1

1. DEFINICIJA ZLOINAKE ORGANIZACIJE Zloinaka organizacija je udruenje od najmanje tri osobe iji lanovi su se udruili radi injenja kaznenih djela. Djelovanje zloinake organizacije vieg stupnja usmjereno je i prema ostvarivanju i zadravanju nadzora nad pojedinim gospodarskim ili drugim djelatnostima, pri emu se koriste zastraivanjem ili nasiljem radi utjecaja na osobe da im pristupe ili im se pokore. Zloinaku organizaciju odlikuje visok stupanj povezanosti lanova, unutarnji ustroj na temelju odnosa hijerarhije i stege i podjela rada. Zloinaka organizacija je temelj pojma organiziranog kriminaliteta. 2. KRIMINALISTIKA DEFINICIJA ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA Organizirani kriminalitet je drutveno tetna, opasna i masovna pojava, tajno ustrojene udruge koja planirano, organizirano i permanentno ostvaruje kriminalnu djelatnost na neodre!enom prostoru s ciljem ostvarivanja protupravne koristi i drutvenog utjecaja, naruavaju"i dravni integritet u cijelosti #u gospodarskoj, drutvenoj i politikoj djelatnosti$. 3. POLICIJSKA DEFINICIJA ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA Organizirani kriminalitet obuhva"a sustavno planirana, pripremana i podjelom posla poinjena kaznena djela koja ine sudionici udrueni u zloinaku organizaciju trajnim djelovanjem uz uporabu zastraivanja, nasilja ili korupcije, bez obzira na dravne granice, sa svrhom stjecanja %inancijske dobiti ili drutvene mo"i. 4. PRAVNA DEFINICIJA ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA Organizirani kriminalitet je pojava pripremanja ili injenja kaznenog djela zloinake organizacije ija je aktivnost usmjerena na stjecanje ili zadravanje kontrole nad pojedinim gospodarskim ili drugim djelatnostima zastraivanjem, nasiljem ili podmi"ivanjem, radi utjecaja na druge osobe da pristupe, ili se pokore organizaciji. 5. TEMELJNE KARAKTERISTIKE ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA &arakteristike' prikrivenost, masovnost ,pro%esionalizam ,dinaminost, drutveni karakter suzbijanja #ekonomski$. Prikriv !"#$ sa aspekta vremenskog uoavanja razlikujemo' kazneno djelo poznato poinitelj nepoznat( )*+ #klasini i op"i kriminalitet$ kazneno djelo poznato poinitelj poznat( ,-+ #promet i gospodarski kriminalitet$ kazneno djelo nepoznato poinitelj tako!er nepoznat( *+ #organizirani i gospodarski kriminalitet$ M%#"v!"#$ veliki broj izvrenja Pr"& #i"!%'i(%) ogleda se kroz' intelektualne sposobnosti, struna znanja ,pro%esionalno iskustvo, kriminalnu praksu Di!%)i*!"#$ uestale promjene pojavnog oblika naina izvrenja Dr+,$v !i - k"!")#ki. k%r%k$ r #+(/i0%!0%. 1. KARAKTERISTIKE ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA #prema .ingeru$ trajna povezanost ve"eg broja osoba hijerarhijska organizacijska struktura koju karakterizira monokracija, disciplina lanova, ali i briga za njihovu sigurnost plansko izvo!enje akcija na temelju podjele rada bavljenje ilegalnim poslovima prilago!enim zahtjevima odre!enog dijela stanovnitva koritenje raznovrsnih oblika delinkventnog ponaanja, kao to su' prijetnje, ucjene prisilna zatita, teroriziranje, podmi"ivanje i sl. tenja za stjecanjem gospodarske i politike mo"i mobilnost preko dravnih granica poslovna naela velikih %irmi i udruenja prilagodljivost tritu imovinska korist steena kriminalnim radnjama investira se u legalne poslovne transakcije 2. IZVORI SAZNANJA O KAZNENOM DJEL3 neposredno zapaanje provo!enje operativno taktikih radnji provo!enje istranih radnji suradnja s gra!anima promatranje #opservacija$ javnih skupova masmediji, priop"enje sredstava in%ormiranja javni pogovor prijava ote"enih anonimne i pseudonimne prijave i samoprijave kverulanti #kverulant/onaj koji stalno tui, tuakalo$ operativni izvori #pouzdanik0in%ormator$ uporaba operativno tehnikih sredstava primjena analogije priop"enja 1nterpola, stranih policija rad sa uhi"enicima0kanjenicima prijava dravnih tijela prijava trgovakih drutava. 4. MJERE KOJIMA SE PRIVREMENO OGRANIAVAJ3 ODRE5ENA 3STAVNA PRAVA GRA5ANA #l. ,)-. Z&2 a$. nadzor i tehniko snimanje tele%onskih razgovora #odn. sredstava za tehniko komuniciranje na daljinu$ ulazak u prostorije radi provo!enja nadzora i tehniko snimanje prostorija tajno pra"enje i tehniko snimanje osoba i predmeta uporaba prikrivenih istraitelja i pouzdanika simulirani otkup predmeta, te simulirano davanje0primanje potkupnine nadzor prijevoza i isporuke predmeta kaznenog djela. 6. EVIDENCIJE &riminalistike evidencije su sistematsko, organizirano i planirano prikupljanje, obrada i biljeenje provjerenih podataka o kaznenim djelima, osobama, stvarima, objektima i doga!ajima od interesa za policiju, a u cilju otkrivanja kaznenih djela, identi%ikacije poinitelja kaznenih djela, pronalaenja stvari i poduzimanja preventivnih mjera.

2
Evi7 !8i0 # 7i0 ' !%9 3pravno pravne evidencije' boravita i prebivalita osobnih iskaznica izdanih putnih isprava &riminalistike evidencije &aznene evidencije. 1:. KRIMINALISTIKE EVIDENCIJE &4Z5654 671D658194 2O.6:56 O26;4<1756 671D658196 Op"a abecedna kartoteka =O. evidencija 6videncija kaznenih djela s nepoznatim poiniteljem 6videncija ukradenih i nestalih stvari 4lbum %otogra%ija0evidencija %otogra%iranih poinitelja kaznenih djela 6videncija posebnih osobnih znakova poinitelja kaznenih djela 6videncija nadimaka 6videncija nepoznatih prona!enih leeva i nestalih osoba 6videncija legitimiranih sumnjivih osoba 6videncija odre!enih objekata. DAKTILOSKOPSKE EVIDENCIJE O;<%9 osobe za koje postoje osnove sumnje da su poinile kazneno djelo osobe koje nemaju javnu ispravu temeljem koje se moe utvrditi identitet osobe koje posjeduju krivotvorene isprave osobe za koje je potrebno provesti identi%ikacijski postupak #i za leeve$ M"!"7%k$i'"#k";#k% (/irk% zbirka otisaka poznatih poinitelja kaznenih djela razvrstanih po kategorijama kaznenih djela zbirka neidenti%iciranih otisaka prona!enih na mjestu doga!aja S3STAVNA METODA9 ;r $="7!% kri)i!%'i#$i*k% "/r%7% ili "; r%$iv!% "/r%7% diskretna je i moe biti vezana uz l. ,)-. Z&2 a. 8ilj joj je otkrivanje kaznenih djela i prekraja, te pronalaenje i hvatanje poinitelja, njihovih suizvritelja i suuesnika. .ama obrada moe time biti zavrena, a moe i prerasti u kriminalistiku obradu. kri)i!%'i#$i*k% "/r%7% l. ,>>. Z&2 a provode se %ormalne i ne%ormalne istrane radnje kri)i!%'i#$i*k% #$%$i#$ik% kri)i!%'i#$i*k% %!%'i$ik% kri)i!%'i#$i*k% ;r"#+7/% ustanovljava trenutane trendove, kakvo je kretanje, gdje, zato i kako dalje koristi u krim. prevenciji kri)i!%'i#$i*k% ;r v !8i0%. 12. S3STAV DJELOVANJA KRIMINALISTIKE POLICIJE .ustav djelovanja krim. policije ostvaruje se kroz' za ;"0 7i!%*!i 7">%?%0 drutveno tetan i opasan' prethodna krim. obrada #operativna obrada naputak$ osnove sumnje kriminalistika obrada #izvidi kaznenih djela l. ,>>. Z&2 a$ osnovana sumnja za )%#"v!+ ;"0%v+ #socijalna patologija$' kriminalistika statistika kriminalistika analitika kriminalistika prognostika kriminalistika prevencija. .<4<1.<1&4 evidencija sigurnosnih pojava 454?1<1&4 utvr!ivanje #dijagnosticiranje$ sigurnosnog stanja 2;O.3D:4 prosu!ivanje razvoja tetnih i korisnih pojava koje utjeu na stanje pojava 2;67658194 poticanje korisnih imbenika, te nadziranje i ograniavanje tetnih pojava. 13. SIG3RNOSNA PROS3D@A .igurnosna prosudba je analitiko sintetski, operativni, strategijski i taktiki dokument programiranja i planiranja rada u =32 u. :it sig. prosudbe svodi se na procjenu stanja ili predvi!anja pojava u blioj budu"nosti. Obuhva"a procjenu tamne brojke, donoenje procjene o strukturi, tendencijama i kretanju kriminaliteta. Zatim obuhva"a procjenu ugroenosti kriminalitetom, odn. pojavnim oblicima napada i naina izvrenja. 2rosudba slui za izradu planova kriminalistikih kontrola i preventivnih metoda, te postavljanje mogu"ih verzija u krim. obradi. O80 ! #i>+r!"#!"> #$%!0%9 , stabilno @ zadovoljavaju"e A nezadovoljavaju"e B kritino * stanje nesigurnosti #nema sigurnosti$. 14. KRIMINALISTIKA ANALOGIJA &riminalistika analogija #primjena na slinom sluaju$ zabranjena je za primjenu u pojedinanom sluaju u svrhu dokazivanja, ali nije zabranjena kod otkrivanja oblika kriminaliteta.

3
15. OPERATIVNO TAKTIKE MJERE 3 OTKRIVANJ3 I RAZJAANJAVANJ3 ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA traenje potrebnih obavijesti od gra!ana poligra%sko testiranje analiziranje glasa pregled prijevoznih sredstava, osoba i prtljage nadzor i ogranienje kretanja na odre!enom prostoru utvr!ivanje istovjetnosti osoba i predmeta potraga za osobom i stvarima pregled odre!enih objekata i prostorija dravnih tijela i pravnih osoba, te drugih poslovnih prostora i uvid u njihovu dokumentaciju i podatke prikupljanje obavijesti uz prikrivanje svrhe prikupljanja ili svojstva policijskog slubenika ili putem tajnog izvjestitelja provjera istovjetnosti telekomunikacijskih adresa druge mjere ili radnje. 11. TEMELJNE AKTIVNOSTI ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA motiv %inanciranje planiranje organiziranje de%iniranje CCkrim. proizvodaCC transport0krijumarenje skladitenje bunkeri raspaavanje, preprodaja, rasturanje lokalna mrea preprodavaa uoljiva posljedica. 12. KOR3PCIJA I ZLO3PORA@A P"0%) k"r+;8i0 i ('"+;"r%/ "/+=v%<% #'0 7 < k%B!0iv "/'ik 9 koritenje i zlouporaba poloaja u odnosu na donoenje odluka o nepripadnom prisvajanju sredstava poduze"a u kojoj poinitelj radi koritenje monopolnog poloaja na kumulaciju mo"i u odluivanju o pitanjima kao to su dodjeljivanje %inancijskih sredstava ili drugih prava #dodjela stana i sl.$ zlouporaba prilikom poslova koji se zasnivaju na povjerenju i gdje ne djeluju zatitni mehanizmi # obavljanje poslova u inozemstvu$ zlouporaba poslovnih obiaja i uzanci kod normalnih oblika poslovanja, te primanje provizije, rabata, popusta i sl. koritenje poslovnih odnosa s privatnim sektorom, te stjecanje materijalne koristi polulegalnim i ilegalnim aranmanima koritenje stanja kritinosti ili velike potranje na tritu i ostvarivanje materijalne koristi po toj osnovi. 14. KOR3PCIJA 3 SL3C@I / zahtijevanje ili primanje poklona ili kakve druge koristi u vezi sa obavljanjem ili neobavljanjem slubene dunosti 16. PRIMANJE MITA ;r%v" ;%#iv!" ;"7)i<iv%!0 poinitelj zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist, primi obe"anje dara ili kakve druge koristi da u okviru svojeg slubenog poloaja ili ovlatenja obavi slubenu ili neku drugu radnju koju ne bi smio obaviti, ili da ne obavi radnju koju bi morao obaviti, ! ;r%v" ;%#iv!" ;"7)i<iv%!0 poinitelj zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist, primi obe"anje dara ili kakve druge koristi da u okviru svojeg ovlatenja obavi slubenu ili neku drugu radnju koju bi morao obaviti ili da ne obavi slubenu radnju koju ne bi smio obaviti. ;azlika izme!u ovog i prvog oblika podmi"ivanja je u tome to kod drugog oblika poinitelj poduzima radnju koju bi inae morao obaviti bez podmi"ivanja. .lubena ili druga radnja koju obavlja poinitelj je njegova redovita djelatnost. !%k!%7!" ;%#iv!" ;"7)i<iv%!0 nakon to je izvrio radnje, poinitelj u vezi s njima zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist. Dakle, nakon to je poduzeo ili nije poduzeo radnju, poinitelj trai ili primi protuuslugu. 2:. DAVANJE MITA ;r%v" %k$iv!" ;"7)i<iv%!0 ini osoba koja slubenoj ili odgovornoj osobi uini ili obe"a dar ili kakvu drugu korist, da u granicama svojeg ovlatenja obavi slubenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, te osoba koja posreduje pri ovakvom podmi"ivanju slubene ili odgovorne osoba, ! ;r%v" %k$iv!" ;"7)i<iv%!0 ini osoba koja slubenoj ili odgovornoj osobi uini ili obe"a dar ili kakvu drugu korist da u granicama svojeg ovlatenja obavi slubenu ili drugu radnju koju bi inae morala obaviti, da ne obavi slubenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti, ili osoba koja posreduje pri ovakvom podmi"ivanju slubene ili odgovorne osobe. 21. PRANJE NOVCA 2ranje novca predstavlja novani trans%er %inancijskog kapitala steenog kriminalnim aktivnostima. 5ovana sredstva koja se dobiju tim nelegalnim trans%erima pokuavaju se legalizirati kako bi se mogla koristiti u daljnjoj legalnoj investiciji. K"r%8i k"7 ;r%!0% !"v8%' ukljuivanje novca u bankarske i druge %inancijske institucije premjetanje sredstava iz institucije u instituciju radi prikrivanja izvora sredstava ulaganje sredstava u zakonite poslove i imovinu. Si$+%8i0 k"0 +k%(+0+ !% ;"#$"0%!0 )">+<!"#$i ;r%!0% !"v8%9 otvaranje mnotva rauna visoke uplate gotovinskog novca transport velike koliine novca prihva"anje izrazito loih %inancijskih uvjeta otvaranje rauna i osnivanje tzv. o%% shore poduze"a u inozemstvu. 22. RAZLIKA IZME53 PROT3PRAVNE NAPLATE I IZN3DE Pr"$+;r%v!% !%;'%$%9 tko radi naplate duga uporabom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da "e izravno napasti na ivot ili tijelo te osobe, ili njoj bliskih osoba, oduzme tu!u pokretnu stvar tko radi naplate duga, silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da to uini ili ne uini na tetu svoje ili tu!e imovine. :it djela je u protupravnosti naina naplate #silom ili prijetnjom$. I(!+7%9 poinitelj primjenjuje silu ili ozbiljnu prijetnju, te prisiljava drugog da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tu!e imovine s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist. ;adi se o obliku kaznenog djela prisile.

4
KRIJ3MARENJE 23. RAZLIKA IZME53 KRIJ3MARENJA I NEDOP3ATENE TRGOVINE Kri0+)*%r !0 je prenoenje ve"e koliine robe preko carinske crte uz izbjegavanje carinskog nadzora. N 7"(v"'0 !% $r>"vi!% neovlatena kupnja, prodaja ili razmjena predmeta ili robe iji je promet ogranien ili zabranjen. 24. CARINSKI NADZOR obuhva"a mjere koje se poduzimaju radi sprjeavanja neovlatenog postupanja s carinskom robom i osiguranja njezine istovjetnosti dok se ne provede carinski postupak. 25. CARINSKI POST3PAK C%ri!#ki ;"#$+;%k "/+=v%<%9 uvanje i pregled carinske robe sprovo!enje carinske robe stavljanje carinskih obiljeja uzimanje uzoraka, prospekata' crtea, %otogra%ija i sl. radi podataka kojima se osigurava istovjetnost robe pregled i pretragu prijevoznih i prijenosnih sredstava i vozakog osoblja pregled putnika, prtljage i osobnu pretragu putnika. 21. TRI KATEGORIJE 3 VEZI S PREDMETIMA IZVRAENJA KRIJ3MARENJA9 krijumarenje predmeta iji je unos na podruje ;D doputen sukladno Zakonu o trgovini napadaju se ekonomski odnosi. Ov%0 $i; kri0+)*%r !0% ;r 7#$%v'0% r %'!i #$0 8%0 >70 # vr, 9 &D nedozvoljene proizvodnje &D izbjegavanja carinskog nadzora &D obmanjivanja kupaca &D povrede prava industrijskog vlasnitva &D neovlatene uporabe tu!e tvrtke &D povrede prava iz prijavljenog ili zati"enog izuma &D povrede prava autora ili umjetnika izvo!aa( kri0+)*%r !0 ;r 7) $% *i0i 0 ;r") $ ">r%!i* ! D +$"'ik" ,$" 0 ;"# /!i) (%k"!#ki) ;r";i#i)% +$vr? !% ;r"i(v"7!0% i ;r r%7%E $ #$%v'0%!0 + ;r") $ #npr. Zakon o oruju, Zakon o proizvodnji duhana i duhanskih prera!evina, Zakon o proizvodnji i prometu predmeta od plemenitih metala i mineralaE$' predmeti pod posebnim poloajem drave plemeniti metali i minerali predmeti od kulturnih vrijednosti pro%itabilni predmeti #alkohol, cigarete$( krijumarenje predmeta iji je promet 2O<235O Z4:;45965 na podruju ;D 22. KRA5E A3TOMO@ILA I KRIVOTVORENJE FINFOZNAKE '")'0 !0 8i'i!7ri*! /r%v specijalnim provalnikim alatom ruski klju. ;uski klju jedan je od najjednostavnijih alata kojim se na najbri nain lomi cilindrina brava. ;adi se o komadu elinog lima koji je oblikovan tako da prednji dio, duine oko @.* cm, ulazi u bravu vozila, te se nakon ulaska, uporabom poluge ili mehaniarskog kljua, naglim pokretom #u smjeru otkljuavanja brave$, lomi cilindar brave. 1sto vrijedi i za stavljanje vozila u pogon. 2ostoji vie vrsta takvih kljueva. *+;%!0 8i'i!7ri*! /r%v specijalnim provalnikim alatom belgijaner. Ovaj alat na svojevrstan nain je CCuvezenCC s podruja zapadne 6urope. .astavljen je od vie dijelova #tako se pronalazi i prilikom pretrage$' elino svrdlo #vrh$ se usvrdla u cilindar, tako da se prikladnim mehaniarskim kljuem vrti zatitni rub, koji je u obliku matice( kad se usvrdla, valjak #koji tei preko -.* kg$ naglo se potisne unatrag, te od nastalog udarca u zatitni rub, cilindrini uloak brave iskae iz leita( na osnovi cilindra izra!uje se slian klju. *+;%!0 8i'i!7ri*! /r%v specijalnim provalnikim alatom puka. Ovim alatom izvadi se cilindrina brava, odn. iz brave se izvlai cilindrini uloak i na osnovi poloaja ploica u uloku izra!uje se klju. Ovaj alat nema valjak ija teina vadi cilindar, nego radi na principu vadiepa. #ki7%!0 /r%v to je est nain provaljivanja i odnosi se na skidanje epa rezervoara kod automobila koji imaju isti klju za vrata, za stavljanje u pogon i za spremnik rezervoara. 5asilnim putem skida se ep rezervoara, iz njega vadi cilindrini uloak brave i izra!uje prikladan klju. Za ovu operaciju pro%esionalcima je potrebno A > minuta. kriv"$v"r !0 FIN "(!%k brojeva asije. kriv"$v"r !0 i'i +k'%!0%!0 ;r"7+k8i0#k ;'"*i8 #1D ploica$ i produkcijske trake. )i0 !0%!0 7r+>i= k%r%k$ ri#$ik% v"(i'%. 24. NAINI KRIVOTVORENJA @ROJEVA AASIJE ;r i!%k% ;"#$"0 < > /r"0% ,%#i0 originalni broj asije preinauje se u neoriginalan. &rivotvoritelj posebnim alatom CCukucavaemCC ili CCelektropisaljkomCC mijenja slova ili brojane oznake. 7jetaenjem brojeva asije relativno lako se utvr!uju originalni brojevi. +k'%!0%!0 "ri>i!%'!i= /r"0 v% i +k+8%v%!0 !"vi= , neoriginalnih brojeva asije podruje lima na kojem je otisnut broj zagrijava se, te mu se mijenja struktura materijala, brusi se dok se ne dobije ista povrina. 5a isto mjesto ukucavaju se neoriginalni brojevi. 3 ve"ini sluajeva ukucava se svih ,> znamenaka ili posljednjih ,,, koje su i najvanije. 3 praksi se susre"u i sluajevi kad se originalni broj u cijelosti ukloni, a neoriginalni broj se ukucava , @ cm ispod mjesta gdje se nalazio originalni broj. +v%riv%!0 /r"0% ,%#i0 s nekog drugog vozila. originalni broj dimenzija ,>FB cm izrezuje se s nekog drugog vozila i stavlja se na ve" izrezani dio, te se zavaruje. 5akon zavarivanja podruje obrade se brusi, pokriva slojem kita i boje. Ovakav nain krivotvorenja esto se upotrebljava kod vozila koja se ilegalno uvoze u zemlju, a nisu predmet teke kra!e. !%v%riv%!0 lima s neoriginalnim brojevima na lim sa originalnim brojevima na svojevrstan nain prikrivanje neoriginalnim brojem asije podruja na kojem se nalazi utisnut originalni broj #kod vozila kod kojih se broj asije nalazi ispod prednjeg vjetrobranskog stakla$. +k+8%v%!0 ! "ri>i!%'!"> /r"0% !% *i#$i k")%7 'i)% ili novi dio vozila krivotvoritelj kupuje dio vozila na kojem se inae nalazi ukucan broj asije #unutarnji blatobran ili nosa amortizera$, te se na taj dio ukucava kompletan broj asije koji je u potpunosti neoriginalan. k")/i!%8i0% razliitih tipova krivotvorenja broj asije je i zavaren i prekucan #radi se o vozilu koje je nekoliko puta otu!eno, nakon toga svaki puta registrirano temeljem krivotvorene dokumentacije, a sve u svrhu naplate odtete od strane osiguravaju"ih drutava$.

5
26. METODE VJEATAENJA FINFOZNAKA ) $"7% 7"k%(iv%!0% +v%riv%!0% vjetak skida boju sa okoline G15 a, sve do mjesta gdje je izvreno isijecanje i varenje. 5a mjestu varenja pojavit "e se linija varenja, koja se po boji i strukturi razlikuje od ostatka lima. k )i0#k% ) $"7% #metoda restitucije$ obnavlja oznaku na metalu. 2rilikom utiskivanja oznaka, eona povrina modela slova ili brojke prodire u metal i tom prilikom ga sabija. 5ajve"i dio metala se sabija vertikalno, u dubinu, dok se jedan dio sabija u irinu #u stranu$. Zbog toga se u smjeru djelovanja sile pove"ava gusto"a kristala. ' k$r"k )i0#k% ) $"7% modi%icirana kemijska metoda. &oristi razliitu brzinu otapanja kristala pod utjecajem kemijskih reagenasa i elektrine energije koja kroz njih prolazi. )%>! $#k% ) $"7% njome se mogu otkrivati uklonjeni znakovi samo na metalima i legurama koji imaju %eromagnetika svojstva. =jesto s kojeg je uklonjen znak se magnetizira, a zatim naprai eljeznim prakom. <amo gdje kristalna struktura nije poreme"ena dolazi do breg taloenja tih estica zahvaljuju"i magnetskom privlaenju. 5akon nekog vremena, talog ocrtava konture uklonjenog znaka. ) $"7% (%>ri0%v%!0% ) $%'% primjenjiva je samo kod itanja originalnih oznaka izra!enih utiskivanjem, jer je kod njih dubina dovoljno velika. Zasniva se na principu da pri znatnoj temperaturi, na slabije uoblienim zonama, nastaju najve"i kristali i oni se kod takvih predmeta uoavaju na drugoj strani #naopako okrenuti CogledaloC$. ) $"7% $ r)"vi(i0 koristi se temperaturna razlika, te razlika emisione snage i termike vodljivosti. =etoda je upotrebljiva za otkrivanje krivotvorenja brojeva asije. <ermovizijom se lako uoavaju varovi i preinake. Ova metoda ima prednost pred ostalima jer je vrlo jednostavna i nije potrebno vriti nikakve predradnje. 3:. PROD3KCIJSKA PLOICA -IDFPLOICA. I PROD3KCIJSKE TRAKE 1D ploice su metalne ploice, naje"e dimenzija ,--F,-- mm na kojima se tako!er nalazi utisnut broj asije. krivotvoritelji prilikom krivotvorenja brojeva asije skidaju 1D ploice i bacaju, ili na njima tako!er vre preinake. u nekim krim. obradama u stranim zemljama utvr!eno je ilegalno izra!ivanje praznih 1D ploica, na koje se kasnije upisuje neoriginalni broj. 2rodukcijske oznake ili trake su poseban oblik zatite proizvo!aa od kra!e vozila. <o su manje kompjutorske trake ispisi na kojima se nalazi broj asije, datum proizvodnje, mjesto proizvodnje i dr. <e produkcijske oznake se za vrijeme procesa proizvodnje vozila stavljaju na unaprijed odre!ena mjesta #vrata vozila, stranje sjedite, krov i sl.$. ;adi se o vrlo bitnom podatku, obzirom da su iste trake naje"i dokaz o originalnom broju, temeljem kojeg se utvr!uje gdje je vozilo otu!eno. 5a nekim tipovima vozila nalaze se manje kompjutorske oznake naljepnice koje se lako mogu odlijepiti i krivotvoriti. 31. PRAVILNIK O TEGNIKIM PREGLEDIMA VOZILA -L. 11.. 5a teh. pregledu se mora utvrditi odgovaraju li podaci u dokumentu o vozilu ili prometnoj dozvoli ili knjiici vozila stvarnim podacima vozila na koja se odnose. 4ko se utvrdi da podaci ne odgovaraju, tehnika ispravnost vozila se ne smije ovjeriti. 1zdaje se registracijski list s tonim podacima na koje se stavlja peat CCneispravnoCC u crvenoj boji. 7lasnika se upu"uje policijskoj upravi0postaji, radi uskla!ivanja podataka i ispravljanja dokumenata. 1znimno od st. @. ovog lanka, ukoliko stanica za teh. pregled utvrdi da je u knjiici vozila neki od podataka grekom upisan pogreno, izdat "e novu prometnu dozvolu, odn. knjiicu vozila, a dokumente s pogrenim podacima dostaviti policijskoj upravi0postaji koja vozilo vodi u evidenciji uz naznaku koji su podaci bili pogreno upisani. =ogu se utisnuti i peati CC2.CC #podaci sumnjivi$, te je stanica za teh. pregled vozila duna u roku od tri dana obavijestiti 23022 #obavijest sadri naziv stanice, marku, tip, godinu proizvodnje i reg. oznaku vozila, kratak opis neispravnosti i potpis ovlatene osobe$. 32. KRIMINALITET 3 VEZI S MOTORNIM VOZILIMA kra!a utaja i obmana %ingirana kra!a prijevara %ingirane masovne kra!e 33. DELINKVENCIJA KOJA SE JAVLJA 3 VEZI S PROMETOM PLEMENITIM METALIMA I MINERALIMA nedozvoljena trgovina zlatom i zlatnim novcem krivotvorenje znakova za vrijednost krivotvorenje znakova za obiljeavanje robe, mjera i utega obmanjivanje kupca kra!a, teka kra!a prijevara #prijevara na kvaliteti ili kvantiteti$ krijumarenje izbjegavanje carinskog nadzora utaja poreza i drugih davanja prikrivanje. 34. METODE ZLO3PORA@E TIRFRECIMA <1; transport se koristi radi to breg prijevoza odre!enih roba, bez nepotrebnih zadravanja na graninim prijelazima. ;oba se nakon utovara u kamione zapeati i stavlja se carinska plomba. Dolaskom na granini prijelaz, carinici pregledavaju plombe, konstatiraju njihovo stanje te izdaju propusnicu za daljnju vonju do sljede"eg graninog prijelaza. M $"7 ('"+;"r%/ TIRFr Bi)%9 skidanje originalne plombe, iskrcavanje robe koja se nalazi u otpremnici i zamjena drugom robom. pri utovaru se moe ukrcati roba koja nije naznaena u <1; dokumentaciji. prorezivanje cerade ili nosaa, ili na neki drugi nain ubacivanje robe u kamion tajni bunker. 35. KRIMINALITET POVEZAN S K3LT3RNIM DO@RIMA 2ojam CCkulturno dobroCC odre!en je l. ,. &onvencije o mjerama za zabranu i sprjeavanje nedoputenog uvoza, izvoza i prijenosa vlasnitva kulturnih dobara. &ulturno dobro je dobro religioznog ili svjetovnog znaaja koje svaka drava oznai kao vane za arheologiju, pretpovijest ili povijest, knjievnost, umjetnost ili znanost, a pripadaju jednoj od kategorija koje navodi &onvencija. 3 &aznenom zakonu predvi!ena je speci%ina zatita kulturnih dobara kroz tri kaznena djela iji objekt napada mogu biti samo kulturna dobra de%inirana sukladno odredbama 2arike konvencije. T" #+9 ote"enje, unitenje, nedozvoljeni izvoz kulturnog ili prirodnog dobra nedozvoljeno obavljanje istraivakih radova i prisvajanje kulturnog dobra unitavanje ili prikrivanje arhivske gra!e.

6
KRIVOTVORINE I FALSIFIKATI 31. KRIVOTVORINA Kriv"$v"ri!% D 0 i)i$%8i0% "ri>i!%'%E "!" ,$" 0 ;%$v"r !"E ;"$;+!" !"vi ;r"i(v"7E ,$" 0 )">+< v0 r!i0i "ri>i!%'+. 32. ELEMENTI I TEGNIKE ZA ZAATIT3 DOK3MENATA I. ZAATITA PAPIRA %. ;%#iv!% D zatitni elementi su sastavni dio papira, odnose se na samu izradu, vrstu papira, vodeni znak koji je u njemu izra!en' ;rir"7% ;%;ir% u masu za izradu papira mogu"e je staviti vlakna rijetke biljke, kao to je ramija #vrsta koprive$. <ako!er je mogu"e proizvesti papir u kojem uop"e nema optikog bjelila. 1mpregniranje papira moe biti jae ili slabije i moe demonstrirati koritenje odre!enog tipa kemikalije. 2apir moe biti %izikalno ili kemijski hrapav, da bi dobio odre!eni izgled. v"7 !i (!%k najvanija zatita papira. 5jegova vrijednost lei u njegovim kvalitetama i umjetnikoj vrijednosti koju zahtijevaju proizvo!ai papira. /. %k$iv!% ine ju elementi izvan papira, prikriveni ili vidljivi, koje je teko krivotvoriti i koji vidljivo reagiraju na kemijske supstance koje koriste krivotvoritelji' "/"0 !% v'%k!% obina tekstilna vlakna duga @ A mm i promjera -., mm, razliite boje, koja se stavljaju u masu za izradu papira #papir za izradu novanica$ "/"0 ! ;'"*i8 viebojne ploice promjera ,.* mm, od kojih su neke %luorescentne pod 37 svjetlom #tee ih je koristiti nego vlakna, jer pokrivaju ve"u povrinu$ #i>+r!"#! !i$i polietilenske vrpce ija je jedna strana metalizirana i koje se reu u niti od -.H do ,.* mm. .tavljaju se u masu za izradu papira, na nain da ve"ina gotovih dokumenata zadebljanjem ne pokazuje smjetaj niti. <e niti mogu biti iste, bilo da su neprekinute ili isprekidane, vidljive ili nevidljive, i nositelji mikrotiska sa imenom institucije koja ih izdaje ili zemlje koja stavlja u opticaj takav dokument. (%,$i$! ;"7'"> bankarske potrebe #ekovi$. <vari koje se koriste kao zatitna podloga imaju svojstvo reagiranja brzim bojanjem ili gubljenjem boje u kontaktu s kemijskim sredstvima koja koriste krivotvoritelji . postoje dvije vrste zatitnih podloga' jedna se nalazi na povrini papira, a druga unutar samog papira. II. ZAATITNI TISAK F "#i>+r%v% 7"k+) !$ #v"0i) "#"/i!%)% i )"$iv") k"0 > ;r 7#$%v'0%9 (%,$i$% "#"/i!%)% $i#k% tiskarski postupci koji ostavljaju relje% #bakrotisak, bakrorez ili knjigotisak$ daju odre!enu zatitu dokumentima zbog injenice da je njihova izrada posebno duga i teka. ;adi se o materijalu kojeg nije lako krivotvoriti. (%,$i$% 8r$ B") #giljoiranje/ukraavanje valovitim crtama koje se simetrino ukrtaju$ jedan od naje"e koritenih motiva za zatitnu podlogu ine linearni elementi u obliku spirala, omi, vijugavih linija. <a je tehnika pro%injena i precizna. ?inearni elementi esto su samo jedne boje, ali da bi bili kompliciraniji, mogu se tiskati u tri boje, tako da se dobiju motivi sa slabijim ili jaim tonom, ili u obliku duge, koju je jako teko reproducirati. III. POMOHNI ELEMENTI ZA 3TVR5IVANJE A3TENTINOSTI 7"k+) !$i (% +$vr?iv%!0 i7 !$i$ $% i "#"/! i#;r%v 9 igoviE zakoviceE biljezi. vri0 7!"#!i ;%;iri9 magnetska zatitaE tiskarski brojE %oto ek ek na kojeg je utisnuta %otogra%ija nositelja 34. GLAVNE TISKARSKE TEGNIKE k!0i>"$i#%k D list papira se priti"e na ispupenja kalupa pomo"u valjaka /%kr"$i#%k D valjak koji ima si"une gravirane udubine uranja se u tintu iji se vrak obrie %inom strugalicom udubine ostavljaju na papiru lagano ispupenje "&&# $ D gravirana ploa se savija na valjak i slika kalupa prenosi se na list papira pomo"u povrine od kauuka. 36. MATERIJALI KOJI SE KORISTE ZA KRIVOTVORENJE DOK3MENATA %. ;%;ir opskrba autentinim papirom sistemi modernog elektronskog nadzora ine gotovo nemogu"im kra!u zati"enih dokumenata u toku proizvodnje. proizvodnja papira slinog autentinom. koritenje zamjenskog papira ti papiri nemaju ni sastav ni svojstva autentinog papira, ali katkad imaju slian izgled i karakteristike. /. v"7 !i (!%k"vi masne oznake nastaju od metalne ablone ije su konture izra!ene shodno konturama vodenog znaka. dijelovi papira na kojima nema oznake premazuju se masnom materijom #para%in$. 5a tom mjestu papir postane prozraan i podsje"a na vodeni znak. znakovi izra!eni kiselinom rezultat je promjenjiv, ovisno o vjetini krivotvoritelja. radirani znakovi #radirati/strugati$ do njih se tako!er dolazi struganjem na odre!enom mjestu, za to su potrebni abloni. znakovi izra!eni od mase za izradu papira dobiju se dodavanjem motiva na papir u kaastom #pastoznom$ stanju. relje%ni znakovi za dobivanje takvih znakova sluimo se metalnom matricom koja se tlai i utiskuje na papir. ;elje%ni znak nestaje kad se potopi u alkalnu teku"inu. tiskani znakovi mogu se pojaviti na povrini ili unutar lanog dokumenta. ;ezultat su obinog tiska bezbojnim lakom ili bijelom bojom, koja na tom mjestu ini papir neprozirnim. krivotvoreni vodeni znakovi najprije se izrade predloci od voska koji se prenose na metal, a zatim se njime obloi vrlo %ino iano sito. <eku"a smjesa za papir izlije se na to sito, a kad se ocijedi, stvara vrlo tanak list s vodenim igom, motivom kojim je bilo obloeno iano sito. 4:. PODJELA KRIVOTVORINA vrlo opasna krivotvorina zarada A-+ opasna krivotvorina zarada *-+ laka krivotvorina zarada H*+ 41. KRIVOTVORENJE NOVCA METODOM FOTOKOPIRANJA 3 @OJI 5a krivotvorenje novca metodom %otokopiranja u boji ukazuju ovi elementi ' nepostojanje %luorescentnosti boja izostavljanje slojevitosti gra%ike imitacijski vodeni ig izostanak latentnog tiska ne ostaju tragovi boje na istom papiru jer se radi o slici, a ne o originalnoj boji.

7
41.%. INDIKATIV KRIVOTVORENJA I ZNAAJ INDIKATIVA 1ndikativ D 0 "(!%k% !%*i!% i(vr, !0%E $0. "(!%k% ;"0%v!"> "/'ik% kriv"$v"ri! i'i &%'#i&ik%$%. I!7ik%$iv #'+Bi (% +$vr?iv%!0 )0 #$% !%#$%!k% kriv"$v"ri! E !% !%*i! 7% # $"*!" (!% >70 # r%!i0 ;"0%v'0iv%'% kriv"$v"ri!% i#$i= "/i'0 B0%. 42. FALSIFIKAT ;r i!%k !% "ri>i!%'+E "!" ,$" 0 ;r i!%* !" !% %+$ !$i*!") ;ri)0 rk+ 7"7%v%!0 )E "7+(i)%!0 ) i'i k")/i!%8i0"). 43. IZRADA FALSIFIKATA uklanjanjem' brisanje' lagano brisanje' nestaju veze izme!u povrinskih vlakana i njihovih slobodnih krajeva. duboko brisanje' skida se boja da bi se dolo do donjeg sloja koji nije obojen. struganje #radiranje$' vri se pomo"u otrih instrumenata #ilet, skalpel$ i zailjenih instrumenata #bode, igla, stilet$. /ri#%!0 k )i0#ki) #r 7#$vi)%9 princip je kemijski izbrisati tintu koja je obojila vlakna papira. Za to se upotrebljavaju proizvodi mineralnog podrijetla #teku"ina za bijeljenje, kalijev permanganat$ ili otapala organskog podrijetla #aceton, eter, metanol$. r%('ik+0 )" $ri vr#$ /ri#%!0% k )i0#ki) #r 7#$vi)%9 potpuno brisanje itav dokument se uroni u sredstvo za pranje, dokument se zatim sui i glaa. djelomino brisanje dokument se na odre!enom mjestu trlja vatom natopljenom u kemijska sredstva. brisanje tono odre!enog dijela dokumenta krivotvoritelj koristi metalno pero da bi kemijskim sredstvom prelazio preko slova, te ih brisao. 7"7%v%!0 )9 precrtavanje dodavanje u praznine kopiranje kombinacijom oduzimanja i dodavanja' najprije se ukloni tekst, a zatim se nadomjesti odgovaraju"i. 44. VRSTE KRIVOTVORINA PREMA NAIN3 IZVRAENJA I POJAVNOM O@LIK3 %. kriv"$v"ri! ;r )% !%*i!+ i(vr, !0%9 djelomine #parcijalne$ %alsi%ikat potpune #u cijelosti$ krivotvorine. /. kriv"$v"ri! ;" ;"0%v!i) "/'i8i)%9 kemijske #skidanje teksta kemijskim sredstvima, 37 zrakama$ %izikalne #skidanje pigmentacije, struganje, brisanje$ A. %otokopije B. skeniranje I print$. 45. NAIN I SVRGA PRIMJENE 3VFLAMPE KOD ISPITIVANJA VJERODOSTOJNOSTI NOVANICA I DOK3MENATA Pri'ik") i#;i$iv%!0% 7"k+) !%$%E 3V (r%* !0 # k"ri#$i9 za otkrivanje kemijskog brisanja za itanje izbrisanih tekstova pisanih tintom ili kemijskom olovkom za itanje tekstova pisanih nevidljivim tintama za ispitivanje tinti, kemijskih olovaka, olovaka u boji za ispitivanje %alsi%ikata vrijednosnih papira za utvr!ivanje je li pismo otvarano #razliita ljepila razliito %luoresciraju$. K"7 i#;i$iv%!0% !"v*%!i8%E !% #%)"0 !"v*%!i8i &'+"r #8ir%0+9 oznaka numeracije zatitna nit %luorescentne niti #koje pod 37 svjetlom svijetle plavom, utom i crvenom bojom$. 41. KAZNENA DJELA PROTIV SIG3RNOSTI PLATNOG PROMETA I POSLOVANJA krivotvorenje novca #l. @>B.$ krivotvorenje vrijednosnih papira #l. @>*.$ krivotvorenje znakova za vrijednost #l. @>H.$ izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstava za krivotvorenje #l. @>>.$ krivotvorenje znakova za obiljeavanje robe, mjera i utega #l. @>).$ prikrivanje protuzakonito dobivenog novca #l. @>J.$. 42. KAZNENA DJELA PROTIV VJERODOSTOJNOSTI ISPRAVA krivotvorenje isprave #l. A,,.$ krivotvorenje slubene isprave #l. A,@.$ posebni sluajevi krivotvorenja isprave #l. A,A.$ izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstava za krivotvorenje #l. A,B.$ ovjeravanje neistinitog sadraja #l. A,*.$ izdavanje i uporaba neistinite lijenike ili veterinarske svjedodbe #l. A,H.$. 44. KONVENCIJA O SPRJEAVANJ3 KRIVOTVORENJA NOVCA -1626. >"7.. Obveze drava lanica 15<6;2O? a u vezi sa otkrivanjem proizvodnje i raspaavanja lanog novca na njihovom podruju' sprjeavanje i otkrivanje raspaavanja lanog novca zabrana tiskanja stranog novca isporuivanje osoba za kojima se traga zbog tih kaznenih djela ili je za njima raspisana me!unarodna tjeralica izvje"ivanje o takvim radnjama i poduzetim mjerama. V. OPOJNE DROGE 46. OPOJNA DROGA

8
je svaka tvar prirodnog ili umjetnog podrijetla, ukljuuju"i psihotropne tvari, ijom se uporabom mogu pojaviti stanja ovisnosti, koja mogu izazvati ote"enja zdravlja, ili na drugi nain ugroziti osobu u %izikom, psihikom ili socijalnom smislu, a koja je uvrtena u popis opojnih droga. 5:. KRIMINALITET POVEZAN SA ZLO3PORA@OM OPOJNIG DROGA primarni kaznena djela iz l. ,>A. &Z a' posjedovanje, proizvodnja, prerada, prodajaE sekundarni kaznena djela poinjena pod utjecajem droga ili radi nabave droge tercijarni organizirani kriminalitet me!unarodnih razmjera. 51. KAZNENA DJELA VEZANA 3Z ZLO3PORA@3 DROGA zlouporaba opojnih droga krivotvorenje isprava kra!a #iz ljekarni, domova zdravljaE$ teka kra!a razbojnitvo #ljekarneE$ razbojnika kra!a nesavjesno lijeenje #vlastoruno kazneno djelo lijenik, mimo pravila, propisuje lijekove koji su neadekvatni u velikim koliinama npr. heptanon, metadon$ pripravljanje i proizvodnja tetnih sredstava za lijeenje nesavjesno postupanje pri pripravljanju i izdavanju lijekova. 52. ZAKONI I 3RED@E KOJIMA SE NEKA TVAR PROGLAAAVA OPOJNOM DROGOM9 9edinstvena konvencija o narkotskim drogama #,JH,.$ 2rotokol o narkotskim drogama #,J>,.$ etiri liste0grupe' 1. i 11. lista opasne tvari #brzo stvaraju ovisnost$ 111. lista pripravci, preparati 17. lista tvari podesne za zlouporabu &onvencija o opijumu #Daag, ,J,@. i ,J@*. nadopuna$ &onvencija 35 a protiv nezakonitog prometa opojnim drogama #,J)).$ Zakon o proizvodnji i prometu opojnim drogama #.?. **0>), 55 *A0J,, l. @. i B.$ 53. KLASIFIKACIJA OPOJNIG DROGA ";i0+)i i ";i0%$i D depresori sredinjeg ivanog sustava koji djeluju narkotino0opijaju"e' opijum zgruani sok opijumskog maka koji se dobije zarezivanjem ahure maka nakon to je biljka ocvala. 3 nekim zemljama proizvodi se legalno u medicinske svrhe, ali u najve"em dijelu zemalja pojavljuje se kao rezultat ilegalne trgovine, uglavnom iz nekih dijelova srednjeg istoka i jugoistone 4zije. &ao droga koja se zloupotrebljava, opijum se moe puiti, jesti, piti ili inicirati u obliku teku"eg ekstrakta. ";i0%$i9 MORFIN bijeli kristaliasti praak topiv u vodi, najzastupljeniji alkaloid opijuma, dobiva se ekstrakcijom opijuma, ili direktno iz ahura opijumskog maka. KODEIN alkaloid opijuma, dobije se kemijskom reakcijom iz istog mor%ina. GEROIN diacetilomor%in, polusintetika opojna droga, proizvodi se iz mor%ina. =oe se puiti, umrkavati, gutati ili injicirati. METADON #heptanon$ sintetiki opijat slabijeg uinka, ali dugotrajnijeg djelovanja od heroina. droga tipa kanabis - C%!%/i# #%$iv% D i!7i0#k% k"!";'0%.9 MARIG3ANA mjeavina suenog i usitnjenog li"a, cvijeta i gornjih dijelova stabljike enske biljke indijske konoplje #,.*A.* + <D8 ,$( GAAIA dobiva se suenjem cvjetova i ostalih dijelova biljaka bogatih smolom #@ ,-+<D8$. 3 poetku hai uzrokuje blago stanje eu%orije, a nakon toga gubitak sposobnosti rasu!ivanja, iskrivljeni pojam vremena i prostora i iscrpljenost( KANA@ISOVO 3LJE ekstrakt smole u nekom organskom otapalu #A-+ <D8$. ;#i="#$i)+'%$"ri -#$i)+'%$"ri #r 7i,!0 > Biv*%!"> #+#$%v%.9 KOKAIN preradom li"a koke dobiva se kokain hidroklorid, razliitog stupnja isto"e i sa raznim primjesama. 1zgleda kao bijeli kristaliasti prah. =oe se umrkivati ili injicirati. 1ma lokalno anestetiko djelovanje, ali je i snaan stimulans sredinjeg ivanog sustava. &ad se injicira zajedno s heroinom, osloba!a konzumentove inhibicije i sprjeava depresivno djelovanje heroina( CRACK jedan od oblika kokaina, pripravlja se iz kokaina i sode bikarbone. 1ma snanije i bre djelovanje od kokaina. prodaje se u obliku bijelih ili blijedo utih komadi"a nepravilnog oblika, nalik komadi"ima kvarca. psihodepresori #barbiturati$' @ENZODIAZEPIN skupina lijekova umiruju"eg, hipnotikog djelovanja, deprimira sredinji ivani sustav. %)& $%)i!i skupina stimuliraju"ih droga koje djeluju slino kokainu, kao stimulansi sredinjeg ivanog sustava. <o su sintetiki proizvodi koji se koriste u medicini za gubljenje potrebe za hranom ili snom, te kao doping u sportu. 2ojavljuju se u obliku tableta, pastila, kapsula ili injekcija. ICE uiva se puenjem, dugotrajnijeg je djelovanja od cracka( EITASJ tabletice razliitih boja i oblika( imaju stimuliraju"e, ali i blago halucinogeno djelovanje. =%'+8i!"> ! ";"0! 7r"> LSD dietilamid lizerginske kiseline, najpoznatija sintetika droga. 5aziva se jo i CCno"na kraljicaCC. .intetizira se iz lizerginske kiseline, koja je sastojak raene glavice, vrste parazita na rai, koja slui i za dobivanje nekih lijekova. 5a tritu se pojavljuje upijen u porozni papir sa sliicama, ili u obliku vrlo sitnih tableta. 1zaziva halucinacije, smetnje opaanja, miljenja, raspoloenja i ponaanja. PCP -& !8ik'i7i!$ sintetika halucinogena opojna droga #prah, kapsule, tablete$. PSILOCI@IN psihoaktivna tvar koja raste u gljivi u =eksiku #teonanakatl$ MESKALIN psihoaktivna tvar iz meksikog kaktusa #peKotl$( vrlo halucinogen.