LOGIKA

 Logika se ne bavi posebnim područjima stvarnosti ona istražuje proces(e)

kojima se dolazi do saznanja o stvarnosti
 Logika je grana filozofije
 Dakle, logika utvrđuje zakonitosti kojima se dolazi do istine
 Logika, učenje o „logosu”
 Aristotel se smatra začetnikom logike
 U svom djelu „Organon” obradio je metode valjane misli
 Veliku zaslugu, osim Aristotela, imaju filozofi megarsko-stoičke škole
 Poseban interes za deduktivne zaključke
 19. i 20. stoljeće - pojava induktivne logike
- razvoj simboličke logike
 Logiku zanima svaki govor koji ima neko značenje ili smisao te može biti
istinit ili neistinit
 MIŠLJENJE- Poimanje, suđenje, zaključivanje, dokazivanje
 MISAO- pojam, sud, zaključak, dokaz
 Što sve podrazumijevamo pod pojmom „mišljenje”?
 1. Općenito svi psihički, spoznajni i emocionalni procesi (npr „što misliš o
meni?”)
 2. Svi spoznajni psihički, spoznajni procesi uz osjete, opažanja, zamišljanja,
pamćenja, poimanja, suđenja…
 3. Skup spoznajnih procesa čiji elementi nisu osjeti, percepcije i predodžbe,
nego POJMOVI, realna djelatnost
 4. Ono što misleći mislimo, MISAO

VALJANOST I NEVALJANOST MISLI

• Misli mogu biti valjane i nevaljane, što se očituje u zaključku

• NPR „Svi ljudi razmišljaju, Ivan je čovjek. Dakle i Ivan razlišlja”

Valjanim zaključivanjem uvijek se iz istinitih premisa dobiva istinita konkluzija.

Valjanim zaključivanjem možemo doći i do neistinitih konkluzija, ako su i premise

neistinite

NPR: „Sve ptice lete. Kokoš je ptica. Dakle, kokoš leti.” (VALJANO ZAKLUČIVANJE;
1
NEISTINITA KONKLUZIJA I PREMISE)
 Valjano zaključivanje koje polazi od neistinitih premisa može slučajno
dovesti do istinite konkluzije
 NPR: „Svi krokodili su ljudi. Svi Japanci su krokodili. Dakle, svi Japanci su
ljudi.”
 NEVALJANO ZAKLJUČIVANJE
 Iz istinitih preisa možemo dobiti i istinitu konkluziju a da zaključivanje nije
valjano
 NPR: Neki Englezi su duhoviti. Neki Francuzi su pjesnici. Dakle, Neki pjesnici
su duhoviti.
 Očito je da konkluzija ne slijedi iz premisa
+teorije pojma (21.str)

SADRŽAJ POJMA
 Rekli smo da je pojam misao o biti onoga što mislimo, dakle misao o bitnim
karakteristikama nečega
 Misao o bitnim karakteristikama nazivamo oznakom
 Bitne oznake nekog pojma čine njegov sadržaj
 Sadržaj je dakle skup bitnih oznaka nekog pojma
 NPR: bitne oznake pojma učenik su – čovjek, dijete starije od 6 godina bitne
oznake pojma trokut su – geometrijsko tijelo, tijelo sa tri stranice

OPSEG POJMA
 Opseg nekog pojma čini skup nižih pojmova na koje se taj jedan pojam
odnosi.
 Viši i niži pojmovi: Rodni pojam ( npr čovjek, trokut) je viši pojam u odnosu
na ,vrsni pojam (npr. Hrvat, žena, dijete, umjetnik)
 Opseg pojma je skup nižih pojmova koje obuhvaća jedan viši pojam

DOSEG POJMA
 Doseg pojma označava skup svih pojedinačnih predmeta na koje se odnosi
neki pojam
 Npr: 1.U opseg pojma šahovske igre ulaze pojmovi šahovskog kralja,
kraljice, lovca… a u doseg ulazi skup svih kraljeva u šahu, skup svih kraljica…
 2. U opseg pojma čovjek ulaze pojmovi koji obuhvaćaju podjelu ljudi po npr
državnosti, rasnom identitetu, spolu, dobi… a u doseg ulazi skup svih ljudi,
pojedinačnih, koji premašuje sedam milijardi ljudi
2
VRSTE POJMOVA
1. Prema predmetima misli- tako postoje pojmovi o materijalnim predmetima,
osobinama, odnosima, pojavama i drugo
2. Individualni i klasni pojmovi
 Ovi pojmovi se razlikuju prema obujmu.
 Individualni pojmovi u svom obujmu imaju samo jedan predmet.
 Klasni pojmovi se odnose na čitavu grupu (klasu) sličnih predmeta.
 Na primjer Platon je individualni pojam a filozof je klasni pojam
3. Nekvantificirani i kvantificirani pojmovi
 Nekvantificirani pojmovi nemaju točno određen obujam, oni su globalni.
 Na primjer u rečenici "Učenici su nestašni" nismo odredili na koje učenike
mislimo i koliko ih je.
 Kvantificirani pojmovi imaju točno određen obujam i mogu biti univerzalni,
partikularni i singularni.
 Svi učenici- univerzalni
 Neki učenici- partikularni
 Sokrat- singularni
4. Jednostavni i složeni pojmovi
 Ovi se pojmovi razlikuju po sadržaju.
 Jednostavni pojmovi u svom sadržaju imaju samo jednu osobinu
 npr: slatko
 Složeni imaju barem dvije osobine
 Npr: slatko vrhnje
5. Pozitivni i negativni pojmovi
 Pozitivni pojmovi ističu neku osobinu (npr.:znanje)
 Negativni pojmovi negiraju neku osobinu (npr.:neznanje).
6. Apstraktni i konkretni pojmovi
 Apstraktni pojmovi imaju uži sadržaj (npr.:majčinstvo)
 Konkretni imaju širi sadržaj (npr.:majka).
7. Jasni i nejasni, razgovjetni i nerazgovjetni pojmovi
 Jasni i nejasni pojmovi se razlikuju po obujmu.
3
 Jasan nam je onaj pojam kod kojeg nam je obujam potpuno poznat.
 Nejasan je onaj pojam kod kojeg nam je obujam samo djelomično poznat
 Razgovjetni i nerazgovjetni pojmovi se razlikuju po sadržaju.
 Razgovjetan nam je onaj pojam kod kojeg nam je sadržaj potpuno poznat,
 Nerazgovjetan nam je onaj kod kojeg nam sadržaj nije potpuno poznat.
 NPR: Jasni ali nerazgovjetni pojam je kada znamo nabrojati sve vrline ali ne
zna navesti bitne oznake vrline
 Nejasni ali razgovjetni: kada znamo navesti sve bitne oznake vrline, ali vrline
ne znamo nabrojati
8. Homologički i heterologički pojmovi
 Homologički pojmovi su pojmovi koji sami sebe sadrže kao dio klase kojoj
pripadaju (npr.:”prost”, „pojam”, „klasa”)
 Heterologički pojmovi su pojmovi kod kojih klasa nije sama svoj član (npr:
jednostavan pojam, prost broj, radnička klasa).
9. Kolektivni i nekolektivni pojmovi
 Kolektivi pojmovi su cjeline sastavljene od većeg broja istovrsnih predmeta
(npr.:šuma)
 Nekolektivni pojmovi se odnose na kolektive predmeta (npr.:drvo)

ODNOSI MEĐU POJMOVIMA

• IDENTIČNI POJMOVI-imaju isti sadržaj i opseg; isti pojam
• Npr: ogledalo – zrcalo, sat – ura, kvadrat – jednakostranični pravokutni
četverokut
• EKVIPOLENTNI POJMOVI- imaju različit sadržaj a isti opseg
• NPR: Glavni grad Virovitičko-podravske županije – Grad na Ođenici,
najpoznatiji Platonov učenik – pisac Nikomahove etike
• SUPERORDINIRANI I SUBORDINIRANI POJMOVI- viši pojam koji svojim
opsegom obuhvata opseg nižeg (njemu podređenog pojma)
• Viši pojam je SUPERORDINIRAN (nadređen) nižem pojmu.
• Niži pojam je SUBORDINIRAN (podređen) višem pojmu
• NPR: Sport – nogomet, Ivica – čovjek, živo biće – hrast

4
• INTERFERIRAJUĆI POJMOVI- dva pojma koja imaju djelomično isti obujam i
djelimično isti sadržaj.
• NPR: Učenik – sportaš
• znamo da se neki učenici bave sportom pa pripadaju i pojmu sportaši, a
samim tim i neki od sportaša su učenici.
• Političar – lovac
• Pojmovi „političar” i „lovac” oba sadržavaju opće oznake pojma „čovjek”.
• Zato političari mogu biti lovci, te neki političari zaista i jesu lovci, a neki nisu
• KOORDINIRANI POJMOVI - imaju djelimično isti sadržaj, a mogu se podvesti
pod opseg jednog višeg pojma
• NPR: otac, majka – roditelji, morski pas – som,medvjed – slon
• KONTRARNI POJMOVI - Dva koordinirana pojma koja se međusobno
razlikuju više od drugih koordiniranih pojmova (stoje u suprotnosti)
• Nazivaju se i suprotni pojmovi
• NPR: Mlad – star, leden – vruć
• KONTRADIKTORNO KOORDINIRANI POJMOVI - Dva koordinirana pojma, od
kojih jedan predstavlja negaciju specifične oznake drugog, a oba zajedno
iscrpljuju opseg pojma koji im je superordiniran zovu se proturječno
subodređenim ili kontradiktorno koordiniranim pojmovima
• NPR: bijel – nebijel (može uključivati sve boje osim bijele), talentiran –
netalentiran
• KONTRADIKTORNI POJMOVI- Dva pojma od kojih jedan potpuno negira
sadržaj drugog, a svojim opsegom obuhvata opseg svih drugih pojmova
nazivamo kontradiktornim ili proturječnim pojmovima
• NPR: bijel – nebijel (isključuje sve druge boje, ono što tvrdi je negacija bijele)
• DISPARATNI POJMOVI - Pojmovi toliko različiti da ih ni po čemu ne
možemo upoređivati, potpuno se razlikuju i po opsegu i sadržaju zovu se
disparatni ili neusporedivi pojmovi
• NPR: jabuka – jazz,umiljato – metalno

5
 PROBLEM KATEGORIJA
 Aristotel u svojem djelu „Kategorije” opisuje deset najopćenitijih pojmova,
najviših kategorija.
 Svi se pojmovi mogu podvesti pod deset najviših kategorija, koje se ne mogu
podvesti ni pod koje druge kategorije
 1. SUPSTANCIJA (čovjek, konj)
 2. KVANTITETA - količina (pet metara, sto kila)
 3. KVALITETA - svojstvo (bijelo, meko, tvrdo)
 4. ODNOS – relacija (veće, pola)
 5. MJESTO ( na zemlji, na trgu)
 6. VRIJEME ( jučer, prošle godine, u 15:00 h)
 7. POLOŽAJ (sjedi, lebdi)
 8. STANJE – posjedovanje ( naoružan, obuven)
 9. DJELOVANJE – radnja ( gori, trči, siječe)
 10. TRPLJENJE (biva spaljeno, biva sječeno)