SADRAJ

Uvod Aerodrom je odreena povrina na kopnu ili moru namijenjena uzlijetanju, slijetanju i kretanju aviona, a obuhvata zgrade, instalacije i opremu za tu svrhu potrebna ili je prostor otvoren za javni zrani saobraaj, a ime ju odreena podruja s operativnim povrinama, objektima, ureajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i opremu aviona, putnika, prtljage, robe, stvari i pote. Visina aerodroma je visina izmjerena na najvioj taki USS aerodroma. Rulna staza je staza na aerodromu ureena za kretanje aviona po zemlji, namijenjena povezivanju raznih aerodromskih povrina meusobno.1 Infrastruktura aerodroma se sastoji od;

manevarskih povrina, prelaznih i bonih pojaseva sigurnosti, pretpolja i prilaznih pojaseva sigurnosti, prilaznih (odlaznih) sektora, mesta za smetaj vazduhoplova, objekata, ureaj i opreme za rukovoenje letenjem, mjesta i objekata za specijalne potrebe

U ovom radu u govoriti o aerodromu koji ima titulu najtanijeg, najieg i najbo ljeg domaeg aerodroma, a to je Haneda aerodrom u Tokiju.

www.wikipedia.org

1. Osnovni podaci Meunarodna zrana luka Tokio, poznatija kao Zrana luka Haneda (IATA: HND, ICAO: RJTT) je jedna od dvije glavne zrane luke kojim se slui podruje Veliki Tokio u Japanu. Zrana luka Haneda u 2010. godini imala je 64.211.074 putnika. Po broju putnika to je druga najprometnija zrana luka u Aziji i peta najprometnija u svijetu, nakon Atlante, Pekinga, Chicaga i Londona. 2 Zrana luka Haneda ima mreu od 420 letova i povezana je sa 49 zranih luka irom zemlje. Haneda aerodrom je dobio nagradu za najbolji terminal, istou i najbolji domai aerodrom. Haneda je glavna 1) baza i All dvaju velikih domaih zrakoplovnih 2), kao tvrtki, Japan i niskotarifnih

Airlinesa (Terminal

Nippon

Airways (Terminal

tvrtki Hokkaido International Airlines, Skymark Airlines, Skynet Asia Airways i StarFlyer. Referentni zrakoplov je Airbus A380. 2. Ukratko razvoj aerodroma Prije izgradnje aerodroma Haneda, piloti u Tokiju su korislili poljane kako uzletita. 1930. godine Japansko potansko ministarstvo kupilo je 48 hektara dijela rive zemljita od privatnih posjednika u cilju izgradnje aerodroma. Haneda aerodrome prvi put je otvoren 1931. godine na malom komadu Bayfront zemljita na junom dijelu kraja dananjeg aerodrome. To je bio najvei kompleks civilnog aerodroma u Japanu u vrijeme kada je izgraen. Koristila ga je i vojska Tachikawa, kao glavnu operativnu bazu Japan Air Transport-a. Prvi let iz zrane luke izveden je 25. Avgusta 1931. godine .Haneda je bila prvobitna meunarodna zrana luka koja slui Tokiju do 1978. godine. Od 1978. godine do 2010.godine, Haneda rukovodi gotovo svim domaim letovima za i iz Tokija, dok meunarodna zrana luka Narita rukovodi sa velikim brojem meunarodnih letova.
2

www.wikipedia.org

U 2010. godini, posveeni meunarodni terminal je otvoren u Hanedi u vezi sa zavretkom etvrte piste. To je omoguilo dramatian porast meunarodnih letova.

Kako bi se osigurala kontinuirana funkcija, kao osnova za domai vazduni saobraaj u gradskom podruju, te radikalno rjeavanje problema buke aviona, radovi na moru za aerodrome su zavreni. U decembru 2004. godine otvoren je Terminal 2. Tako je zaguenje u Terminal 1 rijeeno, a praktinost se poboljava, jer udio letova dostupnih direktno iz zgrade terminala se znatno proirenja Terminala 2 je proveden u februaru 2007. Haneda trenutno prua usluge dugih relacija prema glavnim odreditima irom svijeta u toku kasnih sati naveer i ranim jutarnjim satima, te e nuditi dnevne duge letove poetkom 2014.3 Haneda je rukovodila sa 66.795.178 putnika u 2012. godini. Prema broju putnika, to je bila druga najprometnija zrana luka u Aziji i etvrta u svijetu, odmah nakon Hartsfield Jackson Atlanta aerodrom, Airport Beijing Capital (najprometniji u Aziji) i London Heathrow aerodrom. To je znailo da su u mogunosti raditi sa 90 miliona putnika godinje nakon njenog irenja u 2010. godini. U kombinaciji Hanede i Narite, Tokijo ima trei najprometniji grad sa sistemom zrane luke u svijetu, nakon Londona i New Yorka. U decembru 2009 ForbesTraveller prepoznao je Haneda aerodrom kao najtaniju zranu luku u svijetu za dvije godine za redom, sa 94,3% svojih letova koji odlaze na vrijeme i 88,6% koji dolaze na vrijeme. Tokijski aerodrom Haneda zadrao je ovog ljeta vodee mjesto meu najveim svjetskim aerodromima kada je u pitaju poletanje aviona na vrijeme. Od 35 svjetskih aerodroma, na poveava. Osim toga, pristup od zrane luke do autocesta ili eljeznice je poboljan. I razvoj

www.ramdex.blogger.ba

kojima je obavljeno istraivanje u periodu izmeu marta i jula ove godine, 91 od 95 % domaih i internacionalnih letova sa Hanede poletjelo je na vrijeme. U julskom monitoringu, na dnu liste naao se aerodrom u Pekingu, sa svega 17.8 % tanih polazaka. Prema podacima japanskog Ministarstva saobraaja, sa svake od etiri piste ovog aerodroma, svaka dva minuta u prosjeku poleti po jedan avion. Magla ili neke druge vremenske neprilike rijetko kada utiu na polijetanja. U martu naredne godine, prema najavama, broj dolazaka i polazaka sa ovog aerodroma poveat e se za treinu - sa 60.000 na 90.000. 3. Izgled aerodroma-sastav i raspored strukturnih dijelova, aerodromski putniki terminal Aerodrom Haneda ima tri terminala. Glavni terminali, 1 i 2 su povezani podzemnom stazom, Besplatni shuttle bus prolazi izmeu glavnih terminala i malog meunarodnog terminala, svakih 5 minuta. Henada aerodrom radi 24 sata. Dva glavna (domaa) putnika terminala su otvoreni od 5 sati ujutro do 11:30 sati.

Sa sva tri terminala upravlja Japan Airport Terminal Co.

Terminal 1 Terminal 1 se zove Big Bird (Velika ptica), otvoren je 1993. godine. Ovaj najvei terminal na Haneda aerodromu zamijenio je mali kompleks terminala 1970. godine. Linearni oblik zgrada i postrojenja na terminalu obuhvata 6 restorana, dio za kupovinu i veliki prostor na krovu, gdje se nalazi kafi sa otvorenim krovom. Ovaj terminal uglavnom koristi JAL (Japan Airlines) i njene podrunice. JAL grupa obuhvata JAL domae i JAL meunarodne airlines kompanije, kao i nekoliko manjih kao to su Japan Transocean Air, Ryukyu Air, Commuter i drugi. JAL opsluuje vie od 50 zranih luka i vie od 100 domaih ruta u Japanu.

Slika 1. Haneda aerodrom, Terminal 1 (Big Bird) linearni koncept

Ova stanica direktno povezuje podzemno predvorje Haneda aerodroma Terminala 1, tako da ima direktan pristup sa predvorjem odlazaka i polazaka. Na prvom mjestu ovog dizajna su udobnost i praktinost koje prua svojim kupcima. Ova stanica je izabrana kao jedna od top 100 u podruju Kanto 2000. godine.
Slika 2. Unutranjost Terminala 1

Putnici na Terminalu 1 imaju mogunost kupovine u raznim prodavnicama. itav kompleks je vrhunski ureen, od prodavnica igraaka do prodavnica knjiga i poznatih japanskih proizvoda. Platforma prua i pogled na sumrak i magian pogled preko dana. Poseban prostor platforme omoguava gledanje polijetanja i slijetanja aviona, kao i pogled na planinu Fuji.

Terminal 1 prua i bogatu mogunost izbora hrane i pia. Od japanske i kineske tradicionalne kuhinje, do talijanskih restorana. 4

Slika 3. Shematski prikaz unutranjosti Terminala 1

www.japantimes.co.

www.twin.ne.jp

Avio kompanije na Terminalu 1: North wing:

JAL

(Japan

Airlines)

To Hokkaido, Tohoku, Hokuriku, Kinki

SKY (Skymark Airlines)

South wing:

JAL

(Japan

Airlines)

To Chugoku, Shikoku, Kyushu, Okinawa

JTA (Japan Transocean Air) SFJ (Star Flyer) ANA * Kitakyushu flights only

Slika 4. Terminal 1

Terminal 2 Terminal 2 je otvoren 1.decembra 2004.godine. Ovaj terminal takoer ima otvoreni

restoran na krovu, 6 podruja za kupovinu sa restoranima i 387 soba u Haneda Excel Hotel Tokyo. Terminal 2 koristi ANA (All Nippon Airways). Opsluuje 50 zranih luka i 100 domaih ruta u Japanu.

Slika 5. Haneda aerodrom, Terminal 2- linearni koncept

Ova stanica je direktno povezana sa Haneda Terminalom 2. Za veu udobnost i pogodnost za kupce, postoji i novi odjel za karte, otvoren 13. Oktobra 2010. godine., zajedno sa proirenjem zgrade terminala. Na Terminalu 2 postoje razne prodavnice odjee i druge robe, kao i prodavnice popularne kod mlaih generacija.

Slika 6. Unutranjost Terminala 2

Tu su i prodavnice slatkia. Ovaj terminal prua pogled na siluete aviona pri polijetanju i slijetanju u okruenju iznad mora. Terminal 2 putnicima nudi egzotinu hranu i pie. Pored toga postoji niz kafia sa amerikim stilom kao i druga jedinstvena mjesta. Avio kompanije na Terminalu 2:

ANA * except Kitakyushu flights ADO (Air Do) SNA (Solaseed Air)

Slika 7. Shematski prikaz Terminala 2

International terminal Sadanji meunarodni terminal otvoren je 21.oktobra 2010. godine. Ovaj terminal ima jednistven dizajn, izgraen je uglavnom od stakla pa se esto naziva glass -sided station. Dizajniran i lociran je tako da se kapija za karte nalazi jednu minutu od hola za polazak, to olakava sam proces putovanja. 5 U period vedrih, sunanih dana sa ovog terminala je mogue vidjeti planinu Fuji. Prvi od dva dugolinijska leta sa ovog terminala otiao je prije ponoi 30.oktobra 2010. Ovaj terminal obrauje sve meunarodne letove. Novi meunarodni terminal je novi prolaz u Japanu, koja ga povezuje sa Terminal svijetom. je

izgraen za rad 24 sati dnevno, to je zahtijevalo mnogo dodatnih sadraja.

Slika 8. Haneda aerodrom, Meunarodno terminal- linearni koncept

Kako bi putnici ispunili svoje vrijeme dok ekaju, na terminalu mogu kupovati po veoma povoljnim cijenama uz irok izbor poznatih brendova u duty-free shopovima. Terminal nudi i zabavni dio za provesti dan. Pokretnim stepenicama iz hola terminala ide se u dnevni boravak koji je ureen u japanskom stilu. Terminal posjeduje Edo Butai, Edo Ko-ji restorane i oping podruja, stvarajui atmosferu kao zabavni park.

www.tokyo-airport-bldg.co.jp

Na Haneda aerodrome dolaze ljudi razliitih nacionalnosti i svi oni mogu uivati u performansama japanskih tradicionalnih izvoaa. Na pozornici Edo Butai mogue je vidjeti i slino.
Slika 9. Japanski tradicionalni izvoai balada

uzbudljive

japanske

tradicionalne

plesove, igre s lavovima, sluati razliite balade

Slika 10. Shematski prikaz Internacionalnog terminala

Cargo objekti Haneda je trei po veliini carko hub u Japanu, poslije Narite i Kansai. Podruje aerodroma je u blizini Tokyo Freight Terminal-a, glavnog eljeznikog terminala u Japanu. Ostali objekti Haneda aerodrome ima posebni VIP terminal i dva parking mjesta za privatne avione. Ovo podruje se esto koristi pri dolasku stranih efova drava u Japan. Takoer koriste ga i Japanese Air Force One i drugi avioni vladinih zvaninika. Tokijska gradska policija vri pojaane sigurnosne mjere i provjere ID stranih putnika u vrijeme koritenja aerodroma od strane dravnih slubenika. Japan Airlines ima obuku i Centre za zatitu na periferiji aerodroma. Japanska obalska straa ima bazu u Hanedi koja je koritena od strane Specijalnog spasilakog tima. Zrana luka ima objekte velikih razmjera za odravanje, none boravke, testiranje leta zrakoplova, kao i funkcije aeronautikih i meteorolokih osnova.

Slika 11. Povezanost sva tri terminala

Putnici koji idu na domae i meunarodne letove imaju besplatne karte izmau Haneda meunarodnog terminala i Terminala 1 ili Terminala 2. Prilikom prelaska sa jednog na drugi terminal potrebno je samo pokazati avionske karte i pasoe. Implementiran je jednostavan nain prevoza putnika izmeu meunarodnih i domaih letova, sa inteligentnim transportnim pristopom gdje putovanje traje 4-6 minuta.

Slika12. Prikaz Terminala 1 i Terminala 2

Na aerodromu Haneda primjenjen je linearni koncept pristanine platforme.

4. Lokacija aerodroma i uticaj na okolinu Aerodrom Haneda zbog svog velikog opsega i potrebe opsluivanja velikog broja putnika, nalazi se jednim dijelom na kopnu, a jednim na vodi. Nalazi se u tokijskoj opini ta 14 km juno od eljeznike stanice Tokio. Izgradnja hibridne piste je dola u kotac sa zatitom prirode. Naime, dio poletno-slijetne staze D dodiruje ue rijeke Tama. Zbog toga se trebalo nai efikasno rijeenje. Izgradnja sa gat strukturom bi zaustavila tok rijeke, zato je donesena odluka da se koristi vrsta (jetty) struktura. Glavna atrakcija Haneda je njegova lokacija u neposrednoj blizini centra Tokija. Meu negativnim uticajima aerodroma na okolni ivotni prostor, ima veliki intenzitet buke na aerodromu i njegovoj okolini i emisija znatnih koliina izduvnih gasova. teta koje prouzrokuje buka aviona predstavlja jedan od najteih problema koji treba da se rijei.

Slika 13. Haneda aerodrome

Po pitanju toga, prednost na Haneda aerodromu ima izolirana pista D, koja se nalazi na moru i predstavlja jedno od rijeenja buke. Pista je udaljena od naseljenog podruja, te procedure polijetanja i slijetanja nemaju velik uticaj na okolno stanovnitvo. Kako bi se snizio stepen zagaenja ivotne okoline od tetnih materija u izduvnim gasovima, japanski strunjaci rade na usavravanju komora sagorijevanja, jer su one glavni izvor tetnih materija. 5. Prilaz aerodromu, povezanost s drugim vidovima saobraaja. Haneda aerodrom je udaljen 1,5-2 sata od Narita aerodroma, ukoliko se ide eljeznicom ili autobusom. Prevoz eljeznicom na elektrini pogon, naziva Access Express, izmeu Hanede i Narite traje 88 minuta i kota 174 od maja 2012. godine. Takoer postoje direktne autobuske linije izmeu ova dva aerodrome i obavlja ih Airport Limousine Bus. Vonja traje oko 65-85 minuta ili due, zavisno od guve u saobraaju. Ovaj nain transporta kota 300 od maja 2012.godine. Putnici e nai dosta objekata na raspolaganju, ukljuujui i nekoliko rent a car kompanija kao to je Auto Europa Haneda International Airport, koja je jedna od najcjenjenijih rent a car kompanija u svijetu. Razumne cijene najma i dobar izbor kvalitetnih vozila su lako dostupni.

Ranija rezervacija esto omoguava jeftinije cijene iznajmljivanja automobila, i prua mogunosti za kupce kao to su djeja sjeidta, stelitska navigacija. Rail Haneda aerdorom opsluuje eljeznica Keikyu i Tokyo Monorail. Pruga ima dvije stanice (Haneda Airport Terminal 1 stanica i Haneda Airport Terminal 2 stanica), Keikyu saobraa jednu stanicu izmeu domaeg terminala (Haneda Airport Station) i obje linije se zaustavljau na Meunarodnom terminalu. Keikyu nudi vozove do Shinagawa stanice i Yokohama stanice, te Toei Asakusa linije, to ini nekoliko stanica u istonom Tokiju. Brzi vlakovi omoguavaju prevoz od Haneda aerodroma do Hamamatsucho stanice za 16 minuta.

Road Takoer aerodrom Haneda putnike moe da transportuje pomou drumskih vozila, od kojih su to Friendly Airport Limousine, Keihin Express Bus.

Svi putnici koji ne poznaju Tokio i ne mogu se sami snai nakon slijetanja na bilo koji od dva tokijska aerodroma Haneda ili Narita, organizirano se autobusima

prebacuju prvo do TCAT-a (Tokyo City Air Terminal) odakle im se organizira dalji transport do hotela autobusom, taksijem, metrom ili nadzemnom eljeznicom.
Slika 14. Friendly Airport Limousine

Sve je to jako dobro organizirano i sve funkcionira uz izraenu ljubaznost osoblja to usluuje putnike.

Na autobuskoj stanici u Henedi, postoji visok novo organizacije prevoza putnika. Na svakom peronu na tlu su iscrtane dvije linije postavljene paralelno sa cestom, jedna blie cesti, a druga malo dalje. Ljudi koji ekaju autobus rasporeuju se ravno jedan iza drugog na tim linijama. Tako se formiraju dva paralelna reda. U prvom redu ekaju putnici prvog autobusa koji dolazi, a na elektronskom panou su prikazana po dva naredna autobusa koja dolaze. Kada prvi autobus doe i primi putnike, putnici sa druge linije se pomjeraju na prvu i ekaju svoj autobus. Ovakav nain organizacije prevoza putnika uveliko smanjuje guve i skrauje vrijeme ukrcaja putnika i mogunost ulaska u pogrean autobus.6

Slika 15. Shematski prikaz povezanosti Haneda aerodroma sa ostalim vidovima saobraaja7

6 7

www.tokyo-monorail.co.jp www.tokyo-monorail.co.jp

6. Opremljenost aerodroma navigacionim ureajima Na Haneda aerodromu sve 4 poletno-slijetne staze su opremljene za precizno prilaenje kategorije dva (CAT II). Instrumentalna PSS opremljena je ILS i vizuelnim ureajima z aobavljanje operacija u uslovima kada je visina odluke manja od 60m, ali ne manja od 30m, a horizontalna vidljivost du PSS (RVR) nije manja od 350m.8 Sistem svjetala za precizni prilaz kategorije II sastoji se od: a) pravolinijskog niza svjetiljki postavljenog po traci produene ose poletno-slijetne staze koja se prua do 900 m od praga poletno-slijetne staze, b) dva bona niza svjetiljki koji su paralelni osi sistema i koji se postavljaju do rastojanja od 270 m od praga poletno-slijetne staze i c) dva pravolinijska niza svjetiljki postavljena simetrino i upravno u odnosu na osu sistema (preka sistema), a preke sistema se postavljaju na 150 i 300 m od praga poletno-slijetne staze. Meusobno poduno rastojanje svjetiljki ose sistema i bonih nizova svjetiljki, kao i rastojanje izmeu praga poletno-slijetne staze i njemu najbliih svjetiljki ose sistema i bonih nizova je 30 m. Meusobni popreni razmak unutranjih svjetiljki bonih nizova iznosi 18 m i mora biti jednak razmaku unutranjih svjetiljki zone dodira na poletno-slijetnoj stazi. Osa sistema u prvih 300 m od praga poletno-slijetne staze sastoji se od svjetleih tijela ili grupa svjetiljki duine 4 - 5 m, koje su simetrine i upravne na osu sistema. Ako se svjetlea tijela sastoje od pojedinanih svjetiljki koje se smatraju takastim izvorima svjetlosti, meusobno rastojanje tih svjetiljki moe biti najvie 1,5 m, a isto rastojanje mora postojati i izmeu pojedinanih svjetiljki koje sainjavaju grupu svjetiljki. Kod preciznog prilaenja kategorije II i III prilazna svjetla su ista kao to je bio sluaj kod kategorije I, s tim to se u prvih 300 m do praga staze svjetla neto uslonjavaju. Zona od 300 - 900 m je ista kao kod

Dr. Fahrudin Kiso, Mr. Fadila Kiso, 2000. Aerodromi, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo

kategorije I. Sistem preciznog svjetla kategorije II i III moe da bude dopunjen sekventnim bljeskajuim svjetlom. Svjetiljke koje formiraju osu i preke sistema preciznog prilaznog svjetla kategorije II i III, treba da emituju bijelu svjetlost visokog intenziteta. Svjetiljke bonih nizova emituju crvenu svjetlost visokog intenziteta, s tim da intenzitet crvene svjetlosti mora biti usklaen sa intenzitetom bijele svjetlosti. Montiranje svjetiljki prilaznog svjetla mora biti tako izvedeno da svjetiljke budu u horizontalnoj ravni, koja prolazi kroz prag poletno-slijetne staze. Pilot mora da vidi sve svjetiljke kada se avion nalazi iznad spoljnjeg markera za jedan stepen ispod putanje poniranja odreenog radio-navigacionog sredstva za precizno prilaenje.

Slika 16. Prilazna svjetla za precizno prilaenje kategorije II

Svjetlosni pokazivai nagiba prilaenja postavljaju se ako: 1. poletno-slijetnu stazu koriste turbo-mlazni ili drugi slini avioni 2. pilot bilo kojeg aviona moe imati tekoa u procjeni vizualnog prilaza iznad vode ili jednolinih terena danju, odnosno zbog nedostatka propisanih spoljnih svjetala u prilaznoj zoni nou, 3. u zoni prilaenja postoje objekti koji mogu dovesti u opasnost avion kada ponire ispod normalne putanje prilaza, a naroito ako ne postoje nevizualna ili vizualna sredstva koja bi upozorila na postojanje takvih objekata, 4. ako fiziki uslovi na bilo kom kraju poletno-slijetne staze predstavljaju ozbiljnu opasnost za zrakoplov koji ne stigne do te staze u slijetanju ili kada izae van kraja poletno-slijetne staze poslije slijetanja, 5. ako su teren ili meteoroloki uslovi takvi da se zrakoplov moe nai u neuobiajenoj turbulenciji zraka u toku prilaenja.9 Pokaziva staze preciznog prilaenja (Precision Approach Path Indicator) PAPI Svjetlosna preka PAPI pokazivaa mora biti podeena tako da pilot u toku prilaenja poletno-slijetnoj stazi vidi: Dva svjetlosna elementa koji su locirani blie poletno-slijetnoj stazi kao crvene zrake svjetlosti, a ostala dva kao bijele zrake svjetlosti, ako se nalazi na nagibu prilaenja ili veoma blizu toga nagiba Jedan svjetlosni element koji je lociran najblie poletno-slijetnoj stazi kao crveni zrak, a preostala tri kao bijele zrake svjetlosti ako se nalazi iznad nagiba prilaenja. Ako je odstupanje od nagiba prilaenja vee tada pilot vidi sva svijetla kao bijela. Tri svjetlosna elementa koja su locirana blie poletno-slijetnoj stazi kao crvene zrake svjetlosti, a preostali najudaljeniji kao bijeli, ako se nalazi ispod nagiba prilaenja. Ako se nalazi daleko ispod nagiba prilaenja pilot vidi sva svjetla kao crvena.
9

Dr. Fahrudin Kiso, Mr. Fadila Kiso, 2000. Aerodromi, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo

PAPI: Pogled pilota Previsoko

Malo previsoko

Pravi ugao poniranja

Nisko Previe nisko

Ugao poniranja

Slika 17. Na slici je prikazan nain postavljanja svjetlosnih pokazivaa nagiba prilaza zrakoplova PAPI:

PAPI preka

Prag

Slika 18. PAPI svjetlosni zraci u odnosu na nagib prilaenja u uzdunom presjek

ILS - (engl. Instrument Landing System) je zemaljski navigacioni sistem koji obezbeuje precizno voenje vazduhoplova koji prilaze pisti, uz kombinovani rad nekoliko ureaja koji emituju radio-talase i odgovarajue opreme u vazduhoplovima, a koji omoguava sletanje pri uslovima smanjene vidljivosti, usled oblanosti, magle, kie snega i slino. ILS se sastoji od:

Lokalajzera, ureaja koji u prostoru obeleava sredinju ravan, koja sadri centralnu liniju piste Indikatora ravni poniranja, ureaja koji u prostoru obeleava ravan poniranja vazduhoplova pri sletanju Radio markera, ureaja koji oznaavaju odreenu udaljenost vazduhoplova od praga piste

Lokalajzer je ureaj koji emituju polje radio-signala modulisanih preteno sa 150Hz sa desne strane piste a preteno sa 90 Hz sa leve strane piste, gledano od pravca sletanja. Prijemnik lokalajzera meri razliku u dubini modulacije, DDM - ((eng. Difference in Depth ofModulation )) ova dva signala. Tano na sredinjoj ravni DDM je nula i raste sa obe strane od sredinje ravni. Nosea frekvencija signala je jedna od predodreenih frekvencija iz opsega 108 Mhz do 111.975 Mhz. Signal modulisan sa 150 Hz i signal modulisan sa 90 Hz imaju dubinu modulacije oko 20% Slino tome, indikator ravni poniranja ((eng. Glide path)) se sastoji od skupa antena koje emituju polje radio-signala modulisanih preteno sa 150Hz ispod ranvni poniranja a a preteno sa 90 Hz iznad ravni poniranja, tako da je DMM na ravni poniranja 0 a raste sa obe strane ravni. Na preseku centralne ravni i ravni poniranja se nalazi idealna putanja vazduhoplova pri sletanju. ndikator ravni poniranja emituje uz pomo skupa antena pozicioniranih sa strane piste u nivou praga (poetka) piste. Antenski skup je podeen tako sa ravan poniranja see horizontalnu ravan na mestu gde se nalazi prag piste. Nosea frekvencija signala je jedna od predodreenih frekvencija iz opsega 328.6 Mhz do 334.5Mhz.

Radio markeri su radio-ureaji pozicionirani na nekoliko kilometara u pravcu sletanja koji u uskom dometu od nekoliko stotina metara emituju signale koji vazduhoplovima ukazuju na pribliavanje pragu piste. Obino postoje dva do tri radiomarkera. Vazduhoplov ima prijemnik koji istovremeno meri DDM lokalajzera i DDM indikatora ravni poniranja, prikazuje ih na instrumentu i omoguava pilotu da vazduhoplov vodi precizno po predvienoj putanji, sve do sletanja VOR - (Very High Frequency Omni-directional Range ) je vrsta navigacionog ureaja koji se koristi u vazduhoplovstvu. On emituje elektormagnetni signal na osnovu kog vazduhoplovi mogu da odrede na kom su ugaonom pravcu u odnosu na poloaj VOR-a. Poto vazduhoplov nema nikakvu indikaciju na kojoj je udaljenosti od VOR-a, u praksi se esto na istom mjestu postavlja i DME, navigacioni ureaj za odreivanje udaljenosti. Princip rada Stanica VOR-a sa jednog mjesta emituje sloeni elektromegnetni signal koji se sastoji od nekoliko komponenti. Osnovne komponente signala Osnovna dva signala su fiksni signal i promjenjivi signal. Fiksni signal je u osnovi signal frekvencije 30 Hz koji se emituje podjednako u svim pravcima. Promjenjivi signal je takoe signal frekvencije 30Hz koji se razliito emituje u razliitim radijalnim pravcima. Na svakom radijalu signal je fazno pomjeren za ugao tog radijala. Kada prijemnik primi ova dva signala moe da ih poredi i detektuje fazni pomjeraj. Fazni pomjeraj otkriva na kom se radijalu nalazi prijemnik. Da bi se dva signala mogla odvojeno detektovati, signal nosee frekvencije 9.960Hz se modulie jednim od njih. Ova frekvencija se naziva meufrekvencija. Zatim se rezultujuim signalom modulie nosioc odreene vie frekvencije, koji je u stvari radna frekencija odreenog VOR-a. Radne frekvencije VOR-a se kree od 111.975 Mhz do 117.975 Mhz i dodjeljuju se u inkrementima od 50 kHz (toliko je odvajanje meu kanalima)

Na strani prijemnika se najpre izvri demodulacija sa radne frekvencije na kombinaciju signala od 30 Hz i 9.960 Hz. Zatim frekvencijski filteri odvoje komponentu frekvencije 30 Hz od komponente frekvencije 9.960 Hz. Na kraju drugi demodulator jednoj komponenti vrati frekvenciju sa 9.960 Hz na 30 Hz, kada su dva signala spremna za poreenje faze. Fazna razlika odreuje radijal na kome se prijemnik nalazi u odnosu na VOR.

Slika 19. Prijem i obrada VOR signala

Ostale komponente signala Osim osnovnh signala, VOR emituje identifikacioni signal kojim se predstavlja prijemnicima, a moe sadrati i govornu komponentu. Odgovarajuim tehnikama modulacije se i ovi signali frekventno odvajaju od ostalih da bi ih prijemnik mogao prepoznati i koristiti. CVOR i DVOR Gore opisan je zajedniki princip rada konvencionalnog VOR-a (CVOR-a) i novije generacije, doppler VOR-a, (DVOR-a). Oni se razlikuju prema vrsti modulacije koja se primenjuje i kako se modulacija postie. Kod CVOR-a se fiksni signal koristi za frekventnu modulaciju nosioca meufrekvencije, a varijabilni signal se koristi za amplitudnu modulaciju. Fazni pomeraj varijabilnog signala se postie specijalnim oblikom polja antene koja zrai ovaj signal. Kod DVOR-a, fiksni signal se koristi za amplitudnu modulaciju, a varijabilni za frekventnu modulaciju. Varijabilni signal se emituje pomou niza antena postavljenih u krug, pri emu

u svakom trenutku samo jedna od njih emituje signal, pa to stvara efekat kruee antene, koja se udaljava i pribliava prijemniku, tj frekventna modulacija se bazira na doplerovom efektu. U vazduhoplovima sezor za VOR, odnosno prijemnik jednako procesira signale koji potiu od obe vrste ureaja. CVOR ima manju antenu, ali je osetljiviji na ometanja ili odbijanja zraenja u okolini, odnosno potrebna mu je iroka ista oblast za ispravan rad. Antena DVOR-a je vea, ali manje osetljiva na prepreke i ometanja u okolini, to joj daje prednost u zakrenim oblastima. Zajedniki locirani ureaji VOR se esto locira zajedno sa ureajem DME koje omoguava da vazduhoplov odredi linearnu udaljenost od njega. Uz pomo Pitagorine teoreme iz te udaljenosti i visine vazduhoplova se moe izraunati projekcija udaljenosti vazduhoplova u horizontalnoj ravni. Uglavnom je razlika zmeu linearne udaljenost i projekcije udaljenosti zanemarljiva, osim kada je vazduhoplov veoma blizu DME-a. Takva kombinacija ureaja se zove VOR/DME. Ako vazduhoplov u istom trenutku moe da odredi radijal na kom se nalazi i udaljenost u odnosu na poznatu poziciju VOR/DMA-a, onda je njegova pozicija potpuno poznata. Poreenje sa NDB-om U odnosu na stariji ureaj NDB, prednost VOR-a je vea preciznost merenja poloaja, tipino manje od 2 ugaona stepena. VOR radi na VHF frekvencijama, koje se prostiru pravom linijom i njegovo zraenje nije podlono krivljenju usled terena i odbijanju, kao kod NDB-a. S druge strane, VOR je skuplji ureaj za instalaciju i odravanje. Danas mrea VOR/DME ureaja predstavlja glvanu vazdunu navigacionu infrastrukturu u Evropi i Severnoj Americi.

7. Pss (broj poletno-slijetnih staza, raspored, nosivot, strukutra, oznake na PSS) Aerodrom Haneda u Tokiju posjeduje 4 poletno-slijetne staze. Do 2010. aerodrome je poslovao sa 3 poletno-slijetne staze. Kada je aerodrom dostigao limit svojih kapaciteta zbog poveanja potranje za domaim vazdunim saobraajem, javila se potreba kreiranja projekta proirenja, to je prije mogue , kako bi se adekvatno zadovoljila potranja za vazdunim saobraajem, kao i poboljanje pogodnosti za korisnike.

Slika 20. Grafiki prikaz Haneda aerodroma

Ovo je takozvana plutajua pista poznata kao Runway D. Izgradnjom ove pis te poveao se kapacitet za 60.000 puta godinje. Zrana luka Haneda od tada igra vanu ulogu kao jedan od glavnih meunarodnih aerodroma i u rangu je sa Meunarodnom lukom Narita. Planiranje nove piste je bio veliki izazov sa ogromnim potekoama i ogranienjima. Nakon mnogo razmatranja i ideja odlueno je da to bude hibritna poleto-slijetna staza. vrsta staza se sastoji od bezbroj elinih stupova ispod i elinih konstrukcijskih jedinice pod nazivom "jakne". Dubina vode u Tokyo Bay je oko 14-19 metara, a takoer, oko 20 metara ispod mora je meko tlo. Konstrukcija je morala bit sposobna za podrku jumbo jet slijetanja. Koriteni su elini stupovi prenika 1,6 m koji su kopani 70 metara u dubinu morskog dna.

Slika 21. elini stupovi

Takozvana jakna teka je 1.300 tona, nalazi se na svakom setu od 6 elinih stupova. irine je 63 metra, dubine 45 metara i visine 32 metra. Veliina jakne jednaka je veliini 13 skladita neke poslovne zgrade.10

Slika 22. Jakna

Jedan on najkritinijih faktora izgradnje i eline konstrukcije bio je proces hranja. Trebalo je obezbijediti trajanje od najmanje 100 godina. Zbog toga su poduzete razliite mjere, kao to je prekrivanje slojom titanijuma.

Slika 23. Izgradnja piste D

10

www.japantimes.co.jp

www.twin.ne.jp

Izgradnja ove piste donosi razne pogodnosti kao to su revitalizacija grada i promocija turizma. Konkretno, ekonomski utjecaj e pokazati poveanje ekonomske proizvodnje u vrijednosti od 2 triliona za godinu za zemlju u cjelini i poveanje zaposlenosti za 180.000. Ova ekspanzija rada e na taj nain stvoriti veliki ekonomski utjecaj. Stoga je ovo ujedno i nacionalni projekat za revitalizaciju japanske privrede.

Runway

Runway A: 3,00060 m ; 16R-34 L Runway B: 2,50060 m ; 04-22

Runway C: 3,00060 m ; 16L-34R Runway D: 2,500x60 m ; 05-23 Runway capacity for takeoffs and landings Number of aircraft spots Hours of operation Number of domestic passengers Approx. 296,000/year 138 (as of April 2005) 24 hours Approx. 62 million(in 2005)

Poletno-slijetne staze A i C su paralelne i dimenzije su im jednake. Duina obje staze je 3000m, a irina 60m. Piste A i B su presjeene. Pista A, svojim poetkom, sjee pistu B po sredini. Pista D je izolirana i izgraena na moru.

8. Obiljeavanje poletno-slijetnih staza, rulnih staza, pristanine platform, prepreka i prilaza poletno-slijetnih staza Kao i na svakom aerodromu, tako i na aerodromu Haneda u Tokiju izvreno je dnevno I svjetlosno obiljeavanje manevarskih povrina.11

11

Dr. Fahrudin Kiso, Mr. Fadila Kiso, 2000. Aerodromi, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo

Kod vizuelnog kontakta najvaniji elementi za pilota su: Horizont Osa poletno-slijetne staze Ivice poletno-slijetne staze Prag i kraj poletno-slijetne staze

Brojevi i slova kojima se oznaava staza imaju propisan oblik i veliinu, postavljaju se simetrino u odnosu na osu poletno-slijetne staze. Osa poletno-slijetne staze oznaava se isprekidanom linijom, cijelom duinom staze izmeu oznaka na pragovima. Prag poletno-slijetne staze mora se oznaiti na svim stazama koje se koriste za meunarodni saobraaj. Oznaka se sastoji od linija paralelnih osi poletno-slijetne staze. Dimenzije, razmak i broj linija je regulisan meunarodnim propisima i preporukama. Zona slijetanja oznaava se parom pravougaonika simetrino posavljenih u odnosu na osu poletno-slijetne staze. Ciljna taka je zona na stazi na kojoj bi trebalo da se realizuje slijetanje. Oznaka se sastoji od para pravougaonika postavljenih simetrino u odnosu na osu staze. Ivica poletno-slijetne staze sastoji se od dvije paralelne neprekidne linije koje se proteu du ivica staze, od jedne do druge oznake praga. Obiljeavanje rulnih staza Osa rulne staze obiljeava se neprekidnom linijom irine 0,15m. U dijelovima rulen staze koji imaju horizontalnu krivinu osa treba da bude na konstantnom rastojanju od spoljne ivice staze. Pozicija za ekanje se obiljeava na rulnim stazama koje izlaze na poletno-slijetnu stazu. Oznaka mjesta ekanja aviona sastoji se iz dvije poprene neprekidne ute trake I isprekidane paralelne trake.

Obiljeavanje platforme Mjesta za parkiranje aviona iznaena su neprekidnom linijom po kojoj treba da se kree nosni toak aviona. Linija uvoenja aviona na mjesto parkiranja je neprekidna linija ute boje irine 0,6m. Mjesto gdje treba zaustaviti nosni toak obiljeava se takom poluprenika 0,6 m. Linija za izlazak aviona sa mjesta parkiranja je isprekidana linija ute boje, irine 0,6 m. Svjetlosno obiljeavanje manevarskih povrina Svjetlosno obiljeavanje poletno-slijetne staze obuhvata: Ivina svjetla Svjetla praga I bone preke staze Svjetla kraja poletno-slijetne staze Svjetla ose staze Svjetla zone dodira Svjetla mejsta za zaustavljanje aviona

Ivina svjetla poletno-slijetne staze se postavljaju na svim stazama koje se upotrebljavaju nou ili danju u uslovima loe vidljivosti. Ivina svjetla poletno-slijetne staze su bijele boje. Svjetla praga poletno-slijetne staze postavljaju se u pravoj liniji upravnoj na osu poletnoslijetne staze. Ova svjetla ili bone preke su zelene boje. Svjetla kraja poletno-slijetne staze moraju se postaviti na stazama na kojima su postavljena ivina svjetla poletno-slijetne staze. Ova svjetla su crvene boje. Svjetla ose poletno-slijetne staze postavljaju se du ose praga ka kraju staze. Svjetla ose od praga do 900m prije kraja poletno-slijetne staze su bijele boje, od 900m do 300m prije kraja poletno-slijetne staze naizmjenino crvene I bijele boje I od 300m prije kraja do kraja poletno-slijetne staze su crvene boje.

Svjetla zone dodira na su bijele boje. Svjetla produetka za zaustavljanje su crvene boje. Postavljaju se u dva paralelna niza na podjednakom rastojanju od podune ose poletnoslijetne staze u produetku ivinih svjetala te staze.

Ivina svjetla Svjetla ose PSS Svjetla zone dodira

Slika 24. Svjetlosno obiljeavanje PSS

Svjetlosno obiljeavanje rulnih staza Ivina svjetla rulne staze su plave bolje i vidljiva su pod oglom od najmanje 30 stepeni. Svjetla ose rulne staze su zelene boje i postavljaju se od ose poletno-slijetne staze do tane na platformi gdje avion poinje zavrno ulaenje na mjesto parkiranja. Svjetla ose na brzo izlaznim stazama su zelene boje, a svjetla ose na ostalim izlaznim stazama su zelene boje sa meusobnim rastojanjem do 7,5 m

Svjetlosno obiljeavanje pristanine platforme Ivice pristanine platforme obiljeene su svjetiljkama plave bolje. Ureaj za voenje aviona po pravcu I pokaziva mjesta zaustavljanja aviona moraju biti konstruisani tako da intenzitet svjetlosti odgovara za dnevnu upotrebu, ali da ne zbunjuje pilota nou I mora biti tako postavljan da pilot na lijevom sjeditu u pilotskoj kabini moe jasno da uoi njegove signale.

9 . Opsluga zrakoplova

vazduhoplov na poetku stajanke doekuje specijalno vozilo sa oznakom na sebi ("Follow me") i usmjerava ga do mjesta za parkiranje.12

Kada se vazduhoplov parkira i ugasi motore ispod njegovih tokova mehaniari postavljaju podmetae koji spreavaju nekontrolisano pokretanje vazduhoplova po stajanci. Tek sada vazduhoplovu moe prii ostala oprema.

Na vazduhoplov koji nema ugraene stepenice za izlazak putnika prislanjaju se pomone putnike stepenice i prilazi mu autobus za prihvat i prevoz i putnika do aerodromske zgrade.

Istovremeno neletako osoblje aerodroma prihvata i prevozi prtljag putnika i istovara ostali teret iz vazduhoplova. Prtljag se ve prilikom istovara razvrstava na lokalni i transferni prtljag. Lokalna prtljaga se odvozi, zavisno da li je let meunarodni ili domai, na domae ili inostrane transferne linije za sortiranje i dalje razvrstavanje. Nakon istovara prtljaga istovararuje se roba i pota.

Kada se zavri istovar vazduhoplovu prilaze servisna vozila: ketering, vozilo sa vodom za pie vod, vozilo za ienje toaleta, cisterna za dopunu goriva.

12

www.tokyo-airport-bldg.co. www.ana.co.jp

Radi stabilnosti vazduhoplova smetaj tereta se unapred izraunava. Prema instrukciji utovara u vazduhoplov se utovaruje roba, pota i prtljag. Prilikom utovara robe posebna panja se posveuje smjetaju i osiguravanju specijalnih tereta o emu postoje propisani postupci. Nakon zavretka utovaru teretnog prostora u kome se teret osigurava sa za to ugraenim mreama. Nakon ulaska i smetaja putnika vazduhoplov je spreman za poletanje i od vazduhoplova se pomera sva oprema. Zemaljski mehaniar koji je u interfonskoj vezi s pilotom kontrolie start motora, i nakon njihovog zaputanja daje znak za uklanjanje podmetaa i signalizira pilotu da vazduhoplov moe da krene.

10. Prihvat putnika i manipulacija prtljagom Domai saobraaj Odlazak

Na domaim letovima putnik se mora prijaviti najkasnije 20 minuta prije predvienog vremena uzletanja zrakoplova, kako bi bile obavljanje sve potrebne formalnosti za ulazak u vazduhoplov. Dolaskom na alter za registraciju putnika putnik predaje avio-kartu i prtljag. Slubenik registracije putniku iz karte otkida kupon za let (engl.flihgt coupon) u koji upisuje teinu i broj prtljaga. Putniku se umesto kupona za let izdaje kupon za ulazak u avion (engl. Boarding pass). Na prtljag se stavlja privezak na kome je upisan broj leta i odredite a na avio-karti se zalijepe isti brojevi koji se nalaze na privjesku. Putnik se zatim upuuje, nakon bezbjednosne kontrole, prema mjestu izlaza. Na poziv za ukrcavanje putnik predaje kupon za ulaz u zrakoplov kontrolnom slubeniku na izlazu. Nakon prolaska svih putnika za odreeni let slubenik provjerava i usklauje brojno stanje prijavljenih putnika sa stvarnim brojem putnika koji su uli u vazduhoplov. Putnici do zrakoplova idu shuttle busovima ili tunelima.

Dolazak

Nakon izlaska iz zrakoplova putnik se prevozi i upuuje u aerodromsku zgradu na mjesto za izdavanje prtljaga. Putnik prtljag preuzima nakon istovara sa pokretne trake u holu aerodromske zgrade. Urednim izdavanjem i preuzimanjem prtljaga od strane putnika vazduni prevoz smatra se zavrenim.

Meunarodni saobraaj Odlazak

Postupak na alteru za registraciju putnika isti je kao i na domaim letovima jedino je vrijeme za prijavu na let due. Vrijeme zavisi od vrste leta (kontinentalni, interkontinentalni let) i propisa pojedinih kompanija. Nakon obavljenih formalnosti na alteru za registraciju putnika putnik se upuuje na kontrolu pasoa, carinsku i bezbjednosnu kontrolu. Postupak poziva i ulaska u zrakoplov isti je kao i u domaem saobraaju. Dolazak

Nakon izlaska iz zrakoplova putnik se prevozi i upuuje u aerodromsku zgradu na pasoku i carinsku kontrolu. U istom dijelu zgrade nalazi se i sluba za izdavanje viza strancima. Nakon obavljene kontrole pasoa putnik u carinskom dijelu sa pokretne trake preuzima svoj prtljag i prolazi carinsku kontrolu. Nakon obavljenih carinskih formalnosti i naputanja carinskog dijela zgrade putnik je preao dravnu granicu.

Sigurnost Od teroristikih napada 11. septembra, meunarodna zajednica je suoena sa surovom realnou u oblasti sigurnosti zrakoplovstva i borbi protiv stalnih prijetnji protiv civilnog zrakoplovstva. Japan je razvio razliite vrste mjera sigurnosti zrakoplovstva za rjeavanje tih pretnji u skladu sa ICAO meunarodnim standardima i u suradnji sa meunarodnom zajednicom. Nova pravila za runi prtljag sigurnosti zrakoplovstva su primijenjena na meunarodnim putnikim letovim polaskom iz zranih luka u Japanu od 1. mart 2007.

CAB je proizveo video, plakate i letke da bi ova nova pravila bila poznata ljudima. Razne vrste mjera sigurnosti zrakoplovstvu se provode u Japanu. Vlada, avio kompanije, zrane luke operatera i druge organizacije rade na njihovoj realizaciji. Biro za civilnu avijaciju (CAB), Ministarstva zemljita, infrastrukture i transporta (MLIT) kao nadleni organ u sigurnost zrakoplovstva, postavlja standarde za sigurnosne mjere koje e provoditi avio kompanije, zrane luke operatera i druge organizacije. Nadgleda ih inspekcija za ukupne sigurnosne sisteme na aerodromima, ukljuujui putnike i skeniranje prtljaga, a takoer prua obuku za sigurnost osoblja u vazduhoplovnoj industriji.

Usluni menaderi Rad rukovodilaca slube sastoji se od spajanja osnova stanice i usmjeravanje putnika iz inozemstva, ljudi koji prvi put putuju i starijih putnika. Njihov cilj je da uvijek budu gostoljubivi i da stariji putnici, invalidi i svi drugi putnici budu zadovoljni. Svi menaderi usluga su kvalificirani kao pomagai usluga drugog nivoa i imaju osnovne certifikate za spaavanje. 13

13

www.japantimes.co.jp

www.wikipedia.org

Da bi se kvalifikovali kao servisni pomaga drugog nivoa, morate proi kroz obuku gostoprimstva i tehnike sigurnosti pruanja pomoi starim i nemonim korisnicima.

Slika 25. JR East Travel Service Centre

JR East Travel Service Center Misija je pruiti usluge ljudima u posjeti Japanu i pomoi svima koji dolaze iz inostranstva da bolje uivaju u svojim putovanjima u Japanu. Nalaze se na Haneda Airport International Terminal Station, na drugom spratu. Usluge koje pruaju: razmjena i prodaja karti za vozove, JR East propusnice, prodaja karti za JR vozove, pruanje informacija za JR linije.

11. Planovi za proiranje u budunosti U junu 2011. godine, Ministarstvo zemlje, infrastrukture i prometa najavilo je irenje novog meunarodnog terminala koji bi trebao biti dovren do kraja marta 2014. godine. Ekspanzija e ukljuivati 8 novih vrata za pristanita na sjeverozapadoj strani postojeeg terminala, proirenje susjednog betoniranog terena na aerodormu sa etiri nova zrakoplovna mjesta za parking, hotel unutar meunarodnog terminala, te proirenoj prijavi za let (check-in), carini / imigraciji / karanteni i mjesta za preuzimanje prtljaga.14

Nakon pobjednike licitacije od strane Tokija za Ljetne olimpijske igre 2020. godine, japanska vlada planira poveati zajednicki kapacitet nosivosti Hanede i Narite, te izgraditi nove pruge koje povezuju Haneda luku i Tokijsku stanicu za oko 18 minuta. JR East takoer razmislja o proirenju postojee teretne linije od Tamachi kolodvora na Yamanote liniji kako bi napravili treu eljezniku vezu sa zranom lukom. Ministarstvo zemlje, infrastrukture i prometa takoer planira novi cestovni tunel izmeu domaih i meunarodnih terminala kako bi se skratilo povezivanje puta izmeu terminala sa sadanjih 60-80 minuta.

14

www.japantimes.co.jp

www.wikipedia.org

ZAKLJUAK Svaki aerodrom za jednu zemlju donosi prednosti i nedostatke. U seminarskom radu smo mogli vidjeti faze razvoja aerodroma Haneda u Tokiju koji se kretao od obine poljane koja se prvobitno koristila kao uzletite, do dananjeg savremenog aerodroma. Pored negativnih uticaja na okolinu, zagaenja izduvnim gasovima i problema buke, ovaj aerodrom nosi i pozitivnu stranu za Tokijo. Ekspanzija ovog aerodroma je imala velik uticaj na samu ekonomiju i razvoj zemlje, te poveanje zaposlenosti stanovnitva. Planiranje, organizacija, odgovornost na aerodromu Haneda su na visokom nivou o emu svjedoi i sam poloaj aerodroma na svjetskim rang listama o tanosti, istoi te ljubaznosti zaposlenika. U cilju razvoja meunarodnih letova, Haneda aerodrom radi na proirenju Internacionalnog terminala, ali i na poboljanju svih moguih usluga po pitanju domaih letova.

LITERATURA 1. Dr. Fahrudin Kiso, Mr. Fadila Kiso, 2000. Aerodromi, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo 2. Internet izvori : - www.ramdex.blogger.ba/ (10.12.2013.) - www.en.wikipedia.org/wiki/Instrument_landing_system (12.12.2013.). - www.japantimes.co.jp (13.12.2013.) - www.twin.ne.jp (14.12.2013.) - hnd-bus.com (14.12.2013.) - www.tokyo-monorail.co.jp (14.12.2013.) - www.tokyo-airport-bldg.co.jp (15.12.2013.) - www.ana.co.jp (15.12.2013.) - www.caa.me/cms/site_data/propisi/aerodromi/ (16.12.2013.) - www.wikipedia.org (17.12.2013.)

POPIS SLIKA 1. Slika 1. Haneda aerodrom, Terminal 1 (Big Bird) linearni koncept 2. Slika 2. Unutranjost Terminala 1 3. Slika 3. Shematski prikaz unutranjosti Terminala 1 4. Slika 4. Terminal 1 5. Slika 5. Haneda aerodrom, Terminal 2- linearni koncept 6. Slika 6. Unutranjost Terminala 2 7. Slika 7. Shematski prikaz Terminala 2 8. Slika 8. Haneda aerodrom, Meunarodno terminal- linearni koncept 9. Slika 9. Japanski tradicionalni izvoai balada 10. Slika 10. Shematski prikaz Internacionalnog terminala 11. Slika 11. Povezanost sva tri terminala 12. Slika12. Prikaz Terminala 1 i Terminala 2 13. Slika 13. Haneda aerodrome 14. Slika 14. Friendly Airport Limousine 15. Slika 15. Shematski prikaz povezanosti Haneda aerodroma sa ostalim vidovima saobraaja 16. Slika 16. Prilazna svjetla za precizno prilaenje kategorije II 17. Slika 17. Na slici je prikazan nain postavljanja svjetlosnih pokazivaa nagiba prilaza zrakoplova 18. Slika 18. PAPI svjetlosni zraci u odnosu na nagib prilaenja u uzdunom presjek 19. Slika 19. Prijem i obrada VOR signala 20. Slika 20. Grafiki prikaz Haneda aerodroma 21. Slika 21. elini stupovi 22. Slika 22. Jakna 23. Slika 23. Izgradnja piste D 24. Slika 24. Svjetlosno obiljeavanje PSS 25. Slika 25. JR East Travel Service Centre