NEUMJETNIČKI TEKST U NASTAVI JEZIKA

ČITANJE I ANALIZA NAUČNO-POPULARNOG TEKSTA

Škola: OŠ „Braća Ribar“, Nikšić

Nastavnik: Radmila Radonjić
Mentor: dr Dušanka Popović
Ko-mentor: Ana Belada
Razred: VI-2
Operativni ciljevi:
Učenik/učenica:
– razvija sposobnost čitanja i analize neumjetničkih tekstova (naučno-popularni tekst)
– osposobljava se da: prepozna namjenu i temu teksta, usmeno odgovori na pitanja o sadržaju
teksta, u pripremljenu pojmovnu mapu upiše ključne pojmove i s njima povezane važne podatke
iz teksta, ispuni obrazac, u tekstu nađe zahtijevani podatak.

Tip časa: obrada

Nastavna metoda: tekst-metoda, dijaloška, metoda demonstriranja
Oblici rada: individualni, frontalni,
Nastavna sredstva: lap-top i projektor, nastavni listići
Tok časa:
Aktivnosti učenika:
Uvodni dio – Slušaju opis životinje i prepoznaju o kojim životinjama je riječ
časa: (dinosaurusi),
– učestvuju u razgovoru o dinosaurusima (tabela Z/Ž/N),
– saopštavaju podatke koje već znaju o njima, čime se aktivira njihovo
predznanje,
– saopštavaju šta bi o dinosaurusima željeli da nauče;
Glavni dio – gledaju kratki dokumentarni film o dinosaurusima, zapažaju i pamte
časa: detalje,
– razgovaraju o tome šta su zapamtili iz filma i vrednuju zanimljivost
posmatranog,
– čitaju glasno tekst Dinosaurusi (prilog 1) (jedan učenik),
– razgovaraju o temi teksta,
– uočavaju cjeline/pasuse u tekstu,
– tiho, u sebi, čitaju pasus po pasus uočavajući ključne pojmove, važne
podatke i manje poznate riječi,
– nakon svakog pasusa učestvuju u njegovoj analizi razgovarajući o manje
poznatim riječima, njegovoj sadržini ključnim pojmovima i sa njima
povezanim važnim podacima,
– nakon analize određene cjeline u pripremljenu pojmovnu mapu unose
ključne pojmove i važne podatke koje su uočili (prilog 2);
– procjenjuju zanimljivost teksta i obrazlažu svoje mišljenje,
– saopštavaju šta su naučili nakon čitanja teksta koristeći pojmovnu mapu;
– pokušavaju da, pomoću pojmovne mape, prepričaju tekst,
– dijele se na tri tima (po redovima u kojima sjede) i učestvuju u kvizu (prilog
3);
– predstavnici grupa odgovaraju na pitanja konsultujući se sa ostatkom
grupe;
 – nakon sabiranja bodova proglašava se najbolja grupa;
Završni dio – razgovaraju o kolonama u Z/Ž/N tabeli: analiziraju kolonu ZNAM – da li je
časa: to što su znali tačno, a ako nije šta jeste i da li su uopšte dobili odgvor na
to pitanje; analiziraju kolonu ŽELIM DA ZNAM i provjeravaju na koja
pitanja su dobili odgvore, a na koja ne; razgovaraju o tome gdje bi mogli
da potraže odgovore ukoliko ih nijesu dobili; u kolonu NAUČIO/LA SAM
upisuju šta su novo saznali;
– slušaju objašnjenje domaćeg zadatka: dopunite misaoni obrazac i
koristeći ga, opišite životinju po izboru (prilog 4).

Prilog 1

Dinosaurusi

Dinosaurusi su živjeli na zemlji prije 250 miliona godina, u doba mezozoika, a izmurli su prije 65 miliona
godina. Smatra se da su u tom periodu nastale današnje dominantne vrste: sisari i ptice.

U periodu od 150 miliona godina koliko su postojali na Zemlji, dinosaurusi su evoluirali u veliki broj
različitih vrsta. Ogromni biljožderi veličine kuće dijelili su svoj svijet sa mesožderima veličine kokoške i
mnogim drugim vrstama i oblicima. Živjeli su sve dok kombinacija elementarnih katastrofa nije
prouzrokovala njihov nestanak.

S obzirom na to da li su bili mesodžderi ili biljojedi, dinosaurusi su imali različitu tjelesnu građu. Mnogi
biljojedi imali su rožnat kljun kojim su otkidali biljke koje su jeli, ali i kojima su se branili od napadača. Za
odbranu od napadača različiti dinosaurusi su razvili različite mehanizme. Jedni su na glavi imali rogove,
drugi su imali buzdovan na repu, a neki i bodljikavi rep. Džinovski dinosaurusi su se dizali na zadnje
noge i obrušavali na napadača svom svojom težinom.

Kako su ovi džinovski organizmi nestali sa zemlje nije tačno utvrđeno. Pretpostavlja se da je veliki
asteroid udario u Zemlju i da su tom prilikom stradali mnogi dinosaurusi. Asteroid je napravio zaklon
između Zemlje i Sunca, što je dovelo do promjena u klimi i biljnom svijetu, pa su mnogi dinosaurusi
umrli od hladnoće ili od gladi jer su biljke kojima su se hranili nestale usljed nedostatka sunčeve
svjetlosti i nemogućnosti vršenja fotosinteze. Međutim, prava istina je, možda, bila potpuno drugačijeg
karaktera. Ko zna?
Prilog 2

Kada su živjeli? Ishrana

-prije 250 miliona godina - biljojedi
-u mezozoiku - mesožderi
-sve do prije 65 miliona
godina

Dinosaurusi Odbrana
Nestanak
-kljun
Udar asteroida: -rogovi
- stradali od udara -rep kao buzdovan
- promjena klime -bodljikavi rep
- nestanak biljaka kojma su -nogama
se hranili,
- niže temperature.

Prilog 3
KVIZ
Zaokruži tačne odgovore/tvrdnje.
1. Dinosaurusi su živjeli:
a) u kenozoiku
b) u mezozoiku
c) prije pet vjekova.
2. Izumrli su:
a) prije oko 135 miliona godina
b) prije oko 65 miliona godina
c) nijesu izumrli.
3. Prema hrani kojom su se hranili razlikujemo sljedeće dinosauruse:
a) pticolovce i ribolovce
b) biljojede i mesoždere
c) biljojede i ljudoždere.
4. Svi dinosaurusi su imali kljun.
a) Da, svi.
b) Ne, samo biljojedi
c) Ne, samo mesožderi.
5. Kako su se razmnožavali?
a) Putem jaja.
b) Rađanjem kao sisari.
c) Nijesu se razmnožavali.
6. Najveći mesožder među dinosaurusima zvao se:
a) Teropod trodon
b) Stratosaurus
 c) T-Rex?
7. Dinosaurusi su živjeli u krdima.
a) da b) ne
8. Najpametniji dinosaurus je:
a) T-Rex
b) Astrosaurus
c) Teropod troodon

Prilog 4

Misaoni obrazac (opis životinje)

IZGLED I VRSTA ISHRANA

ŽIVOTINJA RAZMNOŽAVANJE/
STANIŠTE MLADI

ZNAČAJ ZA
ČOVJEKA/PRIRODU