GLAGOLSKI VID

Glagolski vid oznaava razliku u trajanju glagolom oznaene radnje, stanja ili zbivanja. Po njemu se glagoli u crnogorskome jeziku dijele na svrene (perfektivne) i nesvrene (imperfektivne). Osim njih postoje i dvovidski glagoli.

Tvorba svrenih i nesvrenih glagola

Svr eni i nesvr eni glagoli mogu se graditi jedni od drugih. Svr eni glagoli se od nesvr enih tvore na dva naina! ". dodavanjem pre#i ksalnoga mor#ema, npr.! spavati $ na%spavati& grajati $ za% %grajati& jesti $ po%jesti i sl.& '. promjenom su#i ksalnoga mor#ema u osnovi nesvr enih glagola, npr.! bacati $ baciti i sl. (esvr eni glagoli grade se od svr enih promjenom su#i ksalnoga mor#ema njihove osnove. )ada se koriste ovi su#i ksalni mor#emi! %a%, %ava% i %iva%. Glagoli prve klase prve vrste nesvr eni oblik grade su#i ksalnim mor#emom % i%, pri emu vokal e u korijenskome mor#emu alternira s o, npr.! za%ves%%ti $ za%vod%i%ti, od%ves%%ti $ od%vod%i%ti, do%nes%%ti $ do%nos%i%ti i sl. *ad se pri tvorbi nesvr enih glagola korijenski mor#em (svr enih glagola) ispred su#i ksalnoga %i% zavr ava konsonantima b, d, f, p, s, t i z, sonantima l, m, n i v ilikonsonantskim grupama sl, sn, zn, st i zd, tada se umjesto mor#ema %a%, %ava% i %ivaupotrebljavaju mor#emi %ja%, %java% i %jiva%. + tom sluaju dolazi do jotovanja navedenih konsonanata, sonanata i konsonantskih grupa u! b, , f, p, , , & , m, , v& , , , t/, . Su#i ksalni mor#em %a%/%ja% naje ,e izaziva duljenje prethodnoga sloga, npr.! paz%%ti - op %a%ti& s!p%%ti - s!"p%lja%ti i sl. +sljed toga i o ispred toga su#i ksa alternira s #, npr.! za%lm%i%ti - za%l m%a%ti& rd%i%ti - r $%a%ti i sl. O tima i ostalim glasovnim promjenama koje se javljaju pri tvorbi nesvr enih glagola bilo je rijei u poglavlju o mor#onologiji crnogorskoga jezika. Svreni (perfektivni) glagoli )i glagoli oznaavaju radnje, stanja i zbivanja ije je trajanje ogranieno na jedan trenutak. )aj trenutak mo.e biti razliit, pa tako i svr eni glagoli mogu biti! ". poetnosvreni $ oznaavaju svr eni poetak radnje, poslije kojega radnja mo.e trajati neogranieno, npr.! propjevati, prozboriti, zajecati, zapjevati, poleeti, pogledati i sl.& '. zavrnosvreni $ oznaavaju svr etak radnje, npr.! stii, doi, popiti, pojesti, dovriti, izgorjeti, istrijebiti i sl.& /. trenutnosvreni $ oznaavaju radnju koja je ograniena na jedan trenutak, npr.! pasti, %esti, b&piti, s!o'iti, pregristi i sl.& 0. neodreenosvreni $ oznaavaju svr enu radnju koja je du.e ili kra,e trajala, npr.! zaigrati se, razvi!ati se, zapri'ati se, popri'ati, porazgovarati i sl. Nesvreni (imperfektivni) glagoli )i glagoli oznaavaju radnju, stanje ili zbivanje ije trajanje nije ogranieno. 1ijele se na dvije vrste! ". trajni (durativni) $ oznaavaju radnju, stanje i zbivanje neprekidnoga trajanja, npr.! pri'ati, jesti, govoriti, znati i sl. '. uestali (iterativni) $ oznaavaju radnju koja se ponavlja s prekidima i neogranieno

traje, npr.! l&p!ati, !&c!ati, trep!ati, javljati se i sl. Dvovidski glagoli )o su glagoli kojima se mo.e oznaavati i svr ena i nesvr ena radnja. (jihov se vid mo.e odrediti samo u reeninome kontekstu. )akvi su npr.! dor&'!ovati, r&'ati, ve'erati, vi$eti, stradati i sl. (ajvi e ih je me2u pozajmljenim glagolima na %is%a% %ti3%ir%a%ti i %iz%ov%a%ti! fotografi sati, telefonirati, &rbanizovati i sl. + reenici! 4edim na Orlovu kr u i fotografi em 5etinje $ glagol fotografi sati je nesvr en. 6e2utimu reenici! *ad fotografi e 5etinje, ekamo te da nam se pridru.i $ taj glagol je svr en.

GLAGOLSKI ROD
Glagolski rod oznaava odnos izme2u subjekta i objekta glagolske radnje. Subjekat mo.e svojevoljno i svjesno vr iti neku radnju (npr.! 7ak &'i.). 8adnja se mo.e vr iti u subjektu mimo njegove volje i svjesne aktivnosti (npr.! Pro#esor je ostario.). Subjekat mo.e trpjeti radnju koju neko drugi vr i na njemu (npr.! 9kola je sr&ena.). + prvome sluaju rije je o aktivnim glagolima, u drugome o medijalnim, a u tre,e mu radi se o pasivnim glagolima. (jihova je #unkcija uglavnom kontekstualno odre2ena. Prema predmetu vr enja glagolske radnje glagoli se dijele na tri grupe! ". Prelazni (tranzitivni) glagoli $ oznaavaju glagole ije se radnje vr e na predmetu izvan vr ioca. Oni zahtijevaju objekat u vezi s kojim se vr i radnja. + zavisnosti od objekta dijele se na! : prave prelazne glagole, koji zahtijevaju objekat u obliku akuzativa bez prijedloga (npr.! 'itati knjigu, pri'ati priu) te u obliku genitiva bez prijedloga (!&piti hljeba, piti vode, ve'erati ko tanja)& : neprave prelazne glagole, koji imaju objekat u svim ostalim pade.nim oblicima (bjeati od vatre, brin&ti se o 2eci, slegn&ti ramenima). Prelazni glagoli mogu se upotrebljavati i u pasivnome i u aktivnom obliku, npr.! (etar pjeva pjesm&. $ (etar e pjevati pjesm&. $ (etar je pjevao pjesm&. / (jesma je pjevana (od (etra). $ (jesma e biti pjevana (od (etra). $ (jesma je bila pjevana (od (etra). '. Neprelazni (intranzitivni) glagoli $ ne zahtijevaju objekat, npr.! %esti, spavati, razgovarati, pjevati i sl. /. Povratni (refl eksivni) glagoli $ uvijek se upotrebljavaju s rjecom se. 1ijele se na! : prave povratne glagole, koji oznaavaju radnju to je subjekat vr i sam na sebi i kod kojih rjeca se oznaava kra,i oblik akuzativa zamjenice sebe, npr.! &mivati se, popeti se, spremati se, obrijati se i sl.& : uzajamnopovratne glagole, koji oznaavaju radnju u kojoj uzajamno uestvuju najmanje dva vr ioca, npr.! grliti se, lj&biti se, pozdraviti se, biti se i sl.& : neprave povratne glagole, kod kojih rjeca se ne mo.e predstavljati kra,i oblik akuzativa zamjenice sebe, npr.! '&diti se, sprdati se, smijati se, bijeljeti se i sl.