Elektrine instalacije i rasvjeta ZATITA OD MUNJE

mr.sc.Zoran Kova oujak, 2008.godine

UVOD
Ne postoje ureaji niti metode koje mogu izmijeniti tijek prirodnih vremenskih pojava u toj mjeri da bi mogle sprijeiti izbijanje munja. Udari munja u graevine ili pokraj njih (ili u opskrbne vodove koji opskrbljuju te graevine) opasni su za ljude i za same graevine, njihov sadraj i instalacije kao i za opskrbne vodove. To je razlog zato su bitne zatitne mjere od munje. Nunost postavljanja zatite, gospodarskih koristi od postavljenih zatitnih mjera kao i izbora odgovarajuih zatitnih mjera odreuje se u okviru upravljanja rizikom. Metode upravljanja rizikom opisane su u IEC 62305-2.

 Kriteriji za projektiranje, postavljanje i odravanje zatitnih mjera opisani su u tri zasebne skupine:
- prva skupina se odnosi na zatitne mjere za smanjenje fizikih teta i opasnosti za ivot u graevinama dana je u IEC 62305-3, - druga skupina se odnosi na zatitne mjere za smanjenje kvarova elektrikih i elektronikih sustava u graevinama dana je u IEC 62305-4, - trea skupina se odnosi na zatitne mjere za smanjenje fizikih teta i kvarova opskrbnih vodova koji ulaze u graevine (uglavnom elektroenergetski i telekomunikacijski vodovi) dana je u IEC 62305-5.

Djelokrug promatranja
Osnovna naela koja treba koristiti za zatitu od munje prema normi HRN IEC 62305 dana su : za graevine sa svim njihovim instalacijama i sadrajem te osobljem, za opskrbne vodove koji ulaze u graevine.

 Prema ovoj norme ne razmatraju se slijedei objekti: eljezniki sustavi, vozila, brodovi, zrakoplovi, morske platforme, podzemni visokotlani cjevovodi. cjevovodi, elektroenergetski i telekomunikacijski vodovi koji nisu spojeni na razmatranu graevinu

Nazivlje i definicije
Udar munje u zemlju Elektrino izbijanje atmosferskog porijekla izmeu oblaka i zemlje koji se sastoji od jednog ili vie udara. Silazni udar munje Udar munje pokrenut uspostavom silaznog vodljivog kanala od oblaka do zemlje.

 Uzlazni udar munje Udar munje koji je pokrenut uspostavom uzlaznog vodljivog kanala od nekog objekta na zemlji do oblaka. Udar munje Pojedinano elektrino izbijanje pri udaru munje u zemlju. Kratki udar Dio udara munje koji odgovara udarnoj struji.
NAPOMENA Tipino poluvrijeme hrpta T2 te struje je manje od 2 ms

Razina zatite od munje LPL Broj pridan sklopu vrijednosti parametara struje munje koje se odnose na vjerojatnost da odgovarajue najvee i najmanje projektirane vrijednosti ne e biti prekoraene pri normalnoj pojavi munje. NAPOMENA - Razina zatite od munje upotrebljava se za projektiranje zatitnih mjera u skladu s odgovarajuim vrijednostima parametara struje munje. Zatitne mjere Mjere koje treba poduzeti na objektu koji treba zatititi da bi se smanjio rizik. Sustav zatite od munje LPS Cijeli sustav koji se koristi za smanjenje fizikih teta zbog udara munja u graevinu. NAPOMENA LPS se sastoji od vanjskog i unutarnjeg sustava zatite od munje.

Definicije parametara kratkog udara (tipino T2 < 2 ms )

O1 = virtualni poetak, I = vrna jakost struje, T1 = trajanje ela, T2 = poluvrijeme hrpta udarnog vala

tete zbog djelovanja munje

tete na graevinama
Uinci udara munje u graevinu
Konstrukcija Funkcija Ljudi u zgradi i sadraj Opskrbni vodovi Postojee ili predviene zatitne mjere Razmjeri irenja opasnosti

Vrsta graevine prema namjeni i/ili sadraju Stambene kue

Uinci udara munje

Proboj elektrine instalacije, poar i materijalne tete. tete su obino ograniene na predmete istaknute u smjeru toke udara ili prema stazi struje munje Kvar elektrine ili elektronike opreme i ugraenih sustava (npr. TV prijamnika, raunala, modema, telefona, itd.) Prvenstveno rizik od poara i opasnih dodirnih napona i napona koraka kao i materijalne tete Drugo, rizik od gubitka napajanja elektrinom energijom, opasnost za ivot domaih ivotinja zbog kvara elektronikog nadzora ventilacije i sustava za dopremu hrane i sl. tete na elektrinim instalacijama (npr. Elektrinoj rasvjeti) koje mogu vjerojatno izazvati paniku Kvarovi poarnih alarma koji mogu imati za posljedicu kasno poduzimanje protupoarnih mjera

Zgrade poljoprivrednih gospodarstava

Kazalita i kina, hoteli, kole, robne kue, portska igralita

Vrsta graevine prema namjeni i/ili sadraju Banke, osiguravajua drutva, trgovaka drutva, itd. Bolnice, staraki domovi, zatvori Telekomunikacije, elektrane

Uinci udara munje

Sve kao gore, uz dodatak problema koji proizlaze iz gubitka komunikacija, kvarova raunala i gubitka podataka Sve kao prije, uz dodatak problema s ljudima na intenzivnoj njezi i potekoama pri spaavanju nepokretnih ljudi Neprihvatljiv gubitak javne opskrbe

Muzeji i arheoloka Gubitak nenadomjestdivoga kulturnog nasljea nalazita, crkve Industrija Dodatni uinci koji ovise o sadraju tvornice, poevi od zanemarivih do neprihvatljivih teta i gubitaka proizvodnje

Vrsta graevine prema namjeni i/ili sadraju Tvornica eksploziva, tvornica streljiva Kemijske tvornice, rafinerije, nuklearne elektrane, biokemijski laboratoriji i postrojenja

Uinci udara munje

Posljedice poara i eksplozije za tvornicu i njenu okolinu

Poar i prestanak rada tvornice sa tetnim posljedicama za lokalnu i globalnu okolinu

Izvori i vrste teta na graevini

Izvor teta je struja munje. Ovisno o toki udara munje u odnosu na razmatranu graevinu, u obzir se moraju uzeti sljedee situacije:

S1 : udari munje u graevinu, S2 : udari munje pokraj graevine, S3 : udari munje u opskrbne vodove koji ulaze u graevinu, S4 : udari munje pokraj opskrbnih vodova koji ulaze u graevinu.

 Sveukupno udar munje moe prouzroiti tri osnovne vrste tete:

D1 : Povrede ivih bia zbog pojave dodirnih napona i napona koraka D2 : Fizike tete (poar, eksplozija, mehaniko razaranje, kemijsko isputanje) zbog uinaka struje munje, ukljuujui iskrenje D3 : Kvarove unutarnjih sustava zbog pojave LEMP.

Tablica 2 Uinci munja na razne vrste opskrbnih vodova

Izvori vrste teta na opskrbnim vodovima Izvor tete je struja munje. Pri razmatranju teta na opskrbnim vodovima treba uzeti u obzir sljedee situacije ovisno o toki udara munje:
S1: udari u graevinu koju vod napaja, S3: udari u opskrbni vod koji je spojen s graevinom, S4: udari pokraj opskrbnog voda spojenog s graevinom.

Vrste gubitaka
Svaka vrsta tete, sama ili u kombinaciji s drugim vrstama, moe proizvesti razne gubitke na objektu koji treba zatititi. Vrsta gubitaka koja se moe pojavti ovisi o znaajkama samog objekta. Za namjenu ove norme u obzir se uzimaju sljedee vrste gubitaka:
L1 : gubitak ljudskih ivota L2 : gubitak javne opskrbe L3 : gubitak kulturnog nasljea L4 : gubitak gospodarskih vrijednosti (graevina i njen sadraj, opskrba i gubitak aktivnosti).

tete i gubici na graevini ovisno o raznim tokama udara munje

tete i gubici na opskrbnim vodovima i opskrbi ovisno o raznim tokama udara munje

Vrste gubitaka koje proizlaze iz raznih vrsta teta

Nunost i gospodarska opravdanost zatite od munje

Nunost zatite od munje Treba razmotriti nunost zatite objekta koji treba zatititi od munje da bi se smanjili gubici drutvenih vrijednosti L1, L2 i L3 . Da bi se odredilo je li zatita od munje nuna ili ne, treba procijeniti rizik prema postupcima opisanim u normi IEC 62305-2. U obzir treba uzeti sljedee rizike u skladu s vrstama gubitaka:
R1 : rizik gubitka ljudskih ivota, R2 : rizik gubitka javne opskrbe, R3 : rizik gubitka kulturnog nasljea.

Zatita je od munje nuna ako je rizik R (R1 do R3) vei od prihvatljivog rizika RT R > RT U tom sluaju poduzet e se zatitne mjere da bi se rizik R (R1 do R3) smanjio na prihvatljivu razinu RT R RT Ako se moe pojaviti vie od jedne vrste gubitaka na objektu koji treba zatititi, uvjet R RT mora biti zadovoljen za svaku vrstu gubitaka (L1, L2 i L3).

 Vrijednosti prihvatljivog rizika RT za udare munja koji dovode do gubitka stvari od drutvene vrijednosti treba biti u podruju odgovornosti nadlenoga nacionalnog tijela. NAPOMENA 1 Nadleno tijelo moe zahtijevati postavljanje zatite od munje na odreenim objektima bez procjene rizika. U tim sluajevima nadleno tijelo odluuje koju e se razinu zatite upotrijebiti. U nekim sluajevima moe se procjena rizika obaviti tako da se nae opravdanje za odstupanje od tih zahtjeva. NAPOMENA 2 Podrobnije obavijesti o procjeni rizika i o postupku odabira zatite opisani su u normi IEC 62305-2.

Gospodarska opravdanost zatite od munje

Osim nunosti zatite od munje objekta koji treba zatititi, korisno je izraunati gospodarsku opravdanost predvienih zatitnih mjera da bi se smanjili gubici L4. U tom sluaju treba izraunati rizik R4 gubitaka gospodarskih vrijednosti. Uz pomo procjene rizika R4 moe se izraunati trokove gospodarskih gubitaka sa i bez zatitnih mjera. Zatita od munje je trokovno opravdana ako je zbroj trokova CRL preostalih gubitaka sa zatitnim mjerama i trokova CPM zatitnh mjera manji od trokova CL ukupnih gubitaka bez zatitnih mjera: CRL + CPM < CL NAPOMENA Podrobnije obavijesti o procjeni gospodarske opravdanosti zatite od munje dane su u normi IEC 62305-2.

Zatitne mjere
Zatitne mjere za smanjenje povreda ivih bia zbog dodirnog napona i napona koraka Zatitne mjere za smanjenje fizikih teta za graevine za opskrbne vodove Zatitne mjere za smanjenje kvarova na elektrinim i elektronikim sustavima Izbor zatitnih mjera (ovisi o projektantu i vlasniku)

Najvee vrijednosti parametara struje munje ovisno o LPL

Slika A: Zatitne zone (LPZ) odreene za neki LPS (IEC 62305-3)

Slika B: Zatitne zone odreene zatitnim mjerama protiv LEMP (IEC 62305-4)

Najmanje vrijednosti parametara struje munje i odgovarajueg polumjera kotrljajue kugle za odreene razine zatite od munje (LPL)

Vjerojatnosti graninih parametara struje munje

Zone zatite od munje (LPZ)

S obzirom na opasnost od munje odreene su sljedee razine zatite (pogledajte slike A i B):
LPZ 0A : zona izloena izravnim udarima munja i punom elektromagnetskom polju munje. Unutarnji sustavi mogu doi pod udar pune ili djelomine struje munje. LPZ 0B : zona zatiena od izravnih udara munje, ali ostaje opasnost utjecaja punog elektromagnetskog polja munje. Na unutarnje sustave mogu djelovati djelomine udarne struje munje. LPZ 1 : zona u kojoj je ogranien utjecaj udarnih struja munje zbog postavljenih SPD ureaja na granici zone. Elektromagnetsko polje moe se smanjiti postavljanjem prostornog zaslona. LPZ 2, ..., n: zona u kojoj su udarne struje jo vie ograniene zbog raspodjele struje munje kao i utjecaja dodatnih SPD-ova na granicama zona. Za daljnje smanjenje elektromagnetskog polja munje moe se upotrijebiti prostorni zaslon.

Parametri struje munje

Postoje dvije osnovne vrste udara munja:
silazni udar koji se pokree s uspostavom silaznog voditelja od oblaka do zemlje i uzlazni udar koji se pokree uspostavom uzlaznog voditelja od nekog uzemljenog objekta prema oblaku.

 Najvei broj silaznih udara ine udari na ravnom terenu i pri manjim graevinama, dok su uzlazni udari dominantniji pri izloenim i/ili viim graevinama. Vjerojatnost udara raste s efektivnom visinom graevine (pogledajte IEC 623052, Dodatak A), a fizikalni se uvjeti mijenjaju.

 Struja munje sastoji se od jednog ili vie raznih udara meu kojima su:
kratki udari u trajanju manjem od 2 ms (slika A.1) dugi udari s trajanjem duljim od 2 ms (slika A.2).

Parametri struje munje

Parametri struje munje u ovoj normi temelje se na podacima Vijea za velike elektroenergetske sustave (CIGR) prikazanim u tablici A.1. Moe se uzeti da se parametri statistiki vladaju po logaritamsko-normalnoj razdiobi. Odgovarajue srednje vrijednosti i standardne devijacije log prikazane su u tablici A.2, a funkcija razdiobe na slici A.5. Na temelju vjerojatnosti pojave moe se odrediti bilo koja vrijednost svakog parametra. Pretpostavlja se da prema polaritetu ima 10 % pozitivnih prema 90 % negativnih udara. Omjer polariteta ovisi o podruju. Ako nema lokalnih podataka, treba uzeti predloeni omjer.

Odreivanje najveih parametara struje munje za LPL I

Mehaniki uinci udara munja odreuju se na temelju vrnih vrijednosti struje (I) i specifine energije (W/R). Toplinski uinci raunaju se na temelju specifine energije (W/R) kad se radi o galvanskoj vezi te na temelju naboja (Q) kad se radi o pojavi lka prema instalaciji. Prenaponi i opasna iskrenja prouzroeni induktivnom vezom u funkciji su prosjene strmine (di/dt) ela struje munje. Svaki pojedini parametar (I, Q, W/R, di/dt) nastoji se nametnuti pri svakom mehanizmu kvara, to se mora uzeti u obzir u postupku ispitivanja.

Prvi kratki udar i dugi udar

Vrijednosti I, Q, W/R koje se odnose na mehanike i toplinske uinke izraunate su na temelju pozitivnih udara (jer su njihove 10 % vrijednosti mnogo vee od odgovarajuih 1 % vrijednosti negativnih udara). Iz slike A.5 (krivulje 3, 5, 8, 11 i 14) mogu se uz vjerojatnost ispod 10 % oitati sljedee vrijednosti: I = 200 kA Qmunje = 300 C Qkratki = 100 C W/R = 10 000 kJ/ di/dt = 20 kA/s

Za prvi kratki udar prema slici A.1 na temelju navedenih vrijednosti dobiva se priblina vrijednost trajanja ela vala: T1 = I / (di/dt) = 10 s (T1 nadalje ima manje znaenje) Za udar koji eksponencijalno opada, vrijede sljedei izrazi za pribline veliine naboja i energije (T1 << T2): Qkratki = (1/0,7) I T2 W/R = (1/2) (1/0,7) I 2 T2 Uz pomo tih formula i navedenih vrijednosti dobiva se prva priblina vrijednost poluvremena trajanja udara: T2 = 350 s Za duge udare moe se naboj izraunati priblino iz izraza: Qdugi = Qmunje Qkratki = 200 C Trajanje dugog udara prema slici A.2, moe se izraunati iz trajanja munje: Tdugi = 0,5 s.

Naknadni kratki udar

Najvea vrijednost prosjene strmine di/dt za opasna iskrenja prouzroena induktivnom vezom, odreena je na temelju naknadnih kratkih udara negativnih munja (jer je njihova 1% vrijednost mnogo vea od 1 % vrijednosti negativnih udara ili odgovarajue 10 % vrijednosti pozitivnih munja). Iz slike A.5 (krivulje 2 i 15) mogu se uz vjerojatnost ispod 1 % oitati sljedee vrijednosti: I = 50 kA di/dt = 200 kA/s Iz tih vrijednosti moe se prema slici A.1 izraunati prva priblina vrijednost trajanja ela vala naknadnog kratkog udara od: T1 = I / (di/dt) = 0,25 s. Njegovo poluvrijeme trajanja moe se izraunati iz trajanja udara negativnih naknadnih kratkih udara: T2 = 100 s (T2 nadalje je od manjeg znaenja)

Odreivanje najmanjih parametara struje munje

Uinkovitost zatite LPS ovisi o najmanjim parametrima struje munje kao i odgovarajuem polumjeru kotrljajue kugle. Geometrijske granice prostora zatienih od izravnih udara munja mogu se odrediti uz pomo metode kotrljajue kugle. Prema elektro-geometrijskom modelu, polumjer kotrljajue kugle r (duljina zadnjeg skoka) je ovisan o vrnoj vrijednosti prvoga kratkog udara. U izvjetaju radne grupe IEEE (Procjena znaajki prijenosnih vodova s obzirom na atmosferska izbijanja II, 1992) ta je ovisnost izraena kao: r = 10 I 0,65 gdje je r polumjer kotrljajue kugle, m I vrna jakost (amplituda) struje, kA. Za dani polumjer kotrljajue kugle r moe se pretpostaviti da e prirodna ili postavljena hvataljka prihvatiti sve munje vrne jakosti struje vee od odgovarajue najmanje vrne jakosti I. Zbog toga se za vjerojatnost vrnih jakosti negativnih i pozitivnih prvih udara na slici A.5 (pravci 1A i 3) uzima kao da su vjerojatnosti hvatanja. Uzevi u obzir omjer polariteta od 10 % pozitivnih i 90 % negativnih munja, moe se izraunati ukupna vjerojatnost hvatanja (pogledajte tablicu 7.).

Vremenske funkcije struje munje za potrebe analiza

Valni oblici struje prvoga kratkog udara 10/350 s naknadnih kratkih udara 0,25/100 s, mogu se odrediti izrazom:

gdje pojedine oznake znae: I vrna struja k korekcijski koeficijent za vrnu struju t vrijeme 1 vremenska konstanta ela 2 vremenska konstanta hrpta. Za valne oblike struje prvoga kratkog udara i naknadnih udara kod raznih LPL,vrijede parametri dani u tablici B.1. Analitike krivulje prikazane su na slikama B.1 do B.4.

I ( t / 1 )10 ( t / 2 ) e i= k 1 + ( t / 1 )10

Simulacija (oponaanje) struje munje za potrebe ispitivanja

Simulacija specifine energije prvoga kratkog udara i naboja dugog udara

Simulacija strmine ela strujnoga vala kratkog udara

Strmina struje odreuje elektromagnetski inducirane napone na petljama blizu vodia kroz koji teku struje munje. Strmina struje kratkoga udara odreena je kao porast struje i tijekom vremena porasta t (slika C.2). Odgovarajui parametri za simulaciju te struje dani su u tablici C.3. Primjeri ispitnih generatora prikazani su na slikama C.3 i C.4 (koji se mogu upotrijebiti za simulaciju strmine ela struje munje u vezi s izravnim udarom munje). Simulacija se moe izvesti za kratki prvi i naknadni kratki udar. NAPOMENA Ta simulacija vrijedi za strminu ela struje kratkih udara. Na tu vrstu simulacije ne utjee hrbat strujnoga vala.

Parametri struje munje s obzirom na mjesto udara

Parametri struje munje koji imaju veu ulogu za fiziku cjelovitost LPS openito su vrna struja I, naboj Q, specifina energija W/R, trajanje T i prosjena strmina ela vala struje di/dt. Svaki od ovih parametara moe prevagnuti pri nastanku raznih kvarova. Parametri struje koji se uzimaju pri ispitivanjima su kombinacije tih veliina, izabranih tako da se u laboratoriju im vjernije simulira mehanizam kvara dijela LPS koji se ispituje.

Grananje struje munje

Parametri dani u tablici D.3 odnose se na struju munje u toki udara. U stvarnosti struja munje putuje prema zemlji kroz vie putanja, s obzirom da postoji vie odvoda i prirodnih odvoda na vanjskom LPS. Osim toga postoji vie raznih opskrbnih vodova koji ulaze u zatienu graevinu (cjevovodi za vodu i plin, elektrinu energiju i telekomunikacije itd.) Za odreivanje parametara stvarne struje koja tee kroz pojedine sastavnice LPS, u raun treba uzeti samo odgovarajui dio struje munje. Najbolje bi bilo izraunati amplitudu i oblik vala kroz sastavnicu na odreenom mjestu LPS-a. Akose takav proraun za pojedina mjesta ne moe provesti, parametri struje munje mogu se procijeniti na nain kao u daljnjem tekstu.

 Za proraun dijela struje munje na vanjskom LPS, moe se uzeti koeficijent konfiguracije kc (pogledajte IEC 62305-3, Dodatak C). Tim se koeficijentom odreuje jakost dijela struje munje koja tee kroz odvode vanjskog LPS u najgorim sluajevima.

 Za proraun dijela struje kroz postojee vanjske vodljive dijelove te elektroenergetske i telekomunikacijske vodove koji ulaze u zatienu graevinu, mogu se upotrijebiti pribline vrijednosti ke i ke navedene u Dodatku E.

 Opisani se postupak moe upotrijebiti za proraun vrne vrijednosti struje koja tee nekim putom prema zemlji. Ostali parametri struje munje izraunavaju se na sljedei nain:

Uinci struje munje koji mogu prouzroiti tete Toplinski uinci

Otporno zagrijavanje
Trenutana energija koja se troi na zagrijavanje vodia zbog protjecanja elektrine struje iznosi:

 Mehaniki uinci
Elektromagnetsko meudjelovanje
Elektrodinamike sile

Namjena gromobranske instalacije

Namjena gromobranske instalacije zatita objekata, ljudi, materijala i predmeta od tetnih utjecaja atmosferskog pranjenja standardima je propisan materijal, oblik i mjera za izraivanje i izvoenje gromobranskih instalacija, upute za njihovu primjenu i postavljanje na graevinske objekte

Materijal za gromobransku instalaciju

Materijal za izradu gromobranske instalacije: nad zemljom elina pocinana ica elina pocinana traka elino pocinano ue bakarna ica elina pocinana cijev aluminijska ica d=8 mm 20x3 mm zabranjeno d=6 mm d=10 mm pod zemljom d=10 mm 25x4 mm zabranjeno d=10 mm d=75 mm L=3000 mm zabranjeno

Dijelovi gromobranske instalacije (1)

1. glavni prihvatni vod (nalazi se na krovu zgrade, odnosno na sljemenu i zabatima i slui za prihvaanje direktnog udara munje) 2. odvodi (spojevi izmeu glavnog prihvatnog voda i uzemljivaa koji idu rubom krova i okomito se sputaju niz zid) 3. pomoni vodovi (povezuju sve metalne dijelove na krovu i due dijelove zgrade s glavnim prihvatnim vodom ili odvodima) 4. uzemljiva (postavlja se kao prsten oko zgrade na dubini cca. 80cm i razmaku od zgrade 2 m koji povezuje npr. cijevi za uzemljenje) 5. mjerni spoj (spoj za odvajanje instalacije na krovu od uzemljivaa zbog odreivanja otpora uzemljenja i provjere instalacije)

Dijelovi gromobranske instalacije(2)

Oznaavanje grom. instalacije

Ovisnost broja odvoda o izvedbi krova

Vertikalni oluk kao odvod

Vertikalni oluk i okomiti odvod

detalj prijelaza odvoda s krova, preko vodoravnog i okomitog oluka na okomiti odvod prema uzemljivau (max. R zakrivljenosti odvoda 200 mm !)

Vrste uzemljivaa
- cijevni uzemljiva
- trakasti uzemljiva - okrugli iani uzemljiva - kombinirani uzemljiva (vie cijevnih povezanih trakom) - prstenasti uzemljiva - mreasti uzemljiva - uzemljiva za transformatorske stanice

Vrsta zemljita i spec. otpor

VRSTA ZEMLJITA movara ilovaa,obradiva zemlja, vlaan sitni pijesak vlaan krupni pijesak suh sitni pijesak suh krupni pijesak,ljunak kamen,stijene, beton

SPECIFINI OTPOR [m] 30-50 50-100 100-200 200-500 500-1000 3000-5000

Proraun otpora uzemljivaa (1)

cijevni uzemljiva
Ru = 0.37

log

4l d

l - duina cijevi [m] d - promjer cijevi [m] - spec. otpor zemlje

l2 trakasti uzemljiva Ru = 0.37 log l d h

l - duina trake [m] h - dubina ukapanja [m] d - ekv. promjer=b/2 [m] b - irina trake [m] - spec. otpor zemlje

Proraun otpora uzemljivaa (2)

iani uzemljiva
l2 Ru = 0.37 log l d h

l - duina ice [m] h - dubina ukapanja [m] d - promjer ice [m] - spec. otpor zemlje

prstenasti uzemljiva

64 D Ru = 0.37 log D hd

l - duina trake [m] D - promjer prstena [m] h - dubina ukapanja [m] d - ekv. promjer=b/2 [m] b - irina trake [m] - spec. otpor zemlje

Proraun otpora uzemljivaa (3)

mreasti uzemljiva
Rm =

+ 2 D l

l - ukupna duina poloene trake u mrei [m] D - ekvivalentni promjer [m] h - dubina ukapanja [m] - spec. otpor zemlje a,b - stranice pravokutnika mreastog uzemljivaa
D = 1.13 F F = a b

Proraun otpora uzemljivaa (4)

uzemljiva za transformatorske stanice

64 De2 Rux = 0.37 log d h De De = 4 a2

h=1.0m h=0.75m

h=0.5m

De - ekvivalentni promjer [m] d - ekv. promjer=b/2 trake [m] h - dubina ukapanja [m] - spec. otpor zemlje a - stranica kvadrata uzemljivaa

1 1 1 1 = + + ... + Ru Ru1 Ru 2 Rux