ZEMLJA ZEMALJSKI REKORDI

Najvia planina Mount Everest Najvei planinski Himalaja lanac Najvee jezero Kaspijsko jezero Najvee slatkovodno Jezero Superior jezero Najvea rijeka Amazona Najdulja rijeka Nil Najvei kontinent Azija Najvei otok Grenland Najvei poluotok Arabija Najtoplije mjesto El Azizija (Libija) Najhladnije mjesto Postaja Vostok (Antarktika) Najdublja toka Marijanski jarak Najvee more Tihi ocean Najvea rijena delta Ganges- -Brahmaputra Najvee hrvatsko jezero Vransko jezero Najvei hrvatski otoci Krk i Cres Najvea pustinja Sahara Najvie kinih dana Mt. Waialele/ Hawaii Najvie padalina Cherrapunji (Indija) Najmanje sunane Sjeverni i Juni svjetlosti zemaljski pol Najvea drava Rusija Najmnogoljudnija Kina drava Najvea gradska Tokio- aglomeracija -Yokohama 8848 m 2500 km duga, 150280 km iroka 371000 km2 82103 km2 180000 m3/s 6671 km 44250000 km2 2,17 mil. km2 2730000 km2 58 C

89,2 C (prosjeno 55,6 C) 11034 m 166240000 km2 80000 km2 30 km2 405,78 km2 8,7 mil. km2 350 10795 mm godinje 182 dana bez Suneve svjetlosti 17,1 mil. km2 1,3 milijarde stanovnika 37 mil. stanovnika

8
Najvei grad Najee upotrebljavani jezik

ZNANJE
Mumbai (Bombaj) mandarinski kineski 12,69 mil. stanovnika (2005.) 907 milijuna govornika

OSNOVNI PODACI O ZEMLJI

Promjer na ekvatoru Promjer na polovima Masa Povrina Povrina pod vodom Atmosfera 12756 km 12714 km 59742 x 1024 kg 510,1 mil. km2 361 mil. km2 78% duik, 21% kisik 0,93% argon, 0,03% ugljini dioksid

NAJVII SLAPOVI
Angelovi slapovi, Venezuela 979 m Tugela, JAR 948 m Gocta, Peru 771 m Yosemite Falls, SAD 739 m Primjedba: Nijagarini su slapovi visoki samo 52 metra. Godine 1901. Annie Taylor je preivjela sputanje niz slapove u drvenoj bavi.

NAJVEE PLANINE SVIH SEDAM KONTINENATA

Mount Everest Aconcagua Mount McKinley Kilimandaro 8848 m 6962 m 6194 m 5895 m Azija Juna Amerika Sjeverna Amerika Afrika

ZEMLJA
Elbrus Vinsonov masiv Puncak Jaya Mount Kosciuszko 5642 m 4892 m 4884 m 2228 m Europa Antarktika Oceanija ili Australija

SEDAM ANTIKIH SVJETSKIH UDA

Svjetionik u Aleksandriji (282. pr. Kr.) Procjenjuje se da je bio visok izmeu 115 i 160 metara, pa je zato jedna od najviih graevina na svijetu. Razoren je potresom u 14. st. Kolos s Roda (250. pr. Kr.) Golemi je bronani kip boga Sunca Helija u luci tog otokog grada stajao samo 50 godina, a zatim ga je unitio potres. Fidijin Zeusov kip u Olimpiji (450. pr. Kr.) Kip visok 12 metara nainjen od zlata i bjelokosti uniten je u poaru Konstantinopola 460. g., kamo je premjeten stotinu godina prije toga. Mauzolej u Halikarnasu (350. pr. Kr.) Kralj Mauzol za sebe je nainio tako velianstvenu grobnicu (u 14. stoljeu unitio ju je potres) da se sve u tom stilu sagraene nazivaju mauzoleji. Piramide u Gizi (2500. pr. Kr.) Keopsova grobnica nainjena je od 2,3 milijuna kamenih blokova tekih po 2,5 tone. Visoka je 138 metara. Gradilo ju je do 360000 radnika. Piramide u Gizi najbolje su ouvane piramide. Semiramidini visei vrtovi u Babilonu (550. pr. Kr.) Nainio ih je kralj Nabukodonosor kako bi ublaio enju svoje supruge za domovinom. Meutim, moda je rije o legendi jer nema svjedoka njihova postojanja.

10

ZNANJE

Artemidin hram u Efezu (oko 550. pr. Kr.) Mramorni grki hram podignut u poast boici lova uniten je 262. g.

SEDAM SUVREMENIH SVJETSKIH UDA

Od 21 kandidata u zavrnici 70 je milijuna ljudi sa svih strana svijeta srpnja 2007. izabralo sedam suvremenih svjetskih uda: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. ruevine Chichn Itze na poluotoku Yucatnu (Meksiko) Kineski zid (Kina) kip Krista (Cristo Redentor) u Rio de Janeiru (Brazil) antiki Kolosej u Rimu (Italija) ruevine grada Machu Picchu u Andama (Peru) grad u stijeni Petra ( Jordan) grobnica Taj Mahal (Indija)

SEDAM SVJETSKIH UDA PRIRODE

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Veliki kanjon zaljev Rio de Janeira polarna svjetlost Veliki koraljni greben Viktorijini slapovi Mount Everest vulkan Paricutin

VREMENSKE ZONE

Pariz

Moskva Zagreb

ZEMLJA

11

prije

sada kasnije

12

ZNANJE VANA OTKRIA I OTKRIVAI

326 pr. Kr. 1000.

Aleksandar Veliki doao do Indije. Vikinzi pod vodstvom Lefisa, sina Crvenoga, prvi otkrivaju Ameriku (Markland, Heluland). 1271.1295. Marko Polo putuje u sredinju i istonu Aziju. 1486. Bartolomeu Diaz oplovljava Rt dobre nade (prozvao ga je Rtom oluja. 1492. Kristofor Kolumbo ponovno otkriva Ameriku (1498. Junu Ameriku, 1502. Srednju Ameriku). 1497./1498. Portugalac Vasco da Gama dolazi u istonu Indiju. Prvi moe dokazati da je Indijski ocean povezan s drugim morima. 1519. Fernando Magellan predvodi ekspediciju s pet brodova i posadom od 270 ljudi kojom namjerava oploviti Zemlju. Dao je ime Tihom oceanu (jer mu se uinio mirnim i spokojnim). Magellana su 1521. umorili filipinski domoroci. Jedan se od njegovih brodova s 18 ljudi 1522. vratio u matinu luku i tako prvi oplovio svijet. 1531./1533. Francisco Pizarro osvaja Peru i unitava carstvo Inka (prije toga je Cortez unitio Azteke u Meksiku). 1776.1779. Zemlju oplovljava engleski moreplovac James Cook. 1792./1793. Alexander Mackenzie prvi prelazi sjevernoameriki kontinent. 1852.1856. David Livingstone prelazi jug Afrike. 1908.1909. Ernest Shackleton stigao na juni zemaljski magnetski pol. 14. 12. 1911. Roald Amundsen stigao na Juni pol (etiri tjedna prije konkurenta Roberta Falcona Scotta). 1953. Edmund Hillary i Tenzing Norgay prvi se popeli na Mount Everest. 1958. Amerika podmornica Nautilus prolazi ispod ledenog pokrova na Sjevernom polu. 12. 4. 1961. Juri Gagarin, 27-godinji sovjetski pilot, u svemirskoj

ZEMLJA

13

kapsuli Vos tok 1 za 108 minuta oblijee Zemlju na visini od 327 kilometara. 1978. Nijemac Reinhold Messner i Austrijanac Peter Habeler prvi su se bez boca za kisik popeli na Mount Everest. 1989./1990. Nijemci Reinhold Messner i Arved Fuchs pjeke prelaze Antarktiku. Amundsen protiv Scotta utrka na Juni pol Roald Amundsen je na put krenuo sa samo sedam ljudi. Robert Falcon Scott je na najjuniji kontinent doao s 33 ovjeka. Amundsen je na svojim prethodnim ekspedicijama mnogo nauio od Inuita (Eskima) i u Danskoj je kupio stotinu haskija. Scott je za tovarne ivotinje izabrao ponije. Pogrijeio je i u izboru opreme. Umjesto troslojnih vrea za spavanje kakve je imao Amundsen, ponio je losove koe. Koe su se zamrzavale, a vree za spavanje nisu. Norveanin Amundsen je do Junoga pola prvi stigao 14. prosinca 1911. Englez Scott je do svojeg cilja stigao 18. sijenja 1912. i ustanovio da ga je Amundsen prestigao. Na povratku se smrznuo, samo 18 kilometara od sigurnosti jednog od logora.

ZEMLJINA POVIJEST
Kad bismo povijest svemira htjeli predoiti kao kalendar, odnosno da se Veliki prasak dogodi tono na Novu godinu 1. sijenja, izgledao bi otprilike ovako: 1. sijenja 1. svibnja 9. rujna 14. rujna 25. rujna 9. listopada 12. studenoga 15. studenoga Veliki prasak nastanak Mlijene staze nastanak Suneva sustava nastanak Zemlje prva jednostanina bia najstariji dosad otkriveni fosili prve vodene biljke viestanini organizmi

14
17. prosinca 18. prosinca 24. prosinca 25. prosinca 27. prosinca 29. prosinca 31. prosinca

ZNANJE
kraljenjaci prve biljke na kopnu dinosauri sisavci ptice izumrli dinosauri 13.30 sati prvi ljudi 22.30 sati izum poljodjelstva 23.59.20 sati drevni Egipani 23.59.50 sati roen Isus Krist 23.59.59 sati izumljen automobil

RAZVOJ OVJEKA
Prije 3,6 milijarda godina Prije 700 milijuna godina Prije 450 milijuna godina Prije 45 milijuna godina Prije 7,5 milijuna godina Prije 3 milijuna godina Prije 2 milijuna godina Prije 200000 godina Prije 130000 godina prva jednostanina bia prva viestanina bia prva riba Astraspida Znanstvenici jo uvijek trae bie koje je bilo most prema primatima. prvi primat Eosimias (ivio je na drveu) na prvi uspravno stojei predak Australopithecus afarensis konkurent mu postaje vei i snaniji Australopithecus africanus. Homo erectus otkriva vatru i uporabu orua Neandertalci rabe oruje Homo sapiens

RATOVI I REVOLUCIJE REVOLUCIJE KOJE SU PROMIJENILE SVIJET

15

Slavna revolucija 1689. Naziva se tako jer je engleski kralj Jakov II. svrgnut bez krvoprolia. Poveljom Bill of Rights parlament onemoguava uspostavu apsolutistike vladavine u Engleskoj. Sjevernoameriki rat za neovisnost 1775.1783. Uspjean ustanak sjevernoamerikih kolonija protiv britanske vladavine. To je dovelo do Deklaracije o neovisnosti (napisao ju je Thomas Jefferson) i novog ustava s podjelom vlasti i osnovnim pravima. Francuska revolucija 1789.1799. Dana 14. srpnja 1789. narod na juri osvaja Bastilju. Narodna skuptina objavljuje potivanje ljudskih prava i ukida sve staleke privilegije. U kolovozu 1792. godine narod juria na palau Tuileries i rui monarhiju. Geslo glasi: Libert, egalit, fraternit (sloboda, jednakost, bratstvo). Dana 21. sijenja 1793. smaknut je Luj XVI. Revolucija u Njemakoj 1848./49. Nakon Oujske revolucije 1848. slobodnim je izborima sastavljena narodna skuptina sa sjeditem u Frankfurtu. Sjednice se odravaju u crkvi sv. Pavla, a njihov je cilj bio provoenje ustava. Ipak, narodna se skuptina raspada. Daljnje pokuaje provoenja ustava krvavo je uguila stara vlast. Oktobarska revolucija 1917. Dana 7. studenoga 1917. oklopnjaa ispaljuje hitac na Zimski dvorac u Petrogradu (Sankt Peterburg). Boljevici pod vodstvom Vladimira Iljia Lenjina zauzimaju dvorac te poetkom 1918. osnivaju Socijalistiku Federativnu Sovjetsku Republiku, prvu komunistiku dravu na svijetu.

16

ZNANJE

Novembarska revolucija 1918. Pad njemakih monarhija. Osnivanje parlamentarnih republika. Karl Liebknecht proglaava slobodnu socijalistiku republiku. Ipak, Novembarska je revolucija uguena, a osnovana je Weimarska republika s Friedrichom Ebertom na elu. Kulturna revolucija 1966.1969. Mao Zedong pokuava uvrstiti svoju vlast i iskljuiti svoje pragmatine protivnike poput Denga Xiaopinga. Njegova Crvena garda terorizira kritiare i stotine tisua ljudi alje na preodgoj na selo. Mao koristi vojsku za ponovno uspostavljanje reda.

POVIJEST TEHNOLOGIJE ORUJA

Oruje je jedan od glavnih pokretaa ovjeanstva i suvremene tehnologije: 4000. pr. Kr. bojna dvokolica 200. lanani oklop 300. stremen 1100. samostrijel 1200. barut 1350. vatreno oruje 1451. granata 1592. oklopni ratni brod 1718. strojnica 1776. podmornica 1797. padobran 1866. torpedo i dinamit 1903. avion 1915. otrovni plin 1916. tenk 1917. nosa zrakoplova 1918. sonar 1933. radar

RATOVI I REVOLUCIJE
1937. 1938. 1943. 1945. 1951. 1955. 1977. 1982. helikopter mlazni avion ureaji za gledanje nou atomska bomba vodikova bomba atomska podmornica neutronska bomba nevidljivi bombarder

17

VOJSKOVOE HOMOSEKSUALCI (ILI BISEKSUALCI)

Ahilej, Aleksandar Veliki, Julije Cezar, Rikard Lavljeg Srca, Fridrik Veliki, Lawrence od Arabije

POBJEDE BROJANO SLABIJIH VOJSK

1070. 1211. 1521. 1836. 1915. Norman Vilim I. Osvaja s vojskom od 10000 ljudi pokorava cijelu Englesku (1,5 milijuna stanovnika). Mongol Dingis-kan sa 75000 vojnika pobjeuje kinesku vojsku (600000 vojnika). Hernando Cortez iskrcava se s 550 vojnika u Meksiko i pokorava cijelo azteko carstvo (10 milijuna ljudi). Posada od 189 ljudi bori se protiv 2000 Meksikanaca u bici za Alamo. Pobili su vie od polovice meksikih postrojba. Njemaki general Paul von Lettow-Vorbeck (s 14000 to europskih, to afrikih vojnika) potiskuje savezni ku vojsku od 300000 ljudi.

18

ZNANJE INOVI U HRVATSKOJ KOPNENOJ VOJSCI (I RATNOM ZRAKOPLOVSTVU)

pozornik razvodnik skupnik desetnik narednik nadnarednik stoerni narednik asniki namjesnik

porunik natporunik satnik bojnik pukovnik brigadir brigadni general general bojnik general pukovnik general zbora stoerni general

RATOVI I REVOLUCIJE IZABRANI RATOVI I GRAANSKI RATOVI POSLIJE DRUGOGA SVJETSKOG RATA

19

1969., El Salvador/Honduras Nakon nogometne utakmice (pobjeda El Salvadora 3:2) dolazi do nereda. Vojska El Salvadora prodire u Honduras. S trajanjem od samo etiri dana smatra se najkraim ratom svih vremena. 1969.1994., Sjeverna Irska Katolika IRA eli okonati podijeljenost Irske, protestanti se bore za ostanak u Velikoj Britaniji. 1980.1988., Irak Prvi Zaljevski rat: mnogo poginulih Iraana i Iranaca u borbi za podruja u Perzijskom zaljevu. 1982., Falklandski otoci Kad je Argentina okupirala Falklandske otoke, Velika Britanija alje ratnu mornaricu i pobjeuje. 1987.1993., Izrael/Palestina Prva intifada (intifada znai ukloniti, a odnosi se na izraelsku okupaciju Palestine). 1990.1995., Ruanda Eskalacija sukoba izmeu plemena Hutu i Tutsi. Stotine tisua zvjerski je ubijeno, milijuni bjee. 1991., Irak/Kuvajt Drugi Zaljevski rat: Irak prodire u Kuvajt, postrojbe UN-a prisiljavaju Irak na povlaenje. 1991.2001., ratovi na podruju bive Jugoslavije Rat u Hrvatskoj, rat u Bosni i Hercegovini; sukobi u Makedoniji. Sukobi kao posljedica osamostaljenja bivih jugoslavenskih drava.

20

ZNANJE

od 1991., Alir Fundamentalistiki islamisti bore se za Boju dravu. 2000.2005., Izrael/Palestina Druga intifada (unato sporazumnom primirju, rat ni do danas nije okonan). od 2001., Afganistan Vojna intervencija Amerike poslije napada na njujorki World Trade Center. od 2003., Irak Ameriki napadaki rat protiv Sadama Huseina. Uzaludna potraga za orujem masovnog unitenja.

ENEVSKE KONVENCIJE
1864. 1929. 1949. 1951. 1972. Radi smanjivanja gubitaka meu ranjenima na bojitu Konvencija o postupanju s ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima (zabranjeni su muenje i smaknue bez pravnog postupka) Konvencija o zatiti civilnih osoba u vrijeme rata Konvencija o statusu izbjeglica (zabranjeno vraanje ratnih izbjeglica u domovinu i zemlje u kojima im je sloboda ugroena) Konvencija o zabrani usavravanja, proizvodnje i stvaranja zaliha biolokog i toksinog oruja

ZLOINI I ZLOINCI FBI-JEV POPIS NAJTRAENIJIH OSOBA

21

Usama Bin Muhamad Bin Laden alias Princ, Emir, Abu Abdallah, Direktor, Hajj Roen: 1957., Saudijska Arabija Optuen za: ef teroristike organizacija al-Qaida Obiljeja: smee oi, ljevoruk, hoda sa tapom Nagrada: 25 milijuna dolara Diego Leon Montoya Sanchez alias Don Diego, El Senor de la Guerra, Biciklist Roen: 1959., Kolumbija Optuen za: krijumarenje nebrojenih tona kokaina u SAD Obiljeja: smee oi, oiljak od operacije na leima, noge ukoene od automobilske nesree, titi ga paravojna organizacija Nagrada: 5 milijuna dolara Victor Manuel Gerena alias Victor Ortiz, Victor M. Gerena Ortiz Roen: 1958., New York, SAD Optuen za: oruanu pljaku osiguravajue kue uz otmicu taoca 1983. u Connecticutu u kojoj je ukradeno 7 milijuna dolara Obiljeja: zelene oi, oiljak na desnoj lopatici Nagrada: 1 milijun dolara James J. Bulger alias Tom Marshall, Whitey Roen: 1929., Boston, SAD Optuen za: brojna ubojstva, organizirani kriminal, ucjenu, trgovinu drogom Obiljeja: plave oi, uzima lijek za srce atenolol, ljubitelj ivotinja Nagrada: 1 milijun dolara

22

ZNANJE DRAMATINE OTMICE AVIONA

1970. Teroristi Narodne fronte za osloboenje Palestine izmeu 6. i 9. rujna otimaju etiri putnika aviona. Ucjenom je postignuto oslobaanje sedmero palestinskih terorista. Taoci su osloboeni, odnosno puteni na slobodu, a zrakoplovi su dignuti u zrak. 1977. Njemake specijalne postrojbe GSG 9 oslobaaju 86 talaca iz oteta Lufthansinog aviona Landshut u zranoj luci u Mogadiuu. Ucjenom se pokualo iznuditi osloboenje uhienih pripadnika Frakcije Crvene armije (RAF). Ubijeno je troje od etvero otmiara. Pilot aviona smaknut je ve prije. 1986. lanovi Palestinske oslobodilake organizacije (PLO) otimaju PanAmov avion u Karachiju. U akciji oslobaanja pogibaju 22 od 375 putnika. 2001. Ukupno 19 terorista otima etiri aviona kojima se zabijaju u tornjeve Svjetskog trgovakog centra i u zgradu amerikog Ministarstva obrane (Pentagon). etvrti se zrakoplov sruio u blizini Pittsburgha, a cilj mu je navodno bila Bijela kua. Poginulo je vie od 3000 ljudi.

POZNATI PIJUNI
Alfred Redl Mata Hari Richard Sorge Austrijski pukovnik koji je pijunirao za Rusiju, a nakon to je bio razotkriven poinio je samoubojstvo. Ta je nizozemska plesaica u Prvome svjetskom ratu djelovala kao njemaka i francuska pijunka. Njemaki komunist koji je djelovao kao sovjetski pijun i upozoravao na njemaki napad 1941.

ZLOINI I ZLOINCI
Klaus Fuchs

23

Nijemac koji je 1933. emigrirao u Englesku i suraivao u Projektu Manhattan. Radio je kao ruski pijun. Francis G. Powers Ovaj je ameriki pilot oboren iznad Sovjetskog Saveza te je tamo uhien (na razmjeni uhienih agenata u Berlinu osloboen je u zamjenu za Rudolfa Abela uhienog zbog atomske pijunae). Kim Philby Britanski dvostruki agent koji je 1963. pobjegao u Sovjetski Savez. Gnter Guillaume Osobni tajnik njemakoga saveznog kancelara Willyja Brandta razotkriven je 1974. kao pijun DDR-a. Anthony F. Blunt Britanski tajni agent bio je kraljiin savjetnik, a 1979. otkriveno je da radi kao dvostruki agent. Radio je i za KGB. Victor Ostrovsky Izraelski agent koji se kasnije okrenuo pisanju. Otkrio je klevetniku kampanju protiv austrijskog predsjednika Kurta Waldheima. Werner Mauss Njemaki privatni agent i obavjetajac za policiju i tajne slube. Povezuje ga se s pronalaenjem seveso-dioksina, oslobaanjem Hezbolahovih talaca u Libanonu i uhienjem RAF-ovog terorista Rolfa Pohlea u Ateni.

SLAVNI PREVARANTI
Gert Postel etrdesetosmogodinji Gert Postel iz Bremena stekao je slavu radei kao lani doktor. Pritom je svojim lanim strunim znanjem osramotio njemako lijenitvo. Iako nikada nije zavrio studij medicine, u rujnu 1982. pod lanim se imenom dr. med. dr. phil. Clemens Bartholdy uspjeno kandidirao za mjesto zamjenika lijenika u zdravstvenom zavodu u Flensburgu. Na pitanje: Koja je tema njegovog

24

ZNANJE

doktorata? Postel je odgovorio: Pseudologia phantastica na primjeru knjievne figure Felix Krull u istoimenom romanu Thomasa Manna i kognitivno inducirana izoblienja u formiranju stereotipnog miljenja. Postel je uhien 1998. u Stuttgartu, a 1999. je osuen na etiri godine zatvora zbog prijevare i krivotvorenja dokumenata. Tile Kolup, poznat i kao Dietrich Holzschuh Kolup se izdavao za cara Fridrika II. (koji je umro netom prije). Ovaj je prevarant rezidirao, primao visoku gospodu, biskupe, knezove, izdavao potvrde i davao povlastice. Kad se kralj Rudolf Habsburki utaborio pokraj Wetzlara, Kolup je uhien i isporuen legitimnom kralju te je 7. srpnja 1285. spaljen kao heretik. Karl May Autor Winnetoua nikad nije bio na Divljem zapadu. On to nikada nije ni tvrdio. Ipak, prije nego to je uspio kao romanopisac, izmeu 1864. i 1870. tvrdio je da je okulist. Pritom se izdavao kao Dr. Heilig. Taj i jo neki delikti donijeli su Mayu nekoliko godina zatvora. Frank William Abagnale Nevjerojatna pria o tom varalici postala je poznata nakon filma Stevena Spielberga Catch me if you can s Leonardom di Capriom u glavnoj ulozi. Ve prije svoje 21. godine stekao je bogatstvo od oko 2,5 milijuna amerikih dolara koje je potroio uglavnom na luksuz. Izmeu ostaloga okuao se i kao kopilot, doktor i odvjetnik. Nakon nekoliko godina zatvora preao je u zamjenu za svoju slobodu na drugu stranu te od 1974. radi za FBI. Friedrich Wilhelm Voigt, apoznat i kao Kapetan iz Kpenicka Prethodno se kanjavani postolar 16. listopada 1906. preobukao u pruskog kapetana, stavio nekoliko vojnika pod svoje zapovjednitvo te s njima zauzeo gradsku vijenicu u Kpenicku. Uhitio je gradonaelnika i zaplijenio gradsku kasu.

ZLOINI I ZLOINCI OZLOGLAENI UBOJICE

25

Henri Dsir Landru Landru je pridobivao za sebe djevojke spremne na udaju. Nakon to bi im obeao vjenanje, one bi mu prepisale svoje imanje. U svojoj ladanjskoj kui u Francuskoj ubio je deset ena. Godine 1922. smaknut je na giljotini. Fritz Haarmann Vampir iz Hannovera ubio je najmanje 27 mladia tako to bi im pregrizao grkljan. Godine 1925. odrubljena mu je glava. Peter Krten Vukodlak iz Dsseldorfa poinio je 13 ubojstava, 30 pokuaja ubojstva i podmetnuo 36 poara. Godine 1931. odrubljena mu je glava. Bruno Ldke Mentalno zaostali mukarac priznao je u oujku 1943. ubojstva 84 ene. Nacistiko mu je pravosue iz jo nejasnih razloga dopustilo da pobjegne. Charles Manson Potkraj 1960-ih Manson u Los Angelesu osniva sotonistiku sektu Manson Family: u vili filmskog redatelja Romana Polanskog na zvjerski nain ubija petero ljudi, meu kojima i redateljevu trudnu enu, glumicu Sharon Tate. Manson slui doivotnu kaznu u dravnom zatvoru u Kaliforniji. Sestre smrti iz Bea Medicinske sestre Stefanija Meyer, Irene Ludolf, Waltraud Wagner i Maria Gruber u opoj bolnici Lainz u Beu utapanjem ili predoziranjem ubile su 42 starih ili neizljeivo bolesnih pacijenata. Uhiene su u travnju 1989.

26

ZNANJE

Harold Shipman Doktor Smrt u svojoj je karijeri kao kuni doktor usmrtio 215 pacijenata. Na sudu u Engleskoj osuen je na doivotni zatvor.

PETORICA SERIJSKIH UBOJICA S NAJVIE RTAVA

Tefilo Sparks Rojas, Kolumbija Pedro Alonso Lpez, Ekvador, Peru Harold Shipman, Engleska Henry Lee Lucas & Ottis Toole, SAD Luis Alfredo Garavito, Kolumbija 592 rtve (1935.1963.) 300 rtava (1973.1980.) 215 rtava (1976.2000.) 200 rtava (1975.1983.) 140 rtava (1995.1999.)

POLITIKI ATENTATORI
John Wilkes Booth Glumac je za vrijeme kazaline predstave 14. travnja 1865. ubio amerikog predsjednika Abrahama Lincolna. Gavrilo Princip Ubio je austrijskog nadvojvodu Franju Ferdinanda tijekom dravnikog posjeta Sarajevu 28. srpnja 1914. i time izazvao Prvi svjetski rat. Lee H. Oswald Dana 22. studenoga 1963. u Dallasu (Teksas) ustrijelio je amerikog predsjednika Johna F. Kennedya dvama hicima iz puke. James Earl Ray Dana 4. travnja 1968. ustrijelio je dobitnika Nobelove nagrade i borca za graanska prava Martina Luthera Kinga na balkonu njegove hotelske sobe u Memphisu (Tennessee). Mehmet Ali Agca Turin koji je 13. svibnja 1981. pucao na papu Ivana Pavla II. i pritom mu nanio teke ozljede. Yigal Amir idovski ekstremist 4. studenoga 1995. trima je hicima usmrtio izraelskog predsjednika Itzhaka Rabina.

ZLOINI I ZLOINCI OTMICE

27

Sin Charlesa A. Lindbergha Sin ovjeka koji je 1927. prvi sam preletio Atlantski ocean otet je u obiteljskoj kui. Unato plaenoj otkupnini od 50 000 dolara dijete je dva mjeseca kasnije u svibnju 1932. pronaeno mrtvo. Bruno Haupt mann, podrijetlom Nijemac, uhien je, osuen na smrt i smaknut 1936. Unuk Paula Gettyja Paul Getty III., unuk amerikog milijardera Paula Gettyja I., otet je u junoj Italiji. Kao sredstvo prinude otmiari su poslali odrezano uho. Nakon plaanja otkupnine 1973. puten je na slobodu. Nedugo zatim otmiari su uhieni. Richard Oetker Potomak kralja pudinga i praka za pecivo otet je 16. prosinca 1975. te je u sanduku zakopan pod zemlju. Nakon 48 sati i plaene otkupnine od 21 milijun njemakih maraka teko ozlijeeni Richard puten je na slobodu. Glavni poinitelj Dieter Zlof osuen je na 12 godina zatvora. Patricia Hearst U veljai 1974. lanovi ilegalne skupine SLA (Symbionese Liberation Army) oteli su ki novinskog magnata Randolpha Hersta. Za otkupninu su zahtijevali da se siromanima odmah podijele namirnice u vrijednosti od 6 milijuna amerikih dolara. Tijekom zarobljenitva milijunska se nasljednica solidarizirala s ciljevima otmiara te je sudjelovala u oruanoj pljaki. Uhiena je 1974., a 1976. je osuena na 35 godina zatvora. Nedugo zatim ipak je pomilovana. Jan Philipp Reemtsma Nasljednik duhanskog koncerna otet je 1996. Na slobodu je puten 33 dana, nakon to je plaena otkupnina od 30 milijuna maraka.