mladi

PREDUZETNICI

Prirunik iz preduzetnitva za uenike srednjih strunih kola

Autori:
Sran Obradovi
Ljubia Pejovi
Duko Stijepovi
Slobodanka Radulovi
Stanica Pejovi
Novica arovi
Sandra Brkanovi
Marko Vukainovi
Saradnici:
Slobodan Guberini
Avdul Adrovi

mladi PREDUZETNICI

Prirunik iz preduzetnitva za uenike srednjih strunih kola

2012.
Izdava:

Podgorica
Crna Gora
Odgovorni urednik:
Duko Rajkovi
Recenzenti:
Doc. dr Dragan Lajovi
Velibor Bokovi, dipl. ecc.
Tehniki urednik:
Dejan Stani
Lektor:
Zoja Bojani Lalovi
tampa:
Studio MOUSE
Tira:
1000
ISBN xxxxxxxxxxxxxxxxx
Copyright
Sva prava na ovaj prirunik su zadrana.
Zakonom o autorskim pravima, nijedan dio ovog prirunika, u
bilo kojoj formi ili obliku, kao i uvanje u bazi podataka ili dalje
proslijeivanje nije mogue bez odobrenja Izdavaa.
Prirunik je realizovan uz pomo projekta MNE 011

RIJE AUTORA
Program Mladi preduzetnici u okviru kojeg je uraen ovaj prirunik, namijenjen je
svim uenicima i nastavnicima srednjih strunih kola koji izuavaju predmet Preduzetnitvo. Program je nastao kao rezultat analize najbolje evropske prakse i kao takav predstavlja
novinu u odnosu na dosadanji nain uenja tj. predstavlja aktivno uee uenika i nastavnika uz ukljuivanje preduzetnika u nastavni proces.
Program je razvijen od strane Centra za struno obrazovanje, Ministarstva prosvjete i
sporta Crne Gore i Projekta MNE/011 (uz podrku Vlade Luksemburga) sa ciljem da se kod
uenika razvije preduzetniki nain razmiljanja, da steknu praktina znanja i vjetine o
pokretanju i kreiranju sopstvenog biznisa koja mogu biti dragocjena u daljem planiranju
ivota i poslovne karijere.
U izradi programa Mladi preduzetnici i prirunika za Preduzetnitvo, uestvovali su
predstavnici Centra za struno obrazovanje, Ministarstva prosvjete i sporta Crne Gore, Projekta MNE/011, Zavoda za zapoljavanje Crne Gore, Direkcije za razvoj malih i srednjih
preduzea, nastavnika iz srednjih strunih i mjeovitih kola i preduzetnika iz Crne Gore.
Ovaj prirunik predstavlja praktian vodi kroz proces preduzetnitva i pomae da se
jednog dana uspjeno zapone sopstveni biznis. Kreiran je kao korak-po-korak, redom su
obraena pitanja sa kojima se budui preduzetnici mogu suoiti prilikom pokretanja svog
poslovnog poduhvata.
Program predvia da se na poetku kolske godine formiraju grupe od 3-5 uenika koji
e zajedno raditi na svim zadacima. U pojedinim fazama rada, asu e prisustvovati preduzetnici iz lokalne zajednice, sa kojima e uenici moi da razgovaraju o njihovim iskustvima
u zapoinjanju biznisa.
Prirunik na poetku obuhvata osnove i istoriju preduzetnitva, kao i vane karakteristike
uspjenih preduzetnika. Poseban akcenat sa primjerima iz stvarnog ivota stavljen je na
proces razvoja od biznis ideje do poslovne prilike kao i izradu biznis plana, na osnovu kojeg
se procjenjuje finansijska isplativost poslovnog poduhvata.
Dio prirunika se bavi tehnikama uspjene prezentacije kako bi se razvile prezentacijske
vjetine i stavovi prilikom predstavljanja biznis ideje i biznis plana.
U toku drugog polugodita kolske godine bie organizovno nagradno takmienje za najbolji biznis plan.
Prirunik zatim opisuje i naine kreiranja vizuelnog identiteta preduzea, naine promocije, oblike organizovanja privredne djelatnosti i postupak registracije, organizaciju poslo
vnih sastanaka, pravila poslovnog bontona i prijem u radni odnos potencijalnih radnika.
Na kraju je dodat koristan rjenik strunih izraza koji su u vezi sa preduzetnitvom.
Da bi se uspjeno prole sve faze u zapoinjanju biznisa, koji su predvieni ovim prirunikom, potrebna je motivacija, elja, talenat, inovativnost, kreativnost, ideja, upornost, rad,
planiranje i dobra komunikacija sa kolegama.
Nadamo se da e ovaj prirunik na jedinstven nain pomoi da razvijete neophodne preduzetnike vjetine i stavove kako biste stekli neophodna znanja za uspjeno razvijanje
vaeg poslovnog poduhvata. Na ovaj nain moete postati vie preduzetniki orjentisani i
biti inovativniji u privatnom i poslovnom ivotu.
Autori

SADRAJ
5
17
35
57
73

UVOD U PREDUZETNITVO
BIZNIS IDEJA
ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISA
OSNIVANJE PREDUZEA
POSLOVNA I TRINA KOMUNIKACIJA

82

RJENIK POJMOVA

86

LITERATURA

Copyright
Sva prava na ovaj prirunik su zadrana.
Zakonom o autorskim pravima, nijedan dio ovog prirunika, u bilo kojoj formi ili obliku,
kao i uvanje u bazi podataka ili dalje proslijeivanje nije mogue bez odobrenja Izdavaa.
Prirunik je realizovan uz pomo projekta MNE 011

UVOD U
I PREDUZETNITVO
6
7
9

POJAM PREDUZETNITVA
ISTORIJA PREDUZETNITVA
POJAM PREDUZETNIKA

10

EKONOMSKI PRISTUP

11

PSIHOLOKI PRISTUP - LINOST PREDUZETNIKA

13

SOCIOLOKI PRISTUP

14

ZABLUDE O PREDUZETNICIMA

Poglavlje 1

UVOD U PREDUZETNITVO

Preduzetnitvo
je skup znanja,
vjetina,
sposobnosti i
upornosti za
uspjeno kreiranje i
voenje poslova.

POJAM
PREDUZETNITVA
Preduzetnitvo kao ideja staro je koliko
i ljudsko drutvo i nije iskljuivo ekonomski fenomen. Ono je, kao specifina poslovna i razvojna filozofija, vezano za sve
aspekte ljudskog ponaanja i djelovanja.
Preduzetnitvo razvija kreativnost, pospjeuje raanje ideja i obogauje ljudske
potrebe. Ono nije ni nauka ni umjetnost,
ve praksa zasnovana na znanju, koja poiva na potrebi stalnih promjena, prilikom
realizacije privrednih aktivnosti.

Pojmovno, sam termin potie od francuske rijei entreprendre to znai preduzeti, ustremiti se, dok entrepreneur (engleska rije) znai preduzima, industrijalac,
poslodavac, odnosno preduzetnik. Odatle

slijedi rije enterpreneuship koja znai

preduzetnitvo.
Ne postoji univerzalno prihvaena definicija preduzetnitva. Za neke autore
preduzetnitvo primarno znai inovaciju,
drugima preuzimanje rizika ili zapoinjanje, posjedovanje i upravljanje privatnim
preduzeem1.

Glavni cilj preduzetnitva je stvaranje nove vrijednosti u kojem

preduzetnik prikuplja sredstva za
realizaciju biznis ideje.
1

Iako je zakonom o privrednim drutvima (Sl.

list RCG, br.06/02 od 08.02.2002, Sl.list CG,
br.17/07 od 31.12.2007, 80/08 od 26.12.2008)
uveden pojam privredna drutva, umjesto pojma
preduzee, autori su odluili da se zbog aktuelnosti u udbeniku koristi stari termin preduzee

Foto: iStock

Preduzetnitvo predstavlja dinamian socijalni proces u okviru

kojeg pojedinci, samostalno ili u
saradnji, identifikuju mogunosti za
inovativnost kroz transformisanje
ideja u praktine i ciljne aktivnosti,
bilo u socijalnom, kulturnom ili privrednom kontekstu.

ISTORIJA
PREDUZETNITVA
Kao djelatnost, preduzetnitvo se razvilo
izmeu XII i XV vijeka, kada se odnosilo
na trgovinu, zanatstvo i brodarstvo, a preduzetnici su u to vrijeme bili trgovci, zanatlije i dravni inovnici. To su rani trgova
ki tipovi preduzetnika.
Odvajanem bankarskih poslova od trgovine, u XVII vijeku dolo je do pojave
stvaralakog preduzetnitva, kada preduzetnici poinju sa stvaranjem preduzea,
kao organizacijskog oblika privredne aktivnosti.

Preduzetnitvo kao praksa obuhvata

skoro sve oblasti ljudske djelatnosti i aktivnosti, ali se najee vee za podruje
ekonomije. Stoga, uzimajui u obzir ekonomski jezik, moe se koristiti sljedea definicija preduzetnitva:

Preduzetnitvo je nain razmiljanja, tj. proces stvaranja i razvijanja ekonomskih aktivnosti,

kombinovanjem rizika, kreativnosti i/ili inovativnosti uz upravljaku strukturu unutar nove ili postojee organizacije.
Preduzetnitvo u sistemu obrazovanja
trai iru definiciju koja prevazilazi osnivanje preduzea i koja bi trebalo da ukljui
socijalni i kulturni elemenat:

Poznati ekonomski teoretiari, kao to

su Richard Cantilion, Josef Alois Schumpeter, Ludvig Von Mises i drugi, bitno su
uticali na jasno razumijevanje pojmova
preduzetnik i preduzetnitvo.
Richard Cantilion, poznati irski ekonomista koji je radio u Francuskoj, jo u
XVIII vijeku u ekonomsku literaturu uveo
je pojam preduzetnik. U svojoj teoriji
preduzetnitva, on ne naglaava preduze
tnike sposobnosti, ve funkciju koju preduzetnik obavlja. Po njemu, preduzetnik
je centralna linost trine razmjene, koji
kupuje od proizvoaa po poznatoj cijeni i
prodaje kupcima po vioj cijeni. Preduze
tnik posluje sa neizvjesnou, tako da, kao
sredstvo za prepoznavanje preduzetnika,
Cantilion koristi rizik i profit.
Predstavnik austrijske kole, Joseph
Alois Schumpeter je zaetnik modernog
razumijevanja preduzetnitva. On zastupa teoriju stvaralakog ruenja (kreativne
destrukcije) u kojoj preduzetnici stvaraju
novu vrijednost, donose inovacije, rue

Preduzetnika
sposobnost
nije ograniena
samo na
poslovne ljude
ve je jedno
od optih
svojstava
ljudskih bia.
Preduzetnici
mogu biti
i studenti i
domaice i
radnici

Theodore Schulz

Poglavlje 1
Global
Entrepreneurship
Monitor (GEM)
- Primarni cilj
GEM projekta
je da postavi
internacionalne
standarde
istraivakih
metodologija u
preduzetnitvu,
zasnovanih
na socijalnim
anketama, u
interesu sticanja
detaljnije slike o
preduzetnicima
svijeta i
njihovoj ulozi u
ekonomskom
razvoju.

UVOD U PREDUZETNITVO
postojee trite, stvaranjem nove potranje. Dakle, Schumpeter definie preduzetnika kao inovatora, a preduzetnitvo
kao izvor promjena.
Predstavnik moderne austrijske kole,
Ludvig Von Mises kae da su preduzetni
ke aktivnosti zastupljene u svim ljudskim
aktivnostima i da su one od presudnog
znaaja za savremenu ekonomiju u promjeni. Za te promjene, koje se deavaju
potreban je preduzetnik, koji je spreman
da iskoristi nove poslovne prilike.

Joseph Alois
Schumpeter

Preduzetnitvo je fenomen koji se u dravama jugoistone Evrope, do poetka

devedesetih godina XX vijeka vrlo rijetko
upotrebljavao. Talasom politikih i ekonomskih promjena devedesetih godina,
koji je zahvatio i zemlje bive Jugoslavije,
preduzetnitvo i preduzetnik postaju sve
ei i vaniji termini.
Foto: iStock

Sliku preduzetnitva kao globalnog fenomena upotpunjuju i noviji Global Entrepreneurship Monitor (GEM) izvetaji.
Rezultati godinjeg GEM izvjetaja iz
2010.god. pokazuju da preko 250 miliona
ljudi irom svijeta ili aktivno pokuavaju
da postanu preduzetnici ili su vlasnici ili
upravljaju sasvim novim preduzetnikim
preduzeima (kompanijama).

POJAM
PREDUZETNIKA
Ko su preduzetnici? Da li svako moe da
bude uspjean preduzetnik ili uspjeni preduzetnici imaju jedinstvene osobine i sposobnosti? Da li uspjeh preduzetnika zavisi
iskljuivo od njihovih linih karakteristika
Foto: iStock

Preduzetnik
je inovator.
Preduzetnici
stvaraju novu
vrijednost,
rue postojea
trita, stvaraju
novu potranju
i poveavaju
bogatstvo

Joseph Alois
Schumpeter

Poglavlje 1

UVOD U PREDUZETNITVO
ili su za uspjeh podjednako znaajne njihove sposobnosti, znanje, iskustvo i poslovni ambijent? Ova pitanja su bila pre
dmet mnogih istraivanja, sa ciljem da se
definie preduzetnik, da se ispitaju motivi
i line karakteristike i da se objasne kljuni
faktori uspjeha preduzetnika.
Poznavanje i ocjena motiva i linih karakteristika svakog pojedinca, treba da
bude prvi korak na putu ka kreiranju sopstvenog biznisa. To znai da bi, prije odluke o kreiranju sopstvenog biznisa, svaki
preduzetnik trebalo da preispita svoje motive i ciljeve, da procijeni svoje osobine,
sposobnosti i poslovne vjetine.
Izdvajaju se tri pristupa teriji o preduze
tniku:

Ekonomski, kojim se ukazuje na znaaj

preduzetnika za privredni razvoj

Psiholoki,

kojim se smatra da uspjeh

preduzetnika zavisi od njegovih linih
karakteristika

Socioloki,

kojim se smatra da uspjeh

preduzetnika ne zavisi samo od njegovih
linih karakteristika ve i od steenog
iskustva, znanja i sposobnosti uenja, ali
i okruenja u kojem se preduzetnik nalazi.

Ekonomski pristup
Preduzetnik
kao organizator
proizvodnje

10

U
tradicionalnoj
ekonomskoj teoriji, preduzetnik se poistovjeuje sa
vlasnikom menaderom, koji
organizuje proizvodnju sa ciljem da
ostvari profit. Irski ekonomista koji je radio u Francuskoj, R. Cantillon, prvi je opisao preduzetnika i ukazao na njegov znaaj za privredni razvoj. On je smatrao da
su preduzetnici vanija drutvena klasa od
zemljovlasnika i radnika, zato to, kao inicijatori proizvodnje, imaju kljunu ulogu
u privrednom razvoju. On je uveo pojam
entrepreneur u engleski jezik kako bi se
preduzetnik razlikovao od menadera.

Preduzetnik kao trgovac

tj.posrednik u razmjeni
Austrijski ekonomista Kirzner je smatrao da je kljuna karakteristika preduzetnika sposobnost da uoi priliku za razmjenu, to mu omoguava da ostvari korist. Po
njemu, preduzetnik ne mora da posjeduje
resurse, a profit koji stie, nastaje kao rezultat njegove posrednike funkcije kao
trgovca. Informisanost i poznavanje trita
je, za Kirznera, najvanija karakteristika
preduzetnika.

Preduzetnik kao inovator

Koncept preduzetnika kao inovatora formulisao je irski ekonomista Schumpeter.
Po njemu, preduzetnici mogu
Foto: iStock
biti samo neki, izuze
tno nadareni ljudi, sposobni
da uvode novine,
koji
iniciraju i
donose promjene. Inovacije koje
uvodi pre-

duzetnik odnose se na nove proizvode,

tehnoloke procese, sirovine ili na otvaranje novih trita. Inovacije su izvor visokih
profita. Meutim, profit koji se stie uvoenjem inovacija je kratkotrajan. On nestaje im se pojave pratioci i imitatori inovacije. On je smatrao da e nosioci
preduzetnike funkcije u budunosti biti
timovi istraivaa i naunika, koji rade u
velikim organizacijama, a ne pojedinci.
Njegov koncept je posluio da bi se napravila razlika izmeu preduzetnika i vlasnika
malog biznisa.

Preduzetnik i rizik
Koncept amerikog ekonomiste i preduzetnika Knighta ogleda se u miljenju da je
preduzetnik pojedinac koji spremno prihvata rizik i neizvjesnost, stvarajui tako
nain za sticanje profita, kao nagrade. On
je napravio razliku izmeu rizika i neizvjesnosti, ukazujui da profit nije posljedica
rizika ve neizvjesnosti. Preduzetnik moe
da bude svako ko je spreman da preuzme
rizik pokretanja svog biznisa. Preduzetnik
ne moe da se osigura od poslovnog neuspjeha jer se ishod poslovanja ne moe
predvidjeti. To znai da je preduzetnik pojedinac koji je dovoljno odvaan i hrabar
da donosi odluke, iji se efekti ne mogu
predvidjeti u trenutku kada se donose, a
nagrada za to je potencijalni profit.

Preduzetnik kao kreator

poslovnih prilika
Ameriki ekonomista i profesor sa Harvarda, Shackle, smatra da su kreativnost i
imaginacija najvanije osobine preduze
tnika. Preduzetnik je kreativan i originalan
pojedinac, koji ima sposobnost da prepozna i stvori poslovne prilike. Kreativnost
zavisi od karakteristika linosti, obrazovanja i sistema vrijednosti. Meutim,
sposobnost kreiranja poslovnih prilika ne
zavisi samo od talenta i linih predispozicija preduzetnika ve i od karakteristika
okruenja. Shackleov koncept preduze
tnika ukazuje na vanost steenog linog
i poslovnog iskustva preduzetnika koje bi
prije poetka preduzetnike aktivnosti trebalo preispitati.

Psiholoki pristup linost preduzetnika

Preduzetnici se razlikuju meu sobom.
Ipak postoje odreeni kvaliteti koji su zajedniki svim preduzetnicima i koji su razlog njihovog uspjeha. Najvei broj istraivaa smatra da su najvanije karakteristike
uspjenih preduzetnika:

elja za linim uspjehom

Pojedinci imaju izraenu potrebu da
ostvare uspjeh koji je njihova lina zasluga. Oni imaju visoke ciljeve, spremni su da
rade vie i efikasnije od drugih, nastoje da
prevaziu prepreke. Zadovoljstvo se prevashodno postie zbog ostvarenog linog
uspjeha prije nego zbog novane nagrade.

Sposobnost traganja za novim

ansama
Jedna od osnovnih karakteristika svakog
preduzetnika je predanost analizi trita
kojom se stiu informacije o potrebama
potroaa. Na bazi tih informacija preduzetnici pokreu inovativne poslovne aktivnosti ime iskazuju izraenu sposobnost
traganja za novim ansama.

Preduzetnik je
onaj pojedinac
koji preuzima
rizik od kojeg
se nije mogue
unaprijed
obezbijediti

Franc Knight

Fokusiranje na proizvod/kupca
injenica je da preduzetnici troe dosta energije na prikupljanje informacija o
tome kakav proizvod ili usluga njihovom
kupcu treba. Nakon toga preduzetnici se
trude da upravo te i takve proizvode ku
pcima i obezbijede.

Izvrna inteligencija
Sposobnost da se iz ideje stvori odriv
posao, bitna je odlika uspjenog preduze
tnika. Sutina izvrne inteligencije je da se
misao, kreativnost i imaginacija pretvore
u konkretne rezultate, to jest konkretan i
profitabilan posao.

Realno samopouzdanje
Put od ideje do realizacije je obino veoma dug i zehtijeva puno vremena i energije koja je neophodna za rjeavanje raznih
problema sa kojima se preduzetnik srijee
tokom realizacije svog biznisa. Za odluku

11

Poglavlje 1

UVOD U PREDUZETNITVO
o realizacji ideje potrebno je postojanje realnog samopouzdanja.

Kreativnost
Uspjeni preduzetnici uglavnom iskazuju izuzetno visok stepen kreativnosti. Ona
se najvie iskazuje prilikom inovacija vezanih za novi proizvod, nove sirovine, tehnike, tehnologije, novu organizaciju, trita
i sl.

Fleksibilnost
Preduzetnici odnosno preduzea koja se
ne ponaaju fleksibilno i ne prilagoavaju
svoje poslovanje promjenama u okruenju, dovode u pitanje svoj opstanak. Tanije, svaki preduzetnik mora biti fleksibilan
i otvoren za promjene kako bi odgovorio
trinim potrebama i na taj nain opstao u
biznisu.
Foto: iStock

Komunikativnost
Preduzetnici tokom svog rada nepreki
dno komuniciraju sa svojim podreenima,
nadreenima, menaderima, kupcima,
dobavljaima i drugim licima sa kojima se
srijeu tokom poslovanja. Ta komunikacija mora biti kvalitetna i nesmetana kako bi
protok informacija bio konstantan, to je
veoma vano za uspjeh poslovanja.

Optimizam
Optimizam poveava vjerovatnou
uspjeha, a pesimizam je smanjuje! Ono to
krasi svakog pravog preduzetnika jeste pozitivna energija i optimizam.

Prihvatanje rizika
Preduzetnici snose finansijski rizik jer
ulau svoj novac. Ako zbog pokretanja
svog biznisa napuste sigurno zaposlenje, oni rizikuju svoju karijeru i
svoju egzistenciju.
Zbog dugog radnog
vremena, uloenog
napora i energije
potrebne za pokretanje i voenje
firme, javlja se rizik
zapostavljanja porodice. Posveenost
poslu i identifikacija
sa poslovnim poduhvatom preduzetnike izlae
psiholokom riziku u sluaju eventualnog neuspjeha.
Smatra se da su preduzetnici
skloni umjerenom, a ne ekstremnom riziku. Rizik se ne smije
shvatiti kao spremnost preduzetnika da sve stave na kocku
ve spremnost da vjeruju u svoje
poslovne odluke.

Upornost (uprkos neuspjehu)

12

Preduzetnici su osobe koje iskazuju visok stepen upornosti. Ova osobina je veoma znaajna s obzirom da veina poslova
zahtijeva dui vremenski period potreban
za realizaciju. Mogunost neuspjeha je ve-

Foto: iStock

Preduzetnici su
oni koji znaju
da postoji mala
razlika izmeu
prepreke i
prilike te su
sposobni oboje
okrenuti u
svoju korist

Viktor Kiam

oma izraena s obzirom da preduzetnici

stalno pokuavaju neto novo i ulaze u
Ni jeneistraena podruja. Uspjean predan od pome
nutih
duzetnik je onaj koji opstaje na
koncepata ne
d
a
je
cjelovito
tritu uprkos postojeim pretumaenje klju
n
ih
faktora uspjeh
prekama i neuspjesima.
predu
a

zetnika, ali inte

gralno, oni om
avaju da se ra
oguzumiju i objasn
Socioloki pristup
e razlozi uspjeha preduzetni
kih firmi. Uspje
h je rezultat li
karakteristika
Prema ovom konceptu,
nih
preduzetnika,
sp
osobnosti ue
smatra se da je preduze
iz iskustva kao
nja
i prilagoavan
ja uticajima iz
tnitvo proces uenja i da
enja. Line ka
o
krurakteristike pre
uspjeh preduzetnika ne
duzetnika su n
nije u fazi pokr
a
jv
a
etanja novog b
zavisi samo od njegovih
iznisa, sposobn
uenja iz iskust
ost
va postaje znaa
linih karakteristika ve i
jnija nakon pokretanja firme
, a rast i razvoj
od iskustva, znanja i spopreduzea zavise od steen
sobnosti uenja kao i okruog iskustva i zn
anja kao i
sposobnosti pri
enja u kome se preduzetnik
lagoavanja uti
canalazi. Line karakteristike
jima iz okruen
ja.
preduzetnika su nesumnjivo pre
dnost, ali one nijesu garancija uspjeha ve samo predispozicija ili potencijal.

13

Poglavlje 1

UVOD U PREDUZETNITVO

Forbs (www.forbes.
com) je ameriki
biznis magazin
u vlasnitvu
Forbs Inc. koji
sadri tekstove
o finansijama,
investiranju,
industriji,
marketingu i svake
godine objavljuje
listu najbogatijih
ljudi na svijetu.

Uenje omoguava da se iskoristi potencijal preduzetnika, tj.njegove line predispozicije i talenat i da se steknu i usavre poslovne vjetine. Preduzetnici ue iz svojih
odluka, na svojim grekama, i tako stiu
iskustvo. Prema ovom konceptu, svako,
potencijalno, moe da postane uspjean
preduzetnik ukoliko je spreman da ui.

Zablude o preduzetnicima

Novac jeste motiv, ali je rijetko iskljuivi i glavni razlog zbog kojeg preduzetnici
otvaraju svoja preduzea. U stvarnosti,
preduzetnici i sami upozoravaju na injenicu da iskljuiva potraga za novcem osobu moe ograniiti u ostvarivanju ideja i
ostalih ciljeva.

1. Preduzetnici se stvaraju
roenjem

4. Preduzetnici moraju biti mladi

i energini

Ovaj mit se bazira na uvjerenju da neki

ljudi imaju genetske predispozicije da postanu preduzetnici, ali zakljuak brojnih
istraivanja govori da svi imaju potencijala
da postanu preduzetnici. Da li e neko postati preduzetnik zavisi od okoline, inspi
racije, ivotnih iskustava kao i linog izbora.

2. Preduzetnici su kockari

14

3. Preduzetnike prvenstveno
motivie novac

Smatra se da su preduzetnici kockari jer

preuzimaju velike rizike. Meutim, ta konstatacija nije tana jer preduzetnici imaju
snanu potrebu da postave i postignu zacrtane ciljeve, to se esto poistovjeuje sa
preuzimanjem rizika. Preduzetnici su u
stvarnosti umjereni kod preuzimanja rizika.

Ljudi najee poinju da se bave preduzetnitvom izmeu 25 i 35 godine. Iako je

energinost vana, takoe su vani iskustvo, zrelost, reputacija, kontakti kao i
prethodnni uspjesi, to karakterie upravo
starije preduzetnike.

5. Preduzetnik je nezavisan
Preduzetnik nikako ne moe potpuno
sam ostvariti svoju ideju. U tome mu moraju pomagati i drugi. Uspjeh preduzetnike ideje, direktno je zavisan od stepena
integrisanosti u kompletno okruenje u
kojem je predvieno da se odvija poslovanje preduzetnike kompanije. Neke od
najvanijih karika datog okruenja su:
kupci, dobavljai, konkurencija i sl.

NAJBOGATIJI LJUDI NA SVIJETU

(Forbsova lista za 2012. godinu)
1. Carlos Slim (Karlos Slim), Meksiko
Meksiki biznismen, filantrop i vlasnik telekomunikacionih
kompanija. U svojoj karijeri, bio je potpredsjednik Meksike berze, predsjednik Meksike asocijacije brokerskih kua,
kao i prvi predsjednik Latino-amerikog komiteta Njujorke berze. Takoe je bio u bordu direktora Altria grupe
(Filip Moris), Alkatela i SBC (AT&T). Posjeduje 69 milija
rdi dolara.
2. Bil Gates (Bil Gejts), Amerika
Ameriki preduzetnik, predsjednik Majkrosofta i filantrop.
Zajedno sa Polom Alenom je osnovao Majkrosoft, gdje je
donedavno bio predsjedavajui Upravnog odbora i glavni
softverski arhitekta. Njegova imovina se procjenjuje na 61
milijardu dolara.
3. Warren Buffett (Voren Bafet), Amerika
Najpoznatiji svjetski investitor, industrijalac i filantrop, direktor osiguravajueg drutva Berkshire Hathaway. Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 44 milijarde dolara. Poznat
je kao jedan od najuticajnijih poslovnih ljudi Amerike ije
miljenje o finansijama se dosta uvaava.
4. Bernard Arnault (Bernard Arno), Francuska
Najbogatiji Evropljanin, osniva, predsjednik i izvrni direktor korporacije LVMH u ijem vlasnitvu se nalazi preko
50 najluksuznijih brendova poput Louis Vuittona, Diora i
Fendija. Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 41 milijardu
dolara.

Preduzetnik
je pojedinac
koji, zavisno
od pravila
igre u radnom
drutvu, svoje
preduzetnike
sposobnosti
usmjerava u
produktivno,
neproduktivno
ili destruktivno
preduzetnitvo

Villiam Baumol

5. Amancio Ortega (Amano Ortega), panija

panski privrednik, osniva i predsjednik kompanije Inditeks koja je vlasnik brendova kao to su Zara, Zara Hom,
Stradivarijus, Berka, Masimo Duti kao i mnogih drugih.
Posjeduje 4.500 maloprodajnih objekata u 73 zemlje a njegovo bogatstvo se procjenjuje na 37,5 milijardi dolara.
6. Larry Elison (Lari Elison), Amerika
Ameriki poslovni magnat, osniva i izvrni direktor u firmi
Oracle Corporation - najvei proizvoa poslovnog softvera! Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 36 milijardi dolara.
Gigant baza podataka je kupio ak 57 kompanija u proteklih
5 godina.

15

Poglavlje 1

UVOD U
PREDUZETNITVO
NAJBOGATIJI LJUDI NA SVIJETU
(Forbsova lista za 2012. godinu)
7. Eike Batista (Eike Batista), Brazil
Vlasnik i predsjednik brazilskog konglomerata EBX group. Bavi se rudarstvom i naftom, a pretenduje da bude najbogatiji na svijetu. Trenutno posjeduje 30 milijardi dolara.

8. Stefan Persson (Stefan Parson), vedska

Direktor je H&M a. Posjeduje 2500 radnji u 43 zemlje i
bogatstvo od 26 milijardi dolara. Naslijedio je posao od oca.
Za njega kreiraju Lagerfild, Stela MeKartni, Versace i dr.
Osniva je Fondacije Mentor, neprofitne organizacije koja
suzbija zloupotrebu opojnih supstanci meu mladima.

9. Li Kashing (Li Ka-ing), Hong Kong

Poslovni magnat iz Hong Konga, najvei operater kontejnerskih terminala na svijetu sa procjenjenim bogatstvom
od 25,5 milijardi dolara. Trenutno je predsjednik kompanija
Hutchison Vhampoa Limited (HVL) i Cheung Kong Holdings.
10. Karl Albreht (Karl Albreht), Njemaka
Vlasnik lanaca supermarketa Aldi Sud, jednog od najveih
u Njemakoj i Evropi. Takodje, u Americi posjeduje vie od
1000 prodavnica u 29 drava, a njegovo bogatstvo se procjenjuje na 25,4 milijardi dolara.

...
35. Mark Zuckerberg (Mark Zakerberg), Amerika
Jedan od najmlaih bogataa, ameriki programer i preduzetnik, vlasnik Facebook drutvene mree. Posjeduje 17,5
milijardi dolara i 27 godina ivota.

16

BIZNIS
II IDEJA
18
19

POJAM IDEJE
BIZNIS IDEJA

20

PROIZVOD ILI USLUGA?

20

PRIKUPLJANJE IDEJA

23

TEHNIKE ZA PRONALAENJE BIZNIS IDEJA

23

KOPIRANJE POSTOJEIH POSLOVA ILI USLUGA

24

MAPIRANJE

24

PRETVARANJE HOBIJA U POTENCIJALNI POSAO

24

KORIENJE RADNOG ISKUSTVA I ODREENIH SPOSOBNOSTI ZA

POKRETANJE POSLA

27

BRAINSTORMING TEHNIKA OLUJA IDEJA

24

INOVACIJE NOVIH PROIZVODA ILI USLUGA

29

POSLOVNA ANSA

29

POSMATRANJE PROMJENA I TRENDOVA

30

RJEAVANJE PROBLEMA

31

PRONALAENJE PRAZNINA NA TRITU

32

TAKMIENJE ODNOSNO KONKURENCIJA

32

PROVJERA POSLOVNE ANSE

33

KONANA ODLUKA

Poglavlje 2

BIZNIS IDEJA
Foto: iStock

Biznis ideja je
zamisao o ponudi
konkretnih
materijalnih
proizvoda ili
usluga u skladu sa
potrebama kupaca,
radi stvaranja
dobiti.

POJAM IDEJE
Novo vrijeme zahtijeva stvaralake i inovativne osobine u sprovoenju poslovnih
aktivnosti. Tehnoloka nadmo tj. nadmo
u znanju, postaje neophodna za napredak
i razvoj drutva. U takvim prilikama dobro se snalaze samo jake osobe, stvaraoci
novih duhovnih i materijalnih vrijednosti,
uporni i matoviti vizionari koji uspijevaju
kao preduzetnici.

18

Kreativna tj. matovita osoba razlikuje se

od prosjene osobe upravo po uroenim
sposobnostima zamiljanja nekog budueg
stanja. Takva osoba nastoji da pronae vie

moguih rjeenja za odreeni problem, a

sposobnost uoavanja povoljnih rjeenja u
svom okruenju koristi za razvoj biznisa.
Raznolikost miljenja i bogastvo ideja
omogueno je preplitanjem razliitih obiaja, kultura i navika kojima su pojedinci
izloeni zbog sve vee povezanosti zemalja u jedinstveno trite. Meutim, sama
dostupnost informacija nije dovoljna za
stvaranje neeg novog, pa se onda postavlja pitanje, kako doi do nove ideje tj. kako
nai neko novo rjeenje?
Ideja nastaje iznenada, brzo se pojavi, a
ponekad brzo nestane, pa se esto kae da
ideju treba odmah zapisati.

Foto: iStock

Pojam ideje, zamisli ili invencije

podrazumijeva domiljatost, matu, stvaralaku fantaziju, inspirativnost, dosjetljivost, inovatorski
dar tj. sposobnost za pronalaenje novih, izvornih rjeenja.
Na primjer, dok posmatramo okolinu ili
itamo, moe se iznenada pojaviti zamisao o nekoj nama zanimljivoj stvari. Na
razmiljanje nas moe podstaknuti neka
nova situacija ili tekst koji smo proitali.
Tada, u mislima, moemo postati stvaraoci
odnosno izumitelji. Ipak, to nije dovoljno
da postanemo preduzetnici.
Put u novo i nepoznato dovee preduzetnika pred najvea iskuenja. Treba ispitati sve okolnosti svog poduhvata i pronai najbolje rjeenje. Najbolje rjeenje nije
samo neki pronalazak, to treba da bude i
rjeenje koje donosi dobit. Onaj ko uspije
svojim stvaralatvom da pokrene sopstveni
biznis, postaje pravi preduzetnik, dok onaj
koji uz to ostvari profit, postaje uspjean
preduzetnik. U istoriji su poznati mnogi
primjeri genijalnih stvaralaca koji su dali
sjajne rezultate, ali su umrli u siromatvu.

BIZNIS IDEJA
Preduzetnici su ljudi sa vizijom, sposobni da sagledaju neke pojave unaprijed
i vide poslovnu priliku tamo gdje je niko
drugi ne vidi. Usuuju se da poprave stvari
prije nego se one pokvare, jer je dio njihove naravi stalno traganje za novim izazovima. To znai da su preduzetnici spremni
da naprave novi potez. Upravo to je njihova najvea snaga.

U preduzet
nitvu je
najvanije da
se postigne
sklad ideje,
tehnike
izvodljivosti
i ekonomske
opravdanosti
to zajedno
ini formulu za
uspjeh.

Biznis ideja nastaje kao rezultat stvaralakog miljenja koje je uroeno svim ljudima, ali na alost, ne u istoj mjeri.
Nije svaka ideja dobra, tj. nije pogodna
za preduzetniki poduhvat. To znai da je
potrebno svaku ideju paljivo analizirati i
provjeriti mogunost njene tehnike realizacije, ali i njenu ekonomsku isplativost.
Takoe, preuranjene ideje treba odloiti,
ekati povoljnu priliku i voditi rauna da
se ne smije propustiti pogodan trenutak za
njenu realizaciju. U preduzetnitvu je najvanije da se postigne sklad ideje, tehnike
izvodljivosti i ekonomske opravdanosti to
zajedno ini formulu za uspjeh.

19

Poglavlje 2

BIZNIS IDEJA
Prava odluka u pravo vrijeme, u
tome je sutina uspijeha! I dobra
odluka, donijeta suvie kasno, je
loa odluka!

Biznis ideja je prvi korak ka ostvarenju preduzetnikih snova. Ona mora dati
odgovore na sljedea pitanja:

Koji

proizvod/uslugu ete proizvoditi,

odnosno pruati?

Ko e biti vai kupci/korisnici?

Na koji ete nain prodavati svoj proizvod /pruati uslugu?

Koje

e potrebe va proizvod/usluga
pruiti kupcima/korisnicima?

Proizvod ili usluga?

Veina biznis ideja se realizuje u obliku
proizvoda ili usluge.
U osnovnom smislu, proizvod se definie kao stvar proizvedena radom ili proizvodnim procesom, a prema P.Kotleru,
poznatom ekonomisti proizvod je sve
ono to se moe ponuditi tritu da izazove
panju, kupovinu, korienje ili potronju,
to moe zadovoljiti potrebu.
U ekonomiji i marketingu, usluge su
sve one aktivnosti, preteno neopipljivog
karaktera, koje rezultiraju odreenim koristima, odnosno koje rjeavaju odreeni
problem korisnika za koje je on spreman
direktno ili indirektno da plati.

20

Ako proizvedete akumulator za automobil, to je proizvod. Ugradnja akumulatora

je usluga. Nokia proizvodi telefone, ali vi
se povezujete na Telenor/T-Com/M:tel da
biste dobili uslugu telefoniranja. Prirunici su proizvod, ali nastavnici obezbjeuju
uslugu predavanja kojom zadovoljavaju
obrazovne potrebe uenika. Proizvodi
mogu biti masovno proizvedeni i skladiteni za prodaju, dok se usluge proizvode
i isporuuju u isto vrijeme, kao to je ianje, popravka zuba, popravka obue i sl.

preduzetnika je to prilika koju nee propustiti. Informacije o mogunostima uspjeha

nalaze se u dnevnim novinama i strunim
asopisima, knjigama, televizijskim emisijama, a najvei izvor novih ideja svakako
su razgovori sa prijateljima i poznanicima
koji imaju sline interese. Takoe, podru
je tj. geografska oblast u kojoj ivite moe
podstai neku vau ideju. Na primjer, u
podrujima gdje postoje prirodni uslovi za
bavljenje poljoprivredom moete proizvoditi ekoloku hranu i sl.

Prikupljanje ideja

U Crnoj Gori, u posljednje vrijeme, mnogi ljudi su doli na ideju da svoj novac uloe u turizam, ugostiteljstvo i poljoprivredu
kao i u preradu hrane. To se deava iz razloga to je naa drava, kao kljune oblasti
u svom razvoju, prepoznala turizam i poljoprivredu, kao i to da nau zemlju svake
godine posjeti sve vei broj turista kako u
ljetnjem tako i u zimskom periodu.

Nikada nismo sasvim sigurni kada e

nam neka ideja pasti na pamet tj. kada e
nam se upaliti lampica. Ideja se moe
pojaviti bilo kada i bilo gdje. Podsticaje za
ideju moemo dobiti etajui sami u prirodi, posmatrajui okolinu prilikom posjeta sajmovima, u trgovinama, vozei se u
automobilu itd. Ideje se prikupljaju u svakodnevnom ivotu, a dobar preduzetnik
prepoznae takve mogunosti bre i temeljitije od drugih. Ono to je za veinu ljudi
obian dogaaj ili ak neto nepovoljno, za

Razne promjene koje se deavaju u svijetu i kod nas u raznim oblastima i djelatnostima, mogu podsticajno uticati na ljude
da dou do ideje i zaponu sopstveni biznis.

Proizvodnja hrane

Ideje se
prikupljaju u
svakodnevnom
ivotu a dobar
preduzetnik
prepoznae
takve
mogunosti
bre i
temeljitije od
drugih.

Avdul Adrovi, agronom iz Petnjice, direktor

je Zemljoradnike zadruge Vrbica, koja je
osnovana 1984. godine i koju ini 120 zadrugara. Avdul i drugi lanovi zadruge
doli su na ideju da na podruju koje je povoljno za razvoj
poljoprivrede, voarstva,
stoarstva i ribarstva
proizvode razne vrste
proizvoda kao to su:
krompir, kupus, penica, heljda, ra, jeam, ovas i kukuruz. Proizvodnju su organizovali na povrini od oko 70 hektara. Ove povrine se
nalaze na teritoriji optina Berane, Bijelo Polje i Roaje.
Od 2007. godine, Zadruga je upisana u Registar organskih proizvoaa Crne
Gore, za proizvodnju krompira i itarica (penica, jeam, ovas, ra i heljda). Zadruga posjeduje mlin za mljevenje itarica u kome proizvodi brano vrhunskog
kvaliteta. Uz moto: Zdrava hrana dug ivot tone ovih proizvoda odlaze ka
pijacama i marketima irom Crne Gore, Makedonije, Srbije i drugih zemalja.

21

Poglavlje 2
Asortiman je izbor
robe ili usluga koje
se nude na prodaju
tritu.

BIZNIS IDEJA
Turizam i ugostiteljstvo

Slobodan Guberini, vlasnik hotela Komovi u Andrijevici:

Ideja za biznis u meni se rodila jo u uenikim danima, tanije u osmom razredu osnovne kole. Naime, moj ujak je bio privatni ugostitelj, a ja sam mu
kao djeak esto pomagao u tim poslovima. To je bilo presudno da zavrim
ugostiteljsku kolu i da ponem da se bavim ugostiteljstvom.
Poslije zavretka kole, uz finansijsku pomo oca i ujaka, otvorio sam svoju prvu
ugostiteljsku radnju i poeo uspjeno da radim i stiem iskustvo. Od 1968. godine pa do danas posjedovao sam dosta sopstvenih ugostiteljskih objekata, to
je krunisalo kupovinom hotela Komovi u Andrijevici 2007. godine.
Da sam ponovo na poetku, izabrao bih isti put jer sam u ovom poslu stekao
veliko radno iskustvo i upoznao veliki broj ljudi. Dobra strana preduzetnitva
je osjeaj stvaranja neega svog. To je, vjerujem, najljepi osjeaj na svijetu.
Dobro je i to moete ponekad da kreirate svoj ivot na nain na koji vi to elite.
Loa strana je moda neizvjesnost koju preduzetnitvo nosi sa sobom, ali u njoj
je i tajna napretka, svakodnevnog truda i nadanja.

22

Budui preduzetnici treba da budu svjesni svojih dobrih strana, da budu hrabri
i istrajni na svom putu i da ne odustanu u trenutku kada su to mnogi uinili.
Moraju biti spremni na neizvjesnost sjutranjeg dana i shvatiti ga kao izazov, a
ne kao prijetnju.

TEHNIKE ZA
PRONALAENJE
BIZNIS IDEJA
Kako doi do biznis ideje - put je koji se
moe prei korienjem raznih jednostavnih, ali i komplikovanijih tehnika kao to
su: Brainstorming, Delphi metod, Sinektika itd. Postoje ljudi koji imaju u sebi preduzetniki duh i koji se bave odreenim
biznisom, a veina njih ima elju i veliko
srce da neto uradi, ali esto ne zna kako.
Stoga emo predstaviti neke jednostavne
tehnike koje mogu svi razumjeti, a to su:

kopiranje postojeih poslova ili usluga

mapiranje
pretvaranje hobija u potencijalni posao
korienje radnog iskustva i odreenih
sposobnosti za pokretanje posla

brainstorming tehnika oluja ideja

inovacije novih proizvoda ili usluga.

Kopiranje postojeih
poslova ili usluga
Ovo je tehnika koju veina preduzetnika odnosno preduzea koristi kao nain za
pronalaenje biznis ideje. Naime, jednostavnost ove tehnike se ogleda u injenici
da moete posmatrati pozitivne i negativne strane neke ve postojee poslovne
aktivnosti, prije nego to pokrenete svoju
vlastitu. Ideja za pokretanjem poslovne
aktivnosti na ovaj nain moe doi iz zajednice u kojoj ivite, ali i od nekih uspjenih biznisa koje ste uoili u drugom gradu
ili moda u inostranstvu.
Ukoliko odluite da koristite ve postojea iskustva odnosno rjeenja, morate
biti paljivi i provjeriti da li postoji tranja
za tim proizvodom ili uslugom u tolikom
obimu da moe da opravda pokretanje posla na ovaj nain. Vi morate znati odgovor
na pitanje: Zato bi neko postao kupac
vaih proizvoda ili usluga, kada takvi ve
postoje na tritu?
Vaa poslovna aktivnost mora da bude
bolja od postojee i sa cijenom i sa kvalitetom, asortimanom proizvoda i/ili usluga, povoljnijim radnim vremenom, boljim
nainom isporuke, adekvatnijim skladitenjem i sl.
Foto: iStock

Budui
preduzetnici
treba da budu
svjesni svojih
dobrih strana,
da budu hrabri
i istrajni na
svom putu i da
ne odustanu u
trenutku kada
su to mnogi
uinili. Moraju
biti spremni na
neizvjesnost
sjutranjeg
dana i shvatiti
ga kao izazov,
a ne kao
prijetnju.

23

Poglavlje 2
Hobi je naziv za
aktivnosti koje se
rade zbog linog
zadovoljstva, a
ne zbog novanih
nagrada ili
primanja. Kroz
hobi osoba moe
proiriti znanje,
vjetinu i iskustvo
kao i uspostaviti
brojne kontakte s
drugim ljudima.

BIZNIS IDEJA
Proizvodnja suvenira
Vladislav izmovi, vlasnik firme Vakom iz Podgorice, bavi se izradom suvenira. Na
tu ideju doao je zajedno sa bratom u junu 2010.godine, i to, kako kae, bez velikih oekivanja s obzirom na konkurenciju u toj oblasti. Meutim, nakon turistike
sezone i svedenih rauna, ispostavilo se da su prodali preko 40 000 komada suvenira. Tada je ve bilo jasno da na takvom tritu, na kojem gotovo da nema domae
proizvodnje, postoji velika ansa za razvoj biznisa i to ne samo sezonskog karaktera.
Naime, trgovci koji su se bavili prodajom suvenira, robu su uglavnom na veliko nabavljali iz drugih zemalja, i morali su unaprijed da je plate, a isporuka je trajala oko
tri mjeseca. Veliki problem za trgovce bio je i to to neprodatu robu nijesu mogli
vratiti proizvoaima na kraju sezone.
Vladislav i njegov brat su odluili da svoje proizvode prodaju pod povoljnijim uslovima kako bi na taj nain privukli trgovce da kupuju njihovu robu. Pored toga to
trgovcima suvenira nude jeftinije proizvode, oni im omoguavaju da u bilo kom trenutku mogu da vrate proizvode ijom prodajom nisu zadovoljni. Na taj nain dobijaju zadovoljnije trgovce, vei promet, a njihova proizvodnja bolje prati zahtjeve
trita. U toku 2011. godine samo 10% robe je vraeno na kraju sezone. Ta roba
nee ekati do naredne turisticke sezone, jer uvijek postoje suvenirnice koje rade u
toku cijele godine. U isto vrijeme VAKOM se trudi da poveava raznovrsnost ponude
proizvoda i efikasnost proizvodnje.

Mapiranje
Mapiranje odreenog podruja (zajednice, optine, regiona i dr.) je poetni korak
u identifikaciji potreba u tom podruju.
Sutina tehnike je da izaete napolje, posmatrate i jednostavno biljeite ono ega
ima u lokalnoj zajednici ili regiji, u zavisnosti od toga ta biste eljeli da pokrijete
svojim eventualnim proizvodom ili uslugom. Dakle, na mapi zajednice ucrtavate
ono to ste pronali, npr. pekare, mesare,
razne pogone za proizvodnju, prodavnice
razliitih proizvoda itd.

24

Poslije toga, razvrstavate ono to ste

identifikovali i vrite analizu broja evide
ntiranih biznisa, njihove lokacije, prednosti i nedostatke. Zatim, identifikujete ta
nedostaje zajednici/optini i razmotrite da
li imate kapaciteta da pokrenete odreenu poslovnu aktivnost. Sljedei korak je
eliminacija ideja prema unaprijed odreenim kriterijumima, kao to su: poetna
ulaganja, ljudski potencijal za realizaciju
ideje, veza poslovne aktivnosti sa misijom

preduzetnika/preduzea i sl. Kriterijume

sami birate.
Dakle, ovdje se radi samo o prvom koraku, tj. o pronalasku ideje, za koju jo uvijek
ne moemo rei da li predstavlja i poslovnu
ansu. Ova metoda je dosta jednostavna i
uspjena, jer vam u startu daje mogunost
da budete prvi, posebno ako identifikujete
poslovnu aktivnost koja ne postoji u vaoj zajednici. Na primjer, ukoliko u vaem
gradu ne postoji prodavnica zdrave hrane
ili se niko ne bavi njenom proizvodnjom,
onda to moe biti va izbor i sl.

Pretvaranje hobija u
potencijalni posao
Hobi je esto izvor biznis ideja. Posebne
vjetine i zanimanja kojima se ljudi bave
u slobodno vrijeme, mogu se pretvoriti
u dobre poslovne mogunosti. Danas se
esto susrijeemo sa poslovnim idejama
koje su proizale iz hobija, kao to su
odreene rukotvorine, pravljenje suvenira,
proizvodnja meda, zdrave hrane i sl.

Pravljenje igraaka i drugih predmeta od drveta

Foto: iStock

Posebne
vjetine i
zanimanja
kojima se
ljudi bave
u slobodno
vrijeme
se mogu
pretvoriti u
dobre poslovne
mogunosti.

Kako od hobija doi do malog biznisa govori uspjena pria mladog Janka. Za Ja
nka, koji je dugo bio nezaposlen, pravljenje igraaka i ostalih predmeta od drveta
je bio samo hobi koji bi mu povremeno donosio malu zaradu uglavnom preko
poznanika i prijatelja koji su bili upoznati sa njegovim radom. Poto je pitanje
zaposlenja i dalje bilo neizvjesno, sve vie se okretao svom hobiju u koji je ulagao
dosta truda i rada. Shvatio je da bi od toga moglo da nastane neto ozbiljnije i
preraste u pravi mali biznis. Ono to mu je bilo neophodno za bri i efikasniji
rad bile su maine savremenije od onih koje je posjedovao. Rjeenje problema
vidio je u konkurisanju za kredit kod jedne organizacije na iji konkurs se prijavio
sa svojom biznis idejom. Odmah nakon dobijanja kredita, kupio je opremu koja
mu je omoguila bru i laku proizvodnju nakon ega je poeo ozbiljnije da se
bavi ovom djelatnou. Ve nakon prvih mjeseci rada ostvario je zadovoljavajuu
zaradu. Janko poinje da pohaa kurs za marketing i prodaju kako bi ta steena
znanja kasnije primijenio u daljem radu. Njegovi dalji planovi vezani su za nabavku maina koje bi mu omoguile da proiri asortiman proizvoda i ponudi ih
irem tritu.

25

Poglavlje 2

BIZNIS IDEJA

Korienje radnog
iskustva za
pokretanje posla
- Istrazivanja u
svijetu su pokazala
da se najvei broj
biznis ideja temelji
na znanjima
i vjetinama
steenim
na osnovu
prethodnog radnog
iskustva (49%) a
na osnovu hobija
(28%).

Korienje radnog iskustva

i odreenih sposobnosti za
pokretanje posla

26

od naina dolaska do biznis ideje. Neka

istraivanja su pokazala da je ovaj nain
najei izvor biznis ideja.

Korienje radnog iskustva i odreenih

sposobnosti za pokretanje posla je jedan
Proizvodnja ambalae i pakovanja:

Marko i Ivan su skoro 15 godina radili u jednoj fabrici koja je proizvodila ambalau za razne proizvode. Meutim, zbog slabog poslovanja, fabrika je bila pred
zatvaranjem. U cilju obezbjeivanja svoje egzistencije u budunosti, doli su
na ideju da svoje znanje steeno dugogodinjim radom iskoriste za pokretanje
sopstvenog biznisa. Ideja je bila da otvore mini pogon za proizvodnju ambalae
i pakovanja. S obzirom da su ve dugo radili na ovim poslovima, da su poznavali
cjelokupan proces proizvodnje kao i stanje na tritu, oni su se odluili da ideju
pretvore u sopstveni biznis. Nakon to su obezbijedili materijalna sredstva za
nabavku opreme i opremanje prostora, oni su uspostavili saradnju sa proizvoaima domaih ajeva iz tog regiona i poeli da prave pakovanja i ambalae
za te proizvode. Njih dvojica, u cilju promovisanja svojih proizvoda, uestvuju
na raznim sajmovima kako bi ostvarili poslovne kontakte i prezentovali svoj
rad.

Luka Bulatovi iz Kolaina, vlasnik turistike agencije Explorer:

Na ideju da osnujem agenciju doao sam tokom dugogodisnjeg bavljenja skijanjem kada sam bio u prilici da uestvujem u organizaciji raznih turistikih
dogaaja, da budem instruktor skijanja i sl. Tada sam imao priliku da osjetim
kako izgleda kada svojom uslugom uspijete da uljepate nekom turisti odmor i
pomognete mu da se to bolje provede u vaoj zemlji. Kroz takva viegodinja
iskustva doao sam na ideju da zaponem profesionalno da se bavim turizmom. 2005. godine, osnovao sam turistiku agenciju Explorer u Kolainu sa
ciljem da bude drugaija od drugih, sa ponudom koja je privlana i raznovrsna
kao to je organizacija: dip safarija, raftinga, paraglajdinga, planinarskog biciklizma, sportsko-rekreativnog ribolova, jahanja, kanjoninga, planinarenja i nezaboravnih izleta. U ponudi se nalaze i usluge transfera, rezervacija smjetaja
kao i organizacija team building dogaaja. Moja agencija se razlikuje od drugih
prije svega po tome to je veina usluga koje pruamo, u potpunosti u naoj
organizaciji s obzirom da imamo svu opremu koja nam je potrebna, tim koji je
zaduen za posao na terenu, kao i po tome to uvijek nudimo originalne ideje
i programe za team building dogadjaje. Upravo iz ovih razloga pruamo nae
usluge i veini agencija iz
Crne Gore. Ponovo bih
izabrao ovaj posao prije
svega zbog toga to, radei ga, upoznajem razliite
ljude, njihove kulture i naine ivota, uvijek sam u
prilici da sa svojim timom
osmislim neto novo i da
budem kreativan.

Ponovo bih
izabrao ovaj
posao prije
svega zbog
toga to, radei
ga, upoznajem
razliite ljude,
njihove kulture
i naine ivota,
uvijek sam u
prilici da sa
svojim timom
osmislim
neto novo
i da budem
kreativan.

27

Poglavlje 2

BIZNIS IDEJA

Brainstorming
je jedna od
najeih tehnika
za pronalaenje
biznis ideja. Na
adresi www.
brainstorming.
co.uk, mogu se
nai brojni naini
za korienje ove
tehnike.

Brainstorming tehnika
oluja ideja

Inovacija je
pronalazak i
primjena novog
i boljeg rjeenja
za funkcionisanje
postojeeg
proizvoda ili
djelatnosti.
Izum je tehniko
otkrie tj. ono to
je novo stvoreno
ili konstituisano na
temelju prirodnih
zakonitosti;
pronalazak.

Ovo je uobiajna tehnika, ne samo za

dolazak do odreene biznis ideje, ve i za
rjeavanje odreenih problema u poslovanju, donoenju odluka ili izmjeni odreenih karakteristika na proizvodu/usluzi.
Ova tehnika se moe koristiti i kao nain
demokratskog donoenja odluka.
Brainstorming tehnika se sastoji u tome
da se okupi grupa od nekoliko osoba, koje
bi trebalo da izloe to vie ideja u odree-

nom vremenskom periodu, ali tako da se

ne vri njihova procjena. Sve ideje mogu
biti prezentovane i nijedna od njih se ne
smije kritikovati u ovoj fazi pa ak ni je
dnom rijeju, uzdahom ili grimasom. Jedna e osoba popisati sve predloene ideje, a
kada grupa prestane sa predlaganjem, dolazi do zavretka brainstorminga. Nakon
toga dolazi vrijeme da se kritikuju i brane
sve predloene ideje, ali i da se otpiu one
koje nisu odgovarajue. Sesije se odravaju
dok se ne donese eljena odluka, odnosno
dok se ne izabere najbolja biznis ideja.

Samolepljiva etiketa za poruke

3M je jedna od najpoznatijih amerikih kormpanija u itavom svijetu. Krajem osamdesetih godina
kompanija je zapala u
krizu zbog prezasienosti
trita postojeim proizvodima i velikog broja
konkurenata. Odlueno
je da se osmisli i razvije
potpuno novi proizvod
koji bi bio namijenjen
tritu. Kompanija je organizovala brainstorming
sesije u koje su bili ukljueni menaderi svih linija, kao i eksperti sa strane (130 uesnika). U roku
od etiri dana trebalo je
doi do najbolje ideje.
Prvog dana je iznijeto 130 ideja. Zajedniki je odlueno da se 70 ideja moe
smatrati najboljim u prvom krugu. Jedna od njih bila je i ideja mladog menadera Arta Fraja o samoljepljivoj etiketi za poruke. Drugog dana prisustvovalo je 70 menadera, a od 70 ideja, 45 je proglaeno dobrim. Samoljepljiva
etiketa za poruke, bila je meu njima.
Treeg dana u najuem krugu je ostalo samo devet ideja. Ideja mladog menadera i dalje je bila u igri. Posljednjeg dana, nakon debate devet menadera,
kao najbolja ideja izabrana je samoljepljiva etiketa za poruke.
Poslije est mjeseci cijeli svijet je bio izlijepljen malim utim ceduljama, kojima
je samo gornja ivica namazana specijalnim lijepkom, tako da je mogla vie puta
da se lijepi i odljepljuje, a da se papir pri tome ne oteti. Sa ovom proizvodnjom
kompanija 3M je ponovo osvojila svijet.

28

Inovacije novih proizvoda

ili usluga
Ovo je najtei nain da se pokrene poslovna aktivnost, ali ako imate dobru i
novu biznis ideju, veoma dugo i uspjeno
moete ostati u poslu. Malo je osoba koje
e se probuditi u pola noi sa izvrsnom
idejom koja je primjenjiva u praksi. Stoga
je ovaj nain dolaska do biznis ideje ugla
vnom primjenljiv u biznis sektoru, ali je
prilino rijedak. Do inovacije se takoe
moe doi i upornim i sistematskim radom.
Inovacija je pronalazak i primjena novog
i boljeg rjeenja za funkcionisanje postojeeg proizvoda, usluge ili poslovnog procesa.
Inovacije u irem smislu donose pobo
ljanja u podruju: konstrukcije proizvoda
(tehnoloke inovacije) inovacije procesa,
organizacije rada ili poslovanja, marketi
nga, inovacije usluga i dr.
Video sadraj na internetu
YouTube je osmislio nain pruanja najraznovrsnijeg video sadraja na najjednostavniji nain.
Fleksibilnost YouTube-a uinila ga
je gotovo narodnim glasilom na
Internetu, omoguujui svima da
gledaju bilo koji sadraj bilo kada
u svijetu.
YouTube je 2006. godine prodat
Google-u za 1.65 milijardi dolara.

POSLOVNA ANSA
Biznis ideju treba razlikovati od poslovne prilike (anse). ansa se bazira na
onome to kupci ele. Biznis ideja moe
biti dobra, ali ako to to elite da prodate,
odnosno pruite, ne zadovoljava neku potrebu potencijalnih kupaca, onda ta ideja
nije dobra.

Poslovna ansa predstavlja tri

no provjerenu biznis ideju ideju koja ima trite, za kojom postoji potreba i potranja i koja se
moe realizovati u uspjean poslovni poduhvat.
Glavne karakteristike poslovne anse su
da je ona:

privlana
odriva
pravovremena
ostvariva u proizvodu, usluzi ili prodaji.
Postoji nekoliko pristupa za prepoznavanje poslovne anse:

posmatranje promjena i trendova

rjeavanje problema
pronalaenje praznina na tritu
takmienje odnosno konkurencija.

Biznis ideja
moe biti
dobra, ali ako
to to elite
da prodate,
odnosno
pruite, ne
zadovoljava
bilo koju
potrebu
potencijalnih
kupaca, onda
ta ideja nije
dobra.

Posmatranje promjena i
trendova
Posmatranje promjena i trendova pre
dstavlja prouavanje naina na koje odreene promjene ili trendovi stvaraju prilike
koje preduzetnici mogu iskoristiti. Posmatraju se drutvene, ekonomske, tehnoloke,
politike i zakonske promjene kao i razni
trendovi koji su se pojavili u odreenom
periodu.

Primjeri:

Web

stranice za elektronsku trgovinu

predstavljaju tehnoloko udo koje ku
pcima omoguava da putem interneta
narue proizvod, plate ga i odaberu ko-

29

Poglavlje 2

BIZNIS IDEJA
Foto: iStock

Kupovina preko
interneta postaje
sve popularnija.
Top 5 sajtova za
kupovinu preko
interneta:
www.asos.com
www.
strawberrynet.com
www.topshop.com
www.eyeslipsface.
co.uk
www.solestruck.
com

liko brzo e im biti dostavljen. Osnovni

razlog zbog kojeg ljudi kupuju putem
interneta nije razvoj tehnologije, ve to
to ovakav nain kupovine omoguava
da, usljed zauzetosti i nedostatka slobodnog vremena, kupuju ono to im treba
bez odlaska u robne kue i supermarkete.

Poveanje broja restorana brze hrane u

svijetu se nije desilo zbog toga to ljudi

vole brzu hranu, ve zbog toga to su ljudi uglavnom zauzeti i nemaju vremena
za kuvanje i pripremanje jela.

30

Zdravlje

i fitnes briga o ovjekovom

zdravlju je ogromna industrija, koja se

poela razvijati jo u 80-tim godinama

prolog vijeka i koja jo uvijek predsta
vlja ogroman izvor ideja za nove preduzetnike poduhvate. Sve vie ljudi poinje da vodi rauna o ishrani, poinju da
se bave sportom, odlaze u prirodu i sl.

Rjeavanje problema
Ovaj pristup podrazumijeva uoavanje
problema i pronalazak naina za njihovo
rjeavanje. Ti problemi se uoavaju posmatranjem ili intuicijom, sreom ili pogaanjem.

Foto: iStock

Primjeri:

1991.

godine Jay Sorensen je

prosuo oljicu kafe u krilo jer je
papirna oljica bila isuvie vrela.
Ovo iskustvo ga je navelo da izumi
poseban omot za oljicu i pokrene
kompaniju koja bi ga prodavala. Od
pokretanja ovog preduzetnikog
poduhvata, kompanija je prodala
vie od jedne milijarde omota za oljice.

Tragajte za
problemima

Tehnoloka

unaprijeenja esto
stvaraju probleme ljudima koji ne
znaju da koriste novu tehnologiju
na nain na koji koristi veina korisnika. Starije osobe smatraju korienje
mobilnih telefona komplikovanim jer su
tipke premale, teko im je da proitaju
tekst ili uju onoga sa kim razgovaraju. U svrhu rjeavanja ovog problema
jedna kompanija je poela da proizvodi mobilne telefone dizajnirane specijalno za starije osobe.
Ovaj telefon karakteriu velike tipke, tekst kojeg je lako
proitati i jastui koji
okruuje uho kako bi se
poboljao kvalitet zvuka.

Philip Kotler

Foto: iStock

Pronalaenje
praznina na tritu
Postoji veliki broj primjera proizvoda i usluga koje potroai trebaju ili ele,
a koji nisu dostupni ili uopte ne postoje
na tritu. Proizvodne praznine na tritu
predstavljaju potencijalno odrive poslovne anse.

Primjeri:

Aleksandar

M. je do zanimljive biznis
ideje o proizvodnji kanapa doao na
osnovu oevog iskustva, koji je dugo
radio u trgovini gdje je kanap bio jedan
od traenijih artikala. U injenici da ta
vrsta proizvodnje nije bila zastupljena
na tritu, on je vidio svoju ansu za budunost. Skromnim sredstvima kojima
je tada raspolagao poeo je sa proizvodnjom 2004. godine. Ubrzo je shvatio da
su zahtjevi trita bili vei nego njegova

proizvodna mo, pa je morao da pozajmi

sredstva da bi nabavio dodatnu opremu
kako bi poveao proizvodnju.

2000.

godine Tish Cirovolo, je uoila

da na tritu ne postoje gitare izraene
specijalno za ene. Kako bi popunila ovu
prazninu, ona je osnovala kompaniju,
koja izrauje gitare samo za ene. Dizajn
gitara prilagoen je enskoj grai i malim enskim akama.

Svaki problem
je briljantno
preruena
prilika

John Gardner

Lorna Ketler i Barb Wilkins su bile razo-

arane zbog toga to nisu mogle da pronau u svom gradu prodavnice moderne
odjee za krupnije osobe. Kao odgovor
na to, one su otvorile prodavnicu u kojoj
se prodaje moderna odjea veih veliina.

31

Poglavlje 2

BIZNIS IDEJA
Takmienje odnosno
konkurencija
Takmienje, odnosno konkurencija,
ogleda se u tome da sa istim ili slinim

proizvodom/uslugom budete bolji od

konkurencije. To moete postii ukoliko
imate raznovrsnije proizvode/usluge, niu
cijenu, bolji kvalitet, pouzdaniji ste, radno
vrijeme odgovara kupcima, lokacija vam je
bolja od konkurencije i sl.

Eko brvnare

Demal krijelj, preduzetnik iz Roaja za kratko vrijeme uspio je da bude jedan

od vodeih proizvoaa eko kua tzv. brvnara na ovom podruju. krijelj je
poeo da se bavi drvopreradom sa malim oekivanjima. Naime, poto se ve
bavio preduzetnitvom kao vlasnik restorana i radio stanice, elio je da mu
izgradnja brvnara bude dopunski posao, poto se kompletna sirovina i repromaterijal za proizvodnju brvnara, kako sam krijelj kae, nalaze u njegovoj okolini. Meutim, interesovanje kupaca ubrzo je toliko naraslo, da je potranja
premaivala i najoptimistinija oekivanja.
Za promociju eko brvnara krijelj je najvie koristio Internet, to se s obzirom
na broj posjeta, pokazalo kao vrlo produktivno. To je ujedno i dokaz da postoji
veliko interesovanje potencijalnih klijenata za izradu eko kua. Poto za uspjenu prodaju nije dovoljna samo promocija, ve i kvalitetan i konkurentan proizvod, krijelj je ponudio modele koji su karakteristini za ameriko trite, to
se pokazalo interesantnim i za nae trite. Osim toga, cijene eko kua prilagoene su tako da su dostupne veini potencijalnih kupaca. Kada se tome doda
aurnost i tanost prilikom realizacije posla, onda je uspjeh u preduzetnitvu
zagarantovan.

32

Provjera poslovne anse

Na kraju, prije nego to krenete u poslovni poduhvat, neophodno je da izvrite
krajnju provjeru svoje ideje i anse na tritu, postavljanjem sljedeih pitanja:
Pitanja

Da

Ne

Obrazloenje

Postoje li kupci za moj proizvod/uslugu i koju njihovu potrebu oni zadovoljavaju?

Mogu li kupci sebi priutiti navedeni
proizvod/uslugu?
Postoje li slini proizvodi/usluge i
hou li biti u mogunosti da uspjeno
poslujem?
Da li mogu da obezbijedim potrebne
uslove (kapital, opremu, prostor, kvalifikovanu radnu snagu)?
Da li e moj poslovni poduhvat stvarati profit?
Vidim li sebe i za tri-pet godina u
istom poslu?

Konana odluka
Poslije odgovora na ova pitanja mogue
su tri opcije :

Uvidjeli

ste da imate biznis ideju koja

ima svoje mjesto na tritu.

Uvidjeli ste da vaa biznis ideja zahtijeva dodatne korekcije kako bi nala svoje
mjesto na tritu.

Odustali ste od biznis ideje i radiete na

novoj.

Pripazite na sljedee prije nego se

odluite:

Ne dozvolite da nestrpljivost utie na brzinu vae odluke.

Ne dozvolite da vaa prevelika samouvjerenost utie na odabir vae biznis ideje.

Sasluajte i negativne aspekte, jer je bolje

da budete svjesni da oni postoje od samog poetka.

Budite realni, ne dozvolite da vas privuku potencijalno velike zarade.

Prava zarada dolazi ako odaberete pravu

ideju i ako razumijete sve aspekte posla

prije nego to ga zaponete.

33

Poglavlje 2

BIZNIS IDEJA
Poslovni sluaj - Olivmont
Firma Olivmont
iz Bara, koja se bavi
proizvodnjom sapuna od maslinovog ulja
predstavlja
najbolji
primjer kako se hobi i
tradicija mogu pretvoriti u uspjean biznis.
Samo godinu dana od
poetka organizovane
proizvodnje
sapuna
od maslinovog ulja,
Evropska
komisija
je izabrala u Briselu
2010. godine firmu
Olivmont kao jedan
od primjera uspjenog
preduzetnitva.
Iste
godine sapun od maslinovog ulja, postao je
jedan od zvaninih suvenira Crne Gore.
Mira Babi iz sela
Zubci kod Bara, vlasnica firme Olivmont, dola je na ovu ideju prije 6-7 godina.
Naime, porodica Babi ima oko tri stotine maslina. Razmiljajui na koji nain
se masline mogu iskoristiti, osim za pravljenje ulja, Mira se interesovala kako su
ene iz tog sela, jo prije 300 godina pravile sapun od maslinovog ulja. Prva znanja
dobila je od svoje svekrve, a onda je krenula u istraivanje. Svoje prve proizvode
davala je porodici i prijateljima. Organizovana proizvodnja poela je 2009. godine,
kada je Mira za svoju ideju dobila kredit od Biznis centra iz Bara. Registrovala je
firmu Olivmont i razradila model proizvodnje sapuna runo.
Jedan od prvih ciljeva bio je usavravanje kvaliteta proizvoda tako da je u realizaciji tog cilja konsultovala strunjake iz Eko-toksikolokog zavoda u Podgorici.
S obzirom da je maslinov sapun bez mirisa, Mira je uz konsultaciju sa aromateraputima u svoje sapune poela da dodaje i eterina ulja od biljaka, koje su zastupljene na ovom podruju: pelin, lavandu, ruzmarin, majinu duicu, mentu. Njen
dalji put je bilo promovisanje proizvoda na domaem i inostranom tritu. U tome
su Miri najvie pomogle posjete i uee na sajmovima na kojima je uspostavila
kontakte sa proizvoaima slinih proizvoda.Takoe, ona je uporedo istraivala ukuse klijenata i uvijek se trudila da to je vie mogue popravi kvalitet svog
proizvoda. S obzirom da su mediji bili zainteresovani za ovaj, u Crnoj Gori malo
poznat proizvod, Mira je koristila svaku priliku za njegovu promociju.
Danas, svoje proizvode Olivmont prodaje uglavnom suvenirnicama, zatim
apotekama i na razliitim manifestacijama, a trae se i kao poslovni i svadbeni
pokloni, naroito modernija pakovanja u drvetu i keramici, a Mirini sapuni su se
nali i u sobama hotela visoke kategorije.

34

ANALIZA I
III PLANIRANJE BIZNISA
36
37
37
38
39
40
40

41
42
42
42
43
43
44
44
44
46
46
46
48
48

55

SWOT ANALIZA
CILJEVI I POSLOVNA POLITIKA PREDUZEA
VIZIJA
MISIJA
CILJEVI
POSLOVNA POLITIKA
POSLOVNA STRATEGIJA

BIZNIS PLAN
1. NASLOVNA STRANA
2. SADRAJ BIZNIS PLANA
3. REZIME
4. OSNOVNI PODACI O PREDUZETNIKU
5. OPIS BIZNIS IDEJE I PROIZVODA/USLUGE
6. ANALIZA TRITA PRODAJE I KONKURENCIJE
7.ANALIZA TRITA NABAVKE
8. MARKETING PLAN CIJENE, LOKACIJA, DISTRIBUCIJA I
PROMOCIJA
9. TEHNIKO TEHNOLOKA ANALIZA
10. ANALIZA ZATITE IVOTNE SREDINE I ZATITE NA RADU
11. FINANSIJSKI PLAN
12. VREMENSKI PLAN REALIZACIJE
13. PRILOZI

PREZENTACIJA

Poglavlje 3

ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISA

SWOT analiza

SWOT ANALIZA

S
Strengths
(snage)
W

SWOT analiza je jedan od instrumenata

koji moe posluiti u kreiranju strategije
poslovanja. Ovo je kvalitativna analitika
metoda koja kroz etiri faktora nastoji da
prikae snage, slabosti, anse i opasnosti
odreene pojave ili situacije. Ona se oba
vlja kroz matricu koju ine etiri elementa
polja:

Weaknesses
(slabosti)

S Strengths (snage),
W Weaknesses (slabosti),
O Opportunities (anse),
T Threats (opasnosti).
Poetna slova ovih elemenata (na engleskom jeziku) daju naziv ove metode
SWOT. Snage predstavljaju pozitivne,
a slabosti negativne unutranje faktore.
anse predstavljaju pozitivne, a opasnosti
negativne spoljanje faktore.

O
Opportunities
(anse)

Strenghts (snage)

Weknesses (slabosti)

Opportunities (anse)

Threats (opasnosti)

T
Threats
(opasnosti)

SWOT analiza se moe koristiti za analize: biznis ideja, proizvoda, konkurencije,

prodaje i distribucije proizvoda, trokova,
potroaa, privrednih subjekata u cjelini
ili pojedinih njegovih komponenti i dr.
SWOT analiza treba da ukae na to ta
treba preduzeti kako bi se pospjeila snaga,
eliminisale slabosti, iskoristile anse i onemoguilo da se opasnosti ostvare, ili da se
bar umanji njihov uticaj.
Snage su pod kontrolom preduzetnika/
preduzea i pojavljuju se u sadanjosti!
Snage treba naglasiti i iskoristiti kako bi
se smanjile slabosti i poveala mogunost
uspjeha.

36

Slabosti su pod kontrolom preduzetnika/preduzea i one se takoe javljaju u sadanjosti. One su nedostatak, manjak,
ili slabe strane situacije koju analiziramo.
Koliko god je mogue, slabosti treba umanjiti ili eliminisati!

anse su pozitivni ili poeljni faktori u

okruenju koje preduzetnik/preduzee
treba da iskoristi ili koji ine njegov projekat potencijalno odrivim. One su, meutim, uglavnom izvan kontrole preduzetnika, to jest ine spoljne faktore koji utiu na
situaciju koju analiziramo. Razlikuju se od
snaga po tome to su snage pozitivni, unutranji faktori preduzea ili situacije koju
analiziramo.
Opasnosti su negativni ili nepoeljni
spoljanji faktori u okruenju i obino
izvan kontrole preduzetnika. Oni nepovoljno utiu na preduzee, ako se ne eliminiu ili prevaziu. Opasnosti se razlikuju
od slabosti jer su izvan kontrole preduzetnika. Svrha analiziranja opasnosti je
pronalaenje naina za zatitu od njih, tj.
pokuaj da se izbjegne ili smanji njihov
negativan uticaj preduzimanjem kontraakcija.

Foto: iStock

CILJEVI I POSLOVNA
POLITIKA PREDUZEA
Svaki preduzetnik odnosno preduzee
mora imati jasno definisanu viziju, misiju,
ciljeve, poslovnu politiku i strategiju.

Vizija
Vizija pretpostavlja sliku idealne budunosti preduzea, odnosno dugoroni
eljeni rezultat koji se eli ostvariti. Vizija
treba da bude tako formulisana, da jasno
pokazuje kuda preduzee ima namjeru da
se kree, to jest gdje tano eli da bude nakon odreenog vremena.

Primjeri:

Vizija IM Goranovi d.o.o. Niki je da

na trzitu regiona bude lider u proizvodnji i prodaji preraevina od mesa, a na

evropskom tritu prepoznatljiv i konkurentan brend.

Vizija fabrike za proizvodnju mineralnih

voda Knjaz Milo - Da izrastemo iz

lokalnog u regionalnog lidera u minera
lnim vodama.

Misija
Misija oznaava osnovnu funkciju
ili zadatak preduzea po kojem se ono
razlikuje od ostalih preduzea. Ona treba
da definie zato preduzee treba da postoji
i predstavlja osnovni okvir poslovanja i
razvoja.
Da biste definisali svoju misiju neopho
dno je da odgovorite na sljedea pitanja:

ta tano radite?
Koje proizvode i usluge nudite?
Ko je va idealni potroa?
Koje potroake potrebe zadovoljavate?
Koja trita i geografska podruja pokri-

Prilikom
pisanja misije
treba biti
kreativan i pri
tome voditi
rauna da ona
bude odreena
svrhom
postojanja,
strategijom
dejstva,
pokretakim
polugama
koje pokreu
zaposlene i
standardima
ponaanja.

vate?

Po emu se razlikujete od konkurencije?

Kako vidite budunost vae firme?
Prilikom pisanja misije treba biti kreativan i pri tome voditi rauna da ona bude
odreena svrhom postojanja, strategijom
dejstva, pokretakim polugama koje pokreu zaposlene i standardima ponaanja.

37

Poglavlje 3

ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISA

Poslovni ciljevi se
mogu definisati
korienjem
SMART modela:

Primjeri:

S
(specific) specifian
M
(measurable) mjerljiv
A
(achivable) dostian
R
(resource bond) realan
T
(time limited)
- vremenski
ogranien

38

Misija

kompanije 13 jul Plantae:

Kompanija 13 jul Plantae domainski
i znalaki upravlja kapitalom naih akcionara uz potovanje dugoronih interesa
potroaa, klijenata, zaposlenih, ekolokog okruenja i drutvene zajednice kojoj
pripada. Svjetski kvalitet kojim smo zadobili lojalnost potroaa uvijek e se njegovati i unapreivati. Mi elimo da kao i
do sada budemo omiljeni proizvoai
i trini lideri, a nai proizvodi dostojni
predstavnici Crne Gore u svijetu.

Misija

IM Goranovi d.o.o. Niki je

da tritu ponudi proizvod vrhunskog
kvaliteta, modernog pakovanja, ambalae i dizajna, u potpunosti prilagoen potrebama i zahtjevima potroaa, a u skladu sa svjetskim standardima, i posebnim
akcentom na zdravstvenu ispravnost.

Ciljevi
Ciljevi su poeljna stanja koja preduze
tnik odnosno preduzee eli ostvariti svojom poslovnom aktivnou. Cilj pokretanja svakog biznisa je ostvarivanje profita.
Pored profita kao osnovnog cilja, preduzetnik odnosno preduzee moe imati i
druge ciljeve kao to su: povraaj uloenih sredstava, ostvarivanje odreenog nivoa proizvodnje i trinog uea, razvoj i
opstanak preduzea i dr.
Ciljevi predstavljaju primarnu plansku
odluku u postupku rada preduzetnika ili
preduzea i njima su podreene sve druge
planske odluke kao i pojedinani planovi
i programi. Oni su najznaajniji pokretai
ukupne aktivnosti preduzetnika ili preduzea i sredstvo kontrole efikasnosti rada.
Foto: iStock

Postavljanje ciljeva je najtei dio posla

za preduzetnika odnosno preduzee. U te
svrhe se moe koristiti SMART model
po kome svaki cilj koji postavimo treba da
bude:

S (specific)
zumljiv

specifian, konkretan, ra-

(measurable) mjerljiv, odnosno

moe se provjeriti u kom stepenu je
ostvaren

(achievable) ambiciozan, dostian,

da je ostvarljiv sa raspoloivim resursima

R (resource bond) realan, rauna na realno raspoloive resurse

T (time limited) vremenski ogranien,

Poslovna politika
Poslovna politika obuhvata naela i pravila za djelovanje preduzea prema odreenim ciljevima. Poslovnom politikom
kreira se budunost nekog preduzea, a
krajnji joj je cilj opstanak na tritu i razvoj. Poslovna politika se ostvaruje donoenjem odluka.
Postoje opte i specifine poslovne politike pojedinih funkcionalnih cjelina preduzea (prodajna, proizvodna, finansijska)
i zavisno od vremenskog kriterijuma kratkorone (operativne) i dugorone (razvojne).

Poslovna strategija

Dakle cilj mora biti jasan, mjerljiv,

ostvarljiv, realan i vremenski odreen.

Poslovna strategija predstavlja nain

ostvarivanja ciljeva. U svom poslovanju
svaki preduzetnik odnosno preduzee treba
da odabere vlastitu strategiju kako bi raspoloivim resursima ostvarilo svoje ciljeve.

Ciljevi se zavisno od vremenske realizacije mogu podijeliti na:

Neke najee poslovne strategije koje se

koriste su:

mora da postoji rok do koga treba da se

realizuje

kratkorone, koji obuhvataju period do Ofanzivna cilj ove strategije je da prejedne godine,

srednjorone, koji obuhvataju period do

tri godine i

dugorone,
pet godina.

koji obuhvataju period do

Ukoliko ste na poetku poslovanja najbolje je da koristite kratkorone ciljeve koji

su odreeni do godinu dana.
Primjer dobro definisanog cilja

duzetnik ili preduzee postane lider u

svojoj djelatnosti, pa mora na tritu da
ponudi neto novo. Ovakva strategija
moe donijeti visoki profit, ali je i visokorizina. Npr: preduzee svake godine
na trite plasira novi proizvod ili inovira postojei u nekom segmentu (tehnolokom, vizuelnom) kako bi pridobio
nove kupce i ostvario vei profit, ali je to
istovremeno i rizik jer je mogue da se

Poslovnom
politikom
kreira se
budunost
nekog
preduzea, a
krajnji joj je cilj
opstanak na
tritu i razvoj.
Poslovna
politika se
ostvaruje
donoenjem
odluka.

Primjer loe definisanog cilja

U periodu od godinu dana dostii udio

na domaem tritu od 5%

Poveati udio na tritu

Poveati obim proizvodnje naredne godine za 20%

Poveati proizvodnju u narednom periodu

Uvesti novi softver i osposobiti sve zaposlene za rad na novom softveru do

jula 2012. god.

Uvesti novi softver

39

Poglavlje 3
Poslovne
strategije:
- ofanzivna
- defanzivna
- strategija imitacije
- tradicionalistika.
Biznis plan
je detaljna
procjena i razrada
preduzetnikog
poduhvata.

40

ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISA

kupcima taj proizvod ne svidi odnosno
da ga ne prihvate.

Defanzivna ima za cilj da se preduze-

e odbrani od konkurencije i da zadri

svoj udio na tritu. Ova strategija ne donosi visoki profit, Npr. preduzee da bi
zadralo svoje kupce nudi im odreene
pogodnosti prilikom kupovine (popuste,
otplatu na kredit i dr.).

Strategija

imitacije cilj preduzetnika

ili preduzea je da se zadri pozicija iza
lidera u djelatnosti, tako to ga kopira

odnosno imitira. Preduzee nudi proizvod/uslugu, koji je identian ili slian

proizvodu/usluzi liderskog preduzea
(npr. mobilni telefon).

Tradicionalistika (konzervativna) stra-

tegija preduzetnik odnosno preduzee

ne eli da mijenja obiljeja svog proizvoda, ve ga zadrava u starom, prepozna
tljivom obliku. Veliki je broj proizvoda
odnosno usluga iji se vizuelni identitet,
ambalaa ili neki drugi segment nije mijenjao od pojavljivanja na tritu.
Foto: iStock

Foto: iStock

Radi boljeg
sagledavanja
biznis ideje
neophodno
je napraviti
Biznis plan kao
formu kojom
se preciziraju
sva pitanja
od znaaja
za njenu
realizaciju.

BIZNIS PLAN
Radi boljeg sagledavanja biznis ideje neophodno je napraviti Biznis plan kao formu kojom se preciziraju sva pitanja od
znaaja za njenu realizaciju. Kroz dobro
uraen biznis plan precizno se moe formulisati biznis ideja, mogu se sagledati sve
mogunosti, vidjeti prednosti i slabosti,
rizici i ogranienja, oekivane aktivnosti,
kao i finansijska isplativost i odrivost biznis ideje.

Biznis plan je namijenjen kako samom

preduzetniku tako i investitorima da bi
mogli da vide da li se poslovni poduhvat
isplati i koliki je rizik ulaganja u njegovu
realizaciju. Ne postoji univerzalna forma
biznis plana ve svako treba da izabere onu
koja mu najvie odgovara, a to e zavisiti od vie stvari: glavnog cilja biznis plana
(da li se radi iskljuivo za sopstvene potrebe ili e plan sluiti kako bi se dobio kredit
ili predstavila ideja poslovnom partneru),
vrste djelatnosti (biznis plan za uslunu

41

Poglavlje 3

ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISA

Investitor je
preduzetnik ili
preduzee koje
ulae u proizvodne
ili uslune
djelatnosti.

firmu i za proizvodnu e se razlikovati) razvojne faze i veliine privrednog subjekta

(biznis plan za posao koji tek treba da po
ne i koji e zapoljavati 3-4 radnika nee
biti isti kao i biznis plan kompanije koja
ima 1000 radnika u nekoliko zemalja).

9. Tehniko-tehnoloka analiza
10. Analiza zatite ivotne sredine i zatite
na radu
11. Finansijski plan
12. Vremenski plan realizacije
13. Prilozi

1. Naslovna strana
Naslovna strana je prvo to se vidi kada
se biznis plan uzme u ruke i potrebno je da
je estetski sreena i da posjeduje potrebne
informacije kao to su: naziv podnosioca
biznis plana, naziv biznis ideje, mjesto realizacije, datum i mjesto podnoenja biznis
plana, logotip, ukoliko postoji i sl.

2. Sadraj biznis plana

Sadraj daje pregled biznis plana kako
bi investitor lake pronaao djelove koji ga
posebno intresuju.

3. Rezime

U daljem tekstu e biti predstavljena forma biznis plana prilagoena onima koji
namjeravaju da po prvi put pokrenu sopstveni biznis.

Najea struktura i elementi

biznis plana
1. Naslovna strana
2. Sadraj biznis plana
3. Rezime
4. Osnovni podaci o preduzetniku
5. Opis biznis ideje i proizvoda/usluge
6. Analiza trita prodaje i konkurencije
7. Analiza trita nabavke

42

8. Marketing plan - cijene, lokacija, distribucija i promocija

Iako se rezime radi na kraju biznis plana,

on se uvijek stavlja kao prvo poglavlje iz
razloga to svaki investitor to prvo proita, pa ako se zainteresuje, tek tada prelazi
na analizu kompletnog biznis plana. Zbog
toga je veoma vano da postoji privlaan
i uvjerljiv rezime koji e da zainteresuje
invenstitora i da ga navede da proita ostatak projekta. Rezime se pie na jednostavan i jasan nain i sadri kljune informacije kao to su podaci o: investitoru, biznis
ideji, investicionim ulaganjima, izvorima
finansiranja, tritu prodaje/nabavke, efe
ktima ulaganja, vremenskom okviru realizacije i dr.

4. Osnovni podaci o
preduzetniku
Ovo poglavlje sadri osnovne informacije kao to su: ime/na preduzetnika, stepen
obrazovanja i kvalifikacija, adresu, telefon,
e-mail, djelatnost i sl.

5. Opis biznis ideje i

proizvoda/usluge
Trebalo bi to preciznije opisati djela
tnost kojom e se baviti preduzetnik/
preduzee. Zatim, treba opisati karakteristike proizvoda/usluge, njihovu namje-

nu, funkcionalnost, kvalitet, da li se radi

o novom proizvodu/usluzi ili je poboljan
postojei, kao i trajanje na tritu. Takoe,
vano je napomenuti da li je to glavni proizvod ili dopunski, da li postoji zamjena
(supstitut) za taj proizvod, da li ispunjava
standarde kvaliteta, ekoloke zahtjeve i sl.
Foto: iStock

43

Poglavlje 3

ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISA

Lokacija je
podruje na kojem
se odvija odreena
vrsta preduzetnike
djelatnosti i na
kojoj se izgrauje
odgovarajui
poslovni objekat.

6. Analiza trita prodaje i

konkurencije
Naroito vaan segment biznis plana
predstavlja analiza trita, odnosno da li
trite moe da prihvati va proizvod. Trebalo bi najpre odrediti ko su potencijalni
kupci proizvoda ili korisnici usluga (fizi
ka ili pravna lica) koja je njihova lokacija
(da li su kupci sa lokalnog podruja, regije,
drave ili iz drugih zemalja). Zatim je potrebno razmisliti koja se potreba kupaca
zadovoljava i koliko esto e oni kupovati
i koristiti te usluge ili proizvod, kolika je
potranja i ponuda za slinim proizvodima na tritu. Vrlo je vano identifikovati
i opisati konkurenciju tj. prikupiti podatke
o njihovim prednostima i slabostima (o
njihovim proizvodima i uslugama, ueu
na tritu, cijenama, kanalima distribucije,
promociji i sl.)

7.Analiza trita
nabavke
Cilj ove analize je sagledavanje mogu
nosti nabavke repromaterijala i sirovina
za proizvodni proces. Potrebno je sagledati udaljenost trita nabavke, mogunosti isporuke, kao i njihov kvalitet i cijene.
Vano je razmotriti da li postoji zamjena
na tritu nabavke, da li se nabavka dobija
direktno od proizvoaa ili preko trgovca
na veliko, kao i ostale pojedinosti vezane
za nabavku sirovina i repromaterijala.

8. Marketing plan
cijene, lokacija,
distribucija i promocija
Cijene

44

Treba odtrediti cijenu koja obezbjeuje

rentabilno poslovanje. Prilikom odreivanja cijene proizvoda ili usluge mora se
voditi rauna o trokovima proizvodnje
i eljene dobiti, trokovima distribucije,
mari, cijenama konkurenata, mogunosti odrivosti u tim cijenama, spremnosti
kupca da plati cijenu, planiranju prodaje
na kredit i dr.

Lokacija
Izbor prave lokacije je vaan za svakog
preduzetnika koji zapoinje odreenu djelatnost, bilo proizvodnu, uslunu ili prodajnu. Prilikom izbora treba voditi rauna
o raznim faktorima kao to su: klimatski
i prirodni uslovi u tom podruju, blizina
nabavnog i prodajnog trita, struktura
stanovnitva, blizina saobraajnica, kretanja potencijalnih kupaca, udaljenost od
konkurencije i dr.
Na primjer, kod prodajne djelatnosti,
lokacija je kljuni faktor i prilikom izbora

treba voditi rauna o saobraaju, drugim

radnjama u blizini, parkingu, dostupnosti
mjesta, cijeni zakupa i dr. Kada je u pitanju
maloprodaja, preporuljivo je da lokacija bude u uem ili irem podruju centra
grada gdje je frekvencija ljudi vea, dok je
kod veleprodaje (hiper marketi) najbolje
rjeenje da bude van grada.

Nain prodaje i distribucija

proizvoda i usluga
Ovdje treba navesti na koji nain e se
vriti prodaja i distribucija proizvoda i
usluga, da li e se to obavljati direktno pu-

tem porudbine, interneta ili kataloke

prodaje, ili dostavljanjem maloprodajnim
i veleprodajnim prodavnicama, potom ili
dr.

Promocija
Naine promocije i reklamiranja treba
izabrati vodei rauna o trokovima, ali i
najboljim efektima koji e se ostvariti. Proizvodi se mogu promovisati i reklamirati
putem televizije, interneta, novina, ali i
kroz izradu reklamnog materijala kao to
su: flajeri, kalendari, ae, kape, majice,
olovke, privesci i sl.
Foto: iStock

Naroito
vaan segment
biznis plana
predstavlja
analiza trita,
odnosno da li
trite moe
da prihvati va
proizvod.

45

Poglavlje 3

ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISA

Finansijski plan
je najvaniji i
najsloeniji dio
biznis plana. On
je pokazatelj
finansijske
efikasnosti i
isplativosti biznis
ideje.

9. Tehniko tehnoloka
analiza

Kredit ili zajam

predstavlja
pozajmljivanje
novca uz vraanje
poslije odreenog
vremena.

Kroz ovu analizu doi e se do odgovora koji izbor opreme je potreban, da li

se radi o novoj ili staroj tehnologiji, kakva
je mogunost nabavke rezervnih djelova i
njihova ugradnja, kakvi su kapaciteti proizvodnih linija i obim proizvodnje, potreban broj radnika koji e biti angaovan i
njihova kvalifikaciona struktura. Takoe je
potrebno sagledati kakvi graevinski i poslovni objekti su potrebni, koje povrine,
nain gradnje, kao i potrebnu infrastru
kturu (pristupni putevi, parking i dr.)

10. Analiza zatite ivotne

sredine i zatite na radu
Ukoliko se realizacija projekta odnosi
na neki proizvodni proces ili takvu vrstu
usluga koji podrazumijeva otpadne materijale koji mogu tetno djelovati na ivotnu sredinu, neophodno je sagledati
mogunosti skladitenja tih materijala na
bezbijedan nain u skladu sa zakonskim
propisima. Naravno da savremena tehnologija omoguava smanjenje zagaena na
minimum, ali je tada rije o vrlo skupoj
opremi i postavlja se pitanje kako e se taj
segment odraziti na trokove poslovanja.

11. Finansijski plan

Finansijski plan je najvaniji i najsloeniji dio biznis plana. On je pokazatelj
finansijske efikasnosti i isplativosti biznis
ideje i pomoi e vam da:

Procijenite koja su vam sredstva potre

bna da pokrenete realizaciju vae biznis

ideje (poetna investiciona ulaganja)

Pronaete izvore finansiranja

Projektujete plan prihoda i trokova (bilans uspjeha) vaeg poslovanja

Identifikujete

eventualne finansijske
probleme u poslu i njihova rjeenja

Predstavite

bankama ili investitorima

sliku o relizaciji vae biznis ideje

46

Poetna (investiciona) ulaganja

Poetna (investiciona) ulaganja pre
dstavljaju sredstva koja su vam potrebna
da biste mogli da zaponete posao. Poetna (investiciona) ulaganja obuhvataju ulaganja u osnovna i obrtna sredstva.
Ulaganja u osnovna sredstva se odnose
na:

zemljite, poslovni prostor

nabavku maina, opreme i namjetaja
Ulaganja u obrtna sredstva se odnose na:

nabavku sirovina i repromaterijala

nabavku poluproizvoda i obezbjeivanju
zaliha

obezbjeivanju

rezerve (sredstava ) za
nepredviene trokove

Iznos obrtnog kapitala e zavisiti od

proizvoda ili usluge koju ete prodavati.
Ovdje treba voditi rauna da se predvide
dovoljne koliine zaliha (sirovina, repromaterijala) za odreeni vremenski period
kako bi se proces proizvodnje nesmetano
odvijao. Vano je pokuati poetne trokove svesti na minimum kako ne bi previe
optereivali poslovanje preduzea.

Izvori finansiranja
Kada napravite plan poetnih ulaganja,
saznaete koliko sredstava vam je potre
bno da zaponete posao. Razmislite da li
vi imate ta sredstva ili je neophodno da ih
obezbijedite iz drugih izvora (moete traiti kredit od banke, pomo od porodice ili
pronai investitora koji je zainteresovan da
ulae u va poslovni poduhvat).

Bilans uspjeha plan prihoda i

trokova
Bilans uspjeha slui da vam prui informaciju o tome da li e vae preduzee iz
ostvarenih prihoda pokriti sve trokove
koji e nastati i da li e biti ostvaren viak
prihoda tj.dobit.
Da biste napravili bilans uspjeha, potre
bno je da napravite godinji plan prihoda i
rashoda, to jest trokova.

Foto: iStock

Prihodi
Prodajom proizvoda ili pruanjem usluga ostvaruju se prihodi. Njih je potrebno
sagledati na godinjem nivou. Do proje
kcija godinjih prihoda moe se doi tako
to e se izraunati obim dnevnih i mje
senih prihoda.

Trokovi
Trokovi su sredstva koja se troe da bi
se proizveli i prodavali proizvodi ili usluge.
Planiranje trokova je veoma vana stavka
u finansijskom planu. Njihovo planiranje
vam pomae da formirate cijenu proizvoda i usluga, planirate budue korake u poslovanju i donosite bolje poslovne odluke.
Trokovi mogu biti razliiti, ali ih najee moemo podijeliti na:

direktne
indirektne

Direktni trokovi su direktno povezani

sa proizvodima i uslugama koje preduzee
nudi. To su:

trokovi za nabavku sirovina, repromaterijala i poluproizvoda za proizvodnju

plate radnicima koji proizvode ili prodaju proizvode ili usluge

Indirektni trokovi su svi ostali trokovi,

koji nijesu direktno vezani za proizvod ili
uslugu. To su trokovi:

zakupa prostora ili zemljita

amortizacije i odravanja
telefona, interneta, struje, vode
marketinga, reklamnog materijala,
kata

pla-

ostali trokovi (za pokrivanje nepredvienih situacija)

Ukupni trokovi (UT) poslovanja predstavljaju zbir direktnih i indirektnih trokova. Kada se oduzmu od planiranih ukupnih
prihoda (UP) ostaje dobit koji se ostvaruje.

UP(ukupni prihod) UT (ukupni trokovi) = DOBIT

Kada napravite
plan poetnih
ulaganja,
saznaete
koliko sre
dstava vam je
potrebno da
zaponete po
sao. Razmislite
da li vi imate
ta sredstva ili
je neophodno
da ih obezbijedite iz drugih
izvora (moete
traiti kredit od
banke, pomo
od porodice
ili pronai investitora koji
je zainteresovan da ulae
u va poslovni
poduhvat).

47

Poglavlje 3

ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISA

Planirani prihodi i trokovi mogu se

objediniti u planirani bilans uspjeha i dobie se jasna slika da li se od poslovanja
moe oekivati dobit ili ete poslovati sa
gubitkom.
Ukoliko planirani bilans uspjeha pokae
da e trokovi biti vei od planiranih prihoda, onda treba razmisliti o odustajanju
od realizacije poslovne ideje ili korigovati
plan prihoda i trokova. Ukoliko odluka
bude da se koriguje finansijski plan treba
analizirati sljedee stvari:

Da li treba poveati cijenu proizvoda ili

usluge ili poveati proizvodnju?

biznis planu na koju e potencijalni ulagai naroito obratiti panju.

12. Vremenski plan

realizacije
Za realizaciju svih aktivnosti treba uraditi vremenski plan. Preciziranjem rokova izbjei e se kanjenje, a time i dodatni
trokovi. Treba navesti planirane aktivnosti (izrada i ocjena biznis plana, zatvaranje
konstrukcije finansiranja, zapoljavanje,
ugovaranje graevinskih radova, isporuka
opreme, probna i redovna proizvodnja) i
definisati vremenski rok za svaku od njih.

Da li treba smanjiti trokove materijala, 13. Prilozi

moe li se nabaviti jeftinije?

Da li su plate zaposlenih dobro procijenjene?

Plan prodaje i plan trokova treba realno

planirati i prikazati jer je to bitna stavka u

48

U ovom dijelu biznis plana nalaze se svi

potrebni materijali, podaci, izvori i dokumentacija koji su od znaaja za realizaciju
posla. Prilozi mogu biti i biografije, eme,
grafikoni, fakture dobavljaa repromaterijala i sl.

EMATSKI PRIKAZ BIZNIS PLANA:

_____________________________________________________________________________________
Ime i prezime nosioca biznis plana

BIZNIS PLAN
_____________________________________________________________________________________
Naziv biznis plana

_____________________________________________________________________________________
Mjesto realizacije biznis plana

_____________________________________________________________________________________
Mjesto i datum

49

Poglavlje 3

ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISA

SADRAJ

Rezime..................................................................................................................................................................................... 1
Osnovni podaci o preduzetniku........................................................................................................................................... 2
Opis biznis ideje i proizvoda/usluge.................................................................................................................................... 2
Analiza trita prodaje........................................................................................................................................................... 2
Analiza konkurencije............................................................................................................................................................. 2
Analiza trita nabavke.......................................................................................................................................................... 3
Marketing plan - cijene, lokacija, distribucija, i promocija............................................................................................... 3
Tehniko tehnoloka analiza.............................................................................................................................................. 3
Finansijski plan....................................................................................................................................................................... 4
Vremenski plan realizacije................................................................................................................................................... 6
Prilozi....................................................................................................................................................................................... 7
REZIME
OSNOVNI PODACI O PREDUZETNIKU
Ime i prezime
Adresa
Telefon/fax
Stepen obrazovanja i kvalifikacija
PROJEKAT
Opis biznis ideje
Lokacija
PREDRAUNSKA VRIJEDNOST INVESTICIONOG ULAGANJA
Ulaganja u obrtna sredstva
Ulaganja u osnovna sredstva
Ukupna ulaganja
IZVORI FINANSIRANJA
Sopstveno uee
Ostali izvori finansiranja
PREDMET KREDITIRANJA
Namjena za koju se kredit koristi
Poetak investiranja
Zavretak investiranja
Trite prodaje/nabavke
OEKIVANI EFEKTI ULAGANJA
Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Ukupna dobit

50

OSNOVNI PODACI O PREDUZETNIKU

Ime i prezime vlasnika
Adresa stanovanja
(ulica i broj, mjesto)

Kontakt telefoni, fax

E_mail adresa
Proizvodna

Djelatnost u kojoj se planira

zapoinjanje biznisa

Usluna
Prodajna

Izvori sredstava
OPIS BIZNIS IDEJE I PROIZVODA/USLUGE
Opiite djelatnost kojom e se baviti
vae preduzee
Opiite proizvod/uslugu koju
namjeravate da plasirate
Objasnite prednosti vaeg proizvoda/
usluge u odnosu na druge iste ili sline
koji postoje na tritu
ANALIZA TRITA PRODAJE
Ko e biti vai glavni kupci (da li su to
pojedinci ili preduzea)
U kom regionu planirate da plasirate
proizvod/uslugu
Koje potrebe kupaca zadovoljavate
vaim proizvodom/uslugom
Obim prodaje (koliko oekujete da ete
ostvariti prodaje po jedinicama mjere u
periodu od est mjeseci ili jedne godine)
ANALIZA KONKURENCIJE
Naziv
konkurenta

Navedite snage i slabosti

konkurenta

Navedite svoje prednosti u

odnosu na konkurenta

Snage:
Slabosti:
Snage:
Slabosti:
Snage:
Slabosti:

51

Poglavlje 3

ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISA

ANALIZA TRITA NABAVKE

Navedite materijale/usluge/
sirovine koje isporuuje

Naziv dobavljaa

Navedite zato ste se odluili

za dobavljaa (cijena, lokacija,
kvalitet, konstantnost isporuke
i sl.)

MARKETING PLAN - CIJENE, LOKACIJA, DISTRIBUCIJA I PROMOCIJA

Objasnite kako ete formirati cijenu
proizvoda? Kolika e biti cijena?
Gdje se nalazi va poslovni prostor
lokacija i koje su njeni prednosti i
nedostaci?
Objasnite nain prodaje i distribucije
proizvoda/usluge
Na koji nain ete promovisati svoje
proizvode/usluge
TEHNIKO-TEHNOLOKA ANALIZA
Navesti spisak potrebne opreme
Definiite kapacitet proizvodnih
linija i obim proizvodnje
Navesti graevinske objekte i njihovu
povrinu (proizvodne hale, upravne
zgrade, skladita i sl.)
Navesti potreban broj zaposlenih kao
i njihovu kvalifikacionu strukturu

52

FINANSIJSKI PLAN
POETNO ULAGANJE
Osnovna sredstva
Naziv ulaganja

Iznos

Procenat uea %

Zemljite
Poslovni prostor (adaptacija ili
kupovina)
Nabavka maina i opreme
Nabavka kancelarijskog
namjetaja
Obrtna sredstva
Nabavka sirovina i
repromaterijala
Nabavka poluproizvoda
Obezbjeivanje zaliha
Obezbjeivanje sredstava za
nepredviene trokove
IZVORI FINANSIRANJA
Izvor finansiranja

Iznos

Procenat uea %

Sopstvena sredstva
Kredit od banke
Sredstva ulagaa
Ostali izvori
UKUPNI GODINJI PRIHODI
Red.
br.

Naziv proizvoda/usluga

Jedinica
mjere

Cijena po
jedinici
a

Godinja
koliina
b

Ukupan
prihod
axb

1.
2.
3.
4.
UKUPNO

53

ANALIZA I PLANIRANJE BIZNISA

Poglavlje 3

UKUPNI GODINJI RASHODI

Red.
br.

Jedinica
mjere

Naziv rashoda

Cijena po
jedinici
a

Godinja
koliina
b

Sirovine
1.

Repromaterijal

Direktni
trokovi

Ambalaa
Bruto plate
Zakup prostora ili
zemljita
Amortizacija
Odravanje

2.

Indirektni
trokovi

Kancelarijski materijal
Telefon i internet
El. energija
Voda
Grijanje
Promocija
Ostali trokovi
UKUPNO
BILANS USPJEHA

Ukupan godinji prihod

Ukupni godinji rashodi
Ukupna godinja dobit
VREMENSKI PLAN REALIZACIJE
Planirane aktivnosti

54

1.

Izrada biznis plana

2.

Ocjena biznis plana

3.

Zatvaranje konstrukcije finansiranja

4.

Raspisivanje konkursa i zapoljavanje

5.

Ugovaranje graevinskih radova

6.

Isporuka opreme

7.

Probna proizvodnja

8.

Redovna proizvodnja

Vremenski rok realizacije (u danima)

Ukupan
reshod
axb

Foto: iStock

Ne planirati
znai planirati
neuspjeh.

Benjamin Franklin

PREZENTACIJA
Vi moete imati najbolju ideju, najbolji
proizvod ili uslugu. Meutim, ako ne umijete da ih prezentujete na profesionalan nain, oni nikada nee moi da budu prepoznati kao korisni. (Louis de George)
Uspjeni preduzetnici znaju da prezentacijske vjetine predstavljaju vaan segment
procesa pretvaranja ideje u kvalitetan biznis.

U emu je tajna uspjene

prezentacije?

to je istinito, saeto i snano, izrei misao

samo ako mislimo iroko, a ne oekujemo
da e nam sve to podariti jedan blistav trenutak. (Ivo kari)

3.

Napravite kvalitetnu vizuelnu prezentaciju

Power Point i ostala vizuelna pomagala

su dobra i efikasna sredstva samo ukoliko
se koriste na pravi nain. U suprotnom,
proizvee negativan efekat i dovee do
gubitka interesovanja za prezentaciju. Treba se drati odreenih pravila.
Struktura prezentacije:

1. Dobro pripremite temu kao i odgo- naslov, ime autora 1 slajd

vore na mogua pitanja jer e vam to uvod 1 slajd,
pomoi da budete sigurni u sebe i da se
materijal, rezultati do 10 slajdova,
drite svog cilja
Koncentriite energiju i marljivo radite. zakljuak 1 slajd.
Nikada se ne pribojavajte hrabro izgovarati
svoje stavove. Utvrdite smjerove kojima se
elite kretati i vrsto ih se pridravajte. I to
je sve. (A.C.W. Harmsworth)

Slajdovi :

Birajte
slajda.

jednostavnu pozadinu i dizajn

2. Postavite dobru strategiju u skladu Morate imati naslov na svakom slajdu.

sa auditorijumom. Razmislite ko su Koristite ravne fontove, veliina treba da
osobe koje sluaju vau prezentaciju
i koji je njihov razlog da svoje vrijeme
posvete vama?

Uvjeriti druge moemo samo u ono u to

i sami vjerujemo, objasniti moemo samo
ono to je i nama jasno, dokazati samo ono

bude ne manja od 18 pt, ne vie od tri boje,

preporuljivo je korienje istog fonta.

Koristite

grafikone - dobro prikazani

grafikoni govore vie od rijei.

Koristite

kontraste (prednosti i mane,

poetak i kraj, rizici i dobiti).

55

Poglavlje 3

ANALIZA I PLANIRANJE
BIZNISA

Prezentacija je
predstavljanje neke
ideje, proizvoda,
usluge, rada ili
stanja u preduzeu
irem krugu ljudi.

Koristite kratke fraze, a ne cijele reenice, osim ako nisu pod navodima.

Prilikom izrade slajdova postavite sebi

pitanje: Da li ovaj slajd pomae da publika razumije ta ja predstavljam ili je ovo
samo meni pomo u izlaganju? Utedjeete sebi mnotvo slajdova, a prezentacija
e biti puno efektnija.

4. Dobro se pripremite za usmjeno izlaganje

Isplanirajte u potpunosti vrijeme predvieno za prezentaciju i to: za uvod 10%, za

izlaganje 80% i za zakljuak 10% od raspoloivog vremena.
U uvodu je potrebno da zainteresujete
sluaoce. Pripremite prvu reenicu. Moete poeti nekom anegdotom o tome kako
ste doli do ideje ili iskustvom tokom istraivanja, mislima poznatih ljudi, nekom
alom i sl. Ne poinjite izlaganje izjavom
biu kratak, pa nakon toga prezentirate
suvie dugo, ili 15 minuta je suvie kratko
da se izloi ideja na kojoj je raeno nekoliko mjeseci itd.

56

U izlaganju treba istai originalnost ideje, novine i doprinos koje ona donosi u
rjeavanju problema kao i metode, ciljeve i
rezultate istraivanja. Ovaj dio treba jasno
i precizno izloiti. Ne treba iznositi sve ta-

bele i cifre u njima. Ne treba tumaiti sve

grafikone i njihove zakonitosti ve iznositi
samo najbitnije rezultate. Dobijene rezu
ltate uporediti sa drugim istraivanjima i
istai njihovu prednost.
Zakljuak treba da bude jasan i da sadri
ubjedljivu poruku o realizaciji ideje, njenoj
praktinoj primjeni i ekonomskoj isplativosti.
Foto: iStock

OSNIVANJE
IV PREDUZEA
58
58
59
60
60
61
62

61
62
63
64
65
65
65
66
66

66
66
67

68
70

OBLICI OBAVLJANJA PRIVREDNIH DJELATNOSTI

PREDUZETNIK
ORTAKO DRUTVO (o.d.)
KOMANDITNO DRUTVO (k.d.)
DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU (d.o.o.)
AKCIONARSKO DRUTVO (a.d.)
DJELOVI STRANOG DRUTVA

NAZIV PREDUZEA
VIZUELNI IDENTITET PREDUZEA
IME PREDUZEA
LOGOTIP
ZATITNA BOJA
TIPOGRAFIJA (FONT)
MASKOTA
GRB
SLOGAN

REGISTRACIJA PREDUZEA
POSTUPAK REGISTRACIJE
REGISTRACIJA DJELATNOSTI PREDUZETNIKA

PRIJEM RADNIKA U RADNI ODNOS

Primjer CV-ja

Poglavlje 4

OSNIVANJE PREDUZEA
Foto: iStock

Preduzee/
privredno drutvo
je pravno lice koje
obavlja privrednu
djelatnost radi
sticanja dobiti

OBLICI OBAVLJANJA
PRIVREDNIH
DJELATNOSTI
Jedna od dilema pred kojom se nala
ze poetnici jeste kakav bi organizacioni
oblik trebalo da poprimi njihova poslo
vna djelatnost tj. da li se odluiti za samo
stalnu privrednu djelatnost (preduzetnik)
ili preduzee.
Samostalni preduzetnik je est oblik
privredne djelatnosti za koji se odluuju
pojedini preduzetnici s obzirom da je jed
nostavan, lak za registraciju i ne zahtje
va velika materijalna ulaganja. Ovakav
oblik se preporuuje za sve vrste poslova
koji nemaju perspektivu velikog obima
i irenja. Neki od najboljih primjera su
uslune djelatnosti manjeg obima, kon
sultantske usluge, zanatstvo, trgovina i dr.

58

Privatno preduzee predstavlja sloeni

ji oblik organizacije i zahtijeva neto vie
ulaganja i aktivnosti za poetnike u bi
znisu. Ipak, ukoliko planirate razvijeniji
posao, najbolje bi bilo da odmah krene
te sa preduzeem. Procedura registracije
je malo komplikovanija od samostalne
preduzetnike djelatnosti, ali najnovijim
zakonskim promjenama, postala je zna

ajno jednostavnija. Uobiajna vrsta pre

duzea koju osnivaju poetnici je drutvo
sa ogranienom odgovormou.
Oblici obavljanja privrednih djelatnosti
su privredna drutva i drugi oblici odreeni Zakonom o privrednim drutvima Crne
Gore i to:

preduzetnik
ortako drutvo (o.d.)
komaditno dutvo (k.d.)
drutvo sa ogranienom
(d.o.o.)

odgovornou

akcionarsko drutvo (a.d.)

djelovi stranog drutva

Preduzetnik
Preduzetnik je fiziko lice koje se bavi
privrednom djelatnou radi sticanja profita, a tu djelatnost ne obavlja za raun drugoga. Preduzetnik nema svojstvo pravnog
lica i odgovoran je za sve obaveze u vezi sa
privrednom djelatnou koju obavlja cjelokupnom svojom imovinom. Najee se
registruje u oblastima zanatstva, prometa
i usluga i pogodan je za manje poslovne
aktivnosti. Preduzetnik moe da obavlja
djelatnost pod svojim ili tuim imenom.
Ako preduzetnik ne obavlja djelatnost pod

svojim, ve pod drugim imenom ili nazivom, duan je da to ime ili naziv registruje
u skladu sa zakonom. U sluaju promjene
imena, preduzetnik je duan da, u roku od
trideset dana, od dana nastanka promjene,
prijavi izmjenu nadlenom organu z aregistraciju. Preduzetnik ima pravo na regulisani radni sta. Svoje poreske obaveze plaa u skladu sa Zakonom o porezu fizikih
lica.

Ortako drutvo (o.d.)

Ortako drutvo predstavlja odnos izmeu dva ili vie fizikih i pravnih lica
koja obavljaju odreenu djelatnost radi
sticanja profita, a njihov odnos se regulie
ugovorom. Imovina ortaka se sporazumno odreuje u srazmjeri koliko je svaki
od njih unio u otako drutvo (na primjer
50% - 50%). Lica koja su osnovala ortako
drutvo nazivaju se ortaci, a kolektivno se
Foto: iStock

59

Poglavlje 4

OSNIVANJE PREDUZEA
nazivaju firma. Ortako drutvo za svoje
obaveze odgovara cjelokupnom imovinom
ortaka, ukoliko ugovorom nije drugaije
regulisano. Sva imovina, steena kupovinom ili na neki drugi nain za potrebe poslovanja ortakog drutva i imovina koja je
unijeta u ortakluk naziva se imovina ortakluka i koristi se u skladu sa sporazumom
o ortakluku. Svaki ortak je neogranieno
solidarno odgovoran za obaveze firme i
obaveze koje su stvorili ortaci za vrijeme
za koje je bio ortak.

eno odgovorni za obaveze drutva, dok

komanditori odgovaraju ogranieno do visine svojih uloga. Imovina koju unose komanditori moe biti u novcu, stvarima ili
pravima za koju se vri procjena. Komanditno drutvo za svoje obaveze odgovara
cjelokupnom svojom imovinom. Odluke o
poslovanju k.d. donose se veinom glasova
komplemetara, dok komanditori ne uestvuju u upravljanju poslovanjem drutva
i nemaju ovlaenje da zakljuuju ugovore
koji obavezuju drutvo.

Komanditno drutvo (k.d.)

Drutvo sa ogranienom
odgovornou (d.o.o.)

Komanditno drutvo je oblik preduzea iji su osnivai dva ili vie pravnih
ili fizikih lica u svojstvu ortaka, u cilju
obavljanja odreene djelatnosti koji posluju pod zajednikim poslovnim imenom.
Komanditno drutvo ine komplemetari i
komanditori. Komplemetari su neograni-

60

Drutvo sa ogranienom odgovornou

je oblik preduzea koje mogu osnovati fizika ili pravna lica, ulaganjem novanih
ili nenovanih sredstava radi ostvarivanja
profita. Najvei broj osnivaa moe biti
do 30 (trideset). Osnivai su odgovorni

za obaveze drutva do visine svojih uloga.

Ulozi osnivaa ine poetni kapital dru
tva i on ne moe biti manji od 1 eura (1
). Ovaj oblik preduzea je najee zastupljen kod nas i pogodan je za mala preduzea koja mogu osnovati jedno ili vie lica.
Udio u drutvu se stie uplatom poetnog
uloga srazmjerno veliini svojeg uloga. Sticanjem udijela lica postaju lanovi drutva
i to predstavlja njegov procenat u vlasni
tvu kapitala drutva i uee u upravljanju drutvom. Udio u drutvu moe dati
pravo lanu drutva da ima vie od jednog
glasa (na primjer ulog je 100 , Janko ulae 80% , Marko 20%). Drutvo sa ogranienom odgovornou moe imati i jednog
lana kada je tako osnovano, ili kada sav
udio stekne jedno lice.Takvo drutvo se
naziva jednolano drutvo sa ogranienom odgovornou. Jedini lan drutva
ima ovlaenja Skuptine drutva.

Skuptina drutva kao organ drutva nije

obavezan dok je izvrni direktor drutva
obavezan. Izvrnog diretora biraju lanovi
Drutva veinom glasova ili na nain utvren statutom.

Akcionarsko drutvo (a.d.)

Akcionarsko drutvo je drutvo najmanje dva fizika ili pravna lica koje se osniva
u cilju obavljanja privredne djelatnosti, a
iji je kapital podijeljen na akcije. Osnivai
akcionarskog drutva su fizika ili pravna
lica koja su zakljuila ugovor o osnivanju
drutva u skladu sa zakonom. Osnivai
mogu biti domaa i strana fizika i pravna lica. Zakljuenjem ugovora o osnivanju akcionarskog drutva osnivai postaju
akcionari. Akcionarsko drutvo je pravno
lice koje je svojom imovinom i obavezama
potpuno odvojeno od akcionara. Akcionarsko drutvo odgovara za svoje obaveze
cjelokupnom svojom imovinom. Akcionari nijesu svojom imovinom odgovorni
za obaveze drutva. Sjedite akcionarskog
drutva je mjesto u kome drutvo obavlja
privrednu djelatnost. Minimalni osnivaki
kapital akcionarskog drutva u Crnoj Gori
je 25.000 . Osnivai su duni da osnivaki kapital uplate u novcu.
Skuptina akcionara je najvii organ
drutva koji se obavezno osniva. Akcionarsko drutvo je obavezno da jednom
godinje odri Skuptinu akcionara.Pored
Skuptine akcionara bira se i Odbor dire
ktora kao organ upravljanja i rukovoenja
drutva, a odluke Odbora direktora izvravaju sekretar drutva i izvrni direktor,
koji se takoe obavezno biraju u svakom
akcionarskom drutvu.

Djelovi stranog drutva

Dio stranog drutva je dio drutva osnovanog i registrovanog izvan Crne Gore, a
koji obavlja djelatnost na teritoriji Crne
Gore u skladu sa ovim i drugim zakonima. Strana drutva koja osnivaju svoja
predstavnitva u Crnoj Gori su duni da u
roku od 30 dana od dana osnivanja dostave Centralnom registru privrednih subjekata potrebnu dokumentaciju da bi mogli
da posluju u skladu sa propisima.

61

Poglavlje 4

OSNIVANJE PREDUZEA
Foto: iStock

NAZIV PREDUZEA

drutvima, naziv ne moe da sadri ime

koje je suprotno zakonu i moralu.

Naziv preduzea ili preduzetnika je ime

pod kojim oni posluju u pravnom prometu.

Preduzea i preduzetnik duni su da

koriste registrovani naziv u poslovnim
pismima i drugim dokumentima koja se
upuuju treim licima kao i da ga istaknu
na poslovnim prostorijama preduzea ili
preduzetnika.

Naziv preduzea odreuje osniva i ono

se upisuje u registar kod nadlenog organa
za registraciju. Naziv, pored imena, obavezno sadri oznaku oblika drutva kao npr:
o.d. (ortako drutvo), k.d. (komanditno
drutvo), d.o.o. (drutvo sa ogranienom
odgovornou) ili a.d. (akcionarsko drutvo) a moe da sadri oznaku djelatnosti i
sjedite preduzea.
Primjeri punog naziva preduzea:

Fabrika namjetaja Javor a.d. Berane

Fabrika za proizvodnju brana itopromet d.o.o. Pljevlja

62

Naziv preduzea moe, osim ovih elemenata, sadrati neke neobavezne djelove radi
individualizacije privrednog subjekta. To
mogu biti razliiti simboli, zatim informacije da li je drutvo povezano u neki oblik
povezanih drutava (holding, koncern,
kompanija). Prema Zakonu o privrednim

Naziv je je zatien po osnovu upisa u registar, tako da pod istim nazivom ne mogu
biti kod suda upisana dva preduzea iste ili
sline djelatnosti. Ako se dogodi da se dva
preduzea iz iste ili sline djelatnosti pod
istim ili slinim nazivom ipak upiu u registar, onda prednost ima preduzee koje
je prvo upisano i ono moe traiti brisanje
iz registra kasnije upisanog preduzea. Zakon predvia da naziv mora biti ispisan na
slubenom jeziku. Strane rijei se ne mogu
koristiti ako za njih ne postoji adekvatan
prevod. Dozvoljen je prevod naziva na
strani jezik i unos u registar. Naziv se moe
promijeniti u sluajevima koji si propisani
konstitutivnim aktima preduzea i zakonom. Svaka promjena naziva se upisuje
kod nadlenog organa za registraciju.

VIZUELNI IDENTITET
PREDUZEA
Vizuelni identitet je osnovno sredstvo
prepoznavanja nekog preduzea i prvi element koji izdvaja jedno preduzee od velikog broja drugih na trzitu. Interesantan
vizuelni identitet i originalna ambalaa nekog proizvoda privlae panju potroaa i
razlikuju ga u odnosu na mnotvo slinih
proizvoda. Vizuelni identitet znaajno
utie na to kakvu e sliku javnost stei o
nekom preduzeu, proizvodu ili usluzi.
Preduzea koja imaju paljivo osmiljen i
standardizovan vizuelni identitet djeluju
ozbiljnije, profesionalnije, lako se prepoznaju i pamte. Od kreativnosti i origina
lnosti vizuelnog identiteta zavisi da li e on
ostati u sjeanju potroaa ili e biti potpuno nezapaen.

Kako da budete prepoznatljivi i

ostavite utisak na tritu?
Iako na prvi pogled djeluje jednosta
vno, kreiranje vizuelnog identiteta nije ni
najmanje lak posao. Prije svega, zahtijeva
dosta planiranja. Identitet preduzea mora
biti takav da odgovara vremenu i prostoru
u kojem preduzee posluje. Takoe, mora
biti osmiljen da moe da se koristi dugo,
uz povremene izmjene i modernizaciju,
prilagoavanje tritu i ciljnoj grupi.

dobiti ideja o tome kakav se vizuelni ide

ntitet eli i kako bi sve trebalo da izgleda.
Razvoju/definisanju vizuelnog identiteta
treba pristupiti odmah, dok jo traju ostale
pripreme za poetak poslovanja! Preduzee bez upeatljivog vizuelnog identiteta
teko moe ostaviti dobar prvi utisak na
potencijalne klijente i saradnike. Od vizuelnog identiteta umnogome zavisi prvobi
tni stav trita o preduzeu i ponudi. On je
od presudnog znaaja!
Elemente vizuelnog identiteta najee
ine: ime preduzea, logotip, zatitna boja,
tipografija (font), maskota, grb, slogan i sl.

Ime preduzea
Identitet preduzetnika/preduzea zavisi i
od imena preduzea. Ono mora biti jasno,
da se lako pamti i izgovara. Odreivanje
imena preduzea trai istraivanje i jeziko
umijee. Veliki problem predstavlja veliki
broj preduzea, tako da je mogunost pronalaenja pravog imena prilino oteana.
Ime preduzea treba da karakterie to preduzee.
Svako izabrano ime preduzea trebalo bi
da na direktan ili indirektan nain opisuje
djelatnost, ili da na simbolian nain govori o nekim osobinama preduzea. Imena

Identitet
preduzetnika/
preduzea
zavisi i od
njegovog
imena. Ono
mora biti
jasno, da se
lako pamti i
izgovara.

Foto: iStock

Prije nego to se zapone razvoj vizue

lnog identiteta preduzea, potrebno je da
se sprovedu odreena istraivanja i definiu smjernice. Prije svega, mora se definisati koja je ciljna grupa. Proizvodnja igraaka za djecu predkolskog uzrasta, sigurno
nee imati vizuelni identitet slian identitetu banke i obratno.
Preduzetnik treba da procijeni i kupo
vnu mo potencijalnih potroaa, a zatim
i prodajnu cijenu za svoj prodajni asortiman proizvoda/usluga. Od velike koristi
je posmatranje i analiziranje identiteta
konkurentskih preduzea. Dizajn u svakoj
oblasti ima odreene zakonitosti kojih se
treba pridravati. Analiziranje tueg rada
e takoe pomoi da se uvide odreene
greke i samim tim izbjegnu. Svakako e se

63

Poglavlje 4

OSNIVANJE PREDUZEA
se mogu pojaviti kao opisna, asocijativna i
apstraktna.

nicama ne treba pretjerivati jer smanjuju

smisao i jasnou poruke.

Opisna imena direktno opisuju djela

tnost kojom se bavi preduzee. Imena ove
grupe mogu da sadre vie rijei ili njihovu skraenu kombinaciju (na primjer:
itopromet, Drvopromet i sl.). Sa skrae-

Asocijativna imena se najee koriste

prilikom izbora imena preduzea. Asocijacija u imenu moe biti vie ili manje direktna, zavisno od toga koliko jasno ukazuje
na djelatnost. To olakava klijentu da se
identifikuje sa njim i da ga lako zapamti
(na primjer Cosmetics market, Eurolux,
ComTrade, Porsche, Ferrari i sl.).
Apstraktna imena nastaju matom kreatora i prenose eljenu poruku na indirektan i vjet nain. Oni su najee kratak zbir slova koji se lako pamti, ostavlja
snaan utisak, i grafiki i vizuelno, a ipak
nema nikakvo korijensko znaenje (na primjer: Schweppes, Kodak i sl.)

Logotip
Logotip je najvanija stavka vizuelnog
identiteta preduzea, proizvoda, kampanje i sl. On predstavlja vizuelni simbol koji,
kao frontalna pojava, ostaje memorisan u
svijesti potroaa, to i jeste njegov cilj. Logotip predstavlja asocijaciju na proizvod
ili uslugu u svakodnevnoj komunikaciji sa
potroaima.

Savren logotip je garancija primijeenosti na tritu! Stoga, njegovom dizajnu

treba posvetiti posebnu panju vodei rauna o kombinacijama i psihologiji boja,
simetriji, kompoziciji, vizuelnom efektu tj.
utisku koji ostavlja na posmatraa i poruci
koju mu prenosi. Pri njegovoj izradi treba
se rukovoditi principuma estetike i savremenog dizajna!

64

Zatitna boja

Maskota

Zatitna boja ili sistem zatitnih boja je

element identiteta koji se nikada ne mijenja. Bitno je da zatitne boje budu skladne i
jasno definisane. Boje se ne defininiu samo
svojim imenom (npr. siva, narandasta) ve
procentualnim odnosima osnovnih boja za
tampu C.M.Y.K. ili PANTONE paletom
tj. katalogom boja gde je svaka boja predstavljena svojom numerikom vrijednou.
Ovo je naroito vano prilikom tampe jer
samo sa jasnom definicijom boja dobiete
uvijek isti otisak, a ne subjektivni utisak
svakog tampara posebno.

Maskota je stilizovana forma tj. prikaz

nekog lika, najee ivotinje, a slui kao
sinonim za neki proizvod, naroito manifestaciju (Vuko, ia Glia, Zagi, zeka
Peka, vrabac Cvrki i dr.).

Idealan primjer u praksi je neobina zelenkasta boja koju koristi uveni proizvoa tehnikih ureaja i sistema Siemens
ili boje koji koristi Amerika firma Google.

Grb

Tipografija (font)

Savren logotip
je garancija
primijeenosti
na tritu!

Grb je Heraldiki simbol i najozbiljnija

vizuelna forma. Ima sveanu i ceremonijalnu ulogu i najee se i koristi u takvim
prilikama. Takoe, grb posjeduje naroitu
simboliku koja je lako itljiva i prepoznatljiva. Grb koriste razne institucije od
dravnih, vladinih do privatnih, meunarodnih i dr.

Slogan

Font je poseban oblik pisma tj. slova kojima je (uglavnom) ispisan ili inspirisan
slovni dio loga. Vano je da font bude originalan i jedinstven (npr. Walt Disney)
i da ne podsjea na falsifikat tj. na druge
poznate brendove. Isto je tako vano da
ne bude previe jednostavan (npr. Panasonic), da ne bude ukraden tj. zatien
autorskim pravima i sl.

Slogan je fraza sastavljena od jedne, dvije, tri ili vie rijei kojom se prenosi poruka
potroaima o pogodnostima i prednostima koje pruaju odreeni proizvod, usluga
ili neko preduzee.

Primjeri:

Nektar, nije svejedno!

Voli vas voli!
Bronhi, lake se die.
Bilo kuda, Kiki svuda.
Stani malo, grickaj ipi ips!
Nike Just do it!
Nokia - Connecting people!

65

Poglavlje 4

OSNIVANJE PREDUZEA

Centralni registar
privrednih
subjekata
(CRPS) je organ
koji je nadlean
za registraciju
preduzea u Crnoj
Gori.

REGISTRACIJA
PREDUZEA
Postupak registracije
Nakon odluke da se krene u sopstveni
biznis, jedan od prvih koraka je obaveza
registracije privrednog drutva (preduzea). Postupak registracije zavisi od oblika
preduzea za koje se odluite.
Svako privredno drutvo (preduzee)
registruje se kod nadlenog organa. Prikupljanje potrebne dokumentacije moe
se povjeriti nekoj od agencija koje se bave
ovim poslovima, ali uz malo napora isti
posao se moe uraditi lino i na taj nain
utedjeti dio novanih sredstava.

66

Za registraciju preduzea (o.d., k.d., a.d.,

d.o.o.) potrebna su sljedea dokumenta:

prijava za registraciju koja sadri u sebi

prijavu za PIB (poreski identifikacioni

broj) i PDV broj

odluka

ili ugovor o osnivanju (ovjeren

kod notara)

Statut drutva (potpisan od strane osnivaa)

dokaz o plaenoj sudskoj taksi

dokaz o uplaenom osnivakom kapitalu
punomoje, ako je angaovan posrednik
u postupanju registracije.

Sama registracija nije dovoljna da bi privredno drutvo (preduzee) moglo legalno

da posluje u skladu sa propisima, ve je potrebno i slijedee:

otvoriti iro raun kod neke od banaka

koje posluju u Crnoj Gori

upisati se u carinski registar, ako se preduzee namjerava baviti izvozom.

Registracija djelatnosti
preduzetnika
Preduzetnika djelatnost je najee zastupljena u oblasti zanatstva, maloprodaje,
ugostiteljstva, usluga i sl. gdje je obino
zapoljen manji broj radnika. Preduzetnik
je obavezan da se registruje radi dobijanja
potvrde o registraciji. Sama Potvrda o registraciji ne predstavlja odobrenje o ispunje-

nju uslova za obavljanje djelatnosti ve se

nadlenom organu dostavlja registraciona
izjava u kojoj su sadrani sljedei podaci:

ime i prezime preduzetnika

ime ili naziv pod kojim se obavlja djelatnost

mjesto obavljanja djelatnosti

adresa za prijem pote
ifra djelatnosti
potpis preduzetnika
potvrda nadlenog organa za registraciju
dokaz o vlasnitvu poslovnog prostora ili
ovjereni Ugovor o zakupu.

Foto: iStock

Nakon odluke
da se krene
u sopstveni
biznis, jedan
od prvih koraka
je obaveza
registracije
privrednog
drutva
(preduzea).

67

Poglavlje 4
Radna knjiica
je javna isprava
koju izdaje
nadleni optinski
organ i nju mora
imati svako lice
koje zasnuje
radni odnos.
Radna knjiica
sadri osnovne
line podatke
o odreenoj
osobi (ime, ime
roditelja, prezime,
dan, mjesec,
godina roenja,
mjesto i roenja,
dravljanstvo,
JMBG) kao
i podatke o
zavrenoj koli
odnosno vrsti i
stepenu strune
spreme, radnom
stau i dr.

OSNIVANJE PREDUZEA
Foto: iStock

PRIJEM RADNIKA U
RADNI ODNOS
Radi optimalnog izvravanja poslovnih
zadataka, preduzetnik odnosno preduzee, zapoljava radnike u skladu sa obimom
posla i svojim mogunostima.
Radni odnos je dobrovoljna, lina veza
zaposlenog sa poslodavcem. U radnom
odnosu zaposleni se pod odreenim uslovima i na odreeni nain ukljuuje u organizovani rad kod poslodavca zauzimajui
radno mjesto, na kome obavlja odreeni
posao, gdje razmjenjuje svoj rad za dogovorenu zaradu.
Radni odnos izmeu zaposlenog i poslodavca se zasniva zakljuivanjem Ugovora
o radu. Ugovor o radu smatra se zakljuenim kad ga potpiu zaposleni i poslodavac,
ili lice koje on ovlasti. Ugovor o radu zakljuuje se prije stupanja na rad, u pisanom
obliku i moe se zakljuiti na neodredjeno
ili odredjeno vrijeme.

68

Poslodavac dostavlja prijavu o slobo

dnom radnom mjestu Zavodu za zapoljavanje. Oglaavanje slobodnih radnih
mjesta se vri u dnevnim novinama ili u
drugim sredstvima javnog informisanja,
na sajtu i na oglasnoj tabli Zavoda za zapoljavanje.

Konkurs o slobodnom radnom mjestu

sadri: broj izvrilaca, naziv i opis radnog
mjesta, vrijeme na koje se zasniva radni
odnos, uslove za zasnivanje radnog odnosa i rok za podnoenje prijava.
Nakon sprovedenog postupka o izboru
kandidata, poslodavac donosi odluku o zasnivanju radnog odnosa. Poslodavac moe
usmeno ili pismeno obavijestiti kandidate
o odluci o izboru za prijem u radni odnos.
Prilikom zasnivanja radnog odnosa zaposleni predaje radnu knjiicu posloda
vcu. Poslodavac je duan da vrati uredno
popunjenu radnu knjiicu ukoliko radni
odnos prestane iz bilo kog razloga.

Prijava (molba) za zasnivanje

radnog odnosa i biografija /CV
Lica koja konkuriu za radno mjesto kod
poslodavca, podnose pismenu prijavu ili
molbu za zasnivanje radnog odnosa, CV
(Curriculum vitae tj. biografiju sa cjelokupnom genezom kolovanja i rada) i ostalu
potrebnu dokumentaciju.
Prijava mora biti blagovremena (predata
u naznaenom roku u konkursu) i potpuna
(sadri sve potrebne dokaze odnosno javne
isprave da podnosilac prijave ispunjava traene uslove - diplome, uvjerenja, potvrde,
ljekarsko uvjerenje i dr.).

Poslodavci prije donoenja odluke o izboru kandidata, nakon to prime i proitaju prijave odnosno CV, esto organizuju razgovor sa kandidatima
kako bi nakon toga donijeli konanu odluku o izboru kandidata koji su se prijavili za slobodno
radno mjesto.

Foto: iStock

Biografija/CV obavezno
sadri
Line podatke:

ime i prezime
datum roenja
adresa prebivalita
kontakt telefon
e-mail
Podatke koji se tiu obrazovanja:

naziv i mjesto srednje kole

zanimanje
naziv i mjesto visoke kole/univerziteta
zanimanje.

informatike vjetine i znanja

drutvene vjetine (vjetine komunika-

cije, analitinost, kreativnost komunikativnost, tolerancija, proaktivnost)

tehnike

vjetine (upravljanje odreenom vrstom opreme, specifine vjetine

vezane za struku i sl.)

Radno iskustvo (poev od poslednjeg

zaposlenja):

datum, naziv i mjesto kompanije

radno mjesto
zadaci koje je kandidat obavljao na ra
dnom mjestu

Dodatna edukacija:

Seminari, treninzi/obuke, radionice, sajmovi, kursevi, i sl.

Ostalo:
Vjetine:

strani jezik (navesti nivo znanja stranog

jezika - poetni, srednji, napredni, teno

znanje pisanja, itanja i konverzacije)

Vozaka dozvola, licence, nagrade, pri-

znanja, lanci u novinama, izdate knjige,

broure.

69

Poglavlje 4

Primjer CV-ja
CURRICULLUM VITAE
LINI PODACI
Ime

Sanja

Prezime

Petrovi

Datum roenja

25.05.1990.

Adresa

Moskovska 22, Podgorica, Crna Gora

Telefon

+382 67 123 456

E-mail

sanjapetrovic@yahoo.com

OBRAZOVANJE
Srednja kola

C Sergije Stani, Podgorica, smjer turizam

Naziv dodijeljene kvalifikacije

turistiki tehniar

Fakultet

Ekonomski fakultet, Podgorica, smjer menadment

Naziv dodijeljene kvalifikacije

diplomirani ekonomista

RADNO ISKUSTVO
20102012

DOO Voli, Podgorica

Zanimanje ili radno mjesto

Menader prodaje

20092010

Hotel Crna Gora, Podgorica

Zanimanje ili radno mjesto

Recepcioner

VJETINE
Strani jezik/ci

Engleski jezik, napredni nivo

Italijanski jezik, osnovni nivo

Drutvene vjetine

Odline vjetine komunikacije, kreativnost, odlina sposobnost

upravljanja vremenom, sposobnost prilagoavanja novim
poslovima, timski rad

Informatike vjetine

Word, Power Point, Internet, Excel

DODATNA EDUKACIJA
Seminar na temu Kako do zadovoljnog gosta
Radionica na temu Prezentacijske vjetine
Kurs engleskog jezika V stepen, Oxford, Podgorica
OSTALO
Licenca za turistikog vodia
III mjesto na optinskom takmienju iz engleskog jezika

70

POSLOVNA
I
TRINA
V KOMUNIKACIJA
72
73

POSLOVNI KODEKS
POSLOVNI SASTANAK

74

PRIPREMA SASTANKA

75

TOK SASTANKA

75

ZAVRETAK SASTANKA

75

SAVJETI ZA USPJENO VOENJE SASTANKA

76

PROMOCIJA

76

PRIVREDNA PROPAGANDA

80

LINA PRODAJA

80

PRODAJNA PROMOCIJA

80

ODNOSI SA JAVNOU

82

ISTRAITE KOJI VID PROMOCIJE ETE KORISTITI

82

PROPAGANDNA PORUKA

Poglavlje 5

POSLOVNA I TRINA KOMUNIKACIJA

Poslovni kodeks
je veoma vaan
uslov za uspjeh,
a skladan timski
rad omoguava
napredak i brz
razvoj preduzea.

POSLOVNI KODEKS
Poslovni kodeks predstavlja skup pravila koja imaju za cilj da upute zaposlene
kako da svoje ponaanje prilagode radnom
okruenju u skladu sa moralnim i profesionalnim normama i opte prihvaenim
vrijednostima. On obuhvata tri segmenta: odnos prema poslu i saradnicima,
odnos prema klijentima i poslovnim
partnerima i odnos prema imovini
preduzea.
Novi procesi u organizaciji savremenog preduzea zahtijevaju
stvaranje nove, drugaije ku
lture - kulture poslovnog ponaanja. Ponaanje zaposlenih
nije nita manje vano od
znanja i sposobnosti, a to je
posebno uoljivo u svim
velikim, vodeim organizacijama.
Svojim ponaanjem
utiemo na ponaanje
drugih, pa se zbog toga
prema ponaanju pojedinca stie slika o cijelom
preduzeu. Zato ponaanje na poslu nije privatna
stvar, nego interes preduzea. Svi strunjaci
se slau da dobro poslovno ponaanje ima
veoma veliki uticaj
na sam posao i to
zbog jedne injenice: ljudi vole da
sarauju sa onim
ljudima koji im se
dopadaju, koji su
prijatni i ljubazni, koji znaju
kako da uspostave kontakt,
uvaavaju
integritet i

72

individualnost drugih ljudi i koji se u komunikaciji pridravaju odreenih opteprihvaenih pravila.

Foto: iStock

Poslovno ponaanje poiva na

vjenom zlatnom pravilu: Ponaaj se prema drugima onako
kako eli da se drugi ponaaju
prema tebi!
Oblici poslovnog ponaanja mogu se saeti u tzv. IMPULS pravila:

Izgled -

izgledajte poslovno, takav izgled

pokazuje va profesionalizam

Maniri - budite lijepo vaspitani, poziti

vno ponaanje privlai ljude

Potenje - budite iskreni, drite rije, priznajte greke

Uvaavanje - uvaavajte druge, tako e i

oni uvaavati vas

Linost - budite iskljuivo svoji, ne imitirajte nikoga

Stil i takt - izgradite svoj lini stil ponaanja, imajte samokontrolu

POSLOVNI SASTANAK
Poslovni sastanak podrazumijeva dvoje,
troje ili vie ljudi koji razgovaraju o poslu.
Sastanci mogu biti formalni (odravaju se
redovno sa odreenim razlogom) i nefo
rmalni (razmatranje konkretnog problema). Bilo da su formalni ili neformalni, sastanci su uspjeni ako se potuju odreena
pravila.
Istraivanja pokazuju da zaposleni provedu vie od 50% svog radnog vremena na
sastancima iz ega se moe zakljuiti kolika je njihova vanost.
Osnovna stvar je doi na vrijeme i bez
toga nema pozitivnog starta jer ako vas
neko mora ekati i izgubi volju, panju ili
strpljenje nee vam pomoi sav pripremljeni sadraj. Vrijeme poetka sastanka
morate unaprijed znati kao i vrijeme zavretka kako bi svi uesnici mogli kvalitetno
da planiraju svoje vrijeme. Sastanak obuhvata tri faze: pripremu, tok i zavretak.

Ko se
u druenju sa
ljudima
dri manira, ta
j ivi od svojih
mata. Ko preko
kanjih prelazi, ta
j dira u svoj
kapital Hugo
Hofmansta.
Cijelih 85% sre
e i uspjeha u ko
jima ete u ivo
ti, zavisie od va
tu uivaih odnosa sa d
rugim ljudima
U biznisu, kolik
Brajan Trejsi
o god mislili d
a ste uspjeni
e vas ljudi cije
ili dobri, veino
niti prema pon
m
aanju Terry J
rektor javnog in
N
esh, generalni
stituta za mark
dieting.
Potovanje pra
vila dobre posl
ovne kulture om
linost u svako
oguava da se
m smislu dobro
vaa
uklopi sa drug
nom odgovara
im
ljudima. Primje
jue forme etike
cije, vae sposo
pamenje i ko
bnosti se razvija
munikativnost
ju,
poboljavaju,
smanjuje. To va
a izlaganje stre
s ini popularn
su
ijim, srenijim
Tony Burzan, sa
i uspjenijim
vjetnik vlada i
kompanija, pre
sac, producent.
dava, piNe postoji dru
ga ansa za p
rvi utisak koji
ete na nekoga
ostaviti.

Svojim
ponaanjem
utiemo na
ponaanje
drugih, pa
se zbog
toga prema
ponaanju
pojedinca stie
slika o cijelom
preduzeu.
Zato ponaanje
na poslu nije
privatna stvar,
nego interes
preduzea.

73

Poglavlje 5

POSLOVNA I TRINA KOMUNIKACIJA

Video konferencija
se ostvaruje
putem video
linka i omoguava
uestvovanje i
onim osobama
koje fiziki ne
mogu prisustvovati
sastanku. Za nju je
ipak potrebna bolja
tehnika priprema
uz kvalitetan
mreni pristup,
kamere, mikrofone
i vie raunara.

74

Priprema sastanka

Tok sastanka

Prije poetka sastanka, vano je sve kvalitetno pripremiti. Ukoliko vi organizujete poslovni sastanak onda znate koji je
njegov cilj, o kojim se problemima mora
razgovarati i koje odluke treba donijeti
uz neizostavnu raspodjelu posla i pruanje informacije o roku zavretka. Zatim
treba odrediti vrijeme i mjesto njegovog
odravanja, pozvati uesnike (poziv se
uobiajeno dostavlja nedjelju dana prije
odravanja sastanka), poslati im dnevni
red i potrebne kopije materijala, pripremiti tehniku opremu (raunar, projektor) i
prostor, zapisnike s prethodnih sastanaka
i po mogunosti osvjeavajua pia. Za
pojedine vrste sastanaka, neophodno je u
pozivu zatraiti i potvrdu uea, kako bi
se to bolje mogao pripremiti isti.

Najprije treba utvrditi ko je prisutan, zatim ponoviti dnevni red i proitati zakljuke sa prethodnog sastanka. Zatim slijedi
uvodna rije koja treba da bude kratka,
jasna i zanimljiva kako bi privukla panju
prisutnih na unaprijed odreenu temu sastanka. Tek tada kree rasprava po takama dnevnog reda, donoenje zakljuaka,
imenovanje izvrilaca odreenih poslova i
odreivanje rokova.
Tokom izlaganja, moe vam biti potre
bna tehnika oprema poput raunara, projektora kao i sadraj prezentacije koju ste
ranije pripremili.

Zavretak sastanka
Sastanak teba zavriti u unaprijed odreeno vrijeme, ali ga je zbog eventualnih

Foto: iStock

Pozitivno ponaanje:

Koncentriite se na sagovornika,
sluajte ga tokom razgovora,
gledajte ga u oi dok sa njim
razgovarate i sjedite tako ga
moete vidjeti i uti.

Oslovljavajte ga po prezimenu

gospodine X jer tako iskazujete

potovanje prema sagovorniku.

Ne zaboraviti zlatne rijei: molim,

izvolite, oprostite i hvala.

Ponudite kompromisno rjeenje

ili predloite glasanje.

Uvijek doekujte i ispraajte

sagovornike s osmijehom.

Na kraju poslovnog sastanka

otpratite gosta do vrata, a veoma

vane goste do izlaza.
Negativno ponaanje:

Kasnite na sastanak i ne upuujete

potreba mogue produiti, uz prethodnu
saglasnost svih uesnika. Jo jednom je,
na kraju bitno ponoviti ko i koju obavezu
mora izvriti i sloiti se oko odreivanja
roka zavretka.
Tokom sastanka se vodi zapisnik, u
kome se upisuju svi prijedlozi, diskusije i
zakljuci. Kopija zapisnika se kasnije dostavlja svim uesnicima, kao i pozvanima
koji nisu prisustvovali, kako bi ostali u
toku sa informacijama.

Savjeti za uspjeno
voenje sastanka
Za kvalitetno odreeni poslovni sastanak, postoje pravila ponaanja koja e vam
pomoi da sastanak odradite prefesiona
lno tako da ostavite utisak kvalitetnog poslovnog ovjeka na svoje sagovornike.

izvinjenje za kanjenje.

Ne gledate sagovornika dok vam

se obraa.

vaete vakau gumu.

Oslovljavate sagovornika sa TI.
Razgovarate sa osobom koja sjedi
pored vas dok neko ima rije.

Ukoliko vi
organizujete
poslovni
sastanak onda
znate koji je
njegov cilj,
o kojim se
problemima
mora
razgovarati i
koje odluke
treba donijeti
uz neizostavnu
raspodjelu
posla i
pruanje
informacije o
roku zavretka.

Prekidate druge dok govore.

Priate mobilnim telefonom i
aljete sms-ove.

Izraavate se vulgarno.
Ismijavate druge dok govore.
Pokazujete ljutnju, nervozu,
dosadu.

75

Poglavlje 5

POSLOVNA I TRINA KOMUNIKACIJA

Medij je prenosnik
poruke od izvora
do primaoca.
Da bi emitovana
poruka dosegla
ciljnu publiku
(ciljno trite),
izvor (preduzee)
mora da odabere
prikladan medij
(komunikacioni
kanal). Zbog
toga je vano da
preduzee poznaje
svoje ciljno trite i
da ima informacije
o tome koje medije
ciljni potroai
najvie koriste.

PROMOCIJA
Ostvarivanje uspjene prodaje na tritu zahtijeva stalna ulaganja u promociju
proizvoda/usluga ili preduzea. Promocija
predstavlja informisanje kupaca o proizvodima/uslugama i njihovo privlaenje da ih
kupuju/koriste. Bez promotivnih aktivnosti ciljno trite moda nikada ne bi bilo
upoznato sa ponudom proizvoda i usluga
nekog preduzetnika ili preduzea.
Promocija nije samo emitovanje reklama
na televiziji, u novinama ili na internetu,
ve ona poinje mnogo ranije, jo u fazi
razvoja proizvoda ili usluge. Uspjeni preduzetnici uvijek prvo urade istraivanje o
tome koja je njihova ciljna grupa, kome
je namijenjen njihov proizvod ili usluga,
kakve su specifinosti procesa kupovine
priozvoda od strane kupaca i drugim fa
ktorima, i tek onda donesu odluku o izboru odreenog oblika promocije ili kombinaciji vie njih istovremeno.
Oblici promocionih aktivnosti su:

privredna propaganda
lina prodaja
prodajna promocija
odnosi sa javnou (Public Relations).

76

Privredna propaganda je plaeni oblik

masovnog komuniciranja sa javnou, sa
ciljem da se kupci (sadanji i potencijalni)
informiu o ponudi preduzea ili da se povea prodaja sopstvenih proizvoda i usluga. Privredna propaganda se realizuje preko odreenih medija i uvijek je plaena, za
razliku od nekih drugih oblika promocije.
Ona, u osnovi, moe biti: propaganda proizvoda i propaganda preduzea. Kod preduzetnika i malih preduzea u praksi su
obje zastupljene, mada se akcenat stavlja
na propagiranju proizvoda. Polazei od
prirode i namjene kao i veliine trita,
privredna propaganda se realizuje preko
televizije (obino lokalne), radija (takoe
lokalnog), interneta, kao i lokalnih listova
i asopisa. Ovome se mogu dodati razni
panoi, sponzorstva i ostalo, kako bi se po
tpunije obuhvatilo trite.

Uspjeni preduzetnici uvijek prvo urade

istraivanje o
tome koja je
njihova ciljna
grupa, kome je
namijenjen njihov proizvod ili
usluga, kakve
su specifinosti
procesa kupovine priozvoda
od strane kupaca i drugim
faktorima, i tek
onda donesu
odluku o izboru
odreenog oblika promocije
ili kombinaciji
vie njih istovremeno.

77

Poglavlje 5
Oglas je objava
u medijima
(novinama, na
radiju, na TV-u).

POSLOVNA I TRINA KOMUNIKACIJA

Novine pre
dstavljaju je
dno od najee korienih
sredstava privredne propagande koje
se, pored toga
to imaju veliki tira, veoma efikasno
mogu koristiti
u komunikaciji
sa potroaima dnevno,
nedjeljno ili mjeseno. Prije nego to se odluite za ovaj vid promocije potrebno je da saznate koliki je tira i broj italaca, gdje ive vai kupci i koliki
je njihov interes za sadraj novina. Prednost novina je taj to stiu do velikog
broja ljudi na jednom podruju, kao i mogunost izbora veliine poruke, odnosno reklame. Nedostaci su to se poruka mora ponavljati, to je neopho
dno koristiti vei broj novina da se pokrije trite, a i cijena oglaavanja moe
biti relativno visoka.

Radio, kao sredstvo javnog komuniciranja,od svoje pojave

do danas, ipak jeste blago izgubio na znaaju kao medij privredne propagande. Prema broju slualaca, moe se zakljuiti
kolika je pokrivenost trita i koje kategorije lica ga sluaju.
Ukoliko su to korisnici koji interesuju preduzee, treba izabrati odgovarajue radio stanice, vrijeme reklamiranja i program. Propagandne poruke
se prenose sluaocima
rijeima i treba da budu
izgovorene prijatnim
glasom. Nedostatak
propagande putem
radija je to se poruka teko pamti i to je
ograniena samo na
zvune efekte - ako se
ne slua u momentu
reklamiranja efekat je
izgubljen.

78

Televizija se pokazala kao vrlo efikasno sredstvo prenoenja propagandne

poruke auditorijumu, koji se u poslednjih dvadeset godina znaajno uveao.
Televizija ima prednost u odnosu na radio jer se kombinacijom zvuka, slike,
rijei i pokreta proizvod moe prikazati u njegovom prirodnom obliku, to
utie pozitivno na potencijalnog kupca. Nedostatak televizije u odnosu na
druga sredstva propagande je to je promovisanje na njoj veoma skupo, poruka obino kratko traje i postoji mogunost njenog gubljenja u mnotvu
drugih informacija.

Internet kao sredstvo propagande se sve vie koristi za promociju proizvoda

i usluga naroito u oblastima turizma i ugostiteljstva (hoteli i restorani), prevoza (avio kompanije), proizvodnje (fabrike automobila, hrane, namjetaja,
odjee) ali i u svim ostalim sektorima. Prednosti interneta su to se kupcima,
odnosno potroaima mogu detaljno pruiti sve informacije o proizvodima
ili uslugama odnosno o preduzeu. Takoe, prednost interneta je u tome to
je relativno jeftin oblik promocije. Nedostatak je to jo uvijek nije dostupan
velikom broju ljudi kao to su ostala sredstva propagande. Meutim, internet promocija predstavlja budunost i promotivne aktivnosti preduzetnika
i preduzea e sve
vie biti okrenute
internet komunikaciji sa potencijalnim kupcima. Treba
rei da je potencijal
interneta do sada
samo
djelimino
iskorien i da e
njegov razvoj biti
veoma dinamian u
narednom periodu.

79

Poglavlje 5

POSLOVNA I TRINA KOMUNIKACIJA

Foto: iStock

Lina prodaja predstavlja oblik promotivne aktivnosti kod koje dolazi do

direktnog komunicaranja prodavca tj.
preduzetnika/preduzea i kupca odnosno
potroaa. Ona je prisutna i kod proizvodnih i kod uslunih djelatnosti. Moe
se realizovati od strane samog vlasnika ili
odrenog zastupnika (prodavca u trgovini, trgovakog putnika i sl.). Prednost line
prodaje, kao oblika promocione aktivnosti,
je to omoguava elastinost jer je proces
komuniciranja dvostran. Prodavac moe
da prilagodi svoju prezentaciju proizvoda i usluga svakom individualnom kupcu
na osnovu praenja njegovih verbalnih i
neverbalnih reakcija. Istovremeno, lina
prodaja smanjuje mogunost izgubljenog
napora i vremena to nije esto mogue
kod drugih oblika promocije koji se odvijaju putem masovnog komuniciranja. Kod
ovog oblika promocione aktivnosti prodavac treba dobro da poznaje karakteristike
datog proizvoda i da u komunikaciji bude
ljubazan, strpljiv i taktian. Osnovni nedostatak su visoki trokovi korienja ovog
oblika promocije kao i odbijanje jednog
broja kupaca da koriste ovaj vid promocije.

80

Prodajna promocija ili unapreenje

prodaje, obuhvata sve direktne aktivnosti

koje sprovodi preduzetnik/preduzee kako

bi poboljao svoju prodaju. Za razliku od
privredne propagande, prodajna promocija daje neposredni efekat na kupca putem
smanjenih novanih izdataka za ponueni
proizvod. Unapreenje prodaje ima za cilj
da podstakne potroae da prihvate proizvod i da ga kasnije stalno kupuju. Ona se
realizuje preko razliitih oblika, meu kojima su posebno bitni: snienje prodajnih
cijena, kuponi, nagradne igre, besplatni
uzorci, trgovake markice i ostalo. Sajmovi
i izlobe su posebni instrumenti unapreenja prodaje.
Odnosi sa javnosu (PR) ili krae publicitet, predstavlja promotivni oblik, koji se
sastoji u objavljivanju pozitivnih informacija o preduzetniku/preduzeu i njegovim
proizvodima u sredstvima javnog informisanja. Prezentiranjem znaajnih informacija o preduzetniku/preduzeu i njegovom
proizvodu/uslugama, stvara se povoljan
imid o njemu, poveava ugled u javnosti i
stimulie tranja za njegovim proizvodima
i uslugama.
Razliita su sredstva kojima se usposta
vlja odnos sa javnou i stvara publicitet,
meu kojima su posebno bitni: vijesti o raznim uspjesima preduzea u novinama, te-

Foto: iStock

leviziji ili radiju, konferencije za

javnost, saoptenja za javnost,
razna sponzorstva, izjave poznatih linosti i drugo.
Prednost publiciteta nad
privrednom propagandom je
to se plasira na tzv. udarnim
mjestima u sredstvima javnog
informisanja (novinama, asopisima, TV itd.). To nije uvijek
mogue sa privrednom
propagandom ije
se poruke obi
no objavljuju
na zadnjim
stranama li
stova. Nedostatak je
to preduzee ne moe da utie na sadraj
vijesti koje se objavljuju kao kod propagandnih poruka. Naime, redakcije sredstava javnog informisanja su slobodne da reaguju i vijest objave na mjestu koje smatraju
da odgovara za tu vrstu vijesti ili lanka,
fotografije i slino. Preduzea ponekad negoduju zato to sredstva javnog informisanja prezentiraju loe vijesti o preduzeima
ili proizvodima, umjesto da vie panje
posvete pozitivnim informacijama koje e
koristiti potroaima. Kao jedna od formi
da se demantuju loe vijesti koriste se pisma urednivu ili konferencija za tampu.

Istraite koji vid promocije

ete koristiti
Samo velike kompanije imaju budete
da koriste sve kanale promocije: TV, radio,
internet, magazine, dnevne novine, bilborde. Meutim, mali preduzetnici, kako ne
bi troili previe sredstava na oglaavanje,
moraju da odlue koji e kanal promocije da koriste. Kako to uraditi? Najprije se
identifikuje ciljna grupa za planirani proizvod ili uslugu. Zatim se istrauju njihove
ivotne navike, koje dnevne novine, ili magazine itaju, koje radio ili TV programe
gledaju i u kojim terminima? Da li idu na
odmor i gdje? U kojim trgovinama najvie kupuju? Kolika je platena mo ciljne
grupe i na ta sve troe novac? Koji su im

omiljeni brendovi i ta ih je privuklo da ih

kupuju?
Ovo istraivanje se moe izvriti u formi upitnika za kupcepotroae, i moe
se sprovesti u trgovinama, marketima,
zatim preko telefona, razgovora sa prijateljima, porodicom, poznanicima ili bilo
gdje, gdje se nalaze potencijalne muterije. Imati reakciju potencijalnih muterija
u razvojnoj fazi proizvoda ili usluga je od
kljunog znaaja, kako bi se izbjegle velike
greke prilikom izrade finalnog proizvoda
ili usluge.

Propagandna poruka
Uspjenost propagandne kampanje nekog proizvoda/usluge ili preduzea zavisi i
od sadrine propagandne poruke. Propagandna poruka je saoptenje ili informacija
koju prodavac ili preduzee alje kupcima,
sa ciljem da izazove tranju za proizvodom
koji prodaje ili uslugom koju prua. Prema
tome, cilj propagandne poruke nije samo
da se ira javnost upozna sa proizvodom
ili uslugom, ve da pobudi panju, izazove interes i elju i tako utie na akciju, tj.
kupovinu proizvoda. Propagandna poruka treba da bude jasna, istinita, koncizna,
neposredna i otvoreno iskazana. Mora se
voditi rauna ta se kae i kako se kae.
Kreiranje propagandne poruke prolazi vie
faza od pripreme, osmiljavanja, testiranja
i provjeravanja rezultata koje je ostvarila.

81

Rjenik pojmova
A

u skladu sa potrebama kupaca radi stvaranja dobiti.

AKCIJA potvrda o udijelu u vlasnitvu

akcionarskog drutva.

BIZNIS PLAN detaljnija procjena i razrada preduzetnikog poduhvata.

AKCIONAR vlasnik akcije.

BRAINSTORMING tehnika za prikupljanje biznis ideja.

AKCIONARSKO DRUTVO privredno

drutvo najmanje dva fizika i pravna lica
koje se osniva u cilju obavljanja privredne djelatnosti, a iji je kapital podijeljen na
akcije.
AKTIVA ukupna vrijednost imovine
preduzea.
AMORTIZACIJA pojam koji u knjigovodstvu oznaava postupak stalnog smanjenja neke od stavki aktive (imovine poduzea). Namjena amortizacije je zamjena
potroenih sredstava preduzea za nova.
ANALIZA istraivanje u kojem se pojava
rastavlja na svoje sastavne djelove
ANALIZA TROKOVA postupak u kojemu se uzimaju u obzir trokovi nekog
projekta. Analiza se primjenjuje kod odluivanja o prihvatljivosti nekog projekta.
ANKETA oznaava istraivanja koja
se najee provode u pisanom obliku. U
anketi se utvruje uzorak ispitanika i svakome se daje upitnik koji ispunjava anketar ili ispitanik.
ASORTIMAN izbor robe ili usluga koje
se nude na prodaju tritu.

B
BILANS STANJA oblik prikazivanja
sredstava i izvora sredstava preduzea na
odreeni dan.
BILANS USPJEHA raun prihoda i tro
kova.
BRUTO DOBIT vrijednost prodaje
umanjenu za trokove prodaje i proizvo
dnje
BIZNIS pojam koji obuhvata svaku privrednu/preduzetniku aktivnost.

82

BIZNIS IDEJA zamisao o ponudi ko

nkretnih materijalnih proizvoda ili usluga

C
CIJENA novani iznos po kojem se prodaje neki proizvod ili usluga.
CILJEVI poeljna stanja koja preduze
tnik odnosno preduzee eli ostvariti svojom poslovnom aktivnou.

D
DIREKTOR osoba u preduzeu odgovorna za voenje poslova i rukovoenje.
Direktor je lan uprave preduzea i pre
dstavlja i zastupa preduzee u poslovima
sa drugim licima.
DIREKTNI (MATERIJALNI) TROKOVI - su direktno povezani sa proizvodima
i uslugama koje preduzee nudi. To su tro
kovi za nabavku sirovina, repromaterijala
i poluproizvoda, za ambalau, za plate radnicima koji proizvode ili prodaju proizvode ili usluge.
DISTRIBUCIJA rasporeivanje proizvoda/usluga pomou trinog mehanizma od proizvoaa do kupaca.
DOBIT pozitivna razlika izmeu ukupnih prihoda i ukupnih rashoda preduzea; profit koji se ostvaruje u poslovanju.
DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU oblik preduzea koje
mogu osnovati fizika ili pravna lica ulaganjem novanih ili nenovanih sredstava
u drutvo radi ostvarivanja profita.

E
EFIKASNOST ukupni pokazatelj djelotvornosti rada izraen u produktivnosti,
ekonominosti i rentabilnosti.

EKONOMINOST datim sredstvima

ostvariti maksimalno mogui rezultat.

ETIKA skup moralnih vrijednosti, naela i pravila koje vrijede u drutvu.

KALKULACIJA raunski postupak za

dobijanje cijene nekog proizvoda ili usluge.

F
FAKTORI PROIZVODNJE resursi koji
se koriste u proizvodnji. To su rad, kapital
i preduzetnitvo.
FINANSIJSKA FUNKCIJA poslovna
funkcija u preduzeu koja osigurava pribavljanje i plasman finansijskih sredstava.

G
GUBITAK negativan poslovni rezultat
preduzea ostvaren u odreenom periodu
godine (rashodi preduzea vei su od prihoda).

I
INOVACIJA pronalazak i primjena novog i boljeg rjeenja za funkcionisanje postojeeg proizvoda ili djelatnosti.
INVESTICIJA ulaganje novanih sre
dstava u novu imovinu preduzea.
INVESTITOR preduzetnik ili preduzee
koje ulaze u proizvodne ili uslune djela
tnosti.
ISTRAIVANJE (trita) - sistematsko
prikupljanje, analiza i interpretacija podataka u cilju dobijanja informacija potrebnih za donoenje odluka, koje se tiu nekih
konkretnih aktivnosti.
IZVJETAJ pismenu prezentaciju injenica u vezi sa preduzetim aktivnostima.
IZUM tehniko otkrie, ono to je novo
stvoreno ili konstruisano na temelju prirodnih zakonitosti; pronalazak.

J
JAVNO PREDUZEE vrsta preduzea
koje osniva drava u djelatnostima koja su
od opteg javnog interesa.

KAMATA cijena za upotrebu tuih no

vanih sredstava.
KAPACITET sposobnost sredstava za
rad za proizvodnju odreenih uinaka.
KAPITAL novac koji se ulae u preduzetnike poduhvate i predstavlja vlasniku
glavnicu.
KOMANDITNO DRUTVO oblik preduzea iji su osnivai dva ili vie pra
vnih ili fizikih lica u svojstvu ortaka, u
cilju obavljanja odreene djelatnosti koji
posluju pod zajednikim poslovnim imenom. Komaditno drutvo ine komplemetari i komanditori.
KONTROLA sastav postavljenih sta
ndarda i ciljeva za praenje aktivnosti i
uinaka prema postavljenim planskim zadacima i uincima.
KREDIT zajam; davanje robe ili novca
na dug; pozajmljivanje novca uz vraanje
poslije odreenog vremena.
KUPAC fiziko ili pravno lice koje kupuje i preuzima robu od prodavca.

L
LIKVIDNOST- sposobnost pravovremenog plaanja dospjelih obaveza.
LINA PRODAJA - oblik promotivne
aktivnosti kod koje dolazi do direktnog
komunicaranja prodavca tj. preduzetnika/
preduzea i kupca odnosno potroaa.
LOKACIJA- podruje na kojem se odvija
odreena vrsta preduzetnike djelatnosti i
na kojoj se izgrauje odgovarajui poslo
vni objekt.

M
MARKETING ekonomska disciplina
koja se bavi prodajom proizvoda i usluga,
kao i faktorima koji utiu na nju

83

Rjenik pojmova
MATERIJAL svi predmeti koji imaju
odreenu vrijednost u proizvodnji ili potronji.
MATERIJALNA ULAGANJA ulaganje
(investicije) u trajne oblike imovine.
MENADER profesionalni rukovodilac
u preduzeu.
MISIJA PREDEZEA osnovna funkcija
ili zadatak preduzea po kojem se ono razlikuje od ostalih preduzea. Ona treba da
definie zato preduzee treba da postoji i
predstavlja osnovni okvir poslovanja i razvoja.

N
NAZIV (preduzea) - ime pod kojim ono
posluje u pravnom prometu.

PLATA naknada za obavljeni rad. Isplauje se radnicima na osnovu ugovora o

radu koji direktor u ime preduzea sklapa
sa radnikom.
PLANIRANJE utvrivanje ciljeva preduzea.
POSLOVNI KODEKS - skup pravila koja
imaju za cilj da upute zaposlene kako da
svoje ponaanje prilagode radnom okruenju u skladu sa moralnim i profesionalnim
normama i opteprihvaenim vrijednostima.
POSLOVNA POLITIKA - naela i pravila
za djelovanje preduzea prema odreenim
ciljevima.

PREDUZEE/PRIVREDNO DRUTVO
pravno lice koja obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dobiti.

OBRTNA SREDSTVA novana sredstva

preduzea koja slue za proizvodnju ili trgovinu.

PREDUZETNIKI PODUHVAT proces ostvarivanja biznis ideje na temelju

projekta i realizacije ulaganja.

ODLUIVANJE proces u kojemu se ispituju mogua rjeenja i donose odluke.

PREDUZETNIKE VJETINE skup

vjetina koje su nune za uspjeno preduzetnitvo

ODNOSI SA JAVNOSU (PR) ILI PUBLICITET - promotivni oblik, koji se sastoji u objavljivanju pozitivnih informacija
o preduzetniku/preduzeu i njegovim proizvodima u sredstvima javnog informisanja.
OGLAS objava u medijima (novinama,
na radiju, na TV-u).
ORGANIZACIJA udruivanje dvije ili
vie osoba za obavljanje poslova
ORGANIZACIONA STRUKTURA sistem veza i odnosa u organizaciji.
OSNOVNA SREDSTVA sva imovina
koja je dueg vijeka i nije finansijska (zemljita, oprema, vozila i namjetaj).

84

ORTAKO DRUTVO - odnos izmeu dva, ili vie fizikih i pravnih lica koja
obavljaju odreenu djelatnost radi sticanja profita, a njihov odnos se reguie ugovorom.

PREDUZETNITVO skup znanja, vjetina, sposobnosti i upornosti za uspjeno

kreiranje i voenje poslova.
PREDUZETNIK fiziko lice koje se bavi
privrednom djelatnou, za svoj raun radi
sticanja profita.
PRODAJNA PROMOCIJA (unaprijeenje prodaje) - obuhvata sve direktne aktivnosti (smanjenje cijena, kuponi, i dr) koje
sprovodi preduzetnik/preduzee kako bi
poboljao svoju prodaju.
PROIZVOD stvar proizvedena radom ili
proizvodnim procesom
PROMOCIJA - informisanje kupaca o
proizvodima/uslugama i njihovo privlaenje da kupuju ono to se promovie.
PROPAGANDNA PORUKA - saoptenje
ili informacija koju prodavac ili preduzee
alje kupcima, s ciljem da izazove potra-

nju za proizvodom koji prodaje ili uslugom koju prua.

PRIVREDNA PROPAGANDA plaeni
oblik masovnog komuniciranja s javnou,
sa ciljem da se kupci (sadanji i potencija
lni) informiu i da se povea prodaja so
pstvenih proizvoda i usluga.
PRODAJA promjena vlasnitva robe
izmeu prodavaa i kupca
PROFIT razlika izmeu prihoda i rashoda preduzea u odreenom vremenskom
periodu

R
RAD izvrenje nekog posla u cilju izvrenja nekog cilja.

TRITE ekonomski prostor na kojem

se odvija razmjena/kupoprodaja proizvoda i usluga prema odreenim zakonitostima i prvilima.

U
UINAK rezultat poslovanja preduzetnitvapreduzea. Uinak moe biti u obliku proizvoda ili usluga.
UKUPNI PRIHOD svi prihodi preduzea.
UKUPNI TROKOVI (UT) poslovanja zbir direktnih i indirektnih trokova.

RENTABILNOST odnos ostvarene dobiti i uloenih sredstava.

VIZIJA slika idealne budunosti preduzea, odnosno dugoroni eljeni rezultat

koji se eli ostvariti.

RIZIK mogunost nastupanja nepoeljnog dogaaja u budunosti to dovodi do

gubitka imovine.

VLASNITVO pravo posjedovanja i ra

spolaganja proizvodnim i potronim sredstvima.

VRIJEDNOVANJE RADA postupak

procjene vrijednosti poslova na radnom
mjestu.

SASTANAK - dvoje, troje ili vie ljudi koji

razgovaraju o poslu.
SLOGAN - fraza sastavljena od jedne, dvije, tri ili vie rijei kojom se prenosi poruka
potroaima o pogodnostima i prednostima koje pruaju odreeni proizvod, usluga
ili neko preduzee.

Z
ZAVRNI RAUN konani obraun na
kraju godine stanja i poslovanja organizacije.

STRATEGIJA (preduzea) nain ostvarivanja ciljeva.

SUPSTITUT proizvod kojim se zamjenjuje neki drugi.
SWOT ANALIZA - jedan od instrumenata koja moe posluiti u kreiranju strategije
poslovanja. Ovo je kvalitativna analitika
metoda koja kroz etiri faktora nastoji da
prikae snage, slabosti, prilike i prijetnje
odreene pojave ili situacije.

T
TROAK rashod za ostvarenje odreenog cilja.

85

Literatura
Jerry Kennelly, Jerry Clifford: Entrepreneurship made simple, The young Entrepreneur Programme Guide to Enterprise, Tom Crean Business Centre, Tralee, Country
Kerry, Ireland 2008.

M.Cingule, G.Zoreti, B.Viljeti: Poduzetnitvo, udbenik za I razred srednjih ekonomskih kola, Vadea, Varadin 2003.

M.Cingule, O.izmek-Vujnovi: Poduzetnitvo, udbenik za II razred srednjih ekonomskih kola, Vadea, Varadin 2003.

D.Lajovi i grupa autora: Preduzetnitvo u novi milenijum, CID, Podgorica 2001.

D.Lajovi: Preduzetnitvo, Ekonomski fakultet, Podgorica.
N.D.Penezi: Kako postati preduzetnik, Beograd 2003.
Evropska komisija: Zelena knjiga preduzetnitva 2003.
D.Lajovi, Z.Jeli, N.Nikoli, S.Ivanovi, M.Ivanevi: Marketing plan kao preduzetniko sredstvo, Zavod za zapoljavanje CG, Podgorica 2009.

H.Hani, S. Lovreta, J.Ai: Marketing za IV razred ekonomske i trgovinske kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd 2004.

V.Vukoti: Preduzetnitvo i biznis, Ekonomski fakultet i Centar za preduzetnitvo,

Podgorica 1996.

D.Pokraji: Karakteristike uspenih preduzetnika, Ekonomski anali broj 162, jul septembar 2004.

Zakon o privrednim drutvima Crne Gore, Sl.list Crne Gore, broj 36/2011 od 27.7.2008.
Zakon o radu Crne Gore, Sl.list Crne Gore, broj 49/2008. od 15.8.2008.

86

CIP
,
ISBN 978-86-xxxxx-xx-x
COBISS.CG-ID xxxxxxxx