UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA

Seminarski rad predstavlja samostalnu stručnu obradu izabrane biološke teme.

NASLOV SEMINARSKOG
RADA

Prezime Ime, razred

Škola, Mjesto

SADRŽAJ
Daje uvid u stranice rada na kojima se nalaze naslovi i podnaslovi poglavlja, tj. sadrži kazalo
naslova pojedinih cjelina u radu s navođenjem stranica.

Preporuča se decimalna numeracija poglavlja i odlomaka u poglavljima (npr. 1.1, 1.2, 1.2.1 itd.).

Kod oblikovanja u tekstu koristiti stilove teksta Naslov 1, Naslov 2, tijelo teksta i sl.… pa odabrati
Reference → Tablica sadržaja

Primjer:
1. 2. Miskoncepcije…………………………………………………………….3
1. 2. 1. Metode otkrivanja miskoncepcija…………………………..5

UVOD
Daje uvid u osnovnu problematiku kojom se bavi seminarski rad, odnosno opisuje se razlog
odabira predmeta proučavanja i strukturu rada.

Primjer:
Učenici dolaze u školu s različitim idejama i objašnjenjima svijeta oko njih. Te ideje se razlikuju od učenika do učenika
i ovise o njihovim životnim okolnostima. Različita iskustva, razgovori s drugim vršnjacima ili starijim osobama i mediji
mogu znatno utjecati na dječji pogled na svijet. Takva razmišljanja se često se razlikuju od mišljenja znanstvenika, a
opisana su kao miskoncepcije. Općenito, miskoncepcije odgovaraju konceptima koji imaju individualne
interpretacije i značenja u artikulacijama učenika koja nisu znanstveno točna (Bahar, 2003). Većina učenika ne zna
da su njihove ideje krive, a kada im je rečeno da su u krivu teško odustaju od svojih ideja osobito ako imaju tu
miskoncepciju duže vrijeme. Često ne vide razlog za promjenu svojih uvjerenja jer ih mogu objasniti, odnosno
opravdati iskustvima iz svakodnevnog života (Tekkaya, 2002). Otkrivanje miskoncepcija važan je korak u
unaprjeđenju učenja i poučavanja. Kako bi ih otkrili važno je znati kako dolazi do njih, poznavati njihove
karakteristike i načine kako ih promijeniti.
RAZRADA
Cijeli tekst treba biti logički i smisleno podijeljen na cjeline kako bi se olakšalo razumijevanje i
čitanje rada.

Obavezno je navoditi literaturne izvore uz sve tvrdnje koje nisu opće znanje ili rezultati vlastitog
istraživanja. Pri citiranju literature treba paziti da se koristi model (Autor, godina). Podatak o
citiranom članku u rukopisu se pojavljuje obvezno barem dva puta. Prvi puta (ili više puta) u
tekstu koji opisuje istraživački projekt, a drugi put u poglavlju s popisom korištene literature.

Sve slike i tablice moraju biti označene odgovarajućim brojem, nazivom i opisom te navedene
u tekstu. Naslov slike (grafički prikazi su također slike) piše se ispod slike, a naslov tablice navodi
se iznad tablice. Naslov slike/tablice treba biti dovoljno detaljan da bude jasan i bez čitanja
teksta. Svaka slika i tablica treba biti spomenuta u tekstu, a prikazuje se nakon teksta ili stranice
na kojoj je prvi puta spomenuta.

Primjer poglavlja u razradi teme „Duboko more“:

2.1. Duboko more
2.1.1. Obilježja dubokog mora
2.2. Uvjeti i prilagodbe vrsta
2.3. Dubokomorske životinjske vrste
2.3.1. Mezopelagijal
2.3.2. Batipelagijal
2.3.3. Abisopelagijal
2.3.4. Hadal

ZAKLJUČAK
Kratko poglavlje (duljine do jedne stranice) u kojem se navode osnovni zaključci dobiveni
obradom odabrane teme.

Primjer:
Duboko more obuhvaća područje ispod epipelagijala, odnosno područje do kojeg dopire minimalna količina
svjetlosti ili uopće nema svjetlosti. Duboko more dijelimo na četiri zone: mezopelagijal, batipelagijal, abisopelagijal
i hadal. S obzirom na uvjete koji vladaju dubokim morem (niske temperature, visoki tlak, nedostatak svjetlosti,
nedostatak hranjivih tvari), organizmi unutar ovih područja su morali razviti određene prilagodbe kako bi mogli
preživjeti. Neke vrste su razvile svojstvo bioluminiscencije, čime samostalno osvjetljavaju prostor koji nastanjuju.
Mesožderi su zbog nedostatka biljaka te su neke vrste razvile proteine koji su manje osjetljivi na utjecaj tlaka, čime
se umanjuje utjecaj tlaka na učinkovitost kemijskih reakcija. Umjesto plivaćeg mjehura imaju mjehur pun lipida te
im je boja kože prilagođena dubini. Duboko more je još uvijek izrazito neistraženo područje, osobito prostori
batipelagijala i hadala. Zbog činjenice da ljudska bića ne mogu preživljavati u ekstremnim uvjetima koji vladaju u
dubokom moru, znanstvenici ovise o tehnologiji za nova saznanja o ovim područjima, što čini proces istraživanja
sporijim.
LITERATURA
U literaturi trebaju biti navedeni svi izvornici citirani u tekstu prethodnih poglavlja i složeni
abecednim redom, ujednačeno citirani prema uputama;

Citiranje članka objavljenog u časopisu:

Prezime autora i prvo slovo imena s točkom, godina izdavanja časopisa, naslov članka, naslov
časopisa, volumen časopisa i stranice na kojima je članak objavljen.

Primjeri:
• Sedmak B., Kosi G. 1991. Alge i njihovi toksini u našim vodama. Vodoprivreda 23: 265- 270.
• Saraf, D., Vidak, M., Grdiša, M. i Carović-Stanko, K. (2017). Klijanje i dormantnost kod
mahunarki. Agronomski glasnik, 79 (1-2): 41-60.

Citiranje knjige:
Prezime i ime autora, godina izdavanja knjige, naslov poglavlja, ime urednika, naziv izdavača i
mjesto izdavanja (ako se citira cijela knjige), a prezime i ime urednika/urednice knjige, naslov
knjige, naziv izdavača, mjesto izdavanja i stranice poglavlja u knjizi (ako se citira samo dio
knjige).

Primjeri:
• Springer O. P., Pevalek-Kozlina B. 1997. Biologija 3: Fiziologija čovjeka i fiziologija bilja. Profil
International, Zagreb.
• Springer O. P., Pevalek-Kozlina B. 1997. Fotosinteza, U Springer O. P. (ur.), Biologija 3:
Fiziologija čovjeka i fiziologija bilja. Profil International, Zagreb, str. 218-223.

Citiranje mrežne (internetske) stranice:

Prezime i inicijali imena autora stranice ili ako nisu poznati staviti kraticu/ naziv stranice, datum
izrade teksta ili datum izrade stranice, naslov teksta, naslov cijele stranice, adresa stranice,
datum pristupa.

Primjer:
• Verbanac D. 2014. Probiotici i zdravlje. PLIVAzdravlje.
http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/23475/Probiotici-i-zdravlje.html, pristupljeno
16.4.2015.