnu loja je luhina na priolo tnpmtur
Poi sa kupuom i larolm! . .
.
Natmi (unjmi) lupus! . . . .
Bieli lul -jalo Jelvanje . . . .
mzsrava obolitanje oJ rla.
J
)
J
Konumirnje t ica prtr pojav ra Jjle IoJ & .
.
3
02
303
303
304
304
JQ
5
305
306
307
Hra koja odgov eni . B B B B . . ]O
Ishrana trudnica
Mlje/o . .
Povre i voe . .
Meo . . . .
Mahunar/e i lrh .
jaja . . . . .
Vtmin I i joJ.
Slna hrna . .
Napid (tost) .
Posebne vrt hrane Z trnice
.
3
09
310
310
311
311
311
312
312
312
313
Ishrana dojilje .

]
I 3
Napita/ oJ m e . . . . . 314
Napita/ oJ lopr . . . . . . 315
Ishrana ene Zvrijeme menstruacije -osvrt na menstrualne
tegobe 4 . . . . . . . . . . .
3 I
)
Napitak oJ sema. . . . . . . . . . 315
Banane sa sirom ~Zmenstralne tgobe . . 316
Tpl mlie/o sa ttima, pernom i nanom 316
Kilirli Zspravanje obilnog iteanja /rvi IoJ mmstruacie. 316
Povre pobolJava iuvanje urina prie samog mmstralnog dllusa . 316
Ishrana ene u klimakteriju. . ]
I 7
ttarice poput gaha, soje i hmtla 317
Pia. . . . . . . . . . 318
Drge vrt bila (horonskog. 318
Vitamin H . . . . . . . 318
Prvina ishra je lijek Z zvstvene probleme
Lijeenje (njegovanje) tena, kose i noktiju
. .
.
3 19
]
I
9
Umi zvlje k. . jt
9
WaA.
]16
WMa B . . . ]z
W . . . . . ]16
NqII ym . ]10
FmaM . . . . . . ]z
bmkM prtv prlema W nokm. . . jzt
mW u sluu opja kmpucja njenih wm O jzt
DW ))
LUgjaosd (prtilos) . B B O # B O B O B B j zj
Sveti u pu pre Z smajivje telene

j
g
Vm dije . . . O . . . . . . . . . .
P ie Z smjenje telene -
^M
~
N
. . .
LMM

jz
!
. . j z]
4 ]1y
) ) I
. )))
POPIS TABEL
Hrnjive vrijednosti u 1 00 g bijelog sira . .
Hrnjive vrijednosti u 1 g perijskog sir
Hrnjive vrijednosti u 1 00 g ejder sira . .
Hranjive vrijednosti u 1 00 g rokor sira . .
Hranjive vrijednosti u 1 00 g raliitih vrsta mesa
Hranj ive vrijednosti u 1 O g govee jetrice . .
Hranjive vrijednosti u 1 00 g kuhane piletine
Hrjive vrijednosti u 1 00 g jaja . . . . . . .
Hraj ive vrijednosti u 1 00 g suhih datula (bM) .
Hranjive vrijednosti u 1 00 g groa . . .
Hrnjive vrijednosti u 1 00 g groica . .
Hrnj ive vrijednosti u 1 00 g zrele banane
Hranjive vrijednosti u 1 00 g meda . . . .
Hraj ive vrijednosti u 1 00 g svjeeg krastavc .
Hranjive vrijednosti u 1 00 g suhog crenog luka
Hranjive vrijednosti u 1 00 g le i graha . . . . .
Hranjive vrijednosti u 1 00 g raliitih vrsta rib
Kliina masti u raliitim vrstama mes . .
mgm ishrne Z smanjenje tjelene mase .
1 40
1 41
1 41
142
1 44
1 45
1 45
1 46
1 5 1
1 54
1 5 6
1 5 8
1 64
1 72
1 80
1 80
1 86
200
3 3

0
3 5 5